Jestive i otrovne gljive

naih uma
Amatersko mikoloko udruenje
tampanje broure omoguilo:
Ministarstvo prostornog ureenja i zatite okolia KS
Jestive i otrovne gljive naih uma
Amatersko mikoloko udruenje - Sarajevo
Olimpijska 3/I, 71000 Sarajevo
www.morchella.com.ba
amu.info@morchella.com.ba
Izdava: Amatersko mikoloko udruenje, Sarajevo
tampa: Kaligraf d.o.o., Sarajevo
Autori fotografja:
Nihad Omerovi, Nedim Juki i Jasmin Juki
Autori teksta: Nihad Omerovi i Nedim Juki
Godina: 2011.
Tira: 350 primjeraka
Broj stranica: 24
Naslovna strana: Gyromitra esculenta (Pers.) Fr. 1849
Poleina: Galerina marginata (Batsch) Khner 1935
***
Broura Jestive i otrovne gljive naih uma je tampana u
okviru projekta Upoznajmo rijetke i ugroene gljive Kantona Sarajevo, iju
implementaciju je sufnanciralo Ministarstvo prostornog ureenja i zatite
okolia Kantona Sarajevo
Jestive i otrovne gljive naih uma - AMU
3
Uvodna rije
Dragi itaoci,
Ova broura je osmiljena kao pomagalo koje e vam
omoguiti da upoznate i zavolite beskrajno veliko kraljevstvo gljiva,
ali i da u isto vrijeme steknete i razvijete potrebne prakse i vjetine,
odnosno ozbiljnost pristupa pri determinaciji vrsta.
Ako bilo ta na ovom svijetu ne tolerie povrnost onda su to gljive.
A evo i zato.
Dobro je poznata injenica da je ono to veinu ljudi
najee zanima u vezi gljiva zapravo njihova jestivost. Meutim,
potrebno je istai da postoji odreeni broj beraa koji sakupljanju
divljih gljiva za jelo pristupa vrlo neoprezno, pa ak i neozbiljno.
Obino zbog nedovoljne upuenosti, te nepridavanja
panje bitnim detaljima opisa (ili uopte nekoritenja literature i
savjeta iskusnijih), dolazi do pogrene identifkacije - zamjene jestive
vrste otrovnom, pa i onda kada te vrste zaista nisu dvojnici.
Postoje i primjeri trovanja kada zapravo do zabune,
odnosno zamjene uopte i ne doe, nego se nepoznata vrsta gljive
konzumira na sreu - sluajnim odabirom. Ovakvu praksu, koja
podrazumijeva jednu formu ruskog ruleta, odmah u poetku tre-
bamo zaboraviti za sva vremena.
Generalno, ne postoji niti jedno univerzalno pravilo ili in-
dikator koji e nam omoguiti da razlikujemo jestive gljive od otro-
vnih. Jedini pravilan nain razlikovanja otrovnih od jestivih vrsta
gljiva je detaljno upoznavanje svih karakteristika konzumnih vrsta,
odnosno mogunost prepoznavanja njihovih otrovnih dvojnika. Bit-
no je istai da to dublje budete ulazili u carstvo gljiva spoznavat ete
da postoje itavi rodovi gljiva koji nisu interesantni sa kulinarskog
stanita, osim par vrsta koji su izuzeci, (npr. Cortinarius, Inocybe),
a moda i itavi razredi (iz razreda Ascomycetes provjereno ukusni i
jestivi su pripadnici roda Morchella, te jo nekolicina vrsta iz drugih
pripadajuih rodova). Sa druge strane, sa odreenim vremenom, bit
ete u stanju prepoznati i rodove koji su potpuno bezazleni, odnosno
unutar kojih ne postoje otrovne vrste (Leccinum, Hygrophorus, i sl.).
Amanita muscaria var. muscaria (L.) Lam. 1783
Muhara
AMU - Jestive i otrovne gljive naih uma
4
U narodu su se od davnina ukorijenila razliita uvjerenja
i prie u vezi sa jestivim i otrovnim gljivama, ali naalost najvei dio
njih nema dodirne take sa istinom.
Vjerovanje da je gljiva koja prenjem potamni zasigurno otrovna
nije istinito (npr. odreeni pripadnici roda Leccinum potamne pri
termikoj obradi, a radi se o delikatesnim gljivama iz porodice vr-
ganjevki). Netane su i prie da su sve gljive koje na presjeku poplave
otrovne, da na panjevima ne rastu otrovne vrste gljiva, da se jestive
gljive mogu infcirati sporama otrovnih gljiva koje donose vjetar, itd.
Jedna od primarnih namjera ove broure je da sa adekvatnim pred-
stavljanjem nekoliko vanih otrovnih vrsta gljiva, koje se mogu sresti
kod nas, pridonesemo reduciranju sluajeva lakih i teih trovanja
(prvenstveno lakih, jer u BiH na svu sreu i nisu esti sluajevi
tekih trovanja gljivama).
Pored pomenutih upozorenja i savjeta, prema gljivama
i prirodi trebamo se odnositi obazrivo i savjesno. Iako umjereno
sakupljanje gljiva za vlastite potrebe veinom nije meu najvanijim
uzrocima ugroavanja biodiverziteta gljiva (na prvom mjestu je
destrukcija stanita, a prednjai sjea uma), dobra praksa svakog
ljubitelja prirode podrazumijeva potovanje neformalnog gljivarskog
kodeksa, koji bi se mogao saeti u sljedeim smjernicama: izbjega-
vati unitavanje vegetacije, umske stelje, te zemljita; ne uklanjati
(premijetati) mrtve dijelove drvea, osim ako je to neophodno; ne
sakupljati vrste gljiva koje ne namjeravate jesti; ne sakupljati vie
nego to je potrebno za linu upotrebu; poeljno je sakupljati iz
obilnih populacija, pa i u tom sluaju ne sakupljati vie od polovine
prisutnih plodonosnih tijela; ne sakupljati suvie mlade gljive, ako
ostavimo ovakve primjerke da narastu pruit emo im ansu da os-
lobode spore, a razvijene gljive e biti vee i korisnije za sakupljanje;
potujte i zatitite druge vrste, ukljuujui i otrovne, jer sve gljive
imaju veoma vanu ulogu u ekosistemu, te biodiverzitetu u cjelini.
Dakle, s gljivama treba biti paljiv, oprezan i detaljan,
odnositi se prema njima sa potovanjem, diviti im se, te veliati ih, a
budimo sigurni da emo na taj nain izbjei sve neeljene posljedice
i istinski uivati u upoznavanju ovog nepreglednog prostranstva.
Amanita muscaria var. muscaria (L.) Lam. 1783
Muhara
Ekologija/habitat: Naseljava i tvori mikorizu sa razliitim vrstama
crnogorinog i bjelogorinog drvea. Plodonosi ve od kraja ljeta, pa
tokom itave jeseni, nerijetko u velikim grupama.
Otrovnost: Dokazano otrovna gljiva. Kada je u pitanju toksinost
ne moe se porediti sa drugim teko ili smrtno otrovnim pripad-
nicima roda Amanita, jer njeno konzumiranje uzrokuje puno blae
simptome trovanja (muskarinski sindrom) u pravilu bez smrtnog
ishoda. Sadri po ovjeka tetna jedinjenja kao to su: muscimol,
muskarin, muskazon i ibotenina kiselina. Stepen njene toksinosti
u direktnoj je vezi i sa geografskim podnebljem na kojem obitava
(kod nas su primjerci ove gljive vjerovatno i jedni od najotrovnijih
u Europi). Simptomi trovanja se javljaju vrlo brzo, ve i 15 minuta
nakon konzumacije.
Karakteristini detalji: Izuzetno prepoznatljiva i karakteristina
vrsta, zbog uoljive crvenkaste boje klobuka i ostataka ovoja esto
koritena i kao simbol, odnosno asocijacija za otrovne gljive.
Sline vrste: Vrlo teko se moe zamijeniti nekom drugom vrstom,
ipak pogledajte upozorenje kod blagve (Amanita caesarea).
Amanita caesarea (Scop.) Pers. 1801
Blagva, Kneginja
AMU - Jestive i otrovne gljive naih uma
6
Ekologija/habitat: Ova vrsta na naim terenima najee plodonosi
od poetka augusta do kraja septembra, a nastanjuje tople, termo-
flne ume hrasta (Quercus), ili kombinaciju pomenutog sa nekom
drugom bjelogoricom.
Osobito voli izloena, suha i osunana mjesta, na rubovima uma.
Jestivost: Vai za jednu od najukusnijih vrsta gljiva uope. Njene gas-
tronomske kvalitete cijenili su i stari rimljani, a njen naziv govori da
je esto i bila na jelovniku tadanjih vladara.
Karakteristini detalji: Klobuk 5-15 cm u preniku, krasne
narandasto-crvene boje, po rubu narebran, nekad sa krpastim
ostacima ovoja, listii (lamele) svjetlo ute boje i poprilino gusti,
struak ukaste boje sa izraenim iscrtkanim vjeniem u gornjem
dijelu istog, a u bazi sa karakteristinom volvom (ovojnicom).
Meso je prijatnog i ugodnog mirisa.
Amanita caesarea (Scop.) Pers. 1801
Blagva, Kneginja
Jestive i otrovne gljive naih uma - AMU
7
Amanita phalloides (Vaill. ex Fr.) Link 1833
Zelena pupavka
AMU - Jestive i otrovne gljive naih uma
Sline vrste: U naoj zemlji nisu rijetki sluajevi zamjene A. caesar-
ea sa otrovnom muharom, odnosno njenim varijetetom ogoljenog
klobuka Amanita muscaria var. aureola. Ogoljena muhara za raz-
liku od jestive blagve, koja ima ute listie, posjeduje bijele lamele, a
mlada plodna tijela (u stadiju jajeta) se ne bi smjela brati, zbog vee
mogunosti zamjene.
Blagva na bazi struka ima i vidno izraenu karakteristinu volvu ili
ovojnicu, za razliku od muhare kod koje volva nije jedinstvena, ve je
sastavljena od nekoliko nepravilnih krpastih ostataka.
Prema tome, i ovdje je dobro napomenuti: svijet gljiva jeste aroban,
ali zahtjeva strpljenje, koncentraciju i postepeno uenje, a svaka br-
zopletost i nepromiljanje mogu rezultirati neeljenim posljedicama.
Preporuka: Amanita caesarea nije tako esta gljiva, a u odreenom
broju zemalja je i zatiena vrsta (npr. Hrvatska), stoga Amatersko
mikoloko udruenje ne preporuuje njeno prekomjerno branje u
svrhu otkupa, a sve s ciljem njene pravovremene zatite.
8
Amanita phalloides (Vaill. ex Fr.) Link 1833
Zelena pupavka
AMU - Jestive i otrovne gljive naih uma
Amanita pantherina (DC.) Krombh. 1846
Panterovka
Ekologija/habitat: Ektomikorizno je povezana sa brojnim vrstama
drvea, ee sa bjelogorinim, ali nerijetko i sa crnogorinim.
iroko je rasprostranjena u Evropi, odakle i potie. U druga podruja
irila se uvoenjem novih vrsta drvea.
Otrovnost: Zelena pupavka je poznata i provjerena smrtonosna
otrovnica. Slovi za jednu od najotrovnijih gljiva i smatra se da je oko
30 g ove gljive (pola klobuka) dovoljno da ubije odraslog ovjeka.
Amatoksini, koje ova gljiva sadri, napadaju brojna tkiva oteuju
jetru, pankreas, nadbubrene lijezde, bubrege, srce, plua, crijeva,
miie i mozak. Navodno je ukusna, a ono to je ini dodatno opas-
nom je odreeno kanjenje pojave simptoma (i do nekoliko dana),
za koje vrijeme dolazi do esto nepopravljivih oteenja organa. Prvi
simptomi su gastrointestinalni bolovi u stomaku, povraanje i pro-
liv. Zatim slijedi utica, napadi, delirij, koma, usljed tekih oteenja i
otkazivanja jetre. Mogu se pojaviti i dodatne komplikacije, kao to su
otkazivanje bubrega, intrakranijalno krvarenje, pankreatitis i zastoj
srca.
Karakteristini detalji: Klobuk ukastomaslinastozelene boje, sa
svjetlijim i tamnijim varijacijama (postoji i bijela forma), glatkog
ruba i sa kao uraslim vlaknima, a ponekad i sa bijelim ostacima
opteg vela. Lamele slobodne ili prirasle, bijele. Ostaci djeliminog
vela (prsten) vise na struku poput suknjice. Oko zadebljale baze
struka nalazi se bijela vreasta, slobodna (nesrasla) volva.
Sline vrste: Zelena pupavka je prilino karakteristina i uz malo up-
oznavanja, trebalo bi da se lako identifkuje. Naroito je upeatljiv
detalj ranije pomenuta volva. Meutim, i pored toga, ova gljiva
i dalje uzrokuje veliki broj trovanja u svijetu. Povrni sakupljai je
pomijeaju sa nekim vrstama iz roda Russula (krasnice), koje imaju
karakteristino lomljivo meso, a nemaju prsten niti volvu; zatim sa
jestivim vrstama iz roda Agaricus (peurke) koje imaju tamno obo-
jene lamele (najprije roza, a zatim okoladnosmee) i nemaju volvu,
a navodi se i zamjena sa jestivom vrstom Volvariella volvacea.
10
Amanita pantherina (DC.) Krombh. 1846
Panterovka
Smrtonosno otrovna!
Naseljava sve tipove uma, plodonosi u ljeto i jesen.
Period inkubacije je vrlo kratak
(simptomi trovanja se javljaju ve nakon 15 minuta).
Sadri ibotensku kiselinu i muscimol, te odreene
psihoaktivne supstance.
Bijeli ostaci ovoja po povrini klobuka mogu se lako
saprati, posebno za vrijeme veoma kinih dana.
AMU - Jestive i otrovne gljive naih uma
Boletus edulis Bull. 1782
Vrganj
Ekologija/habitat: Raste tokom ljeta i jeseni, u manjim grupama ili
pojedinano, preteno u crnogorinim umama, a najvie uz smru
(Picea abies) i jelu (Abies alba), mada dokazano tvori mikorizu i sa
bukvom (Fagus) i brezom (Betula).
Preferira brdsko-planinska podruja, mada je est i u nizinskim
predjelima.
Jestivost: odlina i cijenjena gljiva. Za na narod vjerovatno i broj
jedan kada su u pitanju konzumne vrste gljiva. Ipak, istaknimo da
se prilikom branja trebaju potedjeti nedovoljno razvijeni primjerci.
12
Boletus edulis Bull. 1782
Vrganj
Jestive i otrovne gljive naih uma - AMU
Karakteristini detalji: Boletus edulis je veoma prepoznatljiva i
karakteristina vrsta. Klobuk je polusferian, a kod starijih prim-
jeraka otvoren, uvijek neto svjetliji prema rubu, najee svjetlo ili
tamno smee obojen. Struak cilindrian ili zdepast, obino pri dnu
zadebljan, prekriven istaknutom bjelkastom mreicom. Himenij ili
trusite je sastavljeno od cjevica, najprije bijelih, a zatim sa starou
utozelenkastih.
Sline vrste: U porodici vrganjevki, odnosno rodovima Boletus, Xe-
rocomus, Leccinum, Suillus, postoji niz kvalitetnih vrsta gljiva, i samo
par dokazano otrovnih (najotrovnija je svakako Boletus satanas -
ludara).
Treba istai da je porodica Boletaceae izuzetno brojna i raznolika, pa
detaljnije bavljenje istom zahtjeva i ozbiljan sistematski pristup. Da-
nas razlikujemo nekolicinu formi vrste B. edulis, koje su donedavno
bile smatrane zasebnim vrstama, ali je molekularnom analizom kon-
statovano da se radi o veoma bliskim vrstama/formama.
13
Cantharellus cibarius Fr. 1821
Lisiarka
AMU - Jestive i otrovne gljive naih uma
Macrolepiota procera (Scop.) Singer 1948
Sunanica
Ekologija/habitat: Javlja se ve od kraja maja (nizinske ume), pa sve
do kraja ljeta ili poetka jeseni, u svim umama, meu liem, igli-
cama ili mahovinom.
Jestivost: Izuzetno cijenjena vrsta, generalno u svijetu, ali i kod nas.
Po kulinarskim vrijednostima ubraja se u vrhunske jestive gljive.
Karakteristini detalji: Plodna tijela su poprilino mala, svijetlo ute
ili narandaste boje, najee prenika klobuka od 2 do 7 cm, te veo-
ma slabog, ali i prijatnog mirisa.
Sline vrste: Neki je znaju zamijeniti za otrovnu Omphalotus olearius
(zavodnicu), ije je plodno tijelo jarke narandaste boje, a naseljava
panjeve bjelogorinog drvea, to ih nedvojbeno razlikuje.
U rodu Cantharellus postoji jo niz vrsta, od kojih su najpoznatije
C. tubaeformis, C. lutescens, C. amethysteus, sve jestive i poprilino
kvalitetne vrste.
14
Cantharellus cibarius Fr. 1821
Lisiarka
Macrolepiota procera (Scop.) Singer 1948
Sunanica
Jestiva
Javlja se u svim umama, na umskim
proplancima, te na umskim istinama.
Promjera klobuka i do 35 cm.
Osnovne karakteristike: ehav struak,
ljuskast klobuk, te pomian prsten na
struku (drci).
Plodonosi tokom ljeta i jeseni.
AMU - Jestive i otrovne gljive naih uma
Galerina marginata (Batsch) Khner 1935
Rebrasta patuljica (Mala smrt)
Scutiger pes-caprae (Pers.) Bondartsev & Singer 1941
Maglen
Ekologija/habitat: esta i rairena saprotrofna gljiva koja raste u
grozdovima na mrtvom drveu crnogorice i bjelogorice.
Otrovnost: G. marginata spada u grupu gljiva koje imaju sposob-
nost da proizvode amatoksine (-, - i -amanitine). Trovanje ama-
toksinima je veoma teko. Ovi toksini su termostabilni i brzo se ap-
sorbuju u crijevima, a simptomi trovanja prvo bolovi u stomaku,
povraanje, proliv, a zatim i gastrointestinalno krvarenje, koma, ot-
kazivanje bubrega - javljaju se od nekoliko sati do nekoliko dana na-
kon konzumiranja gljive. Procjenjuje se da je letalna doza za odrasle
oko 7 mg toksina.
Karakteristini detalji: Klobuk malih dimenzija, 1-4 cm, ukaste,
svijetlosmee do smee boje, fno iscrtkane margine. Lamele guste,
prirasle, ispoetka ukaste, postaju hrastosmee. Struak upalj,
suh, zakrivljen, blago kutrav i proaran ispod tankog i nepostojanog
prstena (ostataka djeliminog vela). Meso branastog mirisa. Oti-
sak spora hrastosme.
Sline vrste: Preporuuje se sakupljaima gljiva da dobro upoznaju
ovu gljivu, naroito zbog mogue zamjene sa nekim jestivim
vrstama, kao to su prava panjevica (Kuehneromyces mutabilis) i
sivolisnata panjevica (Hypholoma capnoides).
16
Galerina marginata (Batsch) Khner 1935
Rebrasta patuljica (Mala smrt)
Scutiger pes-caprae (Pers.) Bondartsev & Singer 1941
Maglen
Jestive i otrovne gljive naih uma - AMU
Ekologija/habitat: Ova vrsta najee plodonosi u jesen, podjednako
u crnogorinim i bjelogorinim umama, obino u manjim grupa-
ma, ali i pojedinano.
Jestivost: Jestiva gljiva dobre kvalitete, cijenjena zbog malo jae
konzistencije mesa. Ipak, u pitanju je poprino rijetka vrsta kod nas,
pa ne preporuujemo njeno prekomjerno branje.
Karakteristini detalji: Oblik klobuka nepravilan, ponekad podsjea
na kopito po emu je i dobio drugi naziv kozji papak. Gornja stra-
na ljuskava, smee boje. Himenij sastavljen od cjevica bijele boje,
poprilino irokih. Struak ukast i tvrd, te nepravilno postavljen u
odnosu na klobuk.
Sline vrste: Moe sliiti drugim vrstama iz roda Albatrellus, ije
su rupice na himeniju mnogo ue i manje, a klobuk nikad nema
okoladnu boju kao to je sluaj kod S. pes-caprae.
17
Pleurotus ostreatus (Jacq.) P. Kumm. 1871
Bukovaa
Jestiva
Poprilino cijenjena, masovno se uzgaja.
U prirodi se javlja na razliitim vrstama
bjelogorinog drvea u jesen i zimu.
Pleurotus ostreatus (Jacq.) P. Kumm. 1871
Bukovaa
Jestive i otrovne gljive naih uma - AMU
Lactarius salmonicolor R. Heim & Leclair 1953
Jelova rujnica
Ekologija/habitat: Mikorizna je sa jelama (Abies alba), a plodonosi
obino u grupama, u umi ili na rubovima istih, krajem ljeta ili u
jesen.
Jestivost: Jestiva gljiva kao i sve druge vrste rujnice koje na presjeku
isputaju narandasto mlijeko, ali se ne ubraja meu najkvalitetnije
konzumne vrste.
Karakteristini detalji: Klobuk je krasne narandastoruiaste boje
(zbog ega se jo naziva i lososovom rujnicom), po povrini sadri
koncentrine krugove, a na sredini udubljen.
Listii gusti i narandasti, struak obino uvijen i upalj sa izraenim
pjegama.
Sline vrste: Ako ne vodimo rauna o partneru u mikorizi, lako se
moe zamijeniti sa drugim vrstama jestivih rujnica: L. deterrimus
(ispod smre), L. deliciosus, L. sanguifuus i L. semisanguifuus (ispod
borova). Ipak za razliku od navedenih, jelova rujnica nikada nema
izraene zelene mrlje na ploditu i ozlijeenim mjestima.
Treba voditi rauna i da se ne zamjeni sa nekom od nejestivih
mlijenica, iz istog roda Lactarius, sa slinom bojom plodita, koje
na ozlijeenim mjestima i presjeku isputaju bijelo mlijeko.
19
Paxillus involutus (Batsch) Fr. 1838
Osjetljiva uvijaa
Gyromitra esculenta (Pers.) Fr. 1849
Rani hrak (fotografja na naslovnici)
AMU - Jestive i otrovne gljive naih uma
Ekologija/habitat: Ova vrsta formira ektomikorizne odnose sa
razliitim crnogorinim i bjelogorinim vrstama drvea. Plodonosna
tijela se pojavljuju u kasno ljeto i jesen.
Otrovnost: P. involutus je predstavnik posebne vrste trovanja gljiva-
ma. Ovdje se, zapravo, i ne radi o klasinom trovanju, nego o autoi-
munoj reakciji na odreenu supstancu (jo uvijek nepoznate struk-
ture) koja uzrokuje formiranje antitijela u organizmu protiv vlastitih
crvenih krvnih zrnaca, to na kraju dovodi do takozvane autoi-
mune hemolize. Senzitizacija je obino postepena i traje godinama
(dugogodinje konzumiranje), nakon ega ponovno konzumiranje
izaziva akutnu, potencijalno smrtonosnu, autoimunu reakciju.
P. involutus sadri supstance koje su i potencijalno kancerogene.
Karakteristini detalji: Klobuk udubljen do ljevkast, jako podvr-
nutih rubova, okersmee, utosmee, hrastosmee boje. Struak
cilindrian. Lamele se ravaju, blijedooker boje, ozljeivanjem se
mrljaju hrastosmee.
Sline vrste: Slina je drugim vrstama iz roda Paxillus.
20
Paxillus involutus (Batsch) Fr. 1838
Osjetljiva uvijaa
Gyromitra esculenta (Pers.) Fr. 1849
Rani hrak (fotografja na naslovnici)
Jestive i otrovne gljive naih uma - AMU
Ekologija/habitat: Saprotrofna, a vjerovatno i mikorizna vrsta, koja
se javlja u proljee uglavnom u crnogorici, i to najradije u drutvu
bora (Pinus).
Otrovnost: Iako joj i ime sugerira jestivost, ova gljiva je potencijalno
smrtonosna, a vrsta trovanja koju izaziva naziva se giromitrinski sin-
drom. Otrovnost ove gljive je pomalo neobina jer samo jedan manji
broj od onih koji je konzumiraju strada, pa je to vjerovatno jedan
od razloga da je u nekim zemljama jo uvijek veoma popularna jes-
tiva gljiva, gdje se masovno sakuplja, prodaje na domaem tritu i
izvozi, pa ak i uzgaja. Tako se, recimo, u Finskoj u povoljnim go-
dinama pojede i nekoliko stotina tona ove gljive. Sadri pre-toksin
giromitrin od kojeg dekompozicijom i hidrolizom nastaje isparljivi
toksin monometilhidrazin (MMH). Zabiljeena su trovanja ovim
toksinom ak i samim udisanjem isparenja prilikom kuhanja gljive.
Izgleda da sadraj toksina znaajno varira zavisno od geografskog
podruja, nadmorske visine i vremena sakupljanja, to doprinosi
kontradiktornom statusu ranog hrka. Djelovanje hrkovog toksina
je vjerovatno kumulativno, potencijalno kancerogeno, a strunjaci
nagaaju da je mogue da se radi i o alergijskoj reakciji specifnoj
za pojedinca. Simptomi trovanja su gastrointestinalni i neuroloki,
a najee se javljaju od 6 do 12 sati nakon konzumiranja. Prvo se
javljaju munina, povraanje, proliv, a zatim vrtoglavica, letargija,
nistagmus, gubitak koordinacije pokreta, glavobolja i groznica. U
teim sluajevima moe doi do metemoglobinemije, hemolize, i ot-
kazivanja jetre i bubrega.
Karakteristini detalji: Glava ove gljive je karakteristinog mozgo-
likog oblika, crvenkastosmee boje, uplja i nepravilno srasla (na
nekoliko mjesta) sa strukom.
Sline vrste: Od sline G. gigas razlikuje se u prosjeku manjim di-
menzijama, guim vijugama, tamnijom bojom i struak joj je tanji u
odnosu na klobuk; G. infula raste u jesen i ima sedlasti oblik klobuka.
Treba napomenuti da je nepaljivi sakupljai beru i jedu mislei da se
radi o nekoj vrsti iz roda Morchella (smrci).
21
Morchella deliciosa Fr. 1822
Pepeljasti smrak
Jestiv (sirov otrovan)
Raste u proljee (april i maj) u crnogorinim umama
smre i jele (Picea abies, Abies alba).
Neki od predstavnika ovog roda su jo i: M. esculenta,
M. elata, M. conica, M. crassipes.
Svi smrci su sirovi otrovni, a pravilnom termikom
obradom postaju delikatesne gljive.
Proljetna potraga za smrcima predstavlja arobnu sagu.
Amanita muscaria var. muscaria (L.) Lam. 1783
Muhara
Morchella deliciosa Fr. 1822
Pepeljasti smrak
REFERENCE
1. Breitenbach J. & Krnzlin F. 1981-2005. Champignons de Suisse,
Tome 1-6, Mykologia Lucerne.
2. Focht I. 1987. Nai vrganji (porodica vrganjevki - Boletaceae),
tamparski zavod Ognjen Prica, Zagreb.
3. Focht I. 1990. Klju za gljive, ITP Naprijed, Zagreb.
4. Boac R. 2005 i 2008. Enciklopedija gljiva (prvi i drugi dio),
kolska knjiga Zagreb.
5. Jordan M. 2004. Te Encyclopedia of Fungi of Britain and Europe,
Revised Frances Lincoln edition.
6. Uupli M. 2004. Svijet gljiva, Akademija nauka i umjetnosti
Bosne i Hercegovine.
7. Ewald G. 2006. Pilze, DLV Buchverlag GmbH & Co. KG,
Mnchen
8. G.J. Keizer 1996. Mushroom encyclopedia, Rebo Productions,
Lisse
9. www.boletales.com - Assyov B. 2011.
10. Gilot-Delhalle, J.; Moutschen, J.; Moutschen-Dahmen, M. 1991.
Chromosome-breaking activity of extracts of the mushroom Paxil-
lus involutus Fries ex Batsch. Experientia 47 (3): 28284.
11. www.indexfungorum.org - Index Fungorum.
Jestive i otrovne gljive naih uma - AMU
23
Amatersko mikoloko udruenje - ...zbog arobnog svijeta gljiva!