FIZIKA 1.razred Nina Obradovi, prof.

1

g
r
a
d
i
v
o

u
k
r
a
t
k
o

at v =
1 2 3
1 2 3
...
...
uk
uk
s s s s
v
t t t t
+ + +
= =
+ + +
m
s



s vt =

Gradivo iz fizike teorija

KINEMATIKA :

gibanje promjena poloaja ( tijela u odnosu na okolinu )
promjena (neke veliine) razlika izmeu konanog i poetnog stanja (te veliine)


Bitno je razlikovati dva vana pojma u kinematici:
put (moe biti) bilo koja udaljenost izmeu dvije toke putanje tijela ( skalarna veliina )
pomak najkraa udaljenost izmeu dvije toke putanje tijela ( vektorska veliina )

Nejednoliko gibanje
- to je najee gibanje u prirodi; tijelo se giba po putanji nepravilnog oblika i u razliitim vremenskim
intervalima prelazi razliite putove
Tada se srednja (prosjena) brzina rauna po formuli:




Gibanje po pravcu
Jednoliko gibanje po pravcu
definicija to je gibanje sa stalnom brzinom : . konst v =
r

t
s
v =

s
m


grafiki prikaz :







put je povrina lika u v/t grafu :




Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu
definicija to je gibanje sa stalnom akceleracijom (ubrzanjem) : . konst a =
r

t
v
a =

2
s
m



grafiki prikaz :





put je povrina lika u v/t grafu :


2
vt
s =
2
2
t
a
s =


primjer : slobodni pad je primjer jednoliko ubrzanog gibanja sa akceleracijom g :
2
81 , 9
s
m
g =
2
10
s
m


2 1
x x x =
FIZIKA 1.razred Nina Obradovi, prof.
2

g
r
a
d
i
v
o

u
k
r
a
t
k
o

2 1
v v v
rel
r r r
+ =
2 1
v v v
rel
r r r
=

Vektori

Definicija vektora :
vektor je veliina koja ima ova svojstva :

1. duljinu (modul, iznos)
2. smjer
3. orijentaciju

Toka u kojoj vektor poinje nazivamo hvatite vektora.
Primjeri vektorskih veliina u fizici : pomak, brzina, ubrzanje, sila, ......

Openito, vektori se mogu zbrajati ili oduzimati i mogu se, po potrebi, rastavljati na komponente.

PRAVILA za zbrajanje vektora

Kada su vektori na istom pravcu ili na paralelnim pravcima:
p pravac
b a,
r
komponente (sastavnice)
c
r
rezultanta

Oduzimanje vektora je ZBRAJANJE SUPROTNOG vektora.
Suprotni vektor od npr. vektora a
r
je vektor ( a
r
).




Dodatak : Zbrajanje brzina

Pojam relativne brzine, vrel

Kada se tijela gibaju po istom ili po paralelnim pravcima, relativna brzina je:
I. u sluaju da tijela imaju brzine istih orijentacija :





II. u sluaju da tijela imaju brzine u suprotnih orijentacija :







FIZIKA 1.razred Nina Obradovi, prof.
3

g
r
a
d
i
v
o

u
k
r
a
t
k
o

T
r
v
2
=
T

2
=
. . konst konst v = =
T
f
1
=
cp cp
a m F
r
r
=
r v =
f 2 =
r
v
a
2
=

2
s
m
v
r
v
r
v
r


Jednoliko gibanje po krunici

definicija to je gibanje sa brzinom stalnog iznosa ( obodna ili ophodna ili linijska brzina, v ) :





T period kutna brzina





Frekvencija je broj periodinih dogaaja u jedinici vremena :
t
N
f = f r v 2 =

Iako je gibanje po krunici primjer gibanja sa brzinom stalnog iznosa, smjer brzine nije stalan, mijenja se :

Vektor brzine je uvijek tangencijalan na krunicu :
okomit na radijus

r





Budui da postoji promjena brzine, zapravo znai da mora postojati i ubrzanje :


Ili r a
2
=


Time je jasno da e postojati i sila koja e uzrokovati / podravati to gibanje sila nosi naziv :

CENTRIPETALNA SILA -
cp
F
r
( iz 2.Newtonovog zakona proizlazi )
r
v
m F
cp
2
= [ ] N

Vana napomena : centripetalna sila je usmjerena prema sreditu krunice ona je RADIJALNA sila ( slika ) :




Smjer centripetalne sile odreen je smjerom centripetalne akceleracije.
Dakle, time je jednoliko gibanje po krunici zapravo ubrzano gibanje.

Vrlo esto se sree primjer da druge sile imaju ulogu centripetalne sile :
gibanje planeta oko Sunca :
g cp
F F = mg
r
v
m =
2

gibanje naboja u magnetskom polju okomito na silnice :
L cp
F F = QvB
r
v
m =
2


Centripetalna sila u primjerima
DA BI TIJELO STALNO KRUILO POTREBNA JE SILA KOJA E GA ODRAVATI NA KRUNOJ
PUTANJI. Dakle, centripetalna sila nije neka nova sila, ve ona nastaje kao rezultanta nekih drugih sila. Kae
se da ulogu centripetalne sile igraju razne sile sila trenja, gravitacijska sila (planeti), napetost niti (praka), i sl.


1
s Hz

=

FIZIKA 1.razred Nina Obradovi, prof.
4

g
r
a
d
i
v
o

u
k
r
a
t
k
o

a
a

Dodatak - Centrifugalna sila


CENTRIFUGALNA sila je inercijska sila koja se javlja prilikom gibanja tijela pri krunici.

F
i
- INERCIJSKA - sila javlja se u ubrzanim sustavima
- posljedica tromosti tijela
- nerealna sila (nije rezultata meudjelovanja dva tijela)
- nema protusilu, za nju ne vrijedi 3. Newtonov zakon
( SVAKA REALNA sila ima PROTUSILU).


Primjer : Vrtuljak
a) Promatranje gibanja iz sustava tzv. mirnog promatraa :
g cp
F N F
r r r
+ =

Centripetalna sila je zbroj gravitacijske sile i sile napetosti niti.

b) Promatranje gibanja iz sustava tijela koje se giba po krunici :
g cf
F N F
r r r
+ =


Centrifugalna sila uravnoteena je sa gravitacijskom silom i silom napetosti niti.
Ukupna sila na tijelo je 0.
Tijelo kae: Ja mirujem, a sve oko mene se vrti !


Najei zadatak sa centrifugalnom silom je kada se pita koliki bi morao biti period rotacije Zemlje da tijela na ekvatoru ne
pritiu podlogu. Takav primjer se rjeava jednostavnom injenicom da centrifugalna sila ponitava gravitacijsku i ukupna sila na
tijelo, u njegovom vlastitom sustavu, je nula. Tada tijelo nema teinu, tj. u besteinskom je stanju :

g cf
F F =

mg
R
v
m
Z
=
2
i
T
R
v
Z
2
= g R T
Z
= 2




UBRZANI SUSTAVI dizalo

Na dizalo i sva tijela u njemu djeluje inercijska sila, koja uzrokuje promjenu teine tijela.
G teina tijela u mirujuem dizalu G' teina tijela u dizalu koji ubrzava/usporava
a) ubrzava prema dolje - teina se smanjuje b) ubrzava prema gore teina se poveava
G < G G > G
( ) a g m ma G G = = ma G G + =
( ) g a m G + =

FIZIKA 1.razred Nina Obradovi, prof.
5

g
r
a
d
i
v
o

u
k
r
a
t
k
o


Sloena gibanja

Sloenogibanjesastavljenooddvailiviejednostavnihgibanja.
Jednostavagibanjasu:
jednolikogibanjepopravcu
jednolikoubrzanogibanjepopravcu
Vrstesloenihgibanja:
1)Vertikalnihitac
2)HorizontalniHitac
3)KosiHitac
4)Gibanjepokrunici

zasloenagibanjavrijeditzv.naeloneovisnostigibanja:jednostavnagibanjanakojasemoerastavitisloeno
gibanje,neutjeujednonadrugo(neovisnesu)idogaajuseistovremeno

Odsloenihgibanjaprouitemosamo:
Vertikalnihitac
Horizontalnihitac

Ovdjejopripadagibanjepokruniciikosihitac.Naravno,takoerisvemoguekombinacijenavedenihgibanja.



Vertikalni i horizontalni hitac

definicija to su gibanja koja se sastoje od dva ili vie jednostavna gibanja
jednostavna gibanja su : jednoliko gibanje po pravcu i jednoliko ubrzano gibanje po pravcu

Za sloena gibanja vrijedi naelo neovisnosti gibanja, koje glasi :
Jednostavna gibanja, od kojih je sastavljeno sloeno gibanje, odvijaju se nezavisno i traju jednako dugo.

Vertikalni hitac
Vertikalni hitac prema gore :

definicija to je sloeno gibanje koje se sastoji od jednolikog gibanja s poetnom brzinom
0
v u
vertikalnom pravcu prema gore i slobodnog pada

Napomena : razlikujmo pojmove vertikalno ... odreeno pravcem djelovanja gravitacijske sile
- horizontalno ..... okomito je na vertikalno


formule :

h visina u bilo kojem trenutku
v brzina u bilo kojem trenutku



Domet, H:

p
t - vrijeme penjanja
2
2
p t
g
H =

g
v
t
p
0
=

g
v
H
2
2
0
=





gs v v
gt v v
t
g
t v h
2
2
2
0
2
0
2
0
=
=
=
p
gt v v = =
0
0
FIZIKA 1.razred Nina Obradovi, prof.
6

g
r
a
d
i
v
o

u
k
r
a
t
k
o



Vertikalni hitac prema dolje : to je sloeno gibanje koje se sastoji od jednolikog gibanja s poetnom brzinom
0
v u
vertikalnom pravcu prema dolje i slobodnog pada


Formule :
2
0
2
t
g
t v s + = gt v v + =
0
gs v v 2
2
0
2
+ =




Horizontalni hitac


definicija to je sloeno gibanje koje se sastoji od jednolikog gibanja po horizontalnom pravcu sa poetnom brzinom

0
v i slobodnog pada

T oznaka za ukupno vrijeme horizontalnog hica (dok ne dostigne domet D)

Formule:(ponaeluneovisnostigibanja,piusezasvakukomponentuputaposebno)

2
0
2
t
g
y
t v x
=
=
uoitedavrijemeslobodnogpadaodgovaravremenujednolikoggibanja

domet :
g
H
v T v D
2
0 0
= =
g
H
T
2
= , dobije se iz formule za H

H visina s koje se tijelo baca ( najvei y )
D domet ( najvei x )

Brzinapokomponentama:
gt v
v v
y
x
=
=
0

v brzina u bilo kojem trenutku gibanja : ( )

2 2
0
gt v v + =


Slika putanje i pojedinih veliina :
x




y

FIZIKA 1.razred Nina Obradovi, prof.

7

g
r
a
d
i
v
o

u
k
r
a
t
k
o

F t m v =





DINAMIKA :

Newtonovi zakoni
Isaac Newton ( 1642.-1727) najvei fiziar 17.stoljea
- izrekao je 3 zakona mehanike, koji su temelj cjelokupne klasine fizike


I. Newtonov zakon ( ZAKON INERCIJE ):
Ako je ukupna sila koja djeluje na tijelo nula, tada tijelo ili miruje ili se giba jednoliko po pravcu.
( miruje ako je i prije mirovalo, a giba se jednoliko ako se i prije tako gibalo to je smisao tromosti, inercije, ustrajnosti )

Definicija mase, m. Budui je masa temeljni pojam u fizici (poput naboja), definira se pomou svojstava koje ima.
Tako se kae da je masa mjera tromosti tijela. Moe se rei i da je masa veliina koja opisuje opiranje tijela prema
promjeni brzine ( djelovanju sile ).

Oznaka za masu je m , a mjerna jedinica u SI-sustavu je kg.

II. Newtonov zakon ( Temeljna jednadba gibanja )
Akceleracija koju tijelo dobija djelovanjem sile, proporcionalna je toj sili a obrnuto proporciomalna masi tijela :


m
F
a =

2
s
m
potpuni zapis je u vektorskom obliku :
m
F
a
r
r
=
Popularnija je formula pisana u obliku : ma F = [ ] N (dakle, sila je jednaka umnoku mase i ubrzanja)

Ovdje je dobro napomenuti da se misli na rezultantnu, tj. ukupnu silu koja djeluje na tijelo.

Dugi naziv ( sinonim) za silu je meudjelovanje ili interakcija.
Jednako tako je vano napomenuti da postoji jo jedan, esto primjenjivan oblik 2.Newtonovog zakona:
Zbog definicije ubrzanja:
v
F m
t

i mnoenjem sa t , dobivamo:

Veliinu F t nazivamo IMPULS SILE, dok umnoak mase i promjene brzine m v predstavlja PROMJENU
KOLIINE GIBANJA. Vidi se da su te dvije veliine jednake.
Mjerne jedinice gore navedenih veliina su :
[ ]
F t Ns = , njutn sekunda [ ]
m
m v kg
s
=
IMPULS SILE moe se jo obiljeiti i slovom I : t F I = impuls sile se grafiki prikazuje kao povrina lika u F/t
grafu


III. Newtonov zakon ( zakon AKCIJE i REAKCIJE ili sile i protusile )

Ako tijelo 1 djeluje na tijelo 2 silom
2 , 1
F , tada e i tijelo 2 djelovati na tijelo 1 silom
1 , 2
F , koja je jednakog iznosa ali
suprotnog smjera u odnosu na prvu silu.
1 , 2 2 , 1
F F
r r
=

Ovaj zakon se rijee upotrebljava u tipinim zadacima, iako treba znati da SVAKA REALNA SILA ima svoju PROTUSILU.

FIZIKA 1.razred Nina Obradovi, prof.
8

g
r
a
d
i
v
o

u
k
r
a
t
k
o

g m F
g
r
r
=
mg F N
g
= = mg F R
g
= =

Primjeri nekih sila

Gravitacijska sila ,
g
F
r

Vie o gravitacijskoj sili je reeno u podrujo koje nosi naziv Newtonov ili opi zakon
gravitacije.


Ovdje emo samo rei o gravitacijskoj sili na Zemlji. To je sila kojom Zemlja djeluje na tijelo koje se nalazi na njoj. Sila
je uvijek privlana, ima hvatite u tijelu a usmjerena je prema sreditu Zemlje. Hvatite gravitacijske sile je u tijelu.


Gravitacijska sila se rauna prema formuli :

Najee se u zadacima koristi skalarni oblik formule : mg F
g
= [ ] N
Ovdje je : m masa tijela
g - akceleracija slobodnog pada (ubrzanje Zemljine gravitacije)

Najee se u zadacima koristi da je :
2
10
s
m
g ; inae, za nae zemljopisno podruje :
2
81 , 9
s
m
g =

Teina , G
r

Teina tijela je posljedica djelovanja gravitacijske sile.
Teina se definira kao sila kojom tijelo djeluje na podlogu ili ovjes (toku u kojoj je objeena).
Znai da je hvatite teine u podlozi ili ovjesu.




Pasivne sile
Sile reakcije - Javljaju se nakon djelovanja neke sile (akcije). Primjer za sile reakcije su :

Napetost niti , N
r

- to je sila kojom nit djeluje na tijelo (objeeno na tu nit)
- ona je protusila teine tijela
- hvatite joj je u tijelu



Reakcija podloge , R
r

- to je sila kojom podloga djeluje na tijelo (koje stoji na njoj)
- ona je protusila teine tijela
- hvatite joj je u tijelu

Sada se moe, poznavajui I.Newtonov zakon i znaenje sila napetosti niti i reakcije podloge, protumaiti mirovanje
tijela na podlozi ili ovjesu.
Tijelo je u mirovanju zbog toga to se izjednaavaju gravitacijska sila i sila reakcije podloge (ili napetost niti) :

0 = +
g
F R
r r







0 = +
g
F N
r v
FIZIKA 1.razred Nina Obradovi, prof.
9

g
r
a
d
i
v
o

u
k
r
a
t
k
o

prit tr
F F =
G F
tr
=
kx F
el
=

=
m
N
x
F
k
2 2 1 1 2 2 1 1
v m v m v m v m + = +



Sila trenja ,
tr
F
r

Trenje ( sila trenja ) sila koja se javlja izmeu dodirnih povrina dvaju tijela u relativnom gibanju

Formula :

- faktor trenja ( koeficijent )
faktor trenja ne moe biti vei od 1 : < 1 ( jer sila trenja ne moe biti vea od teine tijela )

F
r
- pritisna sila, tj. sila okomita na podlogu po kojoj se tijelo giba

U vrlo estom broju sluajeva, kada se tijelo giba po horizontalnoj podlozi formula za silu trenja se moe pisati (jer je
okomita sila pritiska u tom sluaju ba teina tijela) :

G teina tijela


Elastina sila ,
el
F
r


sila koja se javlja kao protusila na djelovanje vanjske sile, koja eli promijeniti
oblik tijela
posljedica je elastinih svojstava tijela, koja proizlaze iz tipa veze izmeu
estica tijela

oznake :
k konstanta elastinosti opruge
x pomak iz poloaja ravnotee (elongacija, produljenje)(moe se koristiti slovo l ili s)
x = 0 , poloaj ravnotee

Formula elastine sile :

Iz formule je vidljivo :

Pomak x je proporcionalan sili i suprotan sili.
(elastina sila vraa tijelo u ravnoteni poloaj)
Takoer se moe napisati formula za konstantu elastinosti :




Zakon ouvanja koliine gibanja

U ZATVORENOM FIZIKALNOM SUSTAVU UKUPNA KOLIINA GIBANJA JE OUVANA.


m
1
- masa prvog tijela
m
2
- masa drugog tijela
v
1
- brzina prvog tijela prije interakcije v'
1
- brzina prvog tijela poslije interakcije
v
2
- brzina drugog tijela prije interakcije v'
2
- brzina drugog tijela poslije interakcije









FIZIKA 1.razred Nina Obradovi, prof.
10

g
r
a
d
i
v
o

u
k
r
a
t
k
o

=
s
m
kg mv p

=
s
m
kg v m p
v m t F =
2 2
l h x =
2 1
F F F
g
r r r
+ =

1
F
r

2
F
r
=
g
F F h l h : :
2
2 2
l
h l
mg
l
h l
F F
g
2 2 2 2
2

=

=



Zatvoreni fizikalni sustav je onaj koji ne meudjeluje sa okolinom. Drugim rijeima, to je sustav za koji vrijedi da je suma
svih vanjskih sila i momenata sila na taj sustav nula.

Taj se zakon moe izrei i ovako :
Ukupna promjena koliine gibanja u zatvorenom fizikalnom sustavu je nula.
( tj. nema promjene ukupne koliine gibanja ) 0 =
uk
p
r


mv koliina gibanja
m v promjena koliine gibanja
Koliina gibanja ima mjernu jedinicu :

=
s
m
kg mv

Umnoak mase tijela i njegove brzine nazivamo KOLIINA GIBANJA ili kratko IMPULS ( oznaka p ).





Umnoak mase tijela i promjene njegove brzine nazivamo PROMJENA KOLIINA GIBANJA :




Otprije znamo ( 2.Newtonov z. ), da je promjena koliine gibanja jednaka IMPULSU SILE :

Posebni sluajevi:
1. elastini sudar 2 tijela ( bilijarske kugle; razdvajanje rakete u dva modula; ispaljivanje projektila iz topa
2. neelastini sudar 2 tijela ( brod nalijee na santu leda; sudar dviju glinenih kugli, ... )


Dodatak : KOSINA

Kosina je ravnina nagnuta pod nekim kutom ( ) prema horizontalnoj ravnini
oznake veliina: h visina kosine
l duljina kosine
x trea stranica kosine

SILE koje djeluju na TIJELO na kosini : R F
g
r r
, i
tr
F
r

( gravitacijska sila, reakcija podloge i trenje )
Gravitacijska sila se rastavlja na komponente ( zbog analize gibanja ) :



komponenta gravitacijske sile du kosin (paralelna s kosinom)

komponenta gravitacijske sile okomita na kosinu

reakcija podloge

Rastavljanje sila na kosini:

Iz slinosti trokuta =
g
F F l h : :
1
l
h
mg
l
h
F F
g
= =
1







R
r
FIZIKA 1.razred Nina Obradovi, prof.
11

g
r
a
d
i
v
o

u
k
r
a
t
k
o

2
F F
tr
=
2 2
2 2
1
h l
h
l
h l
mg
l
h
mg
F F
tr

=
=

tr
F F ma =
1
l
h l
g
l
h
g a
2 2

=
l
h l
mg F F
tr
2 2
2

= =




U sluaju kosine, sila trenja se rauna po formuli : , jer je sila
2
F
r
okomita na kosinu


Analiza gibanja tijela na kosini:

I. UVJET MIROVANJA tijela na kosini :
UKUPNA SILA na TIJELO mora biti jednaka nuli ( 1.Newtonov zakon )
du kosine :
tr
F F
1
okomito na kosinu : R F =
2



II. GIBANJE tijela na kosini :
a) jednoliko niz kosinu ( uvjet je da ukupna sila koja djeluje na tijelo du kosine bude jednaka nuli ) :












b) jednoliko ubrzano niz kosinu : >
tr
F F
r r
1
razlika tih dviju sila ubrzava tijelo
jednadba gibanja :
a m F
F F F
tr
r
r
r r r
=
+ =
1


u vektorskom obliku :
tr
F F a m
r r
r
+ =
1

u skalarnom obliku :


sila trenja na kosini :



l
h l
mg
l
h
mg ma
2 2

= : m

ubrzanje tijela niz kosinu :



c) da bi se tijelo ubrzavalo uz kosinu, trenje mora biti dovoljno veliko da omogui takvo gibanje :
tr
F >
1
F














FIZIKA 1.razred Nina Obradovi, prof.
12

g
r
a
d
i
v
o

u
k
r
a
t
k
o





Keplerovi zakoni

Prvi zakon
1) PLANETI se gibaju po elipsama oko Sunca u ijem je jednom aritu Sunce.


Sunce




Drugi zakon
2) Poloajni vektor PLANETA u jednakim vremenskim intervalima opisuje
jednake povrine.
Posljedica tog zakona je da se planete, kada su blie Suncu gibaju bre.






Trei zakon
3) Kvadrati ophodnih vremena planeta oko Sunca odnose se kao kubovi njihovih srednjih udaljenosti od Sunca :

3
2
3
1
2
2
2
1
a
a
T
T
=






U ovom zakonu se uzima da su putanje planeta krunice.
1 1
r a =
, radijus putanje planete 1
2 2
r a =
, radijus putanje planete 2
On povezuje gibanje planeta u Sunevom sustavu i omoguuje da se na temelju perioda obilaska planeta oko Sunca jednostavno
odrede prave udaljenosti i odnosi u njemu.
Ovaj zakon vijedi kako za planete tako i za sustave satelita, pri emu je vrijednost konstante za svaki sustav razliita.
AU = a.j. = a udaljenost Zemlja-Sunce ( astronomska jedinica ) ... oko 150 milijuna km


Primjeri za III. Keplerov zakon

Planet T(god) a(AU) T
2
a
3

Merkur 0.24 0.39 0.06 0.06
Venera 0.62 0.72 0.39 0.37
Zemlja 1.00 1.00 1.00 1.00
Mars 1.88 1.52 3.53 3.51
Jupiter 11.9 5.20 142 141
Saturn 29.5 9.54 870 868

U ovom zakonu, umjesto oznake a mogu se koristiti oznake r ili R.









planet


v
r
a
d
i
j
u
s

p
u
t
a
n
j
e

FIZIKA 1.razred Nina Obradovi, prof.

13

g
r
a
d
i
v
o

u
k
r
a
t
k
o

r
2
m
1
m
2
2 1
r
m m
F =
2
R
M
g =
ekv
g
pol
g



Opi zakon gravitacije

Isaac Newton (1642.-1727.)
Zakon je poznat i kao Newtonov zakon gravitacije.

Newtonov zakon gravitacije je prirodni zakon koji opisuje pojavu
opeg privlaenja meu svim tijelima u svemiru. Smatra se
najvelianstvenijim poopenjem koje je ikad uinio ljudski um''.



Ista ona sila, koja privlai poslovinu Newtonovu jabuku tlu, odrava Mjesec u njegovoj putanji oko Zemlje i planete u njihovim
putanjama oko Sunca.


ova formula je opi
zakon gravitacije

2 1
,m m mase planeta ( moe i slovo M )
2
2
11
10 67 , 6
kg
Nm

=
opagravitacijskakonstanta
r meusobna udaljenost masa

Ovdje emo ponoviti steeno znanje o gravitacijskoj sili na Zemlji.
To je sila kojom Zemlja djeluje na tijelo koje se nalazi na njoj. Sila je uvijek privlana, ima hvatite u tijelu a usmjerena je prema
sreditu Zemlje.

Gravitacijska sila se rauna prema formuli : g m F
g
r
r
=

Najee se u zadacima koristi skalarni oblik formule :
mg F
g
=

[ ] N
M
m masa tijela
g - akceleracija slobodnog pada (ubrzanje Zemljine gravitacije)

Najee se u zadacima koristi da je :
2
10
s
m
g
( inae, za nae zemljopisno podruje :
2
81 , 9
s
m
g = )

Iz opeg zakona gravitacije moemo zakljuiti da se akceleracija slobodnog pada na bilo kojem planetu (nebeskom objektu) moe
izraunati pomou formule :
M masa planeta
R radijus planeta

Akceleracija slobodnog pada obrnuto je proporcionalna radijusu planeta :
g
2
1
R

pol ekv
g g <
ubrzanje slobodnog pada na Zemlji :
za Zemlju vrijedi :
gpol = 9,83 m/s
2
ekv
g <
pol
g gekv = 9,78 m/s
2
jer je
pol ekv
R R >


Sada nam je jasno zato se g na Zemlji mijenja ovisno o zemljopisnoj irini. (slika gore)

FIZIKA 1.razred Nina Obradovi, prof.
14

g
r
a
d
i
v
o

u
k
r
a
t
k
o

g cp
F F =
mg
r
v
m =
2
h



Primjeri primjena opeg zakona gravitacije:

1) raunanje teine tijela (npr. na Zemlji)

mg F
g
=
2
Z
Z
R
M
g = , akceleracija slobodnog pada
2
10
s
m
g

Z
M masa Zemlje
Z
R radijus Zemlje

2) raunanje teine tijela, G , na nekoj visini od povrine Zemlje


Z
R radijus Zemlje h visina iznad povrine Zemlje
( )
2
h R
m M
G
Z
Z
+
=

h R r
Z
+ =
3) raunanje g, ubrzanja slobodnog pada (za bilo koje nebesko tijelo) :
2
p
p
R
M
g =

p
M masa planet
p
R radijus planeta

Sateliti

Satelit je objekt koji se giba oko nekog masivnog tijela u Svemiru.
Da bi neko tijelo postalo satelit, mora biti ispunjen uvjet :

tj. gravitacijska sila ima ulogu centripetalne sile :

rg v =


Za Zemljin satelit ta brzina iznosi : s km g R v
Z
/ 9 , 7 = , prva svemirska brzina

Za nas su od posebnog znaenja tzv. geostacionarni sateliti - ostaju uvijek iznad
iste toke ekvatora. Period im je jednak periodu tijela iji su satelit.

GEO sateliti su danas najei tipovi koritenih komunikacijskih satelita.
GEO satelit se nalazi na krunoj orbiti 36 853 km iznad povrine Zemlje i rotira u
ekvatorijalnoj ravnini Zemlje istom brzinom kojom rotira i Zemlja.


PRVA SVEMIRSKA (KOZMIKA) BRZINA

- prva kozmika brzina je brzina koju treba dati tijelu da postane UMJETNI SATELIT nekog planeta
uvjet : = = mg
R
mv
F F
cp g
2

I
v gR v = =
R radijus planeta
Za Zemlju :
s
km
v
I
9 , 7 = ( radijus Zemlje km R
Z
6400 )

DRUGA SVEMIRSKA (KOZMIKA) BRZINA

- brzina koju treba dati tijelu da zauvijek napusti planet
FIZIKA 1.razred Nina Obradovi, prof.
15

g
r
a
d
i
v
o

u
k
r
a
t
k
o

gR v
mgR mv
2
2
1
2
2
=
=

II
v gR v = = 2
s
km
v
II
2 , 11 =
I II
v v = 2
2
2
2
2
2
4
T
r
r
M
r M
r
M M
F F
S
P
P S
g cp

=
=
=
3
: r M
S

3 2 2
4 r T M
S
=
2 2
T r
T

2
=
2
2
1
kx E
el
=



- uvjet : kinetika energija tijela na povrini planeta mora biti jednaka (ili vea) gravitacijskoj potencijalnoj

Za Zemlju je :




Vidi se da postoji veza :


DODATAK :

Izvod treeg Keplerovog zakona :



S
M masa Sunca

P
M masa planeta







.
4
2
3
2
konst
M r
T
S
=

3
2
2
2
3
1
2
1
r
T
r
T
=
tj.
3
2
3
1
2
2
2
1
r
r
T
T
=




Energija - sposobnost obavljanja rada

1) Kinetika energija energija gibanja

2
2
1
mv E
kin
= [ J ] dul
2) Potencijalna energija energija poloaja

a) Gravitacijska
b) Elastina

a) Gravitacijska energija
gp
E mgh E
gp
= [ J ]

- je energija koju ima tijelo zbog poloaja u gravitacijskom polju Zemlje

b) Elastina potencijalna energija
el
E [ J ]


k- konstanta elastinosti opruge

=
m
N
x
F
k x- produljenje opruge

Rad - djelovanje ( savladavanje )sile na putu.
Fs W = [ J =Nm] Formula vrijedi samo kada je sila paralelna s putom.







S
FIZIKA 1.razred Nina Obradovi, prof.
16

g
r
a
d
i
v
o

u
k
r
a
t
k
o

cos
ln
= = s F s F W
o parale
Fs W =
2
2
1
ks W =
2
2
1
ks E
el
=

okomita
F
a parale
F
ln



Ovdje treba biti oprezan :
Dakle, kada je sila okomita na put ONA NE OBAVLJA RAD. Npr. centripetalna sila ne radi, tj. njen rad je nula.

Openito kada sila nije paralelna s putom, uzima se njezina paralelna komponenta :





kut izmeu sile i puta

o parale
F
ln
- komponenta sile paralelne s putom

Rad je jednak promjeni energije : E = W npr.
poc kon
E E E =
bit e pojanjeno na primjeru slobodnog pada


Grafiki prikaz rada

Rad se grafiki prikazuje u F/s grafu. Rad je jednak povrini lika ispod krivulje ( pravca )
ovisnosti sile o putu u F/s grafu :

Na primjer :



Razmotrit emo dva jednostavna primjera :

1. Ako je sila stalna, F = konst. 2. Ako je sila razmjerna s putom : s ~ F
Takav primjer imamo kod elastine sile.
F
s



Zakon ouvanja energije

Ukupna energija u zatvorenom sustavu je konstantna, tj. ne mjenja se pri prijelazu sustava iz jednog stanja u drugo.

. konst E
uk
=

Primjer je slobodni pad :
pretvorbe energije
kin gp
E E ( slobodni pad )
BC AB
h h h + =
Z.O.E :
gp uk
E E = ... u toci A
U toci B :
) (
AB BC AB BC B kin
B
gp uk
h h mg mgh mgh E E E + = + = + =


uk gr uk
E E mgh E = = =



W
2 3 4
0
1
2
3
4
s
F [N]
1
FIZIKA 1.razred Nina Obradovi, prof.
17

g
r
a
d
i
v
o

u
k
r
a
t
k
o

u
d
P
P
=
A B C D
1 2 3 4 5


Snaga i korisnost

SNAGA je fizikalna veliina koja opisuje sustav koji obavlja radi i pokazuje koliki rad obavljen u jedinici vremena ( pokazuje brzinu
obavljenog rada).

Snaga je fizikalna veliina koja mjeri brzinu prijenosa energije.
W - rad
t - vremenski interval Mjerna jedinica snage je wat : [ ] W
s
J
P = =

Korisnost ( koeficijent iskoritenja ) je fizikalna veliina koja karakterizira stroj i pokazuje koliki dio uloene energije
(rada) stroj vraa u korisnom obliku.
Korisnost se definira omjerom dobivene
d
E i uloene energije
u
E , odnosno dobivenog
d
W i uloenog rada
u
W :


Jednako tako se moe napisati i formula za korisnost preko snaga :


Korisnost nikada ne moe biti vea od 1, jer bi tada bio naruen zakon ouvanja energije : 1



HIDROMEHANIKA :

HIDROSTATIKA
TLAK p - je skalarna veliina; predstavlja silu koja djeluje okomito na jedinicu povrine :
A
F
p =
Ako sila ne djeluje okomito, uzima se njena okomita komponenta.

Mjerna jedinica tlaka : [ ] Pa
m
N
p = =
2
, paskal ( poasna mjerna jedinica B. Pascal )

Ostale jedinice za tlak : 1 bar = 10
5
Pa
1 mm Hg = 1 torr = 133,33 Pa
1 atm = 760 mm Hg = 101 325 Pa 1 013 hPa

Vrste tlakova : UNUTARNJI hidrostatski tlak
VANJSKI hidrauliki tlak

HIDROSTATSKI TLAK - unutranji tlak u fluidu; posljedica je teine fluida
Rauna se po formuli : gh p = g akceleracija slobodnog pada
h - dubina
Izvod formule :

A
Vg
A
mg
A
G
p

= = = ; Ah V = ; gh
h
V
Vg
p

= =
Spojene posude hidrostatski paradoks


Hidrostatski tlak u tokama 1 5 je isti.






u
d
u
d
W
W
E
E
= =
t
W
P =
FIZIKA 1.razred Nina Obradovi, prof.
18

g
r
a
d
i
v
o

u
k
r
a
t
k
o




Ukupni tlak (na nekoj dubini) dobije se zbrajanjem atmosferskog i hidrostatskog tlaka :




2 2 1 1
gh gh p p
atm uk
+ + =
1



P
uk
= P
atm
+ gh
2


VANO : Razlika tlakova NE ovisi o atmosferskom tlaku.
Dokaz :
( )
( ) h g h h g gh gh p
gh p gh p p
p p p
atm atm
= = =
+ + =
=


1 2 1 2
1 2
1 2


Razlika tlaka ovisi samo o razlici dubina h : h g p =


HIDRAULIKI TLAK - vanjski tlak u fluidu
Blaise Pascal, 17.st. francuski fiziar
Pascalov zakon ( Pascalova kugla slika desno ) :
Vanjski tlak u fluidu iri se na sve strane jednako.

Naelo rada hidraulike dizalice ili pree
Uvjet : u ureaju mora biti tekuina, jer je ona za razliku od plina nestlaiva.
Malom silom (
1
F ) na duem putu savladava se vea sila (
2
F ) na kraem putu.
Manjom silom savladava se vea sila naelo poluge ( vidi sliku dolje) :



Zbog Pascalovog zakona tlakovi ispod lijevog i desnog klipa su jednaki :
2
2
1
1
2 1
A
F
A
F
p p
=
=

2
1
2
1
A
A
F
F
=
Zbog nestlaivosti tekuine :
2 1
V V =
2 2 1 1
h A h A =

1
2
2
1
h
h
A
A
= to ima za posljedicu :
1
2
2
1
h
h
F
F
=
Ovo je tzv. zlatno pravilo mehanike : koliko smo dobili na sili izgubili smo na putu.

FIZIKA 1.razred Nina Obradovi, prof.
19

g
r
a
d
i
v
o

u
k
r
a
t
k
o

2

ATMOSFERSKI TLAK,
atm
p
je hidrostatski tlak, koji postoji zbog teine atmosfere
atmosferski tlakopada sa visinom, a raste sa dubinom
(na svakih 10 m opada/raste za 1mmHg = 133,33 Pa)
grubo se moe izraunati prema formuli :
h dubina/visina
h
m
Pa
p p
atm h
=
10
33 , 133
, tlak na nekoj dubini / visini

Znak + se koristi kada se ide u dubinu, a znak kada se penje u visinu.

patm tlak na 0
0
nadmorske visine ( ili onoj koja je odabrana za poetnu)

Preciznija formula je : gh p p
zrak atm
=
0
znak + se uzima za tlak na nekoj dubini
znak se koristi za raunanje tlaka na nekoj visini


UREAJ ZA MJERENJE TLAKA
ivin barometar E. Torricelli, 17. st.
Skica :
vakuum
( napomena : Torricelli je prvi otkrio vakuum stanje tlaka 0 )


Naelo rada Hg-barometra :

- hidrostatski tlak stupca ive dri ravnoteu atmosferskom tlaku
h g p
Hg atm
=

Normirani tlak : Pa mmHg p 101325 760
0
= =






U - cijev

U cijev slui za odreivanje gustoe nepoznatog fluida ( npr. neka je gustoa
1
nepoznata )


Na granici dva fluida tlakovi su jednaki :


2 2 1 1
gh p gh p
atm atm
+ = +




2 1 1
gh gh =

1
2 2
1
h
h
=










FIZIKA 1.razred Nina Obradovi, prof.
20

g
r
a
d
i
v
o

u
k
r
a
t
k
o

h g gh p h g p
atm
+ + = +
atm
p gh p = +
gh p p
atm
=



Otvoreni manometar

o ureaj za mjerenje tlaka u zatvorenom prostoru
o u naelu je to U-cijev




h

h



p > patm p < patm









Uzgon , sila uzgona


Arhimedov zakon

Arhimed (gr. Arhimedes, oko 287.-212. p. n. e.) je najvei
fiziar i jedan od najveih matematiara Starog vijeka.



ARHIMEDOV zakon - volumen istisnute tekuine jednak je volumenu uronjenog tijela.
tijela
uronjenog
tekucine
istisnute
V V =
gustoa uronjenog tijela
tek
gustoa tekuine

TEINA tijela uronjenog u fluid smanjuje se za iznos teine istisnutog fluida . Ta sila nosi naziv
sila uzgona ili kratko, uzgon. Teinu uronjenog tijela osjea fluid.

Uzgon, Fuz

- sila kojom fluid djeluje na uronjeno tijelo
- smanjuje teinu tijela
- djeluje vertikalno prema gore, posljedica je djelovanja hidrostatskih tlakova na donju i
gornju plohu tijela

tek
gustoa tekuine (fluida)
Formula :
ur tek uz
V g F =
ur
V volumen uronjenog tijela (samo onaj dio koji je u fluidu)

( zakon Arhimedov V V
tekucine istisnute ur
= )
DODATAK :

1.Moe se pokazati da je sila uzgona jednaka je TEINI ISTISNUTOG FLUIDA to bi bila druga formulacija Arhimedovog zakona :

Dokaz:
tekucine istisnute tekucine istisnute tekucine istisnute tek uz
G g m V g F = = =
uz tekucine istisnute
F g m =

uz tekucine istisnute
F G =


gh p p
atm
+ =
FIZIKA 1.razred Nina Obradovi, prof.
21

g
r
a
d
i
v
o

u
k
r
a
t
k
o

uz
F
r
g
F
r
g
F
r
g
F
r
uz
F
r
uz
F
r
tijela tek
tijela tek
g uz
gV gV
F F


=
=
=



2. Kada tijelo u fluidu miruje, vrijedi da je gravitacijska sila jednaka sili uzgona :

uz g
F F =

Detaljnije :
ur tek
gV mg =

3. Teina tijela u fluidu smanjuje se za iznos sile uzgona i iznosi G' :


uz
F G G =


tijela
tek ur tek uz
m
g mg gV mg F G G

= = =

=
tijela
tek
mg G

1


4. Ovisno o omjeru gravitacijske sile i uzgona, tijelo u fluidu moe ili lebdjeti ili tonuti ili izranjati iz fluida :

balon se die balon se sputa










detaljnije - UVJETI koji proizlaze iz odnosa gravitacijske sile i sile uzgona :

a. tonjenja
tijela tek
< npr. sluaj b.
b. plivanja
tijela tek
= vidi sliku
c. izranjanja
tijela tek
> dolje




a. b. c.











FIZIKA 1.razred Nina Obradovi, prof.
22

g
r
a
d
i
v
o

u
k
r
a
t
k
o

t
V
q

=


HIDROMEHANIKA :

HIDRODINAMIKA

Pojmovi definicije :

jakost struje fluida = protok, q
idealni fluid nestlaiv, nema unutarnjeg trenja ( viskoznosti )
strujnice zamiljene krivulje koje opisuju strujanje fluida

Protok q je koliina fluida koji u jedinici vremena protee okomito kroz popreni presjek strujne cijevi :
V volumen
t vrijeme

Mjerna jedinica za protok je : [ ]
s
m
q
3
=

( Napomena : gore definirani protok je, preciznije reeno, volumni protok. Postoji i maseni protok, koji je omjer mase i vremena. )

stacionarno strujanje ono kod kojega, u jednakim vremenskim intervalima, kroz svaki presjek cijevi protee jednaka koliina
fluida

Jednadba kontinuiteta (neprekidnosti)

Za stacionarno strujanje idealnog fluida vrijedi da je protok stalan : . konst q =

- to znai da u jednakim vremenskom intervalima kroz svaki presjek strujne cijevi protee jednaka koliina fluida.
Zato se, za stacionarno strujanje moe pisati :
t
V
q = , to dalje daje :

=
t
vt A
q Av q = vt put koji prijee fluid
Tako smo dobili novu formulu za protok protok je jednak umnoku brzine v i povrine presjeka A

Za stacionarno strujanje e, zbog jednadbe kontinuiteta e biti :
2 2 1 1
v A v A =

Iz ove posljednje jednadbe se vidi da, ako se cijev suava, brzina raste; odnosno, ako se cijev proiruje brzina strujanja se
smanjuje.

Dakle, tamo gdje je cijev ua, fluid struji bre.



Brzina istjecanja fluida
pretpostavke : idealni fluid, stacionarno strujanje

Prema E.Torricelliju, idealni fluid, kada istjee iz posude u kojoj je otvor za istjecanje na dubini h, imat e brzinu istjecanja
( Torricellijev zakon istjecanja ) :

gh v 2 = g akceleracija slobodnog pada

Formula proizlazi iz zakona ouvanja energije :
2
2
mv
mgh = gh v 2
2
=

( Ovdje se treba prisjetiti horizontalnog hitca. )

FIZIKA 1.razred Nina Obradovi, prof.
23

g
r
a
d
i
v
o

u
k
r
a
t
k
o

2
2
2 2 1
2
1 1
2 1
2
2
2 2 2 1
2
1 1 1
2
2
2 2 1
2
1 1
2
1
2
1
.
2
1
2
1
2
1
2
1
Vgh Vv V p Vgh Vv V p
V
m
iz V m
konst V V V
mgh mv V p mgh mv V p
mgh mv W mgh mv W


+ + = + +
= =
= = =
+ + = + +
+ + = + +


Rad pri strujanju fluida
pretpostavke : idealni fluid, stacionarno strujanje

Fluid struji kada u njemu, na istoj dubini u razliitim tokama, postoji razlika tlakova p .
Dimenziona analiza : [ ] J Nm m
m
N
m Pa V p = = = =
3
2
3

Umnoak tlaka i volumena ima dimenziju (mjernu jedinicu) energije, tj. rada.
Dakle, promjena energije, koja e odgovarati radu pri protjecanju fluida e biti: p V V p W + =

Kako mi razmatramo samo stacionarno strujanje uz . konst V = , bit e : p V W = [ ] J
1 2
p p p = , razlika tlakova

Kada fluid struji kroz cijevi, on obavlja rad.











Bernoullijeva jednadba
pretpostavke : idealni fluid, stacionarno strujanje


Daniel Bernoulli, (1700. 1782.), vicarski fiziar i matematiar

Bernoullijeva jednadba ili Bernoullijev zakon:

1. vrijedi za idealni fluid i za stacionarno strujanje
2. proizlazi iz zakona ouvanja energije ( Z.O.E.) primijenjenog na fluid :
U zatvorenom fizikalnom sustavu ukupna energija fluida koji struji mora biti ouvana

Izvod formule: oznake veliina :

W rad vanjske sile

2
2
1
mv kinetika energija fluida
mgh potencijalna energija fluida
v brzina strujanja fluida
p vanjski tlak statiki
gh hidrostatski tlak tlak

2
2
2
v
dinamiki tlak, tlak zbog strujanja
fluida
Podijelivi gornju jednadbu sa volumenom V dobijemo :

2
2
2 2 1
2
1 1
2
1
2
1
gh v p gh v p + + = + +

2.
1.
v
h
p
1

p
2

p
1

p
2

FIZIKA 1.razred Nina Obradovi, prof.
24

g
r
a
d
i
v
o

u
k
r
a
t
k
o

2
2 2
2
1 1
2
1
2
1
v p v p + = +
Zbog Bernoullijevog uinka mlaz
koji izlazi iz slavine se suuje pri
istjecanju.



Ako drite dva lista papira
vertikalno na udaljenosti od
par centimetara i puete
izmeu njih, papiri e se pri
dnu pribliiti.
Razlog je opet Bernoullijev
uinak (efekt).





Ili krae : ... konst p
uk
=


Pri stacionarnom strujanju idealnog fluida ukupni tlak je
stalan; to je Bernoullijev zakon ili Bernoullijeva
jednadba.





Ako je cijev kroz koju protjee fluid horizontalna, bit e
2 1
h h = , pa imamo :







Pri stacionarnom strujanju idealnog fluida kroz horizontalnu cijev, zbroj statikog i dinamikog tlaka je stalan (jednak u svakom
presjeku cijevi). To je pojednostavljeni Bernoullijev zakon.
Iz gornje jednadbe vidimo da se na mjestima gdje se povea brzina fluida poveava dinamiki tlak, a smanjuje statiki ( jer njihova
suma mora ostati stalna ).
Ta injenica se naziva Bernullijev uinak (efekt).

Zbog Bernullijevog uinka Bernoullijeva jednadba ima vanu primjenu. Npr., pri plovidbi brodova, ako su oni relativno blizu jedan
drugome, moe u prostoru izmeu njih doi do velikog porasta dinamikog tlaka vode uz istodobni pad statikog tlaka vode. Time
se javi razlika statikih tlakova izmeu vode sa strane i vode u prostoru izmeu brodova, to uzrokuje pojavu negativnog tlaka
vode i pojavu sile koja jedan brod gura prema drugome.

Takoer, pri gradnji odvodnih kanala treba voditi rauna o Bernoullijevom uinku.