Vijekovno porijeklo steaka

Studija Nenada M. Djurdjevia

KRATAK PREGLED:
Ortodoksna nauka o stecima, monolitnom kamenju, je do sada pokuala smjestiti arhitektonski,
umjetniki i vjerski fenomen tih spomenika u samo tri razliita konteksta: pravoslavlje i
katolianstvo (Crkva bosanska), Bogumilsku heretiku doktrinu, te ostatke paganskih vjerovanja
nepoznatog porijekla. Sukladno akademskoj znanosti, povjesno porijeklo steaka se svrstava
iskljuivo kao srednjovjekovno.
Namjera ovog rada je pokazati da su arhitektonski, umjetniki i vjerski izrazi steaka duboko
ukorijenjeni u tisuljetnu tradiciju koja pripada starim europskim kulturama. To e nas dovesti do
identifikacije "Istinskog Duha" tih svetih kamenih spomenika, doputajui nam da ih prikljuimo
njihovom vijekovnom porijeklu.
BOSNIAN-PYRAMID.ORG 2012 1
Uvod
Steak, ili steci, samo je prikladan termin za oznaavanje monolitnog kamenja koje se i danas
nalazi u cijeloj Bosni i Hercegovini, te u nekim dijelovima Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Naziv
steak dolazi od glagola stajati, stojei, a najee se upotrebljava u referentnim djelima koja
proizlaze iz pretpostavke da su iskljuivo graeni u Srednjem vijeku, kao religijski spomenici na
grobovima. Meutim, u nedostatku dovoljnog broja pouzdanih pisanih izvora, kao i proturjenih
arheolokih i znanstvenih dokaza, podrijetlo i svrha steaka i dalje ostaje predmetom ispitivanja.
Steci se dijele u dvije glavne skupine, leee i uspravne kamene monolite. Mogu se nai u
obliku obinih, ravnih ili grubo oblikovanih ploa, kovega, dvovodnih monolitnih sarkofaga u
obliku izduenog Pentagona, u obliku stupa (obelisk ili nian), te u obliku stela (Wenzel M. -
Ukrasni motivi nema stecima - Tablica XLV). Steci su uglavnom izraeni od vapnenca
(krenjaka), pjeenjaka, granita i u posebnim okolnostima, od razliitih vrsta konglomerata.
BOSNIAN-PYRAMID.ORG 2012 2
Preko 60.000 od 70.000 evidentiranih steaka se nalaze na vie od 3000 poznatih lokacija u
Bosni i Hercegovini, dok je preostali dio steaka proporcionalno rasporeen izmeu Hrvatske,
Srbije i Crne Gore. Ove brojke su samo procjena, budui da razliiti izvori govore da je tokom
proteklih desetljea i stoljea znaajan broj steaka uniten. Meutim, nove lokacije sa stecima se i
dalje otkrivaju, a navedeni brojevi vjerojatno e rasti u budunosti.
Steci se uglavnom nalaze u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Iako veina
postojeih teorija pripisuje stvaranje steaka bogumilskom socijalno-religijskom pokretu, ovi
spomenici se ne nalaze na mjestima gdje je ova doktrina nastala i bila uglavnom propovijedana,
naime, u Bugarskoj i Makedoniji.
BOSNIAN-PYRAMID.ORG 2012 3
Jedan od razloga nestanka velikog broja steaka se moe pripisati looj kvaliteti materijala koji
su koriteni pri njihovoj izradi. Drugi razlog, mnogo gori nego bilo koji drugi, je rairena
nesposobnost za razumijevanje kulturne i duhovne pozadine tih spomenika. Pretpostavlja se da je
tijekom proteklih stoljea i posljednjih desetljea vie od dvadeset posto steaka koriteno u gradnji
graevinskih objekata, poput cesta, mostova, stambenih ili vjerskih objekata, te drugih struktura.
ak i danas mnogim od tih drevnih spomenika prijeti opasnost od ovjeka i zuba vremena. Iako
su steci nedavno uvrteni u UNESCO-ov popis rijetke kulturne batine, koja zahtijeva hitnu
zatitu, sredstva za njihovo ouvanje su veoma oskudna i ograniena.
Ortodoksna nauka o stecima, je do sada pokuala smjestiti arhitektonski, umjetniki i vjerski
fenomen tih spomenika u samo tri razliita konteksta: pravoslavlje i katolianstvo (Crkva
bosanska), Bogumilsko heretiko vjerovanje, te ostatke paganskih vjerovanja nepoznatog porijekla.
Sukladno akademskoj znanosti, povijesno porijeklo steaka se svrstava iskljuivo kao
srednjovjekovno. Ikonografija steaka je opisana kao kranska, romanika, gotika, bosanska, a
ponekad i primitivna. U nedostatku drugih povijesnih izvora neki znanstvenici su pripisali stvaranje
steaka Bogumilskoj vjeri.
Najvaniji korak u cjelokupnom sporu vezanom za primarni izvor steaka, kao i odreeni
kontekst u kojem prostorni raspored tih spomenika moe biti generiran, jo uvijek nedostaje.
Fenomen steaka se prikazuje javnosti kao iskljuivi prerogativ srednjovjekovnog razdoblja i
razliitih Crkava, iskljuujui mogunost da je tradicija i vijekovno porijeklo tih svetih spomenika
mnogo starije i radikalno drugaije od utvrene paradigme.
Od 70.000 evidentiranih steaka, samo njih 5.000 su dekorisani bareljefom, te urezanim
linijama. Od tih 5000, samo 438 do danas zabiljeenih steaka imaju na sebi oblike kria kao
glavnog elementa (Wenzel M. - Ukrasni motivi nema stecima Str. 91).
Meutim, veina motiva i ukrasa prisutnih na na stecima pripada staroeuropskim religioznim
vjerovanjima, a solarna simbolika je tijesno povezana sa kozmolokim konceptima koji proizlaze iz
paganskih izvora kao to su su Vede.
U tom smislu, neobino je zanimljivo ispitati kako su arhitektonski, umjetniki i vjerski izrazi
ve prisutni na stecima u prapovijesnom drutvu Stare Europe.
Ovaj rad e predstaviti niz artefakata, tisuljeima starih, koji pripadaju uglavnom razdoblju
neolitika/ kalkolitika u Staroj Europi i koji e uspostaviti izravnu vezu sa ovim sakralnim
spomenicima.
BOSNIAN-PYRAMID.ORG 2012 4
Svetita i zavjetni steci Stare Europe (7,000-3,500 pne)
Jedno od najuzbudljivijih otkria u pretpovijesnim drutvenim kontekstima Stare Europe su
stotine minijaturnih glinenih modela kua, svetita, oltara, hramova i ploica proizvedenih u
neolitskom i kalkolitskom razdoblju. Ovi artefakti su od posebnog znaaja, jer predstavljaju
arhitektonske detalje, ukrase i opremu inae nedostupnu arheolozima i znanstvenicima koji se bave
prapovijeu. Arheoloki dokazi pokazuju da su ti predmeti koriteni u rtvenim ceremonijama, kao
zavjetni objekti, i kojim bi se proslavljala gradnja objekta.
Otkriveno je nekoliko primjeraka glinenih modela o ovom kontekstu koji pripadaju
Starevakoj kulturi, rasprostranjenoj u jugozapadnoj Maarskoj, Srbiji, Kosovu, Makedoniji,
Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Hronoloki, Starevaka kultura je datirana od 6,200 pne do oko
5,500 B.C.E. (Schubert 1999).
Zavjetni hram, terakota, otkriven u mjestu
Mala Trnska Tumba, Bitola (Pelagonija),
srednji neolitik, kultura Veluina-Porodin, 6.
tisuljee pne.
U neolitskom humku Porodin u
blizini Bitole u Makedoniji, iskopano je
nekoliko minijaturnih modela svetita
jedinstvenog tipa. Svaki od njih ima
cilindrini 'dimnjak' koji je uraen sa
uzorcima poput kljunastih maski
boice sa velikim oima, ogrlicom oko
vrata, koja se iri preko krova.
Modeli imaju raskona vrata, bilo kao obrnuto slovo T ili u sa kutnim otvorima, te vjerojatno
predstavljaju hramove posveene odreenoj boici. Sline modele kua i svetita, istog koncepta,
moemo nai i u rano-vinanskom nalazitu Turda u Transilvaniji, kao i u Vdastri (Rumunjska).
Zanimljivo je, da oblici tih zavjetnih objekata imaju tipian oblik steaka u obliku sarkofaga, u
obliku izduenih pentagona. Jo jedna "zanimljivost" se nalazi u injenici da se pojmovi koriteni u
arheolokoj literaturi, kada se govori o ovim artefaktima, esto smjenjuju: "kua", "svetite",
"hram", ba kao u sluaju terminologije za oznaavanje bosanskih steaka: bilig, kam (kamen),
mramorje (mramori), zlamen, kua, grki grobovi, vjena kua - vjeni dom, vjeno prebivalite itd.
BOSNIAN-PYRAMID.ORG 2012 5
Pojam "vjeno prebivalite", meutim, izraava mnogo vie od bilo kojeg drugog tisuljetni
stari koncept vjerskih uvjerenja koji je usko povezan sa pogrebnim obiajima u staroeuropskoj
kulturi. Arheoloki nalazi pokazuju da su tijekom ranog neolitika, posebno na Balkanu, ene, djeca i
mladi ljudi sahranjivani ispod kua i izmeu nastambi. Naseobine su funkcionirale kao carstvo
predaka, kao i ivota, u kojem je sveta veza izmeu ena i njihove djece sauvana, ak i nakon
smrti. Litvanska arheologinja Marija Gimbutas pretpostavlja da su ene i djeca bili povezani sa
ognjitem i domom, i tako su su bili sahranjivani ispod njih kao in povezivanja njihovog tijela sa
kuom, kao njihovim "vjenim prebivalitem/domom".


Steak u obliku kue, Bosna. Model kue, kultura Gumelnia,
Rumunjska, 5. tisuljee pne (Ziduldacic 2012)

Steci u obliku kue mogu se nai gotovo svugdje u Bosni, ali i u susjednim zemljama. Ponekad
su ukraeni motivima i natpisima, ali najee su neukraeni. Steke u obliku kua nalazimo u formi
velikog kamena (monolita), kao i poloene na postolja. Koritenje velikih temelja od kamena je
zajedniko obiljeje koje moemo nai kod mnogih steaka. Daljnji dokazi jasno pokazuju da takva
arhitektonska praksa nije iskljuivo produkt srednjovjekovnog razdoblja, ve je duboko
ukorijenjena u tisuljetnu Staroeuropsku kulturu i tradiciju.
Jedno od najvanijih arheolokih otkria koje je pomjerilo granice shvaanja pretpovjesnih
neolitsko-kalkolitskih struktura i kultne prakse, bilo je otkrie modela svetita u mjestu Cscioarele,
Rumunjska, i koje pripada Gumelnia kulturi.
Model od crvene, peene i polirane gline na stranici broj 7 je 24,2 cm visok i 51 cm dug, a
pronaen je u blizini ostataka velikog svetita 10 za 7 metara.
BOSNIAN-PYRAMID.ORG 2012 6
Glineni model svetita, Cscioarele, Gumelnia kultura, 5. tisuljee pne
Veliko glineno svetite se sastoji od velikog postolja, poput temelja kao kod klasinog grkog
hrama, koji podupire etiri pojedinana hrama, od kojih svaki ima iroki luni portal i okrunjen je
rogovima na zabatu iznad sva etiri ugla. Ulaz u svaki hram ima uske reljefne ivice, to upuuje na
okvir vrata, od kojih dva rebra projiciraju koso prema gore, izmeu prozora i krova, to moda
ukazuje na drvene nosae arkade koja vodi do hrama. Unutar hrama ne postoje nikakvi
arhitektonski detalji.
Model hrama vjerovatno predstavlja stvarni objekt visine od najmanje tri metra. Zajedno sa
postoljem koji odgovara modelu, dobivamo kompleks hrama visokog desetak ili vie metara.
Horizontalne linije vidljive na postolju mogu prikazivati niz stepenica ili terasastu konstrukciju
izraenu od drvenih greda. Za sada, prisutnost otvora, koji bi mogli predstavljati prozore ili ulaze,
arheolozima ostaje nerazjanjeno.
Slini modeli hrama sa terasastim postoljima su poznati iz sumerske arhitekture. Na primjer,
hram Susa, prikazan na peatu cilindrinog oblika koji datira iz 3,300 godina pne, pojavljuje se
struktura sastavljena od velikog postolja s ulazima i otvorima.
Na vrhu je pravokutni hram s tri bikova roga na svakoj strani. Metodom ugljinog datiranja
dokazano je da svetite u Cscioarele-u prethodi sumerskim hramovima - ak jedno tisuljee.
BOSNIAN-PYRAMID.ORG 2012 7
Model svetita pronaen u Cscioarele nije jedini takav. U podrujima istonobalkanske
civilizacije mnogi fragmenti slinih modela, obino manji, su poznati ve dugo vremena.
Minijaturni glineni modeli svetita naeni u Moldaviji i Ukrajini pripadaju Cucuteni-Tripolye
kulturi i poznati su od poetka dvadesetog stoljea.
Glineni model svetita, Cucuteni-Tripolye kultura, 5.
tisuljee pne (Ursulescu N. 2006, str. 132)
Mali glineni model, obino tumaen kao zdanje na
stupovima, po analogiji je vrlo slino ostalim modelima
svetita predstavljenim u ovom radu.
Moe se pretpostaviti da je prisutnost tih potpornih
stupova naglaavala vanost svetita na uzvisini i iznad
tla. Na lokaciji, u Bugarskoj, otkrivena je 'dvokatnica'
vrlo slina onoj u Cscioarele-u, zajedno sa nekoliko minijaturnih glinenih modela hrama sa
irokim lunim portalima koji stoje na terasastim postoljima. Arhitektonski ostaci ovih glinenih
modela su takoer naeni u Izvoarele, u Rumunjskoj, kao i na lokaciji Krannon-Duraki, u pokrajini
Tesaliji, u Grkoj.
Steak na postolju, Bosna. Glineni model hrama na postolju,
Izvoaerele, Romania, istonobalkanska civilizacija,
bakarno doba, oko 4.500 godina pne
Bliski odnos u arhitektonskom izgledu izmeu staroeuropskih zavjetnih hramova i najuestalije
"horizontalne" forme steaka je oigledan na prvi pogled. To je, meutim, samo jedan od primjera u
nizu mnogih, koji e dodatno uvrstiti ovaj ve oigledan odnos.
BOSNIAN-PYRAMID.ORG 2012 8
Steci na postolju sa frontalnim i lateralnim presjekom, Bistrica, Bosna i Hercegovina, pokazuju slinu
strukturu kao staroeuropski modeli zavjetnih hramova. Glineni model kue (lijevo), i hram na postolju (desno).
Gumelnia kultura, Rumunjska 5. tisuljee pne (cIMeC 1996-2012)
Staroeuropski minijaturni modeli kua, svetita i hramova stvaraju znaajne dokaze u
razumijevanju kako su sakralni objekti, kao i monolitno zidarstvo evoluirali tijekom stoljea i
tisuljea. Oni su odredili osnovni model potreban u obnovi arhitektonskog, umjetnikog i vjerskog
dizajna steaka, ali i u povijesti arhitekture u cjelini.
Naalost, ovi jedinstveni, i u svijetu najstariji arhitektonski ostaci se preesto zanemaruju od
strane povjesniara i arheologa, te se rijetko spominju u povijesnim knjigama. Ipak, jedan od ciljeva
ovog rada je da uzdrma ovaj ogranien pristup i, eventualno, poslui kao koristan izvor informacija
za znanstvenike i istraivae.
BOSNIAN-PYRAMID.ORG 2012 9
Kao i u svakom drugom primjeru arhitektonskog razvoja kroz vrijeme, evolucija svetih objekata
i njihovih minijaturnih reprodukcija prolazi kroz nekoliko faza. Ovdje u nastavku je prikazano
nekoliko primjera, od najosnovnijih i abstraktnih oblika, prema onim vie sofisticiranijim i
racionaliziranijim.
Primjer svetita , model izraen od gline u svom najosnovnijem obliku, Kultura Gumelnia, Rumunjska, 5.
tisuljee pne (cIMeC 1996-2012).
(dolje) Jedan od jednostavnijih oblika steaka, sa frontalni presjekom, pokazuje identinu formu
staroeuropskog svetita. Model u svom najosnovnijem obliku, Livno, selo Mii, lokalitet Reetarica, Bosna i
Hercegovina

Postoje mnogi primjeri steaka jednostavnog geometrijskog oblika u Bosni i Hercegovini i
susjednim zemljama. Oni se mogu nai kao jednostavan kamen ili stavljen na postolje. Za razliku
od drugih, sofisticiranijih oblika steaka, ovi su rijetko ukraeni. Meutim, staroeuropski modeli
minijaturnih kua, svetita, hramova i grobnica nisu jedini vijekovni izvor steaka. Eneolitske
glinene ploice i oltari, o kojima e kasnije biti govora, biti e dodatna referenca u emi koritenoj
u predstavljanju geometrije steaka. Zavjetne ploe i oltari, ovalnog, etverokutnog ili peterokutnog
oblika, sa natpisima, esto se pojavljuju u arheolokim evidencijama.
BOSNIAN-PYRAMID.ORG 2012 10
Glineni model svetita u obliku izduenog peterokuta s ukraenim ivicama, kultura Gumelnia, Rumunjska
5. tisuljee pne (cIMeC 1996-2012)
Primjer steka, Bosna i Hercegovina, prikazuje vrlo slinu strukturu kao primjer staroeuropskog modela
zavjetnog svetita iznad. Ukras u formi ueta na rubovima je zajednika znaajka oba steka staroeuropskog
modela svetita .

Razliito dizajnirane ivice ili se pojavljuju kao zavrna obrada inae neukraenog steka, ili kao
strukturno uljepavanje na nekoj odreenoj skupini motiva ili neke scene. Ponekad te ivice slue za
podjelu prostora. Steci ukraeni ivicama u obliku ueta su vrlo esti u BiH, Hrvatskoj i Crnoj
Gori.
BOSNIAN-PYRAMID.ORG 2012 11
Glineni model svetita u obliku peterokuta sa dvostrenim otvorima, kultura Gumelnia, Rumunjska 5.
tisuljee pne (cIMeC 1996-2012).
Primjer steka u obliku peterokuta ukraen kuglom (jabukom).
Kugle su drugo, najee umjetniko
obiljeje pronaeno na stecima. Oni
predstavljaju normalni slijed u prijelaznom
razvoju arhitektonskih elemenata, poput
drvenih greda ka figurativnim oblicima
umjetnosti: protosvastika- vorovi- rogovi
bikova- polumjesec-sunce-rozeta - cvijet ivota.
Kugle (jabuke) su esto smjetene uzdu zabata i mogu se pojaviti pojedinano, u parovima ili u
troje. Ponekad, vorovi se koriste za ukraavanje sredinjih dijelova okomitih strana, kao
elaboracija sredinjeg polja. Takoer ih moemo nai na vrhovima zailjenih stela.
U nekim sluajevima, pripisuju ih osmanskom naslijeu, jer sline kugle nalazimo na
grobovima muslimanskih voa. Alternativno, smatraju se prerogativom razliitih srednjevjekovnih
crkava, jer su esto prikazane na kamenim krievima iz tog razdoblja. U srpskom ili hrvatskom
jeziku te kugle nazivaju "jabuka". ak i danas postoji obiaj da se jabuke stavljaju na vrh i krakove
krieva, a posebno nad grobovima mladih djevojaka i mladia.
Unato tome, dokazi ukazuju da kugle, kao i mnogi drugi simboli pronaeni na stecima u
cijeloj Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji, ne proizlaze iz srednjovjekovne umjetnosti ili
tradicije, ve vode podrijetlo u 7000 godina staroj civilizaciji Stare Europe.
BOSNIAN-PYRAMID.ORG 2012 12
Evolucija arhitektonskih elemenata
a b c
Oznake a-b-c-d-e: neolitski arhitektonski ostaci, kultura Gumelnia, Calarasi, 3500 godina pne
(Ziduldacic 2012)
d e
transformacije krova bez zabatnog kria i kugle u jednostavni pentagonalni oblik svetita (d + e).
Rezultat je odraz osnovnog oblika "horizontalnog" steka u formi izduenih pentagona.
BOSNIAN-PYRAMID.ORG 2012 13

Glineni model svetita ukraen simbolom proto-svastike, Cscioarele, kultura Gumelnia, 5. tisuljee pne
(D. Dilov 2012). Slikovni prikaz uske povezanosti simbolizma protosvastike, dvostruke spirale, razliitih vrsta
krieva i sl. koji su esti motivi na stecima (Belagi - Stecima, Kultura i umjetnost str. 161.162).
Spirale su koritene kao glavni element ukraavanja na stecima. Spirala je, meutim, jo jedan
sveti simbol pronaen u Bosni od prapovijesti pa na dalje. Bosanske spirale veoma nalikuju onima
nadjenim na grkim grobnim stelama, te na drevnom grkom zlatnom nakitu poznatom kao
grecos. Spirale i dvostruke spirale su jo jedna od figurativnih interpretacija svastike, a
peterokutna geometrija staroeuropskih svetita i steaka moe biti povezana sa Afroditom
(Venerom). Drugi simbol Venere je Bik, koji je jedan od mnogih simbola plodnosti, te igra vanu
ulogu u kultu oboavanja. U Staroj Europi, rogovi bika se konstantno pojavljuju u svezi sa
svetitima i grobnicama, te potvruju svoju vezu sa smru i regeneracijom (Gimbutas M. - iva
Boica - Str 35).
BOSNIAN-PYRAMID.ORG 2012 14
Evolucija i opstanak spiralnog simbola moe se primijetiti u datim primjerima.
Glineni model zmije, KGK VI, 4100 god. pne. Egipatski Mehen, 275 god. pne
Bosanska pita: zmija ili spirala? 2012
Voda je u Staroj Europi smatrana najranijim
drevnim elementom svemira, a mitska vodena
zmija se smatra sprovodnikom energije ije je
izvorite u vodi. Prisutnost Boice Zmije se
osjea posvuda - na zemlji i na nebu.
U Starom egipatskom kraljevstvu i u
predinastikoj knjievnosti, Mehen, zajedno sa
Sethom u njegovom izvornom obliku, se bori
protiv Apepa, svakodnevno, kao to Sunce
putuje nebom. Mehen se obavija poput spirale
oko Apepa, dok ga Seth udara kopljem. U osvit egipatske kulture, Mehen ak posuuje svoje ime i
oblik igri, u obliku smotane zmije.
U Bosni i drugim dijelovima Balkanskog poluotoka, koje su neko bile dio Staroeuropskog
kontinenta smotana zmija je preivjela "skrivena" u kulinarskoj tradiciji. Zanimljivo, rije pita
izgleda dolazi od sanskrtske rijei Pita, to znai - otac. U Vedama smotana zmija je povezana s
Kundalini silom, koja spava kao smotana zmija, a predstavlja drevnu kozmiku energiju.
BOSNIAN-PYRAMID.ORG 2012 15
Kao to je ranije spomenuto, u Staroj Europi, bikova glava i rogovi, kao i ovnovi, su snano
povezani sa svetitima, hramovima i grobnicama. Isti simbolizam moe se nai u Anatoliji,
Minojskim otocima, te na Bliskom istoku. U starom Egiptu, bik i ovan su takoer vrlo povezani sa
tovanjem Sunevih boanstava. U staroeuropskim kulturama nalazimo njihove prikaze iznad ulaza
u svetita , kao i unutar megalitskih grobnica u obliku rogova ili kuke, uklesanih u reljefu.
Rekonstrukcija ulaza u svetite sa kosim krovom u svom najjednostavnijem obliku. Kultura Vina, lokacija
Kormadin, Srbija, 5. tisuljee pne. Ulazom, kao i sredinjim dijelom svetita dominira prikaz bika (bucranium).
(Ursulescu N. - 2006, str. 86)
Jo jedan simbol koji se poistovjeuje sa bikovim rogovima je rozeta. Zbog podudarnosti
svojih cvijetolikih zavretaka koji podsjeaju na jajovode, ine se konstantno povezanim sa
grobnicama i utrobama boica, sa smru i regeneracijom.
U staroeuropskom simbolikom jeziku rogovi su zastupljeni zajedno s polumjesecom, kao i
znak U koji ukazuje na bucranium. Artefakti povezani s kultom bika pronaeni su u neolitskom
nalazitu Vuedol (Hrvatska), vinanskom (Srbija), i Butmiru (Bosna) itd. Stoga ne bi trebalo uditi
to se isti vjerski prikazi esto susreu i na monolitnim spomenicima, tj. stecima.
BOSNIAN-PYRAMID.ORG 2012 16
Detalj sa bareljefa
sa oltara u Catal Huyuku,
Anatolija, 7. tisuljee pne.
Postojee ploe sa
lubanjama i privrenim
rogovima su ugraene u
istaknuti luk. (Mellart J.,
1967).
Primjer steka sa
iljastim vrhom u selu
Brotnice, Konavle, Hrvatska. Frontalna strana monolitnog
spomenika je ukraena boanstvom koje nosi velike
ovnujske rogove, rozetu i polumjesec.
Polumjesec, rozete, te razni oblici rogovlja
pojavljuju se vrlo esto na gotovo svim
geografskim podrujima ukljuenim u fenomen
steaka. U nekim sluajevima, polumjesec je
uglavnom povezan s Islamom. Meutim, ova
mogunost moe se uzeti u obzir samo kada su u pitanju islamski tipovi stela pronaeni na
bosanskoj teritoriji. Ali i u tom sluaju, treba uzeti u obzir da je simbol zvijezde i polumjeseca
zajednika znaajka sumerske ikonografije.
Oltar (Tofet) predstavlja simbole kartaginjanske i fenike boice Mjeseca
-Tanit, pratilje boga Sunca Baal-a.
Ovi dokazi jasno pokazuju da postoji tisuljetni, nerazdvojni
odnos izmeu staroeuropskih svetita, steaka i drugih slinih
spomenika, a utemeljenim na zajednikim arhitektonskim,
umjetnikim i religijskim konceptima. U tom kontekstu, dodatni
dokazi e biti predstavljeni u cilju pruanja dubljeg, boljeg i bogatijeg
razumijevanja znaaja i vanosti staroeuropske kulture i fenomena
steaka.
BOSNIAN-PYRAMID.ORG 2012 17
Kad god su sprovedena istraivanja razliitih pretpovijesnih nalazita, otkriveni predmeti
proglaeni navodno kao "beskorisnima" ine znatno velik udio u ukupnom broju otkrivenih
artefakta. Takvi predmeti uglavnom su izraeni od keramike, a zavrili su u muzejima u
nerazvrstanim gomilama. Nije rijetkost da su neki od njih izloeni javnosti bez odgovarajue
znanstvene klasifikacije (npr. zavjetne piramide). Meu nalazima, openito razliitim u smislu
oblika, svrhe i znaaja, jedna mala grupa predmeta je relativno neistraena i iznimno vana za nau
studiju o porijeklu steaka. Skupina predmeta obuhvaa vaan broj keramikih ploica
poligonalnog i peterokutnog oblika interpretirana esto kao "oltar", zbog svoje slinosti proelju
zgrade. Sve do sada ne postoji objavljena tipologija vezana za takve objekte, osim nekoliko
preliminarnih studija. Meutim, ti artefakti bi mogli rasvijetliti jedinstvene karakteristike
predstavljene na stecima.
a b c
Dva primjerka eneolitikih poligonalnih zavjetnih predmeta razvrstanih od strane arheologa kao "glinene
ploe " (a) i "objekti sa znakovima" (b, c). Gradeshnitsa-Slatino-Dikilitash, 4,800 pne (Mirea P. 2012)
Eneolitski keramiki oltari, Ocharovo, Bugarska. Dekoracije su pojedinane / duple spirale, strelice,
gusjenice i antropomorfne figure. (Chernakov D. 2006, str. 75)
Poznato je da je stvaranje minijaturnih modela razliitih pojedinih struktura, kao to su kue,
svetita, hramovi, pa ak i piramida bila uobiajena praksa u prapovijesnim drutvima Stare Europe.
Stoga se moe pretpostaviti da proizvodnja takvih modela takoer ukljuuje najraireniji model
horizontalnih steaka esto ukraenim strijeliastim uzorcima, dvostrukim spiralama,
gusjenicama (Hrvatski Kolovrat, Srpski ). Ovu mogunost ne treba iskljuiti a priori, jer
zavjetne darove u obliku lijesova moemo nai i u drugim drevnim kulturama (npr. Egipat).
BOSNIAN-PYRAMID.ORG 2012 18
Dvije drevne egipatske minijature
izlivene u bronci , Kasno Razdoblje 713-
332 pne (Cairo muzej)
Ova dva mala, drevna bronana
lijesa nekada su sadravala
mumificirane ostatke svete zmije i
gutera, te su bile namijenjene kao
zavjetni dar. Kobra na elu boice
Wadjet je tradicionalno bila povezana
s Donjim Egiptom i mnogi hramovi su bili posveeni ba njoj. Guteri u drevnim egipatskim
hijeroglifima su znak za 'mnogo' te odatle simboliziraju bogatstvo i prosperitet. Treba imati na umu
da se zmije nalaze u nekoliko umjetnikih stilova i na stecima. Strelice, spirale i gusjenice se
nalaze u istom kontekstu.
Pali steak, ukraen na bonim dijelovima dvostrukim
strijeliastim motivom.
Primjer steka, frontalno ukraenog jednostavnim i dvostrukim spiralama, urezanih linija na ivicama, ba
kao na primjerima eneolitikih ploa i oltara prethodno prikazanih. Paralelopipedni steci, Bosna i
Hercegovina.

BOSNIAN-PYRAMID.ORG 2012 19
Navedeni primjeri glinenih ploa i oltara iz mjesta Gradenica i Oarovo nisu jedine. U
Bugarskoj su otkrivene mnoge druge glinene ploe u eneolitikim slojevima arheolokih nalazita
Ruse, Kodjadermen, Sultan. Formalna tipologija svih ovih objekata su uglavnom ploe
peterokutnih, etvrtastih i ovalnih oblika. Mnogi od tih objekata imaju ukrasne motive kao to su
vertikalna i horizontalna polja, tokice, spirale, cik-cak, koncentrini krugovi kao sredinji motiv i
sl. Ove zavjetne objekte i injenicu da su otkriveni u istom podruju i kontekstu kao i drugi kultni
artefakti (Ovarovo kult) su dokaz da su ti objekti u vezi sa drevnim vjerskim obredima. Iz niza
izvora moe se sugerirati da su ukrasne kompozicije na keramikim ploama zapravo simboli koji
se odnose na pojam plodnosti i najvjerojatnije su se koristili u drevnim obredima posveenim
Boice Majke.
Zanimljivo, sve te zavjetne ploe i oltari predstavljaju sofisticirane oblike steaka. Budui da
ukupni prikaz svih artefakata zahtijeva i zasluuje puno vie prostora, prezentirati u samo nekoliko
primjera ovdje.

Eneolitika keramika ploa iz Kodjadermena, Bugarska, pokazuje osnovni oblik leeeg steka.
Eneolitike keramike ploe iz Ruse, Bugarska (Chernakov D. 2012, str. 72, 74). Ove ploe jako nalikuju
primjercima steaka s bogatim, raskonim dekoracijama koje moemo nai gotovo svugdje u Bosni i Hercegovini
(str. XXI).
BOSNIAN-PYRAMID.ORG 2012 20
Primjer steka s bogatim, raskonim dekoracijama, Olovo, Bosna i Hercegovina. U ovom konkretnom
primjeru rozeta predstavlja razraenu evoluciju najjednostavnijeg oblika proto-svastike i spiralne simbolike.
Dosadanji dokazi izneseni na temelju promatranja arhitektonskih, umjetnikih i vjerskih
elemenata jasno su pokazali da prapovijesni zavjetni predmeti u obliku minijaturnih modela
graevina, ploa i oltara, paralelopipednih steaka i peterokuta nalaze u staroeuropskoj kulturi i
najee lie na leee oblike steaka:
- pravokutnih ili paralelopipednih ploa, krinje ili kovezi, i monoliti u obliku izduenih
pentagona.
Kroz mnoge drevne kulture peterokut se smatra simbolom boanskog reda, i povezan je sa
jednostavnom ili duplom spiralom, te sa beskonanou. Zavjetni objekti starih europskih kultura i
steci koji se nalaze u Bosni i Hercegovini i susjednim zemljama esto su ukraeni slojevitim
strijeliastim uzorcima, spiralnim kljunim uzorcima, koji su simboli proto-swastike, koriteni za
oznaavanje svetih mjesta i objekata od velikog vjerskog i kulturnog znaaja.
U istom kontekstu, dau jo vie dokaza koji snano podravaju ideju da vijekovno porijeklo
steaka lei u bezgraninom svijetu Stare Europe.
BOSNIAN-PYRAMID.ORG 2012 21
Stara Europa: Prvi Horizont
Keramiki oltar, Kodjadermen, Gumelnia, Karanovo VI, Bugarska 4.200 pne(Chernakov D. 2012)
Prije mezopotamskog carstva, prije egipatskih faraona, staroeuropska civilizacija je bila proeta
boanstvima sunca, mjeseca, neba, mora, horizonta i drugih aspekata prirodnog svijeta. Ideja Boga
Sunca, horizonta kao granice na kraju svijeta, dojmljive personifikacije smrti, vjerojatno su dole
izravno iz Staroeuropske vijekovne duhovnosti. Horizont civilizacije, ije vizije misticizma su
ugraene u kamenu, predstavlja daleku tajnu prirodnog svijeta, sa kojom udi da se povee. U viziji
drevnih ljudi taj simbol predstavlja horizont iz kojeg se Sunce pojavljuje i iza kojeg nestaje.
Horizont tako utjelovljuje ideju izlaska i zalaska sunca, postajui simboliko mjesto roenja, smrti i
regeneracije.
Povezanost simbola planine sa solarnim krugom smatra se usko povezanom sa egipatskim
znakom Akhet koji prikazuje Sunce kako se die iznad planinskog horizonta. Simbolika
horizonta, sa suncem koje izlazi ili zalazi, postaje vana u starom Egiptu. Hijeroglifski znak za
"horizont" (Akhet ) pokazuje znak sa dva vrha planine sa sunevim diskom koji se pojavljuje
izmeu njih na horizontu, iza kojeg se sunce raa i nestaje. Zalazak Sunca tada postaje simbolom
smrti, kao da Sunevo tijelo prelazi u carstvo mrtvih ili podzemlje. Podzemlje se smatralo mjestom
obnove, a predstavljeno je stiliziranom zmijom.
BOSNIAN-PYRAMID.ORG 2012 22
Sredinom ljeta Sunce zalazi izmeu piramide Khafre (lijevo) i Velike piramida Khufu (desno).
Silueta dviju piramida u sjeni, sa zlatnim zalaskom sunca izmeu njih
podsjea na "Akhet " hijeroglif, znak za "horizont", cca. 2,700 pne

Meutim, isti kozmoloki koncept nije sauvan samo u Staroj Europi i Egiptu, nego i u drugim
drevnim kulturama diljem svijeta. U jugoistonoj Aziji hramovi su obino modeli planine Meru,
koja sama po sebi ima dvostruki planinski kod u jednom simbolu. U ovom sluaju, Meru ima dva
vrha, Sumeru i Kumeru, potonji se nalazi na suprotnoj strani svijeta.
U Srednjoj Americi, svete planine su predstavljene kao dva suprotstavljena trokuta spojena u
njihovim bazama. Poravnanje planine Sunca na istoku i planine Mjeseca na Zapadu je pronaena u
mitu Kapampangan navedenom ranije, prilino usko zastupljene u Teotihuacan-u. Piramida Sunca
stoji na jugoistoku piramide Mjeseca. I Maje i Azteci su vjerovali da Sunce izlazi iz vrha piramide.
Meu Aztecima Sunce pete i sadanje ere u njihovom kalendaru je nastajelo na ovaj nain
(Manansala 2006).
BOSNIAN-PYRAMID.ORG 2012 23
Kao to sam prethodno objasnio, kozmoloki koncept za horizont je duboko ukorijenjen u
tisuljeima staroj tradiciji staroeuropske kulture. Peterokutni oltar s prikazom izlaska sunca
izmeu dva planinska vrha i sputanje u podzemni svijet kojom dominira stilizirana zmija su
iskljuivi prerogativ drutava okrenutih kultu piramide. Ovi prelomni dokazi pokazuju izravnu
vezu ne samo izmeu staroeuropskih artefakata i steaka, nego i izmeu steaka i, mora se rei,
fenomena bosanskih piramida. Ova hipoteza, meutim, dodatno dokazuje da su steci povezani sa
simbolom horizonta, kao i drugi pretpovijesni artefakti.
Dva primjera steaka: stela i leei monolitni kamen u obliku peterokuta, oba ukraena staroeuropskim
simbolom za "Horizont", Bosna i Hercegovina.
Slike iznad se odnose na stelu u selu Biljeg i steke u Rogatici. Oba monolitna kamena
karakterizira ukrasni simbol za horizont, tono kao na spomenicima u Egiptu. Staroeuropski i
bosanski koncept "due" predstavljen "Horizontom" ugraenim u "Pentagon" su izravan odraz
egipatskog koncepta pet dijelova ovjeka, kao i obrazloenja da su sva ljudska bia sastavljena od
pet razliitih elemenata , Ba, Ka, AKH, Ren i Shwt.
Bolje razumijevanje svetog koncepta o pet dijelova ovjeka, bie
kasnije prueno kroz starogrku ezoterinu doktrinu elemenata (vatra,
zrak, voda, zemlja), i doktrinu o transmigraciji due (reinkarnaciji).

BOSNIAN-PYRAMID.ORG 2012 24
Pored simbola za horizont, takoer simbol koji ima vezu sa konceptom vieslojnog svemira je
uklesan u kamenje od strane Staroeuropljana. Kao i kod drugih naroda tovatelja piramida, narodi
Stare Europe su smatrali da se svemir sastoji od nebesa iznad i podzemlja ispod, sa ljudskim
svijetom umetnutim izmeu. Nebesa su se sastojala od razliitih slojeva naslaganih iznad zemlje, a
zemlja se nalazila poloena na leima zmije koja pluta u iskonskom oceanu. Povezivanje ta tri
kraljevstva inilo je divovsku piramidu ija je baza bila usidrena u podzemni svijet, dok njegov vrh
dosee nebesa. Bogovi i due mrtvih putovale su izmeu tih svjetova uz imaginarno Drvo ivota,
zvano Ceiba kod naroda Maya i Tamaris kod Egipana. Drvo ivota je izraslo iz Svetog Breuljka
(tj. piramide).
Kasni kalkolitik, grudni amulet,
Kodjadermen, Gumelnia, Karanovo IV,
Bugarska, izmeu 7000-3500 g. pne
(Rousse Regionalni povijesni muzej)
Ovaj artefakt, kao i mnogi drugi
takve vrste je izvaen tek nedavno iz
neklasificirane gomile u muzeju.
Ovaj grudni amulet prikazuje
piramidu ija je baza ukorijenjena
duboko u rijeku dua, a svojim vrhom
dosee nebesa.
Budui da ne postoji dva bez tri,
nalazimo isti simbol u desetinama
primjera i razliitih umjetnikih
izraza na stecima. Simbol dvostruke spirale koja proizilazi iz jedne stabljike takoer je najei
spiralni motiv koji nalazimo na stecima (Wenzel M. - Ukrasni
motivi na stecima - Str 178 ~ 199).
Primjer steka iz zaseoka Brajinci, selo ekovii, Bosna i
Hercegovina.
Ovaj primjer predstavlja konani dokaz da podrijetlo
paganskih simbola naenim na stecima potie iz tisuljetne
staroeuropske tradicije, a to je vrijedno rei, da je duh kultura
piramide neraskidivo spojen sa arhitektonskim izgledom steaka. Vie primjera prikazani su na
sljedeoj stranici (Wenzel M. - Ukrasni motivi nema stecima - Str. 199).
BOSNIAN-PYRAMID.ORG 2012 25
Primjer okrunjenog stupa s krnjom piramidom,
Srbija; zavjetna piramida iz Visokog.
Krnja piramida se nalazi na vrhu stupa, a primjeri zavjetnih piramida prikazanih na ovoj stranici
imaju isti oblik, i povezuje ih isti simbol strijeliasti uzorak koji predstavlja simbol vode. To
znai da svi dvodimenzionalni, kao i trodimenzionalni prikazi trokuta/piramide povezane cik-cak
uzorkom predstavljaju isti duhovni koncept. Mislim da sam doao do mjesta gdje nema potrebe
iznositi daljnje dokaze koji bi dokazali zajedniko porijeklo i nedjeljivu vezu izmedju
Staroeuropskih svetita, fenomena steaka i piramida.
Tisa kultura, Kknydomb, Hodmezovasarhely, jugoistona Maarska, 5. tisuljee pne
BOSNIAN-PYRAMID.ORG 2012 26
Mit o srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima
Jednostavan zakljuak da su steci bili pravljeni iskljuivo u srednjem vijeku, da stoje povie
grobova kao vjerski spomenici, te da na temelju prepostavki na sebi nose simbolizam
karakteristian srednjovjekovnoj umjetnosti, je tokom zadnjeg desetljea postala stvar filozofskih i
politikih pekulacija, vie nego rezultat naune metodologije.
Kao i svaki drugi popularni znanstveni mit, umjesto pruanja uvjerljivijih odgovora o podrijetlu
sloenog i jedinstvenog arheolokog fenomena, predloenim teorijama esto nedostaju osnovni
dokazi razvojnog slijeda kroz koje znanstvene ideje prolaze na putu do konanog prihvaanja.
Kao uvodni primjer pogrenog znanstvenog rasuivanja, uz radikalno suprotstavljena miljenja
meu najpoznatijim uenjacima (Belagi, Wenzel, Lovrenovi), moe se uzeti stajalite, te
klasificirati steke kao nadgrobne spomenike , vjerske spomenike Crkava u Srednjem vijeku .
Zanimljivo, tek 5.000 od 70.000 registriranih steaka imaju uklesane dekoracije. Od tih 5000
steaka, tek na njih 438 do danas zabiljeenih postoje krievi koji potencijalno pripadaju razliitim
crkvama, te tvore glavni element (Wenzel M. - Ukrasni motivi nema stecima - p 91).
Spontano se postavlja pitanje: Kako je mogue da najreprezentativniji simbol i Rimokatolike i
Pravoslavne crkve obuhvaa tako mali broj steaka?
tovie, 438 steaka i dvjestotinjak primjeraka steaka gdje krievi ine manji element, zajedno
sa kamenovima u obliku kria i ugraviranim natpisima koji datiraju iz srednjeg vijeka, ak ne
predstavljaju ni 20% ukrasnih motiva na stecima koji imaju ukrase. Posljednje, ali ne i manje
vano, mora se naglasiti da mnogi steci sa motivom kria predstavljaju antropomorfne oblike
krieva, svastike, i jednostavne krieve s jednim prstenom na vrhu, poznate kao staroegipatski
simbol "ivota", Ankh.
Iako su primjeri Ankha pronadjeni diljem Bosne i Hercegovine, postoji samo jedan primjerak
kojem je mogue priblino odrediti starost. (Wenzel M. - Ukrasni motivi nema stecima - Str 92,
93).
Suoeni s takvim proturjenim dokazima, te u nedostatku drugih pouzdanih povijesnih izvora,
neki povjesniari su primorani pripisati autorstvo steaka Bogumilskom nauku. Meutim, ova
hipoteza se moe lako opovrgnuti, jer se steci ne nalaze na lokacijama gdje je ovaj nauk nastao i
bio propovjedan naime u Bugarskoj i Makedoniji.
BOSNIAN-PYRAMID.ORG 2012 27
irenje bogumilskog pokreta kroz Europu. Jedino u Bosni nalazimo veliki broj steaka
Uz to, moramo istaknuti da je socijalno-vjerski program Bogumila osuivao bogatstvo,
odbacivao feudalno izrabljivanje i dravne vlasti. Takoer su odbacivali dominantnu istonu
kransku crkvu i njenu hijerarhiju, hramove, svete sakramente i obrede koje obavljaju sveenici.
Isto tako su odbijali sve materijalne predmete koje su koristili krani kao sredstvo za dobijanje
milosti i podrku pri molitvama, prvenstveno kri, svece, i osuivali su koritenje ikona i tovanje
relikvija.
Bogumili ostaju udaljeni od svih vjerskih propovjednika i ravnoduni prema svjetovnim
pitanjima. (Obolensky D. - Bogumili: Studija u Balkan Neo-manihejstva - P 130).
Izvori vezani uz bogumilsku pogrebnu praksu su rijetki. Meutim, nekoliko primjera postoji.
Arheolokim istraivanjima u Bugarskoj i Rumunjskoj otkrivene su skromne grobnice koje datiraju
do 15.stoljea. Osim posebnog poloaja ruku pokojnika, arheolozi su naili na potpuni nedostatak
grobnog inventara, ukljuujui odjeu, dok je sam grob bio stela ukraena dlanom (Laurentiu
Rdvan - Na europskim granicama: srednjovjekovna gradovi u rumunjskim kneevinama str. 221).
Zapravo postoje neki primjeri steaka koji imaju ukrase poput ruke, ili dlana koje upuuju na
Boiju ruku, sa ezlom ili drugim predmetom ili oranta figurama.
BOSNIAN-PYRAMID.ORG 2012 28
Meutim, antiku usporedbu simbolike ruke nalazimo u naelima duboko ukorijenjenim u
Hinduistike misli, koje imaju vezu sa Vedskom vjerskom tradicijom (Trimurti), ili egipatskom
religijom, u kojoj se dlanovi ili ruke esto povezuju sa vladarom, bogovima ili konceptom due i
regeneracije.
Slike (s lijeva na desno): egipatsko hijeroglifsko znakovlje za "podlakticu", "KA", i ruka koja dri ABA
ezlo.
Hijeroglifski znakovi tapa se javljaju u rijeima plemi i dunosnik, tako da tap
predstavlja autoritet bilo koje osobe sa znaajnom moi, ne samo faraona. Jedan od najstarijih
tapova otkrivenih u Egiptu je pronaen u pre-dinastikoj grobnici u El-Omari, neolitskoj lokaciji u
blizini Kaira. Geb, egipatski Bog Zemlje i Ozirisov otac, esto je prikazivan naslonjen na stranu s
rukom savijenom u laktu. Ikonografski opis Geba se javlja u tekstovima o piramidama, gdje pie da
dri "jednu ruku na nebu, a drugu na zemlji".
Primjer steka s rukom savijenom u laktu, Bakii, okolina Olova , Bosna.
Ruke savijene u laktu, ili koje dre ezlo, kao i oranta figure s uzdignutom rukom pronaene u
Bosni, mogu sve biti povezane sa idejom due i njene regeneracije. Ti simboli su najvjerojatnije
koriteni da ukau na aspekt ovjeka i bogova koji je usko povezan s kreativnom ivotnom silom, i
aspekt koji razlikuje ivu osobu od mrtve. Nakon neije smrti, njegova dua nastavlja postojati (a
time i osoba, jer tijelo je samo vidljivi izraz snage due) i dalje je treba hraniti.
BOSNIAN-PYRAMID.ORG 2012 29
Takva duhovna praksa takodjer potjee iz Staroeuropske kulture gdje je dua pokojnika bila
opskrbljena hranom kroz obred prinoenja hrane.
Primjerci modela neolitskih svetita s otvorom na vrhu za zavjetne prinose nisu rijetki. Isto
obiljeje u formi velike okrugle nie moe se nai na vrhu razliitih vrsta steaka. To znai da
steke takoer moemo smatrati rtvenikom za hranjenje dua umrlih, gdje je darovanje hrane sveti
simbol.
Modeli neolitskih zavjetnih hramova s otvorom na vrhu za zavjetne prinose. Porodin, 6. tisuljee pne
Primjer steka s velikom okruglom zavjetnom niom na vrhu, Radovlje, Visoko, Bosna i Hercegovina.
Zakljuak koji se moe izvui je da su skromni pogrebni obiaji bogumila sasvim u suprotnosti
sa mastodontskim klesanjem tisua kamenih spomenika, koji tee tonama i koji su bogati
ikonografijom koja karakterizira steke. Rezimirajui sve navedeno, postaje jasno da postaje
prilino neuvjerljiva opeprihvaena hipoteza da steci iskljuivo pripadaju srednjevjekovnom
periodu, i stoga treba biti podvrgnuta reviziji.
BOSNIAN-PYRAMID.ORG 2012 30
Kontradiktorni dokaz protiv teze o srednjovjekovnom porijeklu steaka ne zavrava ovdje.
Drugi problem, koji se jasno pojavljuje, se odnosi na ljudske ostatke obino povezane s ovim
spomenicima. Iako arheoloki dokazi pokazuju da je relevantan broj steaka uistinu postavljen na
grobovima tijekom srednjovjekovnog razdoblja, u veini drugih sluajeva dokazi pokazuju
suprotno. U skladu s mojim osobnim iskustvom i dokazima koji su nastali tijekom terenskog
istraivanja u Visokoj dolini, zajedno s usmenim svjedoenjima poljoprivrednika koji nerijetko
pomiu ove spomenike u poljoprivredne svrhe, primjeri steaka bez ljudskih skeletnih ostataka kao
to su lubanje, bedrene kosti itd. nadmauju u velikoj mjeri one u kojima su takvi ostatci nadjeni.
Izriit primjer takvog dokaza izloen je u nastavku.
Primjerci steaka otkrivenih tijekom graevinskih radova na modernoj vili u selu Ginje, dolina Kralupi,
Visoko, Bosna i Hercegovina. Na lijevoj strani vidimo primjerke paralelopipednih steaka , dok se na desnoj
strani moe vidjeti leei steak poloen na postolje.
Gore prikazani primjeri steaka otkriveni su tijekom graevinskih radova na modernoj vili u
selu Ginje. Vie od dvanaest kamiona natovarenih ovim kamenjem su odveeni sa ovog mjesta
tijekom uklanjanja velikih dijelova na oblinjem brdu. Od vie stotina steaka odveenih sa ovog
mjesta, samo ispod jednog su pronaeni skeletni ostaci ovjeka. Oko trideset steaka je zadrao
zemljoposjednik, a potom ih zakopao u dvoritu vile. To znai da za veliku veinu tih monolita nisu
smatrali da stoje kao vjerski spomenik iznad groba (nadgrobna ploa). To, meutim, nije prvi put da
su arheolozi i istraivai fenomena steaka suoeni s takvim dokazima. Sa slinim analogijama
esto se susreemo i u prouavanju ranih faza staroeuropskih drutava, gdje su takvi dokazi
potaknuli neke od najvanijih zbunjujuih problema u prouavanju pretpovijesnih kultova vezanih
uz tovanje predaka. Ova hipoteza, meutim, zajedno sa svim ostalim navedenim, podrazumijeva
drugu mogunost povezivanja i dodijeliti autorstvo fenomena steaka daleko starijim kulturama.
BOSNIAN-PYRAMID.ORG 2012 31
Vatra proienja u Staroj Europi
Jedna od najzagonetnijih tradicija Kalkolitika u Staroj Europi navodno je namjerno paljenje
kua nakon razdoblja koritenja kao boravita. Arheolozi nisu sigurni zato su neke kue spaljene,
ali se moe pretpostaviti da su domovi vanih ljudi izgorjeli nakon njihove smrti.
Otkrie kremiranih ljudskih kostiju u ostacima namjerno spaljenih boravita sugerira nadalje da
je kremiranje moda radjeno od strane nekoliko Staroeuropskih kultura. U davna vremena
spaljivanje kue se vjerojatno smatralo kao oblik proiavanja. Arheoloki dokazi izgorenih kua,
za razliku od sluajnih poara ili neprijateljskih radnji tokom ratnih djelovanja, je relativno novo
podruje istraivanja u Staroeuropskoj arheologiji. Istraivanje je pokazalo da veina kua koje su
zapaljene i cijelosti obiluju artefaktima iz svakodnevnog ivota. Statistika analiza artefakata koji
pripadaju razliitim kulturama (Gumelnia, Petreti, Pre-Cucuteni, Cucuteni-Trypolie, Vinca i sl.)
pokazuje da veina spaljenih struktura sadri veliki broj keramikih posuda i drugih predmeta.
Drugim rijeima, kua je rtvovana vatri sa svojim cjelokupnim inventarom. Hipoteza paljenja kua
u Staroj Europi potvrena je eksperimentalnom izgradnjom i namjernim spaljivanjem provedenim
od strane arheologa na razliitim mjestima u kontroliranim uvjetima. Zakljuak arheologa
ukljuenih u eksperiment je bio jednoglasan: vrsta intenzivnog spaljivanja vidjena u mnogim
neolitskim arheolokim nalazitima samo je mogla biti izazvana namjerno, i morala je biti izvedena
"kao ritual proiavanja, (DW Anthony, J. Chi - Izgubljeni Svijet Stare Europe -. Str 99).
Nema znanih nekropola u kulturama Petreti u Transilvaniji, Pre-Cucuteni kulturama, ili
Cucuteni-Trypolie kulturama. U nekoliko naselja pronadjeni su izolirani Inhumirani grobovi,
posebno djece i adolescenata.
Na identian fenomen su naili arheolozi u kontekstu butmirske kulture. Osim nekoliko ukopane
djece u Obrama II (Benac 1973a, 72-82), ljudski ostaci i kolektivne nekropole su bile nepoznate u
kontekstu Butmirskog nalazita. Groblja sa vie od stotine kremiranih grobova su poznati iz
nalazita kulture Gorodsk u, u zapadnoj Ukrajini, koje datira oko 3,000 godina pne. Kultura
linearne keramike, koja je postojala od 5500-4500 pne u dananjoj Maarskoj, prakticirala je
kremiranje, kao i pokop. Meutim, ini se da je bilo razlika u ovoj kulturi, gdje su tijela pokopana,
na temelju spola i drutvene dominacije. ene i djeca su pronaeni pokopani ispod poda kua, dok
mukarci nedostaju, to ukazuje na to da je bila izvedena neka druga pogrebna praksa.
BOSNIAN-PYRAMID.ORG 2012 32
Najuvjerljivija je hipoteza koja prua mogue objanjenje za nepostojanje ukopa i skeletnih
ostataka u ranim staroeuropskim kulturama i mnogim ostacima steaka, a odnosi se na
proiavanje pokojnika kroz vatru. Ova hipoteza moe biti potkrijepljena arheolokim dokazima,
kao i rairenom ezoterinom simbolikom pronaenom na stecima, a usko vezanim uz pojam "Vatra
proienja". Zanimljivo, koncept proiavanja vatrom je u uskoj vezi s pojmom "Sredinje vatre",
ili "Vatre u sredini" (od grkog pyramidos).
Doktrina o reinkarnaciji u pitagorejskoj filozofiji nam omoguava da uspostavimo izravnu vezu
izmeu starih rituala proiavanja, koristei se vatrom, zavjetnih predmeta koji nose simbole
horizonta i due, fenomena steaka i piramide. Ova analiza e nas ubrzo vratiti na egipatski koncept
o pet dijelova ovjeka, prethodno objanjenih, ali ovaj put, to e biti objanjeno s Pitagorina
stajalita i odnosi se na etiri elementa (vatra, zrak, voda, zemlja).
Prije svega, treba naglasiti da pitagorejski pogled na svemir lei u uvjerenju da je raunanje
brojevima kljuno za razliite osobine ovjeka i materije. Budui da je po njihovom miljenju sve
sastavljeno od brojeva, objanjenje za postojanje predmeta jedino
moemo pronai u samim brojkama. Za Pitagorejce najsvetiji broj od
svih je broj deset ili tetractys, trokutasti lik koji se sastoji od deset toaka
rasporeenih u etiri reda (Sl. lijevo). Meu ostalim osobinama prva
etiri broja (1, 2, 3 i 4) su imali poseban znaaj u smislu da njihov zbroj
odgovara svim moguim dimenzijama. Budui da su to bili jedini brojevi
potrebni za geometrijsko prikazivanje svih poznatih predmeta, vjerovalo se da zbroj svih tih
objekata ili brojeva predstavlja poznati Svemir:
1+2+3+4=10
Budui da je tetractys bio simbol za svemir, Pitagorejci su vjerovali da postoji deset nebeskih
tijela. Osim vidljivog svijeta Zemlje, Sunca, Mjeseca i pet planeta, dodali su sredinju vatru i
protu-zemlju" na suprotnoj strani od sredinje vatre. Taj poetni pokuaj objanjavanja
kozmologije u smislu matematikih principa je temelj naih sadanjih modela za svemir. Pored
tetractys-a, Pitagorejci su razvili i drugi koncept "etiri broja" u prirodi, kao to su elementi vatre,
zraka, vode i zemlje (Sl. dolje).
BOSNIAN-PYRAMID.ORG 2012 33
Treba promatrati s posebnom panjom da peterokut utjelovljuje fiziki redoslijed elemenata.
Ako ostanemo na ovozemaljskoj razini imamo Vatru-Zrak-Vodu-Zemlju, i moemo uiniti krug
udesno po povratku iz vatre na Zemlju preko horizontalne linije Pentagona. Isto tako pentagon
ukljuuje produljenje fizikog reda koji ukljuuje uspon ka Duhu: zemlja-voda-zrak-vatre-duh, u
obrnutom smjeru kruga. U pitagorejskoj ezoterinoj doktrini meu svim drugim elementima, Vatra
se smatra primarnim uzronikom promjena. U fizici Vatra odgovara energiji, dok su preostala tri
elementa (zrak, voda i zemlja) odgovorna stanjima materije. Moramo imati na umu meutim da su
to samo fizike manifestacije ta etiri elementa, koji su duhovni arhetipovi. Pitagorejsko uvjerenje
da dua pokojnika ide prvo u najbliu Vatru, a odatle do zvijezda, Mjeseca, Sunca i konano do
nebeskog svjetla, prethodi ak tradiciji Zoroastrizma. Ovaj put oponaa simbolinu smrt inicijacije,
to sugerira da se dua mora penjati kroz planetarne sfere, prije nego to moe dostii stanje poslije
ivota.
Meutim, prije nego to dua pone da se penje kroz sfere, ona mora biti proiena Vatrom.
Ona se mora spustiti u tamu, pronai izvor svjetlosti, mora umrijeti da bi se ponovo rodila. Takvo
herojstvo dogaa se kroz stvarne ili simbolike smrti u vatri. Zbog toga je Vatra element koji
proiava; spaljuje prolazno i nesavreno, time oslobaajui duu i inei je besmrtnom. Na
temelju ove ideje se moe se rei da se u Staroj Europi, kao i u drevnoj Vedskoj tradiciji, smatralo
da vatra prenosi pokojnika u nebesko carstvo.
BOSNIAN-PYRAMID.ORG 2012 34
Silaenjem kroz krater ponovnog roanja inicijant stie u Axis Mundi, to daje simultani
pristup Nebesima i Podzemnom svijetu. Axis Mundi je poznata iz egipatskih i mayanskih svetih
tekstova kao deblo Drva ivota . Takoer, kao to smo ve pokazali u ovom radu, taj je simbol
pronaen na Staroeuropskim artefaktima, kao i na stecima u razliitim i bezbrojnim umjetnikim
izrazima.
Primjer steka s prikazom Prometejskog narteksa, uzdignutog prema vrhu dvodimenzionalnim prikazom
piramide i "Kundalininim unutarnjim kvitlacem"; selo Donji Bakii, Olovo, Bosna i Hercegovina (Wenzel M. -
Ukrasni motivi na stecima - p 195).
Litvanska arheologinja, Marija Gimbutas, objasnila je da je stari europski obiaj paljenja vatre
bio simbol enske spolne vatre, i ponekad se naziva "Kundalini u usponu ", to opet podsjea na
Prometejsku vatru donijetu ovjeanstvu narteksom, divovskim stablom. Tu u utrobi staroeuropske
Boginje Majke dua umrlog se proiava vatrom, u pripremi za ponovno rodjenje. Prolaz kroz
vatru je nain ujedinjenja sa svemirom, to je kozmika Vatra po Heraklitu. Vatra se die do nebesa,
gdje postaje bit zvijezda.
Profinjena Vatra (Kundalini energija prikazana na stecima u obliku spirale) je u ravnotei s
sredinjom vatrom (stabljika - narteks). Doista, Empedoklo, kae da su mnogi poari gorjeli ispod
Zemlje, da je Suneva Vatra roena u utrobi Zemlje, te da vulkanska vatra ide u nebesa i miluje
zvijezde. Tako je Vatra najvii i najnii Element, kao da se u elementom kvadratu sve odvija u
skladu. To rezultira serijom kozmikih sfera: nebeska vatra, zrak, voda, zemlja, i sredinja vatra.
BOSNIAN-PYRAMID.ORG 2012 35
Nebeska Vatra odraava sredinju
Vatru kao da je u vioj oktavi.
Empedoklo nas ui da je krajnji izvor
svih vatri Had, te da je sredinja vatra
izvor svih ivota, stvaranja i unitenja.
"I tako, Suneva vatra ide na
Nebesa i miluje zvijezde."
Empedoklo
Tonije, sredinja Vatra je
Tartaros, Zeusova straarska kula (i.e.
Phulak Dios), koja se nalazi ispod
Hada (grkog boga podzemlja). Prema
mitu, nakon zalaska sunca, u
Tartarosu, mitskom podzemnom
svijetu se sjaji. Stoga sredinja Vatra
je poznata kao tamno sunce, crno
sunce, nevidljivo sunce, podzemno
sunce i vulkansko sunce, a tu je i paradoksalno jedinstvo izmeu Sunca i podzemnog svijeta (kao
to susreemo u staroeuropskim artefaktima , kao i stecima ). Astroloki simbol za Sunce
predstavlja vatru u centru, takoer poznatu kao "vatru u sredini" (od grkog pyramidos), piramida.
Postaje i vie nego uvjerljivo miljenje da Pitagorina sredinja vatra s osobinom "nevidljivosti"
moe biti povezana s nevidljivim i neujnim (ultrazvuk) energijama snopa od 28 kHz koja se iri iz
Bosanske piramide Sunca prema nebu, "gdje ona postaje bit zvijezda". Ovi zapanjujui znanstveni
dokazi predstavljaju jedno od velikih uda roenih iz projekta Bosanske doline piramida,
sugerirajui da doista Pitagorin nauk o transmigraciji due, kao i drugih drevnih kultura, moe biti
istinit. Da su Empedoklo i Heraklit ivi, oni bi se sigurno sloili sa mnom [kurziv].
BOSNIAN-PYRAMID.ORG 2012 36
Prije nego li zakljuim ovu studiju, elio bih proslijediti hipotezu da odsutnost skeletnih
ostataka u ranim staroeuropskim primjerima steaka moe biti pripisana obiaju proiavanja
pokojnika kroz vatru (kremiranje). Takva hipoteza je zapravo podrana arheolokim dokazima koji
datiraju iz rane faze nekih staroeuropskih kultura, kao i vjerska simbolika koja je u uskoj vezi s
konceptom "proiavanja vatrom", precima koji vjeruju da je vatra ta koja prenosi pokojnika do
neba. Obred spaljivanja tih kultura moda je osmiljen kako bi bilo uinjeno neto mnogo vie od
pukog odlaganja tijela, bilo je namjenjeno za oslobaanje due iz zemaljskog ivota (kao to je
objanjeno Pitagorinim naukom o transmigraciji due).
Vjerojatno, kremiranje, u odnosu na sahranu i vanjsko raspadanje, je smatrano duhovno
blagotvornim za duu preminulog. Nadalje, izolirani ukopani grobovi uglavnom pripadaju djeci,u
kontekstu Butmirskog nalazita, gdje su ljudski ostaci i kolektivne grobnice nepoznati, moe se
objasniti slinim fenomenom koji susreemo u drevnim vedskim obiajima. Jedina tijela koja
openito nisu spaljivana su neimenovane bebe i oni najnii u kasti, koji su obino vraeni zemlji.
Druga hipoteza koju je mogue iznijeti, uz pretpostavku da je pepeo prikupljen i ostavljen
prirodnim elementima, je da se u pojedinim sluajevima (npr. u sluaju vanih ljudi) pepeo
pomijean s glinom koristio u svrhu pravljenja pobonih prikaza.
Takvi rituali su poznati iz tibetanske tradicije, gdje je nakon procesa kremiranja pepeo sauvan i
pomijean sa zemljom, te oblikovan u minijaturne stupas, poznate kao TSHA-TSHA [
(Kvaerne P. 1985)].
Valja naglasiti da sveta arhitektura tibetanskih stupas ini etvornih bazu koja predstavlja etiri
kardinalne strane elementa Zemlje, kupole (ili vaze) predstavljajui element vode, konusnu kulu
koja predstavlja Vatru, gornji lotos/parasol i polumjesec predstavlja element zraka, a sunce kao
rastapajua toka predstavlja element Duha (Pivo R. 2004). Takva hipoteza moe dodatno biti
predloena u sluaju umjetnih steaka kao i onih koji se nalaze na lokalitetu Brda, Ginje, dolina
Kralupi, Visoko (Pai M. 2008). Moglo se desiti da je pepeo bio pomijean sa betonskom masom
od koje su napravljeni umjetni steci. Naravno, takva pretpostavka mora biti dodatno podrana
arheolokim dokazima i laboratorijskim analizama.
U zakljuku, valja istaknuti da su srednjovjekovne crkve slubeno zabranjivale proces
kremiranja, uz iznimku kada su ljudi spaljivani na lomai. Stoga, hipoteza koja pripisuje autorstvo
steaka Crkvi, ostaje neosnovana u nedostatku vie protu-dokaza.

BOSNIAN-PYRAMID.ORG 2012 37
Zakljuak
Jedna od glavnih pogreaka uinjenih od strane predstavnika dogmatske znanosti o stecima je
da preferiraju identifikaciju i analiziranje povijesnih, umjetnikih i vjerskih fenomena steaka,
dajui jasnu prednost zapadnoeuropskoj kulturi kao navodnom mjestu podrijetla. Tvrdnja da steci
predstavljaju vjerske spomenike podlone zajednikoj i ekskluzivnoj tradiciji meu katolikom i
pravoslavnom crkvom, te sljedbenicima "Crkve bosanske" snano je opovrgnuta tisuljetnim
arheolokim dokazima predstavljenim u ovom radu.
Daljnji pokazatelj izreene klasifikacije od strane dogmatske znanosti, pored toga to temelji
kranske korijene steaka simbolikom koja predstavlja manji dio ornamentalnih motiva, jest da se
diskreditiraju razni simboli i motivi paganskog podrijetla kao anomalije ili neklasificirani viak od
najnieg znaaja.
Iako postoje brojni dokazi da su steci koriteni kao nadgrobni spomenici pravoslavnih krana
i katolika, pa ak i neke indicije da je diskretan broj steaka napravljen u srednjem vijeku,
prenamjena mnogih steaka u srednjem vijeku se ne moe iskljuiti a priori.
Kao referenca se moe uzeti ponovna upotreba spomenika kao graevinskog materijala u
egipatskim graevinskim projektima, te promjena svrhe starijih spomenika. Prenamjena antikih
spomenika i graevinskih materijala ranijih kultura uobiajena je pojava vidjena u mnogim
mjestima irom svijeta. Hram u Karnaku nudi brojne zanimljive primjere takve prakse. Treba imati
na umu da su mnogi steci ponovno koriteni u posljednje vrijeme za izgradnju suvremenih zgrada.
Arheoloki dokazi dostupni danas, ispitani u kontekstu arhitekture, vjerske umjetnosti i drevnih
filozofskih tradicija je dopustio da se utvrdi i izloi blizak odnos meu tisuljeima starih artefakata
Staroeuropskog kontinenta, fenomena steaka, i piramida u Bosni.
tovie, analiza provedena kroz razliite kontekstualne koncepte je dozvolila vezanje svetog
vora i ispunila potrebne praznine kako bi postala sa svim gore navedenim elementima "Istinski
Duh", njihovo vijekovno podrijetlo.
Mnogi znanstvenici su podcijenili tisuljeima star vjeni duh staroeuropske kulture, vanost
fenomena steaka i piramida u Bosni. Za razliku od onoga to smo rekli, steci ne pripadaju
ratobornim raspirivanjima crkava u srednjem vijeku, koje su spaljivale ljude na lomai, ukljuujui
mnoge ponizne propovjednike bogumilske vjere, dok je vodila kriarske ratove protiv njihovog
nauka.
Steci nisu, te se ne smiju smatrati kulturnim dobrom politiki orijentiranih akademika ili
medija, koji su samo rezultat drutveno podijeljenog svijeta, ve su bezgranina kulturna i duhovna
BOSNIAN-PYRAMID.ORG 2012 38
batina , mirnogi egalitarnog svijeta Stare Europe.
U ovom trenutku, Svjetlost vjenosti staroeuropske kulture sja kroz velove vremena vie nego
ikad prije, i kao to bi rekli Pitagorejci: "iri se na Nebesa i miluje zvijezde".
BOSNIAN-PYRAMID.ORG 2012 39
BIBLIOGRAFIJA:
WENZEL, M.
1965 Ukrasni motivi na stecima
Ornamental motifs on tombstones frome medieval Bosna and surrounding regions
Veselin Maslea
Sarajevo
BELAGI, .
1979 Steci Kultura i Umjetnost
Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
Sarajevo
DIZDAR, G.
2012 The ideology of steak scholarship
Sarajevo
URSULESCU, N.
2006 Dimensiunea Europeana a Civilizaiei Eneolitice Est-Carpatice
Europe and dimension of the Chalcolithic Civilisation at East of of Carpathes
Universitatea "Alexandru Ioan Cuza"
Iai
CHERNAKOV, D.
2006 Eneolithic ceramic tablets (altars) from Bulgaria
. , , in
, , 3 (2005), 17 22.
Rousse Regional Museum of History
GIMBUTAS, M.
1991 The Civilisation of the Goddess
Harper. San Francisco
BOSNIAN-PYRAMID.ORG 2012 40
GIMBUTAS, M.
1989 The Language of the Goddess
London
GIMBUTAS, M.
1982 The Goddesses and Gods of Old Europe: Myths and Cult Images
Berkeley and Los Angeles, California
NAUMOV, G.
2009 Visual and Conceptual Dynamism of Neolithic Altars in the Republic of Macedonia
Skopje
AUSIDIS, N.
2010 Neolithic Ceramic Figurines in the Shape of a Woman House from the Republic of
Macedonia
Archaeopress Oxford
ANTHONY D. & CHI J.
2010 The Lost World of Old Europe: The Danube Valley, 5.000 3.500 B.C.E
Institute for the Study of the Ancient World
New York Princeton University Press
GARCES-FOLEY, K.
2006 Death and Religion in a Changing World
M.E. Sharp Inc.
New York
OBOLENSKY, D.
2004 The Bogomils A Study in Balkan Neo-Manichaeism
Cambridge University Press
LAURENIU, R.
2010 At Europe's borders: Medieval towns in the Romanian principalities
Koninklijke Brill NV, Leiden
Netherlands
BOSNIAN-PYRAMID.ORG 2012 41
MANANSALA. P.K.
2006 Quest for the Dragon and Bird Clan
Lulu Press
OPSOPAUS, J.
1999 The Ancient Greek Esoteric Doctrine of the Elements
Biblioteca Arcana
KINGSLEY, P.
1995 Ancient Philosophy, Mystery and Magic: Empedocles and Pythagorean Tradition
Oxford University Press
KVAERNE, P.
1985 Iconography of Religions XII, 13
Tibet Bon Religion
Institute of of Religious Iconography
State University Groningen Leiden E.J. Brill
BEER, R.
2004 The encyclopedia of Tibetan symbols and motifs
Serindia Publications, Inc.
Chicago
PAI, M.
2008 Arheolokis lokalitet "Brdo", Kralupi, Visoko
University of Zenica, Bosna i Hercergovina
BOSNIAN-PYRAMID.ORG 2012 42
BOSNIAN-PYRAMID.ORG 2012 43