Zadatak 1

Prikazati postavke u Batcher-banyan mrezi za izoenje slijedee permutacije:

6 1 7 2 0 5
7 6 5 4 3 2 1 0
x x


Teorija

Osnovnu klasa meuveznih mrea, koje nisu interno-neblokirajue, ine Banyan
mree. Za cijelu klasu Banyan mrea vae slijedee osobine:
1. Postoji jedinstven put od bilo kojeg izlaza do bilo kojeg ulaza,
2. Postoji log2N stepena, svaki sa N/2 (22) komutatorskih elemenata.

Prvo treba vidjeti kako paket moe biti rutiran od ulaza do eljenog izlaza.
Pretpostavimo da je izlazno odredite oznaeno adresom izlaza od n=log2N bita, b1,
b2, . . . bn. Ova izlazna adresa se sadri u zaglavlju paketa. U prvoj koloni (ili prvom
stepenu), se ispituje bit najvee vrijdnosti b1. Ako je on 0, paket e biti proslijeen na
vii (gornji) izlazni link, ako je on 1, paket e biti proslijeen na nii (donji) izlazni link.
U slijedeem stepenu se spituje bit b2, te e biti ostvareno rutiranje na osnovu toga.

Ako se izlazne adrese paketa sortiraju u rastuem ili opadajuem redoslijedu,
banyan mrea (ne sve mree u klasi Banyan mrea) je, ako je izomorfna sa
mreom, interno-neblokirajua.

Moe se dokazati da je Banyan mrea neblokirajua ako aktivni ulazi (ulazi na koje
su doli paketi) x1, x2, . . ., xm (xj>xi akoje j>i) i njima pridruena izlazna odredita
y1,y2, ..., ym, zadovoljavaju slijedee:
1. (Odreenost i monotonost izlaza): y1 < y 2< ... ym ili y1 > y2 > ... > ym,
2. (Koncentrisanost ulaza): bilo koji ulaz izmeu dva aktivna ulaza je takoe
aktivan. Iz xi xj, slijedi ulaz je aktivan..


Sortirajue mree su neblokirajue ako:
1. su svi ulazi aktivni,
2. ne postoje dva paketa koja su adresirana na isti izlaz.

Prvo treba ispitivati uslov 1 pretpostavljajui da je uslov 2 zadovoljen. Ukoliko su neki
ulazi neaktivni paketi mogu biti dostavljeni na pogrenu destinaciju, kao. Ovo je
razlog zbog kojeg nam je ptrebna kaskada banyan mree sa sortirajuom
mreom, tako da dobijamo interno neblokirajuu mreu, baziranu na algoritmu
distribuiranog rutiranja. Komparatori uzimaju dva ulazna broja i smijetaju manji na
gornji izlaz i vei broj na donji izlaz.

Postoji mnogo naina da se napravi sortirajua mrea. Objedinjavanje je sutina
tehnike sortiranja. K-to objedinjavanje uzima dvije sortirane ulazne sekvence i
objedinjava ih u jednu sortiranu sekvencu od k elemenata. Objedinjavanje je lake
od sortiranja, jer su ulazi ve djelimino sortirani. Uz pretpostavku da postoji
objedinjavanje razliitih veliina, ovo spajanje moe biti povezano i uraeno zajedno
sa sortiranjem u proizvoljnoj ulaznoj sekvenci. Poinjemo sa N nesortiranih brojeva, i
objedinjujemo ih sa 2-ujedinjenjem u N/2 sortiranu sekvencu sa po dva broja. N/2
sekvence objedinjujemo u N/4 sekvence, svaku sa po etiri broja, i tako dalje, dok ne
ostanemo sa jednom sortiranom sekvencom. Jedan od naina realizovanja
ujedinjavanja je koritenje bitonikog sortirajueg algoritma, izumljenog od strane
Batcher-a.

Bitonika sekvenca je sekvenca, koja se uveava monotono pa onda umanjuje
monotno, ili umanjuje monotono, pa onda uveava, takoe, monotono. Drugim
rijeima, to je spajenje dvije sekvence, koje su sortirane u suprotnim smjerovima.
Sekvence koje su u opadajuem ili rastuem redoslijedu, se takoe mogu posmatrati
kao bitonike. Bitoniki sorter objedinjavanje vri tako da uzima bitonike sekvence i
sortira ih u monotonu sekvencu.
Pri izraunavanju broja komparatora u Batcherovoj sortirajuoj mrei, uzima se da je
broj stepena u k-bitonikom sorteru

k k f
2
log ) ( =

Prema tome ukupan broj stepena u Batcherovoj mrei je


2
) 1 (log log
) 2 (
2 2
log
1
log
1
2 2
+
= =

= =
N N
i f
N
i
N
i
i


Poto svaki stepen u sortirajuoj mrei ima N/2 komparatora, ukupan broj
komparatora je


4
) 1 (log log
2 2
+ N N N


Komutacija i rjeenja sukoba u Batcher-banyan mreama
Kao to je poznato, u paketskoj komutaciji, izlazna adresa je sadrana u zaglavlju.
Kada koristimo Batcherovu sortirajuu mreu za komutaciju, komparator gleda samo
zaglavlje, te proputa informacione bite bez njihovog ispitivanja. Deava se
kanjenje u propagaciji od samo jednog bita u proputanju paketa kroz komparator.

Ne postoji stalno paket, na svim ulazima sortirajue mree. Zaglavlju se moe
pridruiti dodatni bit , i on se zove bit aktivnosti. Ovaj bit e biti tretiran kao bit
najvee vrijednosti, i on e biti prvi bit paketa koji e biti dostavljen u komparator. Za
aktivne ulaze bit aktivnosti se postavlja na 0. Za slobodne ulaze se pravi vjetaki
paket, i njegov bit aktivnosti se postavlja na 1. Sa ovako postavljenim bitima
aktivnosti, sortirajua mrea e gurati sve vjetake pakete na nii kraj izlaza.
Prema tome, izlazni paketi sortirajue mree se koncentriu i njihove izlazne adrese
su monotone. Ovi paketi mogu biti rutirani u banyan mrei bez konflikta, ako nema
izlaznog konflikta.

Batcher-ova mrea se zasniva na bitonikom sortirajuem algoritmu. U paketskoj
komutaciji, se ne moe garantovati da nee dva paketa biti poslata na isti izlaz. Svaki
ulaz, bez poznavanja izlaznih adresa, ne zna da li je njegov paket u konfliktu sa
drugim paketima. Da bi samo podskup nekonfliktnih paketa mogao ui u Batcher-
banyan mreu potrebna je shema za rjeenja sukoba.
Uvodi se trofazna shema komutacije. Prve dvije faze su za rjeenja sukoba, a trea
faza je komutiranje pakete koji su prevazili sukob. Mogue su mnoge varijacije na
osnovnu shemu. Glavna ideja je, u svakom sluaju, iskoristiti sortirajuu Batcher
mreu, da bi smanjili sukobe u komutacionoj mrei. Dvije poetne faze su za rjeenja
sukoba. Dok su prve dvije faze u toku, paketi se ne rutiraju ka njihovim izlazima.
Propusnost se na ovaj nain smanjuje ispod 100%.

Slijedee slike prikazuju situaciju pri samorutiranju paketa kroz omega mreu, kada
adrese paketa na ulazima nisu sortirane (slika 1). Vidimo da nakon prvog stepena dolazi
do sukoba paketa na ulazim 1 i 5, tj. paketa sa adresama 4 i 7 (Slika 2), i jedan od
paketa se gubi (Slika 3).


Slika 1




Slika 2
1
2
3
4
6
5
0 0
1
2
3
4
5
6
7
1
0
4
6
7
3
1
2
3
4
6
5
0 0
1
2
3
4
5
6
7
1
0
3
6

Slika 3

Rjeenje

U zadatku je dato N=8 (broj ulaza). Prema tome, ukupan broj stepeni za Batcherovu
mrezu iz ovog zadatka jeste:

6
2
4 3
2
) 1 8 (log 8 log
2 2
=

=
+
.

Komparatori (switchevi 2 x 2) porede odredine adrese dva ulaza. Ulaz sa veom
vrijednou adrese proslijeen je na izlaz u smjeru strlice.Nepoznati ili neaktivni ulazi 'x'
se smatraju veim od bilo kojeg poznatog ulaza, kako bi sortitrajua mrea proslijedila te
vjetake pakete na donje izlaze iz mree.

Rutirajua mrea iz klase Banyan u ovom primjeru je 8 mrea. Broj stepeni ove mree
je 3 8 log
2
= . Algoritam na osnovu kojeg rade switchevi 2 x 2 je samorutirajui. U prvom
stepenu rutiranje se vri na osnovu bita najvee teine.

Mrea je prikazana na slijedeoj slici:


1
2
3
4
6
5
0 0
1
2
3
4
5
6
7
1
0
3
6
7
Zadatak 2

Rijeiti Zadatak 1 koritenjem Batcher-banyanove mree manjeg reda (npr. koritenem
mree sa 8 stepeni switcheva umjesto 9).

Rjeenje

Za reduciranu mreu tipa Batcher-banyan, u ovom zadatku, Batcherova sortirajua
mrea ima istu strukturu kao u prethodnom zadatku, ali switchevi u ovom sluaju vre
drugaije rutiranje.

Poto se izlaz iz Batcher mree sastoji od rastue sekvence, sada se za Banyan
rutirajuu mreu moe uzeti 4 mrea. Ta mrea ima samo dva stepena i radi na
principu modificiranog samorutirajueg algoritma. Za razliku od prethodnog sluaja,
rutiranje se vrilo na osnovu svih bita od kojih se sastoji izlazna adresa. U ovom sluaju
bit najvee teine nije presudan za rutiranje, jer je su na ulaze svakog od elementarnih
switcheva 2 x 2 u prvom stepenu banyan mree dostavljeni paketi koji imaju iste bite
najvee teine (0 i 2; 1 i x; x i 6; 5 i 7). Zbog toga je mogue koristiti banyan mreu iz
klase 4 (tj. sa dva stepena).






















Zadatak 3

Na slici ispod je data konstrukcija maulticast switching mree N x N uz koritenje
switcheva N/2 x N/2:



Rekurzivna konstrukcija multicast switcha N x N



Konekcijski modeli izvedeni pomou 1 x 2 demultipleksera

Svaki 1 x 2 demultiplekser spaja svaki ulaz sa dva koncentratora, svaki veliine N x N/2.
izlazi svakog koncentratora su povezani sa N/2 x N/2 multicast switcha. Ovi multicast
switchevi mogu biti dalje razloeni koritenjem iste tehnike. Konekcijski modeli izvedeni
pomou 1 x 2 demultipleksera su takoer prikazani.

(a) Pretpostavljajui da su koncentratori realizirani inverznim mreama, izraunati
ukupan broj 2 x 2 elementarnih switcheva koji se nalaze u potpuno razloenom N x
N multicast switchu. (Hardver potreban za konstrukciju demultipleksera se moe
zanemariti).
(b) Opisati jednostavni algoritam (npr. kako se 1 x 2 demultiplekseri realiziraju) koji e
ostvariti slijedeu multicast konekciju sa 8 x 8 potpuno razloenim switchom:

Nactrati jednostavan dijagram koji prikazuje realizaciju ostvarene konekcije.
(c) Uporediti ovaj multicast switch sa tradicionalnim koji se sadri od kopirajue mree i
point-to-point switcha




Teorija:

Kopirajue mree
Mrea sa adresiranjem vie korisnika istovremeno naziva se emisionom (broadcast
ili multicast). Ona radi na taj nain to kopira pakete i ini osnovni dio multicast
paketske komutacije. Rad multicast banyan mree je direkto uoptavanje normalne
mree tipa taka-taka. Paket koji dolazi na (2x2) komutator u multicast banyan
mrei moe se marrutirati na neku izlaznu meuvezu, ili se moe kopirati i poslati
na obje izlazne meuveze. Samorutirajui algoritam koji emituje pakete na
viestruka odredita radi na slijedei nain. Paket koji se emituje sadri skup
proizvoljnih odredinih labela sa po n bita u svom zaglavlju. Ako je N broj ulaza i
izlaza tada je n=log
2
N. Kad paket doe do komutatora u stepenu k, marrutiranje i
kopiranje paketa zavise od k-tih bita svih odredinih labela. Ako su oni svi jedenaki 0
ili jednaki 1 tada se paket alje na nultu meuvezu (gornji izlaz) ili na donji izlaz
respektivno. Inae se paket i njegova kopija alju na oba izlaza, uz slijedeu
modifikaciju informacije u zaglavlju: zaglavlje paketa poslanog na izlaz 0 ili izlaz 1
sadri one adrese od originalnog zaglavlja sa k-tim bitom jednakim 0 ili 1
respektivno.

Rjeenje:

(a)

Za sve mree iz klase mrea tipa Banyan, pa tako i za inverznu mereu sa N ulaza,
broj stepeni je log
2
N. Pored 1 x 2 demultipleksera, rekurzivnom konstrukcijom dabivamo
slijed inverznih mrea N, N/2, ... , 2. Svaki stepen mree sadri N/2 elementarnih
switcheva 2 x 2.

Tako da je ukupan broj stepeni:

2
log
) log 1 ( log ... 3 2 1 log ... 8 log 4 log 2 log
2
2 2 2 2 2 2
N
N N N + = + + + + = + + + + .

Sada je ukupan broj elementarnih switcheva 2 x 2 jednak:

4
) log 1 ( log
2 2
log
) log 1 (
2 2 2
2
N N N N N
N
+
= +












b)

Funkcije demultipleksera su predstavljene slijedeim simbolima:


1. bez adrese odredita



2. nule na oba ulaza



3. jedinice na oba ulaza



4. na ulazu su i nule i jedinice




Objanjenje rada:

Kontrolni bit u i-tom rekurzivnom koraku za demultiplekser e biti i-ti bit. Ako je na k-tom
ulazu (tj. demultiplekseru) i-ti bit nula, paket e biti proslijeen na k-ti ulaz gornjeg
koncentratora. U suprotnom sluaju (i-ti bit je nula), paket e biti proslijeen prema k-tom
ulazu donjeg koncentratora. Uzmimo za primjer rutiranje pakteta {2,6,7} koji dolazi na
prvi ulaz:



1. korak: Na ulazu demultipleksera u prvom rekurzivnom koraku za rutiranje su presudni
biti {0,1,1}, jer su to prvi biti u adresama {2,6,7}. Prvi bit adrese 2 je 0, tj. pa se paket sa
adresom 2 rutira ka prvom ulazu gornjeg koncentratora. Prvi bit adresa 6 i 7 je 1, pa se
paketi sa tim adresama rutiraju ka prvom ulazu donjeg multipleksera.

2. korak: U koraku 2 i 3 posmatramo odvojene putanje paketa {2} i {6,7} (poto su se u
koraku 1 razdvojili):
U drugom rekurzivnom koraku, za putanju paketa bitan je drugi bit. Drugi bit adrese 2 je
1. Zato se paket sa adresom 2 rutira ka donjem koncentratoru.
Drugi bit za adrese 6 i 7 je 1. Tako da se paketi jo uvijek ne razdvajaju, i rutiraju se ka
donjem koncentratoru.

3. korak: Kod paketa sa adresom 2, trei bit adrese je nula, pa se u treem rekurzivnom
koraku taj paket rutira ka gornjem koncentratoru.
Trei bit adrese 6 je 0, a adrese 7 je 1. Sad se ova dva paketa razdvajaju, tako da se
paket sa adresom 6 rutira ka gornjem koncentratoru, a paket sa adresom 7 ka donjem.

(c)

Ukupan broj elementarnih switcheva 2 x 2 u ovoj strukturi je:

2
2
2 2
) (log
4
) log 1 ( log
N N
N N N
<
+

Algoritam je samorutirajui i jednoznaan.

Za strukturu koncentrator kopirajua mrea point-to-point switch, broj elementarnih
switcheva 2 x 2 je:

N N
N N N
2
2
log
4
) 1 log (
<

,
uz pretpostavku da se Beneova mrea upotrebljava za point-to-point switcheve (koji
nisu samorutirajui).
Kompleksnost izvedbe je otprilike iste ako se koriste Batcher-banyan point-to-point
switchevi
















Zadatak 4

Ovaj zadatak se tie dokaza nula-jedan principa koji tvrdi da ako sortitrajua mreza
moe sortirati sve kombinacije ulaza ako su na njima ili 0 ili 1, onda mrea moe sortirati
i sve ostale kombinacije ulaza bez nula-jedan ogranienja.

(a) Dokazati da ako sortirajua mrea sa n ulaza daje izlaz (y
1,
y
2
, ... , y
n
) ako je na ulazu
(x
1
, x
2
, ... , x
n
), onda ce mrea na izlazu dati (f(y
1
), f(y
2
), ... , f(y
n
)) ako je na ulazima
(f(x
1
), f(x
2
), ... , f(x
n
)) ukoliko je f(x) monotona funkcija [npr. f(x)<=f(y) akko x<=y].
(b) Dokazati pravilo nula-jedan kontradikcijom: ako mrea ne moe sortirati sekvencu na
ulazu bez nula-jedan ogranienja, onda mrea ne moe sortirati ni ulaze sa nula-
jedan ogranienjem.
(Uputa: neka je (y
1,
y
2
, ... , y
n
) nesortiran izlaz za koji vazi y
i
>y
i+1
za proizvoljan
ulaz(x
1
, x
2
, ... , x
n
). Neka je f binarna funkcija koja preslikava sve brojeve manje od y
i

u 0 i sve brojeve vee ili jednake od y
i
u 1).


Rjeenje:

(a)

Ako su ulazi u tipini komparator x
i
i x
j
kada su ulazi u mreu (x
1
, x
2
, ... , x
n
), onda e
ulazi u isti komparator biti f(x
i
) i f(x
j
) kada su ulazi u mreu (f(x
1
), f(x
2
), ... , f(x
n
)) zbog
monotonosti funkcije f(x). Ovo dalje implicira da e stanja svih komparatora ostati ista.

(b)

Pretpostaviti da mrea ne moe sortirati proizvoljnu sekvencu (x
1
, x
2
, ... , x
n
). To znai da
za neko i vai y
i
>y
i+1
na izlazu iz mree.
Definirajmo funkciju f kao:

<
=
i
i
y z
y z
z f
, 1
, 0
) ( .
Ako su ulazi u mreu(f(x
1
), f(x
2
), ... , f(x
n
)) , izlaz je (0,0, ... , 1,0,*,*, ... ,*), tj. sa jedinicom
na i-toj poziciji. To znai da mrea nije sortirajua za sekvencu sa ogranienjem nula-
jedan.
















Zadatak 5

(a) Razmotriti sortiranu sekvencu duine N oblika x, x, ... , x, a
0
, a
1
, ... , a
N-1-r
, gdje je a
k

odreeno i formira rastuu sekvencu, a x oznaava neaktivne ulaze. Dalje,
pretpostaviti da a
k
pripada skupu (0, 1, ..., N-1). Dokazati da je takva sekvenca N
prihvatljiva.
(b) Dokazat da od N! permutacija brojeva 0,1,...,N-1, postoji
2
2

N
N permutacija koje
predstavljaju bitonicke sekvence.

Rjeenje:

(a)

Neka m
0
, m
1
, ... , m
r-1
predstavlja r nedostajeih odredinih adresa. Pretpostvimo da ti
elementi formiraju opadajuu sekvencu. Tada je sekvenca m
0
, m
1
, ... , m
r-1
, a
0
, a
1
, ... , a
N-
1-r
bitonika.
a
0
, a
1
, ... , a
N-1-r
, m
0
, m
1
, ... , m
r-1
je zbog toga sekvenca koja jednim dijelom opada a
jednim dijelom raste, pa je zbog toga takoer i N prolazea sekvenca.

(b)

Kako je cikliki rotirana bitonika sekvenca takoer bitonika, ciklikom rotacijom od
jedne bitonike sekvence mogue je napraviti N razliitih bitonikih sekvenci.
Najprije treba pronai ukupan broj bitonikih sekvenci, ali takvih da se ciklikom
rotacijom ne mogu dobiti jedne iz drugih. Zatim dobiveni broj treba pomnoiti sa N, ime
emo u rezultat uraunati i sve ciklike rotacije prethodno dobivenih sekvenci.

Posmatrati slijedei metod konstrukcije bitonike sekvence:



Bez umanjenja openitosti, moemo fiksirati krajnje take rastue sekvence na 0 i N-1 i
onda prebrojati razliite izbore elemenata u opadajuoj sekvenci.

1. K=0
U tom sluaju, postoji samo rastua sekvenca, jer je K broj elemenata opadajue
sekvence. Poto smo fiksirali poetnu i krajnju taku rastue sekvence, preostalo nam
je N-2 neupotrijebljenih elemenata iz skupa. Tako da je broj razliitih sekvenci u ovom
sluaju 1
0
2
=

N


2. K=1
U ovom sluaju opadajua sekvenca se sastoji samo od jednog elementa koji moe
uzeti bilo koju vrijednost iz skupa preostalih brojeva (jer smo 0 i N-1 fiksirali kao
poetak i kraj rastue sekvence), tj. iz skupa (1,N-2).
Broj razliitih naina da se od N-2 elemenata izdvoji jedan je 2
1
2
=

N
N


3. K=2
U ovom sluaju, broj razliitih naina da se od N-2 elemenata izdvoje dva je

2
2 N

(po istom postupku kao i u prethodnim sluajevima tj. za K=0 i K=1).

..) K=N-2
U ovom sluaju rastui dio sekvence se sastoji od 2 elementa, a opadajui od N-2
elemenata. Tako da je sada broj razliitih naina da se od N-2 elemenata izabere N-2
elemenata= 1
2
2
=

N
N


Za K=N-1 i K=N, rezultujua sekvenca je rotirana verzija sekvence za vrijednost K=N-2,
te e ta dva sluaja biti obuhvaena mnoenjem ukupnog broj bitonikih sekvenci (koje
nisu ciklike rotacije) sa ukupnim brojem rotacija N.

Stoga je ukupan broj bitonikih sekvenci:
2
2
0
2
2

=
=

N
N
k
N
K
N
N


























Zadatak 6

Ovaj zadatak se odnosi na realizaciju velikog bitonikog sortera pomou 3-elementnih
sortera. Stoga se moe usvojiti slijedea generalizacija Batcherovog teorema:

Teorem: Neka je a
0
, a
1
, ... , a
3n-1
bitonika sekvenca duine 3n. Definirajmo n sekvenci
duine 3:
{ } 1 ,..., 1 , 0 , , ,
2
= =
+ +
n j a a a A
j n j n j j


Neka su:
{ } 1 ,..., 1 , 0 , , ,
2
= =
+ +
n j b b b B
j n j n j j

sekvence koje su dobivena sortiranjem sekvence A
j
3-elementnim sorterom, pri emu
je:
{ }
j n j n j j
a a a b
+ +
=
2
, , min i
{ }
j n j n j j n
a a a b
+ + +
=
2 2
, , max .

Tada su tri sekvence duine n, definirane kao:
{ }
{ }
{ }
1 3 1 2 2 2
1 2 1 1
1 1 0 0
,..., ,
,..., ,
,..., ,
+
+

=
=
=
n n n
n n n
n
b b b C
b b b C
b b b C


Bitonike.

Uz to vrijedi da je { } { }
1 0
min max C C i { } { }
2 1
min max C C , te je potpuno sortiranje
mogue obaviti sortiranjem sekvenci C
0
, C
1
i C
2
sa n-elementnim sorterom.

(a) koliko 3-elementnih sortera je potrebno da bi se ovom tehnikom sortirala bitonika
sekvenca duine 3
12
?
(b) Prikazati jednostavnu konstrukciju 3-elementnog sortera koritenjem komparatora.
Uporediti broj komparatora koji su potrebni da bi se navedenom tehnikom sortirala
bitonika sekvenca duine 3
12
sa sluajem kada se koritenjem komparatora sortira
bitonika sekvenca duine 2
19
. Primijetiti da je broj 3
12
=531 441 samo 1,36% vei od
broja 2
19
=524 288.
(c) Pretpostavljajui da je 3-elementni sorter realiziran direktno na ipu koritenjem
logikih kola umjesto komparatora. Koja vrijednost odnosa cijene ovog ipa i cijene
komparatora e uiniti tehniku sortiranja sa 3-elementnim sorterima ekonominijom?

Rjeenje:

Sekvenca duzine 3
12
se dijeli na 3 podsekvence duine
11
12
3
3
3
= . To je takoer broj 3-
elementnih sortera u svakom od stepeni, jer se meusobno porede i sortiraju biti i-tih
elemenata u podsekvencama.
Broj stepeni u sorteru je 12 3 log
12
3
= . To takoer moemo zakljuiti iz injenice da se
svaki element iz sekvence predstavlja sa 12 bita, i svi su bitni za sortiranje.
Sada je ukupan broj 3-elementnih sortera: 12 x 3
11
=2 125 764

(b)

3-elementni sorter realiziran pomou komparatora:



Sa slike vidimo da se 3-elementni sorter sastoji od 3 komparatora. Sada je broj
komparatora potrebnih za sortiranje bitonike sekvence duine 3
12
= 3 x
2,125,764=6,377,292.

Broj komparator potrebnih da se sortira sekvenca duine 2
19
, koritenjem istog pristupa
je 736 , 980 , 4
2
2
2 log
19
19
2
= .


(c)
Cijena 3-elementnih sortera ne bi trebala biti vea od 343 , 2
2125964
4980736
= puta vie od
cijene komparatora da bi se rjeenje isplatilo.

Drugo mogue rjeenje:
Za veliko N, broj 3-elementnih sortera koji su potrebni je
3
log
3
N N
, a broj
komparatora je
2
log
2
N N
, to daje odnos 37 . 2 3 log
2
3
2