08 Mostovi 2 Celicne Ortotropne Ploce U Mostovima

Graevinski fakultet u Zagrebu Mostovi II Radi, Vlai
GRAEVINSKI FAKULTET
ZAVOD ZA KONSTRUKCIJE
KATEDRA ZA MOSTOVE
U
s
k
o
p
o
j
a
s
n
i
g
l
a
v
n
i
n
o
s
a
i
Nastanakirazvoj
Okolnostikojesudoveledoizvedbeprveortotropneploenamostu
najveiproblemkodmostovadopoetka20.st.jebilanjihovavlastitateina(do80%ukupnog
optereenjamosta)jerkolnikaploanijebilaintegriranauglavninosivisustav
pojavacestovnihvozilassveveimosovinskimoptereenjima
Europa (Njemaka) Amerika i Kanada
oko 1930. lagane elijaste konstrukcije
- gusti rotilji od laganih profila
- prevelike deformacije uz neiskoritenost lima
- nadvonjak kod Jungingen-a iz 1934.
1930. Battledeck floor
- poveanje dozvoljenih naprezanja za 40%!
- ograniavajui faktor cijena
- primarno za rekonstrukcije
1937. Prva tvornice vagona, strojeva i mostova
d.d. iz Slavonskog Broda patentira kolniki plou
izvedenu od niza poprenih i uzdunih rebara
N
a
s
t
a
n
a
k
r
a
z
v
o
j
Europa (Njemaka) Amerika i Kanada
1948. ortotropna prvi puta kao gornji pojas glavnih
nosaa Deutzer Brcke preko Rajne kod Klna
1965. most Port Mann u Coquitlam-u prvi most s
ortotropnom ploom u Kanadi
50-ih godina 20.st obnavljaju se mostovi iz rata
koristi se ortotropna ploa:
1950. most Kurpfalzbrcke
1951. visei most Kln-
Mlheim
1951. most na autoputu
Dsseldorf-Neuss
1957. zavjeeni most
Theodor-Heuss-Brcke preko Rajne kod Dsseldorf-a
1954. nepravi visei most Friedrich-Ebert-Brcke
prva upotreba zatvorenog trapeznog rebra
1961. most preko rijeke Fulda u Bergshausen-u
Y rebra
- do 1960. izvedeno ve oko 40 mostova sa
ort.ploom
- utede u eliku u odnosu na stare mostove su do
35%!
1967. most St. Louis preko rijeke Mississippi (most
Bernard F. Dickman) prvi most s ortotropnom
ploom u Americi
Pregledsuvremenihtipova
kolnika ploa
asfalt
glavni nosa
rebra
popreni nosa
kolnika ploa
asfalt
glavni nosa
rebra
popreni nosa
Elementiortotropneploe
Glavnidijeloviortotropneploesulimkolnika,uzdunarebraipopreninosai
Nosa(i)uijemjesastavuortotropnaploamogubitiotvorenogilizatvorenogpresjeka
Rezerveunosivostiovogsustavapostojejer:
postojivelikipotencijalzapreraspodjelunaprezanjauslijedizazvanihdeformacija,
sumoguaprekoraenjanaprezanjaupodrujeplastinedeformacije poputanjeiotkazivanje
jednogrebranedovodidootkazivanjaitavekonstrukcijejerseoptereenjepreraspodjeljuje,
podpoveanimoptereenjemitavaploapokazujemembranskodjelovanjesamnogoveom
nosivouodnosivostinasavijanje,
dabiseiskoristileoverezervemorajusepretpostavitideformacijekojenisudoputenezbog
uvjetauporabe!
P
r
e
g
l
e
d
s
u
v
r
e
m
e
n
i
h
t
i
p
o
v
a
ortotropna ploauotvorenompresjekunapunostijenim elinimnosaima
postojirotiljno djelovanje
utomsluajuortotropna ploasediskretizira utapne uzduneelementerotilja
varijacijegdjeseortotropna ploanalaziuvisinigornjegpojasa,hrptailidonjegpojasa
uzdunihnosaa
Ortotropne ploeuotvorenimpresjecima
P
r
e
g
l
e
d
s
u
v
r
e
m
e
n
i
h
t
i
p
o
v
a
ortotropna ploauotvorenompresjekunapunostijenim elinimnosaima
postojirotiljno djelovanje
utomsluajuortotropna ploasediskretizira utapne uzduneelementerotilja
varijacijegdjeseortotropna ploanalaziuvisinigornjegpojasa,hrptailidonjegpojasa
uzdunihnosaa
Ortotropne ploeuotvorenimpresjecima
P
r
e
g
l
e
d
s
u
v
r
e
m
e
n
i
h
t
i
p
o
v
a
Ortotropne ploeusanduastim presjecima
uobiajenipresjekzaortotropne ploe
naroitoprimjenjivzaviseeiovjeenemostovezbogveliketorzijskekrutosti
jednostavnaizvedbamontanimpostupkomgdjeseuradioniciizvodesegmentirasponskog
sklopado12m
oblikovnevarijacijesakosimilizakrivljenimhrptovimai/ilipojasnicama
32
120x10 do
260 x 25
32
32
32
1
8
0

-

2
8
0
200x100x10
32
120 x 7
32
Otvorenarebra
Prednosti
jednostavnaradionikaimontanaizvedba
moguajednostavnavarijacijarebrapovisinidumosta
svepovrinesupodlonepregledu
Nedostaci
malatorzijskakrutostkojaonemoguavadobruraspodjeluoptereenjanasusjednarebra
posljedicaovogasupotrebnimalirazmaciizmeutakvihrebara,pasuoveploeopenitotee
velikakoliinazavara(otprilikedvostrukoveanegokodploasazatvorenimrebrima)
P
r
e
g
l
e
d
s
u
v
r
e
m
e
n
i
h
t
i
p
o
v
a
Otvorenarebra
P
r
e
g
l
e
d
s
u
v
r
e
m
e
n
i
h
t
i
p
o
v
a
P
r
e
g
l
e
d
s
u
v
r
e
m
e
n
i
h
t
i
p
o
v
a
Zatvorenarebra
Prednosti
vrlopovoljnaraspodjelakoncentriranihoptereenja
zaizvedbupotrebnojedvostrukomanjezavaranegokodploasaotvorenimrebrima
popreninosaimogubitinaveimrazmacimapajeizvedbaracionalnija
manjateinaploe
zatvorenitankostijenipresjeciposjedujuvelikuelastinustabilnost
Nedostaci
sloenaizvedbaispajanjenagradilitu,potrebnajevelikapreciznost
povrineunutarzatvorenogrebranisudostupnepregledu
varijacijepovisininisujednostavnoizvedive
h
300
a
6
9
7
3
300
a
h
s
s
h a
200
225
250
275
148
129
109
90
h a
275
300
325
350
135
120
105
90
300 300
2
5
0
-
3
0
0
100
r=2t
2
5
0
-
3
0
0
320
t=
6
300
t
=
8
2
8
0
r=90
2
8
0
310 310
t=
6
2
1
6
1
0
0
300
P
r
e
g
l
e
d
s
u
v
r
e
m
e
n
i
h
t
i
p
o
v
a
Zatvorenarebra
P
r
e
g
l
e
d
s
u
v
r
e
m
e
n
i
h
t
i
p
o
v
a
Popreninosa
oblikovanikaoobrnutiTpresjeci
uobiajenirazmakpoprenihnosaaiznosiod2do5m
razmakpoprenihnosaatrebaobibitiveikodirihploa
izrezizakontinuitetrebra oslabljenjepresjeka visinaizrezajemanjaod40%visinerebra
popreninosaseraunapremamodeluVierendeela
elementi vierendeel-a
popreni nosa
glavni nosa
Spojrebraspoprenimnosaem
probleminastankapukotinauokolinispojarebraipoprenognosaa
usluajurebrabezkoncentracijskihrupanaprezanjaub1 suoko1,5do4putaveanegoub2
popreninosaitrebalibitoviedjelovatikaoslobodnioslonci,odnosnorebrasvojesavijanje
nebitrebalaprenositiupopreninosa
b1
b2
REBRO
P
O
P
R
E
N
I

N
O
S
A
kutni var suceoni

var
REBRO
P
O
P
.

N
O
S
A
kutni var kutni var

P
r
e
g
l
e
d
s
u
v
r
e
m
e
n
i
h
t
i
p
o
v
a
o
HS
o
nom
o
HS
o
nom
o
HS
o
nom
o
nom
o
HS
2
0
0
1
0
0
2
0
0
1
0
0
TLAK
F = 200 kN F = 200 kN
M
P
a
M
p
a
2
0
0
1
0
0
VLAK
M
P
a
2
0
0
1
0
0
M
p
a
TLAK
VLAK
r = 15 mm => SCF = 3.3
r = 25 mm => SCF = 2.5
r = 20 mm => SCF = 1.6
r
r
(a) (b)
Spojrebraspoprenimnosaem
SCF (stress concentration factor)zaovalneizrezeizatkz."Haibach"izreze
2 2
2 2
( )
x x y
w w
M D
x y
v
c c
= +
c c
2 2
2 2
( )
y y x
w w
M D
x y
v
c c
= +
c c
2
2
xy yx xy
w
M M D
x y
c
= =
c c
3 3
3 2
( 2 )
xy
x x x
x
M
w H w
R V D
y x D x y
c
c c
= = +
c c c c
3 3
3 2
( 2 )
xy
y y y
y
M
w H w
R V D
x y D y x
c
c c
= = +
c c c c
4 4 4
4 2 2 4
2 ( , )
x y
w w w
D H D p x y
x x y y
c c c
+ + =
c c c c
;
3
12(1 )
x
x
x y
E h
D
v v
=
;
3
12(1 )
y
y
x y
E h
D
v v
=

3
12
xy
xy
G h
D = ; ;
(1 2 )
x y
x
xy xy yx
x xy y y
E E
E
G
E E E
v v
v
= =
+ +
; 2 4
x y y x xy
H D D D v v = + +
Uvjeti
torzijske
krutosti
Primjenauzzadaniuvjet
Dodatniuvjeti
krutostina
savijanje
Primjenauzdodatanuvjet
2
x y
H D D >
ploasavelikomtorzijskomkrutou
4 4 4
4 2 2 4
2 ( , )
x y
w w w
D H D p x y
x x y y
c c c
+ + =
c c c c
poprena
krutostse
zanemaruje
0
x
D =
ortotropnaploasazatvorenim
rebrima
4 4
2 2 4
2 ( , )
y
w w
H D p x y
x y y
c c
+ =
c c c

2
x y
H D D =
armiranobetonskaploa(armaturauxiy
smjeruuzrokujeortotropnost)
4 4 4
4 2 2 4
2 ( , )
x y
w w w
D H D p x y
x x y y
c c c
+ + =
c c c c
izotropnosti
homogenost
ploei
materijala
x y
H D D
D
= =
=

potpunoizotropnaploa
4 4 4
4 2 2 4
( , )
2
w w w p x y
x x y y D
c c c
+ + =
c c c c

3
2
12(1 )
Eh
D
v
=

2
x y
H D D <
ploasmalomtorzijskomkrutou
4 4 4
4 2 2 4
2 ( , )
x y
w w w
D H D p x y
x x y y
c c c
+ + =
c c c c
poprena
krutostse
zanemaruje
0
x
D H = =
ortotropnaploasaotvorenim
rebrima
4
4
( , )
y
w p x y
y D
c
=
c

Osnovniizrazi
jednadbeploei
njenetransformacije
P
r
o
r
a
u
n
o
r
t
o
t
r
o
p
n
i
h
p
l
o
a

P
SISTEM 4
SISTEM 1
P
s s s s s s
x
y
P
SISTEM 2
SISTEM 3
R
P
3
0 1 2 3 0 1 2
R
2
R
1
R
0
R
0
R
1
R
2
b
a
SISTEM 2
-
+
SISTEM 3
+
+
-
- +
-
SISTEM 2+3
b,c
a
-
+
c
+
-
SISTEM 4*
+
+
+
+
SISTEM 4**
* **
-
-
-
-
a
b
+
-
+
+
-
-
c
+
-
P
SUSTAV 4
SUSTAV 1
SUSTAV 2
SUSTAV 3
SUSTAV 2 SUSTAV 3 SUSTAV 2+3 SUSTAV 4* SUSTAV 4**
Sustavinosivosti
P
r
o
r
a
u
n
o
r
t
o
t
r
o
p
n
i
h
p
l
o
a
Torzijskakrutost
Aktiviranje torzijske krutosti u zatvorenim rebrima:
rotacija idealizirane
strukture
stvarna rotacija
Iscrtana linija - deformacija kada je lim ploe dostatno krut - rebra u potpunosti
svojom torzijskom krutou sudjeluju u raspodjeli optereenja na ploi
U suprotnom razmatranju, kada pretpostavljamo da je ploa fleksibilna, ne postoji
torzijska deformacija rebra uslijed optereenja ploe pa se torzijska krutost rebra
ne moe aktivirati.
U stvarnosti niti jedan od ova dva sluajeva nije toan jer lim ploe posjeduje
odreenu krutost na savijanje pa se rebra donekle torzijski zakreu.
P
r
o
r
a
u
n
o
r
t
o
t
r
o
p
n
i
h
p
l
o
a
Torzijskakrutost
Redukcija torzijske krutosti rebra zbog fleksijskih deformacija ploe:
od 5 do 50%
ovisi o geometrijskim odnosima i odnosima debljina limova rebra i ploe
izraun redukcijskog faktora :
- torzijska krutost zatvorenog rebra
- krutost ploe
- odnos krutosti limova
- raspon za torziju
3 2 3
2 3
2 2
1 1 2 2
0 2
1 24 '
1
12 ( ) 3
T
GI c a e e b b h
c c c
EI a e s a a b a a
t
k k
(
( ( | | | | | | | | | |
= + + + + + + + (
( ( | | | | |
+ +
\ . \ . \ .
( ( \ . \ .

gdje su:
2
4
m
T
A
GI G
u
t
=
3
10,92
p
o
Et
EI =
3
2 2 3 3
(2 )( ) ' ( )
( ) 2 '( )
a b a e bh a e b
a b h a ab b b a
k
k
+ +
=
( + + + + +

p
t
t
k
| |
=
|
|
\ .
2
1
2
0, 81
2
2 2
s s
b
c
a
a b a e b
c
a a b a
=
=
+
=
+
h
a
b
t
e
t
h
'
p
A
m
povrina unutar zatvorenog rebra
s razmak poprenih nosaa
P
r
o
r
a
u
n
o
r
t
o
t
r
o
p
n
i
h
p
l
o
a
PelikanElinger metoda
za dimenzioniranje elinih ortotropnih ploa prema prometnim shemama optereenja (SLW , EN19912)
dijagrami su izraeni prema Huberovoj jednadbi sa pretpostavkom da je poprena krutost zanemariva
dvije faze prorauna Sistem 2 i Sistem 3
P
r
o
r
a
u
n
o
r
t
o
t
r
o
p
n
i
h
p
l
o
a
P
r
o
r
a
u
n
o
r
t
o
t
r
o
p
n
i
h
p
l
o
a
za dimenzioniranje elinih ortotropnih ploa prema prometnim shemama optereenja (SLW , EN19912)
dijagrami su izraeni prema Huberovoj jednadbi sa pretpostavkom da je poprena krutost zanemariva
dvije faze prorauna Sistem 2 i Sistem 3
s razmak poprenih nosaa
P
r
o
r
a
u
n
o
r
t
o
t
r
o
p
n
i
h
p
l
o
a
dijagrami za proraun prema EN 19912 shemama prometnog optereenja
M
s
[kNm/m]
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
200
220
240
260
0
0
,
0
2
5
0
,
0
5
0
,
0
7
5
0
,
1
0
,
1
2
5
0
,
1
5
0
,
1
7
5
0
,
2
0
,
2
2
5
0
,
2
5
0
,
2
7
5
0
,
3H/Dy
3
3,25
3,5
3,75
4
4,25
4,5
4,75
5
5,25
5,5
5,75
6
M
c
[kNm/m]
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
200
220
240
260
280
300
320
340
360
0
0
,
0
2
5
0
,
0
5
0
,
0
7
5
0
,
1
0
,
1
2
5
0
,
1
5
0
,
1
7
5
0
,
2
0
,
2
2
5
0
,
2
5
0
,
2
7
5
0
,
3
H/Dy
3
3,25
3,5
3,75
4
4,25
4,5
4,75
5
5,25
5,5
5,75
6
Momenti savijanja na nepopustljivim osloncima
Za shemu optereenja s jednim vozilom:
P
r
o
r
a
u
n
o
r
t
o
t
r
o
p
n
i
h
p
l
o
a
Momenti savijanja na nepopustljivim osloncima
Za shemu optereenja s dva vozila:
M
s
[kNm/m]
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
200
220
240
260
0
0
,
0
2
5
0
,
0
5
0
,
0
7
5
0
,
1
0
,
1
2
5
0
,
1
5
0
,
1
7
5
0
,
2
0
,
2
2
5
0
,
2
5
0
,
2
7
5
0
,
3
H/Dy
3
3,25
3,5
3,75
4
4,25
4,5
4,75
5
5,25
5,5
5,75
6
M
c
[kNm/m]
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
200
220
240
260
280
300
320
340
360
380
0
0
,
0
2
5
0
,
0
5
0
,
0
7
5
0
,
1
0
,
1
2
5
0
,
1
5
0
,
1
7
5
0
,
2
0
,
2
2
5
0
,
2
5
0
,
2
7
5
0
,
3
H/Dy
3
3,25
3,5
3,75
4
4,25
4,5
4,75
5
5,25
5,5
5,75
6
M
s
od Q
2
(za Shemu Q
1
+Q
2
)
0
5
10
15
20
25
30
0
0
,
0
2
5
0
,
0
5
0
,
0
7
5
0
,
1
0
,
1
2
5
0
,
1
5
0
,
1
7
5
0
,
2
0
,
2
2
5
0
,
2
5
0
,
2
7
5
0
,
3
H/Dy
3
3,25
3,5
3,75
4
4,25
4,5
4,75
5
5,25
5,5
5,75
6
P
r
o
r
a
u
n
o
r
t
o
t
r
o
p
n
i
h
p
l
o
a
Za koncentrirano optereenje: Za kontinuirano optereenje:
0,00
0,10
0,20
0,30
0,40
0,50
0,60
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
b
0
x
Q
Q
0,00
0,10
0,20
0,30
0,40
0,50
0,60
0,70
0,80
0,90
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
b
0
x
Q
Q
Za shemu optereenja s dva vozila bezdimenzionalni koeficijenti optereenja::
0,00
0,05
0,10
0,15
0,20
0,25
0,30
0,35
0,40
0,45
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
b
0
x
Q
Q
0,00
0,20
0,40
0,60
0,80
1,00
1,20
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
b
0
x
Q
Q
Za shemu optereenja s jednim vozilom bezdimenzionalni koeficijenti optereenja:
P
r
o
r
a
u
n
o
r
t
o
t
r
o
p
n
i
h
p
l
o
a
Momenti poputanja oslonaca u polju od vozila:
0,000
0,025
0,050
0,075
0,100
0,125
0
0
,
0
1
0
,
0
2
0
,
0
3
0
,
0
4
0
,
0
5
0
,
0
6
0
,
0
7
0
,
0
8
0
,
0
9
0
,
1
3
4
5
6
c
x
M
Q s
0,1
0,15
0,2
0,25
0,3
0,35
0,4
0
,
1
0
,
2
0
,
3
0
,
4
0
,
5
0
,
6
0
,
7
0
,
8
0
,
91
3
3,5
4
4,5
5
5,5
6
c
x
M
Q s
0,35
0,4
0,45
0,5
0,55
0,6
0,65
0,7
0,75
0,8
0,85
0,9
0,95
1
1
,
52
2
,
53
3
,
54
4
,
55
5
,
56
6
,
57
7
,
58
8
,
59
9
,
5
1
0
c
x
M
Q s
Momenti poputanja oslonaca nad leajem od vozila:
0,000
0,025
0,050
0,075
0,100
0,125
0,150
0,175
0,200
0,225
0,250
0,275
0,300
0
0
,
0
1
0
,
0
2
0
,
0
3
0
,
0
4
0
,
0
5
0
,
0
6
0
,
0
7
0
,
0
8
0
,
0
9
0
,
1
3
3,5
4
4,5
5
5,5
6
s
x
M
Q s
0,1
0,15
0,2
0,25
0,3
0,35
0,4
0,45
0,5
0,55
0,6
0,65
0,7
0
,
1
0
,
2
0
,
3
0
,
4
0
,
5
0
,
6
0
,
7
0
,
8
0
,
91
3
3,5
4
4,5
5
5,5
6
s
x
M
Q s
0,45
0,5
0,55
0,6
0,65
0,7
0,75
0,8
0,85
0,9
0,95
1
1,05
1,1
1,15
1,2
1
1
,
52
2
,
53
3
,
54
4
,
55
5
,
56
6
,
57
7
,
58
8
,
59
9
,
5
1
0
3
3,
5
4
4,
5
5
5,
5
6
s
x
M
Q s
P
r
o
r
a
u
n
o
r
t
o
t
r
o
p
n
i
h
p
l
o
a
Momenti poputanja oslonaca u polju od kontinuiranog optereenja:
Momenti poputanja oslonaca nad leajem od kontinuiranog optereenja:
0,00
0,01
0,02
0,03
0,04
0,05
0,06
0,07
0
0
,
0
1
0
,
0
2
0
,
0
3
0
,
0
4
0
,
0
5
0
,
0
6
0
,
0
7
0
,
0
8
0
,
0
9
0
,
1
2
c
x
M
Q s
0,050
0,075
0,100
0,125
0,150
0,175
0,200
0
,
1
0
,
2
0
,
3
0
,
4
0
,
5
0
,
6
0
,
7
0
,
8
0
,
91
0,15
0,20
0,25
0,30
0,35
0,40
0,45
0,50
123456789
1
0
2
c
x
M
Q s
0,000
0,025
0,050
0,075
0,100
0,125
0
0
,
0
1
0
,
0
2
0
,
0
3
0
,
0
4
0
,
0
5
0
,
0
6
0
,
0
7
0
,
0
8
0
,
0
9
0
,
1
2
s
x
M
Q s
0,10
0,15
0,20
0,25
0,30
0,35
0,40
0
,
1
0
,
2
0
,
3
0
,
4
0
,
5
0
,
6
0
,
7
0
,
8
0
,
91
2
s
x
M
Q s
0,20
0,30
0,40
0,50
0,60
0,70
0,80
0,90
1,00
123456789
1
0
Optereena
naizmjenina
polja (Slika 6.6 b.)
Optereena dva
polja (Slika 6.6 a.)
2
s
x
M
Q s
P
r
o
r
a
u
n
o
r
t
o
t
r
o
p
n
i
h
p
l
o
a
Modeliranje eline ortotropne ploe:
SISTEM 2:
SISTEM 2+3:
P
r
o
r
a
u
n
o
r
t
o
t
r
o
p
n
i
h
p
l
o
a
Q1
Q2
Progibne plohe ortotropne
ploe:
Momentna ploha ortotropne
ploe:
Budunostprimjeneortotropne ploe
Zahtjevi nosivosti, uporabljivosti i trajnosti
1. Dugi ivotni vijek od 80 do 120 godina. Osiguranje ovakvog ivotnog vijeka
mogue je upotrebom ortotropnih ploa dostatne otpornosti na zamor i
trajnosti zastora.
2. Smanjivanje teine konstrukcije za izvedbu mostova vrlo velikih raspona gdje
vlastita teina mosta jo uvijek ini glavninu ukupne nosivosti mosta. Ovo se
moe postii upotrebom elika visoke vrstoe i tankih kolnikih zastora.
3. Poveanje nosivosti za budua prometna optereenja. Ve danas se
primjeuje sve vea frekventnost pojavljivanja tekih vozila u prometu, a
veliki je problem i broj preoptereenih vozila.
B
u
d
u
n
o
s
t
p
r
i
m
j
e
n
e
o
r
t
o
t
r
o
p
n
e
p
l
o
e
1525%
3040%
4050%
elik
Radionica
Montaa
Materijal:1525%
Rad:7585%
1525%
3040%
4050%
elik
Radionica
Montaa
Materijal:1525%
Rad:7585%
upotrebaortotropnihploaveegraspona(razmaka
poprenihnosaa)
ukupnitrokoviizradeortotropneploenajveimsu
dijelomodreenitrokovimarada
broj(skupih)spojevapoprenognosaairebramoese
smanjiti?
Konstrukcijska optimizacija i poveanje ekonominosti
18 m
1
1

m
1
1

m
Presjek 1
Presjek 2
2
1
PLOA A
18
6 m 6 m 6 m
18 m
9 m 9 m
300 300
14 mm
18 mm
450 450
3,6 m
3,6 m
3
54
PLOA B
12
2
24
p
o
p
r
e
n
i

n
o
s
a
p
o
p
r
e
n
i

n
o
s
a
p
o
p
r
e
n
i

n
o
s
a
p
o
p
r
e
n
i

n
o
s
a
p
o
p
r
e
n
i

n
o
s
a
p
o
p
r
e
n
i

n
o
s
a
p
o
p
r
e
n
i

n
o
s
a
Broj rebara
Broj poprenih nosaa
Broj spojeva pop. nos. - rebro
PLOA A
PLOA B
PLOA A PLOA B
B
u
d
u
n
o
s
t
p
r
i
m
j
e
n
e
o
r
t
o
t
r
o
p
n
e
p
l
o
e
Prednosti Nedostaci
manjibrojskupihspojevapopreninosa rebro veavisinarebaraidebljinaploe
veeiskoritenjetorzijskekrutostirebra
boljaraspodjelaoptereenjanaostalarebra
veavisinapoprenihnosaa
manjakoliinaelikazaizradupoprenihnosaa
nedostatakiskustvauizvedbiikoritenjuovakvih
ploa
zavitkepoprenenosae,spojevipoprenog
nosaairebramoguseizvoditibezdodatnihizreza
ispodrebra
propisinekihzemaljanedoputajuupotrebu
ortotropnihploarasponaveihod5m
(DINFachbericht103) veakrutostlimaploezbogveedebljine
boljeponaanjeploezazahtjevezastora
Konstrukcijska optimizacija i poveanje ekonominosti
1525%
3040%
4050%
elik
Radionica
Montaa
Materijal:1525%
Rad:7585%
1525%
3040%
4050%
elik
Radionica
Montaa
Materijal:1525%
Rad:7585%
upotrebaortotropnihploaveegraspona(razmaka
poprenihnosaa)
ukupnitrokoviizradeortotropneploenajveimsu
dijelomodreenitrokovimarada
broj(skupih)spojevapoprenognosaairebramoese
smanjiti?
B
u
d
u
n
o
s
t
p
r
i
m
j
e
n
e
o
r
t
o
t
r
o
p
n
e
p
l
o
e
Nova podruja primjene
U posljednje vrijeme se u svijetu ulau velika sredstva u odravanje i popravak
mostova izgraenih u drugoj polovici 20.st.
Glavni razlozi njihovog propadanja su poveani utjecaji tekog prometa i korozija
armature uslijed otkazivanja hidroizolacije i koritenja soli za odleivanje.
Najkritinije oteeni dijelovi ovih mostova su betonske kolnike ploe, a popravak
ovih ploa raste eksponencijalno s njihovom starou.
Koritenje ortotropne ploe idealan je nain zamjene ovih betonskih kolnika jer
su one lake od starog sustava, zamjenu je mogue uiniti relativno brzo uz
minimalne prekide u prometu, trajnost nove ploe je vea od stare, a eliminiraju se
i kritini dijelovi dilatacija stare kolnike ploe.
Zbog manje ukupne vlastite teine, poveava se nosivost glavnog nosivog
sustava mosta na pokretna optereenja.
B
u
d
u
n
o
s
t
p
r
i
m
j
e
n
e
o
r
t
o
t
r
o
p
n
e
p
l
o
e
Nova podruja primjene
izrezi u hrptu
pop. nosaa
19
8
330 330 330
1
6
4
6
0
r
a
s
p
o
l
o
i
v
a

v
i
s
i
n
a
vezice
B
vezice
B
vezice
ploa za ispunu
unutarnja
dijafragma
montani
vijci
radioniki
vijci
p
o
p
r
e
n
i
n
o
s
a
PRESJEK B-B
A
A
PRESJEK A-A
rez hrpta
montani
vijci
popreni nosa
uklonjen gornji pojas
postojeeg nosaa
Spoj nove ortotropne ploe i postojeih hrptova poprenih nosaa
popreni nosa
2 L 150x90x8
2
8
0
1
6
1
0
356
1
0
0
150
8 mm hrbat
ukruenje
Problem koji se moe javiti je da ne postoji dovoljna raspoloiva visina iznad
postojeeg poprenog nosaa za upotrebu ploe sa rebrima koja prolaze kontinuirano
Mogue rjeenje: podizanje nivelete ili se izvode specijalni detalji
B
u
d
u
n
o
s
t
p
r
i
m
j
e
n
e
o
r
t
o
t
r
o
p
n
e
p
l
o
e
Standardizacija proizvodnje
Standardizirana proizvodnja ortotropnih ploa podrazumijeva niz precizno
definiranih detalja, postupaka izvedbe i kontrole kvalitete.
Jasno definirane specifikacije omoguile bi proizvodnju standardiziranih
ortotropnih ploa bez potrebe za detaljnim analitikim i numerikim proraunima.
Eurocode je na tragu takvom pristupu, jer za neka tipska rjeenja detalja
ortotropnih ploa u mostogradnji daje jasne smjernice za projektiranje.
Potivanjem tih smjernica dozvoljava se izostanak sloenih numerikih dokaza
otpornosti na zamor.
Japanske norme propisuju slina pravila.
O
r
t
o
t
r
o
p
n
e
p
l
o
H
r
v
a
t
s
k
o
j
mostDonjiMiholjac,1974. rekonstrukcija
mostasruenogu2.svjetskomratu
mostTrogiriovo,1961. prvimosts
ortotropnomploomuHrvatskoj
mostuTisnom,1965.
ortotropnaploakaosustavsetekpoinjeprimjenjivati prvonapokretnommostu
uglavnomsepreuzimajutipoviiizvedbaizNjemakegdjesetadadogaajunajveirazvoj
ukupno11mostova
1.razdoblje odkrajaII.svjetskogratadoDomovinskograta
mostMievac,1968.
O
r
t
o
t
r
o
p
n
e
p
l
o
H
r
v
a
t
s
k
o
j
mostIlok,1974.
mostoviprekonaihvelikihrijekanasjeveroistokuzemlje(Sava,Drava,Dunav)
mostBatina,1974. mostErdutBogojevo,1984.
O
r
t
o
t
r
o
p
n
e
p
l
o
H
r
v
a
t
s
k
o
j
Oblicirebra
300
100 100
1
5
1
4
5
1
6
0
1
4
12
300 300 300
600
3
0
0
6
1
2
7.5
1
1
.
3
1
2
I 200
2
0
0
1
0
0
# 56x30
2
5
0
# 250x6
300
2
4
0
10
1
4
O
r
t
o
t
r
o
p
n
e
p
l
o
H
r
v
a
t
s
k
o
j
ukupno10mostova
mnogoortotropnihploaseizvodiusklopuobnoveuratuporuenihmostova
2.razdoblje mostovinakonDomovinskograta
obnovaPakogmosta1999.
obnovamostaJasenovac2004.
O
r
t
o
t
r
o
p
n
e
p
l
o
H
r
v
a
t
s
k
o
j
mostovisaortotropnimploamausklopuintenzivnecestogradnje
mostGacka,2004.
mostOsijek(Pampas),2007.
mostZaprei,2005.
O
r
t
o
t
r
o
p
n
e
p
l
o
H
r
v
a
t
s
k
o
j
Oblicirebra
300 300 300
600
2
2
4 2
1
7
7
2
R
1
4
0
R
2
5
R
3
5
8
1
2
180
R
1
0
0
150
300
300
300
600
1
2
8
3
0
0
292
308
292
193
3
0
0
1
4
R
2
7
8
600
400
1
6
16
2
5
0
O
r
t
o
t
r
o
p
n
e
p
l
o
H
r
v
a
t
s
k
o
j
usklopuzavretkaHrvatskemreeautocesta
dvanajveainajznaajnijasumostTrogiriPeljekimost
3.razdoblje mostoviuprojektiranjui/iliizvedbi
mostPeljeac,20152018.
mostTrogir,poetakgradnje2011.
O
r
t
o
t
r
o
p
n
e
p
l
o
H
r
v
a
t
s
k
o
j
4mosta:
2 mosta:
2 mosta:
1 most: 1 most:
1 most:
1 most: 1 most:
3 mosta:
5mostova:
4 mosta:
0
1
2
3
4
5
6
7
19601969 19701979 19801989 19901999 20002009 20102019
zatvorenarebra
otvorenarebra
mostTrogiriovo
mostprekoMure
mostTisno
mostMievac
most Batina
mostIlok
mostDonjiMiholjac
most Podsused
mostBogojevo
mostZaprei(1)
mostPag
mostLimskaDraga
mostOsijek
mostOraje
mostGacka
mostJasenovac
most Zaprei (2)
mostOsijekPampas
mostSpava
mostCetina
mostLimskaDraga
mostTrogir
mostPeljeac
mostVrbovsko
Ukupnomostova:5
Ukupno mostova: 3 Ukupno mostova: 3
Ukupno mostova: 4
Ukupno mostova: 6
Ukupno mostova: 5
mostKupa uSisku
1most:
mostamac
Intenzitetizgradnjemostovasortotropnimploamaporazdobljima

08 Mostovi 2 Celicne Ortotropne Ploce U Mostovima

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

08 Mostovi 2 Celicne Ortotropne Ploce U Mostovima

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Graevinski fakultet u Zagrebu Mostovi II Radi, Vlai

kutni var suceoni

kutni var kutni var

You might also like