Diplomski rad Ivica Ozanjak

Problem prskotina kod elektrolu!nog zavarivanja 62

4. PROBLEM PRSKOTINA KOD ELEKTROLU!NOG ZAVARIVANJA
4. ". Op#enito o prskotinama
One!i"enje kapljicama metala ili prskotinama smatra se jednom od !estih
zavariva!kih pogreaka.
Prskotine se javljaju pri procesu zavarivanja kao nepoeljna popratna pojava.
Nepoeljne su iz razloga to kao kapljice nisu zavrile na mjestu zavara u teku"oj kupki
nego se pojavljuju na ZUT u ili pak na dodatnom materijalu.
Pojavljivanje prskotina na navedenim mjestima uzrokovat "e razna ote"enja od estetskog
do mehani!kog karaktera.
Osim mogu"ih ote"enja tako#er se javlja gubitak materijala kroz prskotine, koji naizgled
nije zna!ajan, ali ako se promatra kroz serijsku primjenu on predstavlja bitnu vrijednost cijene
materijala.
Zbog svega toga u dananje vrijeme nastoji se smanjiti navedenu pojavu na najmanje
mogu"u mjeru.
Prskotine nemaju zna!ajnijeg utjecaja na mehani!ka svojstva kod nelegiranih !elika. Kod
zavarivanja nelegiranih !elika smatraju se isklju!ivo estetskom pogrekom, to predstavlja
dovoljan razlog da se na ostvareni zavareni spoj utroi dodatno vrijeme za !i"enje u
zadovoljavanju estetske kvalitete.
Ve"i se problem javlja kod pojave prskotina pri zavarivanju legiranih Cr Ni !elika.
Pojava !ak i jedne prskotine na povrini zavarenog spoja, na ZUT ili dodatnom materijalu
uzrokovat "e razna mehani!ka ote"enja.
Prije svega u mehani!ka ote"enja ubraja se stvaranje predispozicije za po!etak korozije,
koja uzrokuje smanjenje povrinske !vrsto"e.
Po!etna korozija s vremenom pove"ava svoje podru!je djelovanja uzrokuju"i drasti!no
smanjenje povrinske !vrsto"e i pove"avaju"i mogu"nost otkazivanja konstrukcije, te se stoga
pojava prskotina smatra ozbiljnom tehni!kom pogrekom.
Ako sve to primijenimo na vatro otporne !elike zna!aj utjecaja prskotina nije isklju!ivo
na mehani!kim svojstvima ve" na smanjenju otpornosti na ogaranje.
Zbog agresivnih uvjeta pri eksploataciji vatro otpornih !elika pojava prskotina pri
zavarivanju prouzrokovat "e poja!anu sklonost prema plinskoj koroziji to moe drasti!no
smanjiti vijek trajanja konstrukcije.
Pojava prskanja karakteristi!na je za ve"inu postupaka elektrolu!nog zavarivanja.
Diplomski rad Ivica Ozanjak
Problem prskotina kod elektrolu!nog zavarivanja 63
Mogu"a je me#utim pojava prskanja i kod drugih postupaka zavarivanja primjerice
zavarivanje na principu el. otpora, ukoliko se poremete parametri pri zavarivanju.
Iako je prskanje prisutno i pri elektrootpornom zavarivanju ono zna!ajnije utje!e na
zavarene konstrukcije izvedene elektrolu!nim postupkom, jer se elektrolu!ni postupak naj!e"e
primjenjuje.
U prolosti pa !ak i danas primjena REL postupka je zna!ajna, bez obzira na
modernizaciju i automatizaciju pojedinih drugih postupaka kao to su MIG, MAG, TIG i dr.
$esto puta nepristupa!na mjesta za zavarivanje u kotlogradnji uzrokovat "e primjenu
REL postupka pri zavarivanju.
Pojava prskotina kod REL postupka je mogu"a i to u ve"im postocima, zbog ovisnosti
parametara zavarivanja o samom izvo#a!u koji moe biti dobro ili loe osposobljen, te na taj
na!in pove"ava ili smanjuje podsvjesno pojavu prskotina.
Primjena modernijih aparata za zavarivanje smanjit "e mogu"nost variranja parametara
pri zavarivanju te tako smanjiti i pojavu prskotina.
4. 2. Uzroci koji uvjetuju nastajanje prskotina kod elektrolu$nih postupaka zavarivanja
Ru$no elektrolu$ni postupak zavarivanja [ [[ [ 4 ] ]] ]
- preduga!ak elektri!ni luk,
- magnetsko puhanje luka,
- pogrean pol na elektrodi,
- preveliki napon luka u odnosu na jakost struje zavarivanja,
- prevelika struja zavarivanja koja preoptere"uje elektrodu,
- vrsta obloge koja se koristi pri zavarivanju naj!e"e primjena bazi!ne obloge uzrokuje
poja!ano prskanje pri zavarivanju.
MAG postupak zavarivanja [ [[ [ 4 ] ]] ]
- prevelika struja zavarivanja koja preoptere"uje elektrodu,
- preveliki napon luka u odnosu na jakost struje zavarivanja,
- upotreba CO
2
kao zatitnog plina za zatitu rastaljene kupke pri zavarivanju uzrokuje
izraajnije prskanje, koje se moe ukloniti dodavanjem manje koli!ine O
2
ili Argona u plin
CO
2
,
- zavarivanje sa punom icom sklonije je prskanju nego zavarivanje sa prakom punjenom
icom u zatiti plina,
Diplomski rad Ivica Ozanjak
Problem prskotina kod elektrolu!nog zavarivanja 64
- primjena bazi!ne vrste obloge ili praka za prakom punjene ice sklonije je prskanju pri
zavarivanju,
MIG postupak zavarivanja [ [[ [ 4 ] ]] ]
- prevelika struja zavarivanja koja preoptere"uje elektrodu,
- preveliki napon luka u odnosu na jakost struje zavarivanja,
- primjena neodgovaraju"eg zatitnog plina ili plinske mjeavine,
- zavarivanje sa punom icom,
- primjena bazi!ne vrste obloge.
4. 3. Postupak $i#enja povrine one$i#ene prskotinama
S obzirom da je utvr#eno da se prskanje pri zavarivanju kao pojava smatra
odgovaraju"om tehnolokom grekom, gotovo uvijek se nakon zavarivanja bilo koje vrste !elika,
te bez obzira na veli!inu nastale greke provodi postupak !i"enja nastalih prskotina.
Ovisno o vrsti materijala koji se zavaruje, te postavljenim zahtjevima kvalitete povrine
mogu"e je primijeniti odgovaraju"i postupak !i"enja, koji pak moe biti jednostavniji ili
sloeniji.
Tako na primjer kod zavarivanja nelegiranih i niskolegiranih !elika ukoliko nastanu
prskotine mogu"e ih je odstraniti mehani!kim putem bruenjem, !etkanjem ili nekom drugom
obradom ovisno o traenoj kvaliteti povrine.
Dok kod visoko legiranih !elika na kojima nastane prskotina njezino odstranjivanje mora
te"i ili kemijskom ili elektrokemijskom obradom jer mehani!ka obrada naj!e"e ne zadovoljava
sa strane antikorozivnosti koja je !esto puta potrebna kod zavarivanja ove vrste !elika.
Uzimaju"i u obzir sve to razlikujemo slijede"e vrste obrade:
%. Mehani!ka obrada
2. Kemijska obrada
3. Elektrokemijska obrada
Diplomski rad Ivica Ozanjak
Problem prskotina kod elektrolu!nog zavarivanja 65
4. 3. ". Mehani$ka obrada zavarene povrine
Pod pojmom mehani!ka obrada podrazumijeva se primjena raznih vrsta alata koji "e
svojim djelovanjem skidati manju ili ve"u koli!inu materijala sa povrine zavara.
$i"enje se kod mehani!ke obrade naj!e"e obavlja struganjem, te nakon struganja kod
nekih !elika potrebno je vriti i poliranje.
Takvo !i"enje stvara dodatna mehani!ka ote"enja na povrini osnovnog materijala ili
zavara, to neminovno utje!e na zavarenu konstrukciju smanjuju"i njezinu antikorozivnost na
obra#enom mjestu, jer se na nastaloj hrapavoj povrini ne moe kvalitetno stvoriti potreban
pasivni sloj.
Uklanjanje !estica otrim alatima moe se kvalitativno prikazati na dijagramu koji ovisi o
sili koja je upotrebljena za skidanje (ure#aj za mjerenje se nalazi na samom alatu) i veli!ini
prskotine koju treba skinuti.
Postupak !i"enja mehani!kim putem naj!e"e slui kao postupak predobrade za
naknadnu kemijsku ili elektrokemijsku obradu, a kao kona!na obrada moe biti dostatan ukoliko
se radi o !i"enju nelegiranih !elika gdje je potreban samo estetski izgled a ne i korozijska
postojanost.
4. 3. 2. Kemijska obrada zavarene povrine
Ova metoda se temelji na kontroliranom otapanju nehomogenih povrinskih slojeva, te
ponovnoj lakoj uspostavi pasivnog sloja.
Otapanje se postie pomo"u sredstava za nagrizanje koja sadre dui!nu i florovodi!nu
kiselinu, a postupak nanoenja moe biti razli!it.
Mogu"e je premazivanje pastom za bajcanje, uranjanje u sredstvo za nagrizanje ili
njegovim natrcavanjem na obra#enu povrinu.
Nakon nanoenja sredstva sa!eka se izvjesno vrijeme zbog nagrizanja, a vremenski
period nagrizanja ovisi o vrsti i stupnju ote"enja.
$esto puta se nakon provedene kemijske obrade zbog poboljanja kemijske postojanosti
provodi naknadno pasiviranje kemijski obra#enog podru!ja.
Proces pasivacije kemijski obra#ene povrine provodi se na sli!an na!in kao i sama
obrada kemijskim postupkom i to raznim otopinama dui!ne kiseline.
Neobi!no je vano pri kemijskoj obradi zavarene povrine pridravati se preporuka
dobivenih od proizvo#a!a kemijskih proizvoda !iji se proizvodi koriste.
Diplomski rad Ivica Ozanjak
Problem prskotina kod elektrolu!nog zavarivanja 66
4. 3. 3. Elektrokemijska obrada zavarene povrine
Tehnika provo#enja elektrokemijske obrade se ne razlikuje od kemijske obrade zavarene
povrine.
Proces je sli!an ali uz primjenu izmjeni!ne struje i pogodnog elektrolita s povrine
materijala otapaju se prisutna ote"enja.
Ova obrada je kvalitetnija u odnosu na kemijsku obradu pa naknadna pasivacija i nije
potrebna osim samo u iznimnim slu!ajevima