TEHNIKE SPAJANJA:

RASTAVLJIVO (vijak,matica,klin,pero)
NERASTAVLJIVO (zavarivanje, lemljenje,lijepljenje, spajanje deformiranjem materijala)
Postupci spajanja- udio
Zavarivanje 49%
Spajanje plast. materijala - 16%
Mehanika spajanja- 10%
Meko i tvrdo lemljenje 8%
Toplinsko natrcavanje 7%
Tehnika rezanja 10%

ZAVARIVANJE
-vedina postupaka je otkrivena u 20 st. ( zavarivanje kovanjem, lijevanje te postupak lemljenjem
poznatiji su bili daleko ranije)
-zavarivanje- spajanje dvaju ili vie, istosrodnih ili raznorodnih materijala taljenjem ili pritiskom ili bez
dodavanjem dodatnog materijala na nain da se dobije homogen zavareni spoj
Navarivanje- nanoenje dodatnog materijala na odreenu povrinu u cilju dobivanja sloja eljenih
dimenzija i svojstava
Zavarljivost sposobnost materijala da se pri odreenim uvjetima zavarivanja ostvari kontinuirani
zavareni spoj koji de svojstvima udovoljiti predvienim uvjetima i vijeku eksploatacije

SLOENOST RADA U PODRUJU ZAVARIVANJA I DALJNI RAZVOJ

Zavarivanje interdisciplinarna tehnologija
Za razumjevanje i koritenje nuno je znati o :
Znanosti o materijalima i metalurgije
Termodinamika
Elektrotehnika
Kemije
Informatike
Dvije osnovne skupine postupaka zavarivanja
Zavarivanje pritiskom
Zavarivanje taljenjem
Zavariva osposobljen i provjeren radnik za odreeni opseg zavarivakih radova
Zavareni spoj cjelina ostvarena zavarivanjem, koja obuhvada dodirne dijelove zavarenih komada
Zona taljenja dio povrine poprenog presjeka zavarenog spoja koji je bio rastavljen
Zona utjecaja topline ZUT- onaj dio osnovnog materijala koji se nije rastalio ali ija su se
mikrostruktura i svojstva izmjenili pod utjecajem topline
Predgrijavanje zagrijavanje neposredno prije zavarivanja u zoni OM gdje de se zavarivati, lemiti ili
toplinski rezati
Metalna kupka volumen rastaljenog materijala u trenutku zavarivanja

Temp predgrijavanja (100-600 C)

- Da se uspori hlaenje(biti de manja vrstoa)
- Da se smanje zaostala naprezanja
Zaostala naprezanja(napetosti) posljedica lokalnog nanoenja topline kod zavarivanja
Osnovni materijal OM- materijal koji se zavaruje
Dodatni materijal DM- materijal koji se dodaje u zoni taljenja pri zavarivanju
Automatsko zavarivanje- osvaruje se opremom kod koje se operacija zavarivanja provodi bez runog
podeavanja komanda operatora
Poluautomatsko ostvaruje se opremom kod koje se automatski upravlja dodavanjem DM, a
brzinom zavarivanja se upravlja runo

RUNO ELEKTROLUNO ZAVARIVANJE (REL)

Princip - eektrini luk se uspostavlja kratkim spojem-kresanjem izmeu elektrode i radnog komada tj.
Prikljuaka na polove el struje. Nakon toga slijedi ravnomjerno dodavanje elektrode u el luk od strane
zavarivaa, te taljenje elektrode i formiranje zavarenog spoja
Funkcije obloene elektrode :
- Fizikalna
- Elektrina
- Metalurgijska
Glavni parametri:
-

Napon zavarivanja -18-26V

Jakost struje zavarivanja orijentacijske vrijednosti 40* elektrode A
Brzina zavarivanja (v) od 1,5 do 2,5 m/s

Prednosti:
-

Razvijen irok spektar dodatnih materijala za zavarivanje

Manja cijena opreme za zavarivanje
Vrlo jednostavno rukovanje opremom
Dobra mehanika svojstva zavara

Mala brzina zavarivanja i niska produktivnost

Kvaliteta zavara znaajno ovisi o vjetini zavarivaa
Neizbjean je otpad elektrode
Jako bljeskanje pri zavarivanju, razvijaju se tetni plinovi

Nedostaci:

Elektrode :
KISELE -Ove se elektrode mogu koristiti u svim poloajima zavarivanja uz primjenu istosmjernih ili
izmjeninih izvora struje za zavarivanje. Ove elektrode u normalnim uvjetima zavarivanja (bez
vlanosti okoline, uz dobro skladitenje i rukovanje elektrodama) nije potrebno suiti
BAZINE ELEKTRODE daju zavareni spoj dobrih mehanikih svojstava (posebno izduenje i ilavost), a
zbog manje prisutnosti tetnih plinova i nemetalnih ukljuaka (sastav troske vee O2, H2, S i P), manja
je sklonost pukotinama i poroznosti.

RUTILNE ELEKTRODE se mnogo koriste zbog dobrih mehanikih svojstava zavara, stabilnosti
elektrinog luka, mogudnosti koritenja DC i AC struje zavarivanja, lijepog izgleda zavara, lakog
idenja troske.
CELULOZNE ELEKTRODE se koriste za zavarivanje u svim poloajima DC i AC strujom. Brzina taljenja
im je velika, a nastala se troska lako odvaja. Radi velikog provara koriste se za zavarivanje korijena u
cijevi.
OKSIDNE ELEKTRODE se rabe za zavarivanje manje zahtjevnih spojeva kada je izgled zavara vaniji od
njegovih mehanikih svojstava.

ELEKTROLUNO ZAVARIVANJE ELEKTRODOM POD ZATITOM PLINA (MAG/MIG)

Oprema se sastoji od gorionika za zavarivanje, izvora struje za zavarivanje, boce sa zatitnim plinom,
sustava za dovod ice te upravljakog sustava
MAG elektrini lu se uspostavlja kratkim spojem-kresanjem izmeu ice za zavarivanje i radnog
komada, tj prikljuaka na polove el struje u atmosferi aktivnog plina. Nakon toga slijedi ravnomjerno
dodavanje ice za zavarivanje u el luk, te taljenje ice i formiranje zavarenog spoja
Primjena:
-kod proizvodnih zavarivanja, navarivanja i reporaturnog zavarivanja vedine metalnih
materijala
- za zavaraivanje limova i cijevi debljine od 1mm do 20 mm
Parametri:
-

Napon zavarivanja 16-26 V

Jakost struje zavarivanja 80-180 A
Brzina zavarivanja

irok raspon materijala

irok spektar dodatnih materijala
Mogudnost zavarivanja u svim poloajima
Pogodan za automatizaciju i robotizaciju

kod poluautomatskog zavarivanja kvaliteta zavara jo uvijek ovisi o

vjetini zavarivaa ovjeka
praksa da MIG/MAG zavarivai prvo naue REL postupak zavarivanja
pojava jakog bljeskanja pri zavarivanju
oslobaaju se vede koliine plinova pa je potrebna dobra ventilacija
prostora

Prednosti:

Nedostaci:

ZAVARIVANJE PRAKOM PUNJENOM ICOM

-Za zavarivanje prakom punjenim icama koristi se isti ureaj i oprema kao i kod MAG zavarivanja
punom icom
-moe se podijeliti na zavarivanje "samozatitnom" prakom punjenom icom i zavarivanje prakom
punjenom icom uz plinsku zatitu.
Prema sastavu jezgre prakom punjene ice se dijele na punjene ice s jezgrom sastavljenom
preteito od mineralnih tvari i punjene ice s jezgrom od metalnog praha. Punjene ice s jezgrom
sastavljenom preteito od mineralnih tvari dijele se na ice s rutilnim, bazinim i mjeovitim tipom
jezgre.
Prednosti:
-

kvaliteta zavarenog spoja bolja nego kod MAG zavarivanja punom icom
odlina penetracija i lijep izgled povrine zavara
produktivnost pri zavarivanju prakom punjenom icom je veda
visoka stabilnost elektrinog luka
dobar oblik kutnih zavara izvedenih u zidnom poloaju

TIG ZAVARIVANJE
Princip:
Elektrini luk se uspostavlja pomodu VF generatora koji se ukljuuje samo u djelidu sekunde,
neposredno pred zavarivanje. Nakon uspostavljanja elektrinog luka izmeu netaljive volframove
elektrode i radnog komada, tj. prikljuaka na polove elektrine struje VF generator se iskljuuje, a
proces zavarivanja se odvija sa ili bez dodavanja dodatnog materijala
Primjena:
TIG postupak se takoer iroko primjenjuje: kod proizvodnih zavarivanja, navarivanja i reparaturnog
zavarivanja aluminijskih legura i drugih nehrajudih materijala i legura
TIG postupak je izvorno runi postupak. Koristi se i kao automatski i robotizirani postupak zavarivanja
Prednosti
-

Kvaliteta zavarenog spoja vrlo visoka

mogudnost zavarivanja u svim poloajima zavarivanja
primjenjiv je za sve metale i oblike radnog komada

Via cijena opreme za zavarivanje

kvaliteta zavara uvelike ovisi o vjetini zavarivaa
vrijeme za izobrazbu dobrog zavarivaa je dugo
daleko manja uinkovitost
visoka cijena zatitnog plina i otean rad na otvorenome

Nedostaci

EPP (EP) POSTUPAK

Princip:
Elektrini se luk uspostavlja pomodu visokofrekventnog generatora koji se ukljuuje neposredno pred
zavarivanje. Nakon uspostavljanja elektrinog luka, VF generator se iskljuuje, ica za zavarivanje
kontinuirano dolazi u elektrini luk, tali se i sudjeluje u formiranju zavarenog spoja. Proces se odvija
pod zatitnim prakom. To je automatski postupak zavarivanja.
Primjena:
EP postupak se koristi za zavarivanje i navarivanje gdje se trai velika koliina deponiranog materijala
(zavara) ili kod velikoserijske proizvodnje
Znaajna je primjena ovog postupka kod zavarivanja debelostjenih posuda pod tlakom, te
debelostjenih limova
Parametri:
-

napon zavarivanja (U)-krede od 26 do 40 V;

jakost struje zavarivanja-od 100 A do 1000 A
brzina zavarivanja (v)-orjentacijske vrijednosti 200 do 600 mm/min

velike brzine zavarivanja i daleko veda produktivnost

kvaliteta ne ovisi o ovjeku operateru
visok stupanj iskoritenja energije za taljenje (0,9 - 0,95),
kvalitetan estetski izgled zavara,

veda cijena opreme za zavarivanje

slabija mehanika svojstva zavarenog spoja u odnosu na REL i MAG
zavarivanje
nema vizualnog nadzora elektrinog luka tijekom zavarivanja,
postupak nije primjenjiv za sve poloaje zavarivanja
obino je potrebna dodatna mehanizacija

Prednosti:

Nedostaci:

Elektroplinsko zavarivanje (VERTOMATIC)

Elektroda

Plin

2
9

3
1 Vodilica za icu
6
2 Punjena ica
7
3 Klizne Cu papue za voenje
8
4 Zavar
4
5 Osnovni materijal
6 Plinska zatita
5
7 Elektrini luk
8 Rastaljeni metal
9 Zatitni plin CO2
Elektroplinsko zavarivanje se razvilo iz MAG postupka zavarivanja, te se primjenjuje u brodogadnji te
kod proizvodnje silosa i spremnika za naftu kod zavarivanja; vertikalni zavareni spojevi na cilindrinim
posudama i posudama pod tlakom.
Postupak je slian EPT postupku zavarivanja.

ZAVARIVANJE PLAZMOM
Za plazma zavarivanje koriste se plazmeni plinovi (argon, vodik, duik, helij i njihove mjeavine ili
zrak), i zatitni plinovi (argon, helij i njihove mjeavine)
Plazma postupak se najede primjenjuje za zavarivanje visokolegiranih elika i Ti legura, a za
zavarivanje tankih folija i limova koristi se mikroplazna postupak (jakosti struje samo nekoliko A).
Prednosti plazma postupka:
- elektrini luk je stabilan,
- velika brzina zavarivanja,
- duboko i potpuno protaljivanje u jednom prolazu,
- uska zona utjecaja topline.
Nedostaci plazma postupka:
- osjetljivost opreme za zavarivanje,
- nuno je hlaenje vodom,
- nuno je vrlo precizno odravanje razmaka izmeu vrha elektrode i sapnice
Zavarivanje mlazom elektrona
1 Uarena elektroda emitira elektrone
2 Anoda s otvorom (kontrakcija)
3 Magnetska leda (fokusiranje)
4 Dodatni magnetski sustav
5 Radni komad

NAPAJANJE
KATODE

+
ELEKTRINO
POLJE

MAGNETNO
POLJE

Zavarivanje mlazom elektrona je potpuno automatizirano, a parametri zavarivanja se nadziru

raunalom. Glavna podruja primjene ovog postupka su automobilska, zrakoplovna industrija,
gradnja nuklearnih i konvencionalnih energetskih postrojenja, zavarivanje u elektronici itd.
Prednosti zavarivanja elektronskim mlazom
- velika penetracija
- deformacije zbog zavarivanja su neznatne,
- velika tonost voenja elektronskog mlaza,
- automatizirani postupak zavarivanja
Nedostaci zavarivanja elektronskim mlazom:
- vrlo visoka cijena opreme za zavarivanje,
- potrebna obuka rukovatelja ureaja

ZAVARIVANJE LASEROM
2

10

11

8
7

9
Elektrino
napajanje

Elektrino
napajanje

12

13
1. Optiki rezonator formiran od zrcala
2. Voda za hlaenje

7. Elektrode

3. Omota za cirkulaciju vode

4. Djelomino propusno ravno zrcalo

9. Plin ( CO2 )

5. Izlazna zraka
6. Plin za elektrino pranjenje

8. Struja plina ( CO2 )

10.
11.
12.
13.

Konkavno zrcalo potpune refleksije

Ravno zrcalo potpune reflekcije
Optika lea
Radni komad

Glavna svojstva laserom zavarenih spojeva su:

vrlo uski zavari i uska zona utjecaja topline
mali unos toplinske energije
male deformacije
zavarivanje neovisno o poloaju
mogudnost zavaravanja sklopova s oteanim pristupom
velika produktivnost
brzo zavarivanje
jednostavno spajanje raznorodnih materijala

HLADNO ZAVARIVANJE
Ovaj postupak se provodi pomodu neposrednog pritiska dijelova koji se zavaruju

DIFUZIJSKO ZAVARIVANJE
Ovim postupkom mogu se spajati sve vrste elika, neeljezni materijali, te kombinacije raznorodnih
materijala. Postupak se primjenjuje za zavarivanje materijala od 1 do 100 mm debljine

ZAVARIVANJE EKSPLOZIJOM
Ovaj se postupak najede primjenjuje za platiniranje vedih povrina te za izradbu vieslojnih
materijala

ZAVARIVANJE ULTRAZVUKOM
1 Gornja elektroda
2 Radni komad
3 Donja elektroda
4 - Prijenosnik
5 Namotaj visokofrekventne struje
6 Vibrator
7 Mehaniki prijenos sile pritiska
p Pritisak

p
1

~
6
4

Ovim postupkom se dobro zavaruju uglavnom neeljezni materijali (Cu, Al, Ti, plastine mase, staklo,
raznorodni materijali), a loe npr. alatni elici.

ZAVARIVANJE MAGNETSKI POKRETANIM LUKOM (MPL)

Rotacija elektrinog luka u zazoru lijeba za zavarivanje je rezultat djelovanja suprotnih magnetskih
polja na cijevima koje se zavaruju, nakon uspostavljanja elektrinog luka pomodu pomodnog
magnetskog polja.
Osnovni su parametri zavarivanja:

jakost struje zavarivanja,

vrijeme gorenja elektrinog luka (rotacije),

sila i vrijeme sabijanja.

MPL postupak zavarivanja slui za zavarivanje cijevi, prirubnica, upljih profila itd.
Za svaki oblik i dimenzije kontrure zavarenih dijelova potrebna je nova zavojnica.