MAŠINSKI FAKULTET U TUZLI

KATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJE

POSTUPCI OBRADE

Toplinski nekonvencionalni procesi

Karakteriše ih vrlo visoka lokalna temperatura – dovoljno visoka za

uklanjanje materijala fuzijom ili isparavanjem.

Mogu prouzročiti velike fizičke i metalurške promjene na radnoj površini, pa

je u nekim slučajevima potrebna dodatna obrada.

Najvažniji toplinski procesi su:

Elektroerozioni procesi ( Electric Discharge Machining - EDM )

Obrada elektronskim snopom (Electron Beam Machining - EBM )
Laserska obrada (Laser Beam Machining - LBM )
Obrada plazmom ( Plasma Jet Machining - PJM )
 MAŠINSKI FAKULTET U TUZLI
KATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJE
POSTUPCI OBRADE

EDM – ELEKTROEROZIONA OBRADA

ELEKTROEROZIONA ELEKTROEROZIONA
OBRADA ELEKTRODOM OBRADA ŽICOM
 MAŠINSKI FAKULTET U TUZLI
KATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJE
POSTUPCI OBRADE

ELEKTROEROZIJA PUNOM ELEKTRODOM

Princip procesa:
pojava električnog luka između katode - alata i anode - predmeta obrade
pojava luka ili iskre dovodi do jonizacije radne tečnosti (dielektrikuma),
razvija se temperatura od 6000-12000˚ C i stvara krater u anodi
prekidom strujnog kola dolazi do dejonzacije i odvođenja istopljenog
materijala
MAŠINSKI FAKULTET U TUZLI
KATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJE
POSTUPCI OBRADE
EDM - UMAKANJEM (ELEKTRODOM)

upravljanje
posmakom
impulsni prekidač alata

alat dielektrična
( - katoda ) tekućina

filter

pumpa

DC - generator obradak
( + anoda )
 MAŠINSKI FAKULTET U TUZLI
KATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJE
POSTUPCI OBRADE
EDM - UMAKANJEM (ELEKTRODOM)

Princip rada :

Osnova je električna erozija, električno pražnjenje, električno

iskrenje između elektroda - katode (alat-elektroda) i + anode
(obradak), priključenih na istosmjernu struju i uronjenih u
dielektričnu tekućinu. Na mjestu gdje je razmak između elektroda
najmanji dolazi do preskakanja iskre, što uzrokuje zagrijavanje,
topljenje, isparavanje materijala, odnosno stvaranje malih kratera
na obratku. Temperature su 6000 – 12000 oC.
Bitna je jačina struje, vrijeme, udaljenost elektroda, dielektrik,
razmak elektroda 5 - 400m, danas DC generator s impulsnim
tokom struje (dugi impulsi  gruba obrada, kratki impulsi 1 ms 
fina obrada )
MAŠINSKI FAKULTET U TUZLI
KATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJE
POSTUPCI OBRADE
 MAŠINSKI FAKULTET U TUZLI
KATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJE
POSTUPCI OBRADE

Dielektrična tekućina :
-kod početnih napona stvara el. izolaciju, a kada napon prijeđe kritičnu
vrijednost dielektrik se ionizira i postane visokoprovodljiv te iskra preskoči s
katode na anodu
-strujanje i filtriranje dielektrične tekućine je bitno jer se želi spriječiti zasićenje
dielektrika u zoni obrade očvrsnutim kugličastim česticama odvojenog
materijala
-novo nastale iskre se nesmiju trošiti na topljenje već odvojenog materijala već
one moraju stvarati nove kratere na obratku
- strujanje dielektrika može biti :
a) injekcijsko – pritiskom dielektrika kroz alat-elektrodu
b) usisno – podpritiskom dielektrika kroz alat-elektrodu
c) bočno strujanje - pritiskom dielektrika između elektroda – kroz zazor
-odvodi toplinu nastalu u procesu
-dielektrik mora imati visoku tačku paljenja, antikorozivnost, malu cijenu
( tehnička voda, mineralno ulje, transformatorsko ulje, )
 MAŠINSKI FAKULTET U TUZLI
KATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJE
POSTUPCI OBRADE

Alat za obradu :

- elektroda od bakrenih legura, grafita , aluminijskih legura,

nehrđajućeg čelika
- složenih su oblika i zahtjevna je izrada jer su elektrode
“negativ “ dijela koji se obrađuje (mora se uzeti u obzir
aksijalno i radijalno djelovanje elektrode)
- elektrode mogu biti i jednostavnog oblika ( numerički
upravljane )
- uslijed iskrenja se alat - elektroda troši
 MAŠINSKI FAKULTET U TUZLI
KATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJE
POSTUPCI OBRADE

Parametri procesa:

struja pražnjenja
frekvencija pražnjenja

Od struje pražnjenja ovisi i brzina skidanja materijala, što se vidi iz

sljedeće empirijske formule:
R = KIp / Tt
R - brzina skidanja materijala u mm3 /s,
K - konstanta proporcionalnosti ( 664 u SI sistemu jedinica ),
Ip - struja pražnjenja u A/s , i Tt - tačka topljenja materijala.
 MAŠINSKI FAKULTET U TUZLI
KATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJE
POSTUPCI OBRADE

Karakteristike obrade:

- proizvodnost  10000mm3/min )
- kvalitet obrade N3 - N6
- točnost dimenzija izratka +0,01 mm - +0,02 mm
- dielektrična tekućina mora odvoditi nastalu toplinu i mora se hladiti
- u obratku ostaju zaostala naprezanja od visokih temperatura
- alat-elektroda se zbog iskrenja troši kod obrade i mora se mijenjati
- alat se sporo i kontinuirano pomiče prema obratku
- pogodan je postupak za pojedinačnu proizvodnju, jeftiniji je i
precizniji od ECM
 MAŠINSKI FAKULTET U TUZLI
KATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJE
POSTUPCI OBRADE

Primjena :

- za obradu teškoobradivih elektrovodljivih materijala

(kaljeni čelik, TM)
- izrada alata, ukovnja, kalupa, turbinskih dijelova
- izrada slijepih rupa složenog oblika, malih i dubokih
otvora  0,02 mm, L = (10 – 80 )D
 MAŠINSKI FAKULTET U TUZLI
KATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJE
POSTUPCI OBRADE

EDM - ŽICOM

kao elektroda za rezanje koristi se žica malog promjera-od 0,076-0,3 mm

toplinska energija nastaje između žičane elektrode i obratka
elektroda alat je od mesinga,volframa,bakra ili molibdena
u procesu rezanja kretanje vrše i alat i obradak
 MAŠINSKI FAKULTET U TUZLI
KATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJE
POSTUPCI OBRADE

Karakteristike obrade:
- Alat- elektroda : žica od bakrene legure  0,25 mm - standard
volframova žica  0,02 - 0,08 mm
- Vođenje žice je kroz precizne safirne vodilice otporne na trošenje
- Žica se kao alat-elektroda troši i nakon upotrebe se baca
- Žica se odmotava s kalema i namotava na drugi kalem
- Dielektrik je deionizirana voda
- Brži je postupak sa žicom od EDM postupka sa žigom
- Brzina kretanja žice u xy ravnini utiče na širinu reza
žica  0,2 mm uz vxy = 1 mm/min daje širinu reza od 0,25 mm
vxy = 3,5 mm/min daje širinu reza od 0,27 mm
- Numerički upravljana mašina
- Masa polaznog komada i do 500 kg
 MAŠINSKI FAKULTET U TUZLI
KATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJE
POSTUPCI OBRADE

Prednosti elektroerozione obrade:

-Nikakve mehaničke sile ne djeluju na obradak. Izostanak mehaničkih sila eliminira

problem trošenja alata i tako garantira apsolutnu točnost dimenzija bez obzira na
broj obrađenih izradaka.
- Čvrsto držanje obradaka za vrijeme obrade eliminira potrebu za steznim
napravama i smanjuje vrijeme pripreme.
- Iako u postupku koriste električne iskre opasnosti za operatera nema, a ne
postoje ni preveliki problemi vezani uz zaštitu okoliša.
- Vrlo tvrdi materijali (tvrde čelične legure, kaljeni čelici, titan) mogu se vrlo
efikasno obrađivati elektroerozijom, nema problema vezanih uz lom alata.
- Glodanje četvrtastog udubljenja nije moguće. Elektroerozija sa žicom može postići
vrlo oštre bridove.
- Elektroerozija se može činiti sporom obradom, ali to nije tako jer alat u
kontinuiranoj obradi stvara konturu obratka.
- Kvalitetna površina obrade, koja se odmah postiže elektroerozijom, eliminira
potrebu za velikim brojem operacija potrebnih kod tradicionalne obrade.
- Kod elektroerozije samo nekoliko sekvenci je potrebno. Obradak se obrađuje
samo s jedim alatom i na jednom stroju.
MAŠINSKI FAKULTET U TUZLI
KATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJE
POSTUPCI OBRADE
 MAŠINSKI FAKULTET U TUZLI
KATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJE
POSTUPCI OBRADE

Hemijski nekonvencionalni procesi

Erozija materijala ostvaruje se u dodiru s jakim hemijskim reagensima
( vodeni rastvor sumporne, fosforne, azotne, solne i drugih kiselina,
baza i soli ) unutar kupatila

Najvažniji procesi:
hemijsko glodanje ( Chemical Milling )
hemijsko prosjecanje ( Chemical Blanking )
hemijsko graviranje

prva primjena nakon drugog svjetskog rata u avionskoj industriji

obrada tankih i kompleksnih dijelova, kao i velikih površina (do 12 mm)
niska cijena alata i troškovi opreme, pogodnost za maloserijsku
proizvodnju
brzina uklanjanja materijala oko 0,1 mm/min
 MAŠINSKI FAKULTET U TUZLI
KATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJE
POSTUPCI OBRADE

Princip procesa:
Proces se odvija u 4 faze:
1. čišćenje pripremka
2. nanošenje i oblikovanje maske
3. otapanje materijala
4. uklanjanje maske
 MAŠINSKI FAKULTET U TUZLI
KATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJE
POSTUPCI OBRADE

Formiranje maske:
Funkcija maske - zaštita materijala koji ne treba biti otopljen
Materijal za masku-polivinil hlorid, polietilen, neopren
Neki od zahtjeva pri izradi maske:

Dovoljna čvrstoća da izdrži rukovanje

Dobro prijanjanje na površinu izratka

Lako skidanje maske

Otpornost na hemijski reagens

Sposobnot da izdrži toplinu korištenu tokom hemijske obrade

Da je ekonomski isplativa
 MAŠINSKI FAKULTET U TUZLI
KATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJE
POSTUPCI OBRADE

Metode nanošenja maske:

Mehanička
Fotorezistentna
Metoda sitoštampanja

Mehanička metoda-kod obrade većih površina,obradak se uranja ili se sloj

raspršuje. Debljina sloja-0,025-0,125 mm, reže se ručnim putem, tolerancije su u
rasponu ± 0,125 mm
Fotorezistentna metoda-kod obrade tankih i kompleksnih dijelova, koristi se
fotopolimer koji se izlaže UV svjetlosti iz laserskog plotera. Tolerancije su ± 0,0125
mm
Metoda sitoštampe -najstarija tehnika štampanja tekstila preko svile i sita.
Tolerancije- ± 0,075 mm
MAŠINSKI FAKULTET U TUZLI
KATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJE
POSTUPCI OBRADE
 MAŠINSKI FAKULTET U TUZLI
KATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJE
POSTUPCI OBRADE

Prednosti i nedostaci hemijske obrade

- proces je relativno jednostavan, izuzev izrade šablone negativa ili

uzorka za odrezivanje,
- nije potreban stručan rad,
- nema zaostalog naprezanja,
- može se obrađivati svaki metal, a najčešći su: aluminij, magnezij,
titan i čelik,
- mogu se obrađivati velike površine (tankovi od 400 do 1.650 mm),
- mogu se obrađivati dijelovi gotovo svakog oblika. Vrlo tanki dijelovi,
saćasti i razni oblici se mogu napraviti bez djelovanja mehaničkih sila,
vidi sliku 6.2,
- ekonomičan postupak za smanjenje težine dijelova,
- postižu se tolerancije u području od 0,001 do 0,1 mm.
- hrapavost površine je uglavnom vrlo dobra.
 MAŠINSKI FAKULTET U TUZLI
KATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJE
POSTUPCI OBRADE

Primjena hemijskih procesa

Obrađuju se sve vrste materijala,ali najčešće aluminij, čelik, bakar, nikal

Hemijsko glodanje – u avionskoj industriji za uklanjanje plitkih slojeva

materijala sa avionskih dijelova

Hemijsko rezanje – obrada manjih površina kao npr. mikroelektronske

komponente, maske za TV , kompjuterski dijelovi, optički uređaji, vage, sita
,filteri,dijelovi mobilnog telefona, proizvodnju nakita, u industriji luksuznih
predmeta za hemijsko graviranje logotipa, tijela implantata, medicinske
dijagnostičke opreme
MAŠINSKI FAKULTET U TUZLI
KATEDRA - PROIZVODNE TEHNOLOGIJE
POSTUPCI OBRADE