Hamdija Kreevljakovi:

Husein kapetan
Gradaevi
Zmaj od Bosne
Sarajevo 1931.
Hrvatska Tiskara d. d.
I.
I nakon pada bosanskog kraljevstva 1463. i zemlje Herce-
gove 1483. sve do polovice prolog stoljea vodilo je plemstvo
glavnu rije u ovim zemljama i po njemu i njegovim pravima i
povlasticama imala je Herceg-Bosna izniman poloaj u osman-
skom carstvu. Po dolasku Osmanlija prihvatilo je patarensko
plemstvo i velik dio naroda dragovoljno islam, jer prisilne kon-
verzije nije bilo. U narodnosnom pogledu nije se desila skoro
nikakva promjena, pa je Bosna i za turske uprave potpuno ou-
vala svoj slavenski karakter. I seljak i plemi, graanin, obrtnik
i trgovac govorili su istim hrvatskim jezikom i ouvali svoje
obiaje.
Budnim okom pazilo je nae plemstvo na svoja prava i po-
vlastice i u svako doba bilo spremno na oruje protiv onoga, ko
bi ih pokuao okrnjiti, pa makar to bio i sam sultan. S opada-
njem ugleda Porte rasla je mo plemstva, osobito od katastrofe
pod Beom 1683. i slavne pobjede pod Banjom Lukom 1737., koju
izvojtie Bonjaci zadobivi naroito priznanje od sultana Mah-
muda I. Ovo je i dovelo, da je Bosna postala drava u dravi, a
Sarajevo kao s j e d i t e jeniara i kao najglavniji centar obrta i
trgovine esnafska republika. Bosansko plemstvo nije sma-
tralo svoju domovinu sastavnim dijelom osmanskog carstva,
nego nekom vrsti savezne drave osmanske carevine.
Uz plemstvo po krvi nastalo je poetkom 18. stoljea novo
plemstvo: vojniko-politiko. To su kapetani i ajani.
Bosanski veziri, carski namjesnici, sjedili su od 1639. do
1851. u Travniku, vezirskom gradu, a zapovjednik bosanskih
jeniara u Sarajevu; tvravama su upravljali kapetani, a gra-
dovima muselimi. Uz to su gradovi imali svoje ajane.
Kapetanska je ast bila nasljedna. Kapetani su bili apso-
lutni gospodari svojih kapetanija. Oni su mahom iz starih ple-
mikih porodica, ali ima sluajeva, da se kapetanije doepao koji
put i neplemi. Po Hammeru bilo je poetkom 19. stoljea 48
kapetanija u Bosni i Hercegovini. esto se puta desilo, da su po-
iedini kapetani izmeu se ratovali ne marei za vezira u Trav-
niku ni sultana u Stambolu. U ovo je doba i nastala ona na-
rodna:
4
Oj Bojiu, boji li se Boga?
Boga malo, a cara nimalo,
A vezira ko dorata moga.
Bjegunac iz jedne kapetanije nalazio je sigurno utoite u
drugoj, kao da je prebjegao iz jedne drave u drugu. Jednodu-
nost bi zavladala, kad bi zaprijetila pogibao izvana.
Poetkom 18. stoljea dobili su gradovi pravo od sultana,
da njihovi vieniji ljudi izmeu sebe biraju po jednog predstav-
nika, ajana, koji e njihova prava kod dravnih organa zastupati
i uvati. Ajani su birani na izvjesno vrijeme, pa i doivotno, ali
mahom iz istih porodica. Tako je od toga obiaja biranja ajana
iz istih porodica, postalo kao neko nasljedno pravo ajana i pre-
lazilo je stalno od oca na sina. Ovo su pravo gradovima podije-
lili sultani stoga, to su poetkom 18. stoljea podanici bili ostav-
ljeni na milost i nemilost pojedinih provincijskih starjeina, ve-
zira i paa, budui je centralna vlast bila svedena do potpune
svoje nemoi. I da bi se paralizirala obijest pokrajinskih starje-
ina, koji su se i odmetali od centralne vlasti, dato je ovo pravo
gradovima. Ajani su neka vrst gradskih tribuna, kojima se Por-
ta sluila da suzbije samovolju svojih nazovi predstavnika i
organa
1
). Ajani su se sastajali u svim vanijim poslovima na
vijee u_Travniku, kome je predsjedao bosanski vezir (medlisi
ajan).
ast i vlast kapetana i ajana dokinuo je bosanski vezir Meh-
med Salih paa Vedihija
2
). Potomci prvih zovu se Kapetano-
vii, a drugih Ajanovii.
Slabiji veziri bili su igraka u rukama plemstva, naroito
vojnikog i politikog, dok su energiniji dolazili s njima esto
u sukob. U ovakim sluajevima podijelilo bi se plemstvo u dva
tabora; jedni su bili uz vezira, a drugi protiv njega. Zahvaljujui
neslozi, toj priroenoj slavenskoj bolesti, i najgori vezir mogao
je imati svoju stranku. Veziri su progonili, sjekli i zatvarali
svoje protivnike, a to je jo alosnije, u tome bi ih pomagali
njihovi privrenici. I skoro svaki put bi uspjelo opoziciji, da Ca-
rigrad makne ovakog vezira s Bosne uvaujui zasluge Bonjaka
za carstvo.
Velik dio bosansko-hercegovakog plemstva ustao je prije
sto godina na oruje protiv reforama sultana Mahmuda II. Mah-
mud II zaveo je novu vojsku ili nizam, a ukinuo jeniare koji
su kroz decenije bili na putu svakom napretku drave. Konzer-
vativnom plemstvu bili su jeniari glavni o s l o n a c u njihovom
dokidanju uvidjelo je plemstvo opasnost po svoj opstanak i to
je bio povod ovom pokretu.
1
) Pavlovi: Pokret u Bosni i Albaniji protivu reforama Mahmuda II.
Beograd 1913., str. 14 i 15.
2
) Vedihija je bio na Bosni od 13. srpnja 1835. do rujna 1840.
5
II.
Sa 19. svibnjem 1826. zapoinje u osmanskom carstvu novo
doba. Toga dana zavedena je u cijeloj dravi nova na europski
nain ureena vojska t. zv. muallemi iskend (izvjebana ruka)
ili nizam.
3
) Prvih dana mjeseca lipnja pobunie se jeniari i
zatraie, da se ova odredba povue. Jeniari su podigli Tursku
do vrhunca slave i moi, ali kad su postali nedisciplinovan ele-
menat, pridonijeli su mnogo naglom opadanju drave. Njihova
buna u Carigradu krvavo je uguena, a 16. lipnja 1826. izaao je
ferman sultana Mahmuda II. kojim se ukidaju jeniari u cijelom
carstvu.
Kada se ulo u Bosni za ove krupne dogaaje i kada je fer-
man proitan u Travniku, pobunie se jeniari po cijeloj zemlji,
osobito u Sarajevu, glavnom leglu njihovu. Uz njih pristade i
najvei dio plemstva, koje je uoilo u dokidanju jeniara opas-
nost po svoja prava i povlastice pa ak i po samu vjeru. Na 20.
srpnja proitan je isti ferman i u Sarajevu na. Musali, a jeniari
se sastadoe u dvoritu Careve damije i zakljuie
T
da ne pri-
znaju careva fermana ni paine bujruldije, kojom je imenovan
Batalaga zapovjednikom u Sarajevu. Tu je bio izabran za jeni-
arskog agu Aliaga Ruuklija, do tada zapovjednik bosanskih
jeniara. Ove zakljuke javie pismeno cijeloj Bosni. Osim
Zvornika, Novog Pazara i Sjenice odobri sva zemlja ovaj korak
i prikljui se Sarajlijama.
uvi u Carigradu za ovaj otpor poslae dvojicu odlinih
ljudi, Arifbega i Ahmed eff. u Sarajevo, da svjetuju jeniarske
prvake, da se okane otpora. Ovi doaviNovi Pazar i razabravi
kakve su prilike u Sarajevu, ne smjedoe ni doi meu jeniare,
no se poee odanle dopisivati s njima i Portom. Iz Carigrada
poslae sada nekog Mesudagu, ali i on ne dopre dalje od Novog
Pazara i napokon dobi nalog da ide u Beograd.
Radi ovih nereda svrgnut je bosanski vezir Mustafa paa
Belenlija
4
), ast mu vezira oduzeta i odreeno mu, da se nastani
u Krkklisi. Mjesto njega imenovan je 22. prosinca 1826. beo-
gradski muhafiz Abdurrahim paa, ovjek vrlo lukav i odvaan.
Kako je Zvornik bio protiv jeniara, nastani se novi vezir naj-
prije u Zvorniku i sprijatelji se s kapetanom Fidahiem. Razbo-
ritiji ljudi u Sarajevu bili su takoer protiv jeniara i stupie
u vezu s Abdurrahim paom. Pod vodstvom Alibega Fidahia
poslao je Abdurrahim 1000 vojnika u Sarajevo, koji stigoe 17.
veljae 1827. Po nalogu Abdurrahimovu, to prijevarom to si-
lom otpremie 6. i 7. oujka jeniarske prvake u Zvornik gdje ih
paa dade pogubiti (9. oujka 1827.). Ovdje je platio glavom i
Aliaga Ruuklija. Ovaj je pokolj opjevan i u narodnoj pjesmi,
koja je nastala neposredno iza tog dogaaja, a prvi put je tiska-
3
) Rosen: Geschichte der Trkei I., Leipzig 1866. str. 9.
4
) Imenovan bosanskim vezirom 12. V. 1826.
6
na 1851.
5
) Na poziv jedne deputacije stie i Abdurrahim paa
u Sarajevo 24. oujka i kroz kratko vrijeme prorijedi bosanske
jeniare. I mnogi neduni ljudi platie ivotom po onoj narod-
noj : Uz suha drva gore i sirova. Za nedune rtve puno je krivlji
Fadil eff. erifovi nego Abdurrahim.
Slijedee godine (JQlaJ^t_do rata /izmeu Turske i Rusije^
[Abdurrahim je trebao poslatPoveu vol'ku iz iJosne. i^ri/sa^
kupljanju vojske propao ie njegov krvlju,p^^ir.ffTli MfTJ^t
1
Kad
Je naime eta iz Visokog protiv
r
njegove zapovijedi dola 19. lip-
nja 1828. u Sarajevo, plane njegovom krivnjom u gradu buna.
Paa se zatvori u svoju rezidenciju, oko koje se razvi boj. Ne-
miri potrajae 10 dana i svrie tako, <jfiji> pq,?. pr> elji hun- /
tovnika morao ostaviti grad i Miti " vpg^akiTrjj7rife^^ Na 29. *
spomenutog mjeseca ostavio je paa Sarajevo i sa svojom svi-
tom krenuo put Busovae, odakle je bujruldijom javio cijeloj
Bosni, kako se u Sarajevu pobunilo nekoliko lola, a on da se svo-
jevoljno uklonio iz Sarajeva. HV, ~Riiova,ft^of/ia.o jp n Posavinu
^^Jmanj^Jffusein kapetana, Gradaevia u Zovik,
7
) a ne u
Travnik, kako to navode neki historici i tu doekao ferman, ko-
jim je opozvan s Bosne. U4colovozu ostavio je Bosnu. Earla ga
ie^opozLvala 18. kolovoza j a di sramotnog odlaska iz Sarajeva i
brojnih tubi, to su stizale ^protiv.zujuma njegova. Od kolovoa
ove pobune narodna je pjeSnaTzapamtila Hasana bajraktara
Zubovia.
Mnoge pristae Abdurrahimove bijahu ^odlikovane, a meu
njima LEidafefi, dobio je^aslov pas&
Novi sgzjr Ivinvah Ali Namik stie u rujnu 1828. u Travnik.
Bio je to ovjek blag i nastojao je postii lijeplm^hrcinom ono,
to je postigao njegov predasnik strogou. Bonjaci su ovu
jjohrotu jhvatili kao slabost, Pagg je ohrabreno plem&fcva-upravo
preziralo. Mrzili su ga, jer nije nosio odijelo i kauk kao stari ve-
ziri, ve sasvim drugaije i jednostavan fes, a to je vrijealo
jeniarski duh Bonjaka, naroito konzervativnoga plemstva.
8
)
Uza sve neprilike u zemlji uspio je Namik paa otpremiti
neto vojske protiv Rusa, a radi toga dobili su Bonjaci od sul-
tana posebnu zahvalu u lipnju 1829. Na glas, da su Rusi stigli
do Jedrene, opet je opremij^nfl prm^ona vojska s Namik papm \
na celii", 'Ali stie" nakon sklopijenojpmira U3~_EL_1829.). Do
ftrajarl82dr-povTarte~Ke Bonjaci svojim kuama,
5) Juki: Bosanski Prijatelj II. sv.,^tr. 100102.
6) Poetak ukidanja jeniara u Bo^pi^,Kalendar Pravda za 1925 ,
str. 4958.
7) Pismo Huseina Gradaevia kn#u Metternichu od. 13. jula 1832.;
Raid bej: Istorija udnovatih dogama u Beogradu i Srbiji. Spomenik
S. K. A. XXIII. str. 2S.
8) Baagi: Kratka uputa u prolost Bosne i Hercegovine str. 138.
7
I nakon ovog rata nije jenjalo gibaiije u Bosni. Carska za-
hvala oj unaila je Bonjake, a Namik pain je ugled sve vie
padao; on nije bio kadar skinuti ni sarajevskog muselima.
I_yl&da_je u Carigradu kuala (Inirnii^nainom djelovati na
otpornike pfdt^^rSfu^Trm, te pozva neke poglavice i Kapetane
lia veliko vijee u Carigrad, Rome je gflfMamraro
1
sami ^i t aa^
t)vJeTir je lijepim nainom nagovarao, da prihvate^eTorHleTali
uzalud. Karakteristinu anegdotu s ovoga vijea donosi Marti
u svojim Zapamenjima: U vijeu skinue svi Bonjaci alme
s glave, samo to ne uinie Mustaia aga Zlatarevi iz Sarajeva
i derYfintski kapetan Mahmudbeg. SuttenL'Tee4gapetanu: Zna
li ti, /da bi ti mogao skinuti i glavu)! On pritisne jednom rukom
"calmu na glavu, a drugom pokaena vrat i ree: uje, care,
fdvakoJja^^glavom skupa moe skinutiTaii s glave ne moteTft
J ^ k o su se Bonjaci odazvali carskom pozivu i sudjelovali
C^ratu^ protiv Rus|Tsipak nijesuhifeli dragovoljno pfis'Eatr'na
^tpi^n^ drei da jgfoizlaze o3TE^ggn. U reformama su vidjeli
opasnost po islamsEu vi eru, alplemii jo i potpuno^unitem'e
Ssvolihprava i p^yg^tteg> Mahmuda II. zvali su gjaur-sultan.
Javno mnijenje vladalo je meu prvacima i ar ijom, da e sul-
tan hvatati po Bosni mladie ne uzimajui ni na to obzir i go-
niti ih na silu u nove odake, gdje e sluiti uvijek bez zamjene.
Dakako to nije p
yi
'j>
1r>
pIpTn^v^j koje je smjeralo Bosnu dra-
vom u dravi, u mni su vladali na svoju ruku Kgavali siiltaMLos>--
liko vo j ske. doliko Jaijidrefliloiii ihovo jvj j eej>) Porta j e poela
' provocfiti reforme po raznim djelovima carstva, a Bonjaci su
ve bili uvjereni, da e danas ili sjutra doi red i na njihovu
domovinu, kako su to i neki znaci govorili. U to je prvih dana
^pftr>-|^ i;D doao u Bosnu Portin povjerenik, da pomogne Ali
Nainik pasi provPKti rpfopng Kada se u Sarajevu saznalo, zato
je doao povjerenik iz Carigrada, dolo je do izgreda, u kojim
ie paJo@ vezirovih pristaa, aSSDih pohiee iz ffradai
0>
>
Herceg-Bosnom kolale su saije s pismima pojedinih prvaka
i kapetana a osobito je bio iv saobraaj izmeu Sarajeva, Banja
Luke, Dervente, Gradaca, Tenja i Maglaja
11
) i napokonTse spo-
razumjese, da se sastanuji Tuzli i dogp^ore o zajednikom ot-
poru^Zbor je trai'ao od iBiienia douDveliae 1831. Zaklju-
ceno j jLpprij eti se svim silama zavoen i u r e forama i ustupan j u
podri i ^fl i ^ahi j a SrbijDi traiti nezavisnost Bosne. Za vou
pokreta izabrae mladog kapetana od Gradaca Huseina.
Koliko je uesnika bilo na ovom zboru, nezna se. Isto tako
nije nam poznato, zato je pao izbor na ovako mlada ovjeka i
skorojevia, ako ne zato, to je Husein bio u naponu snage, van-
redno bogat a i kod raje vien, jer se i o raji u ovakom momenti?
9) Baagi o. c. str. 139.
iO) Isp. Pavlovi str. 11.
i ! ) Posonienses ephemerides politico*statisticae, 1831., broj 8.
8
moralo voditi rauna, da se mogne uspjenije voditi borba protiv
Porte i aur sultana, KES kog se bio igg i Mehmed Alija u
<^Tgjp|p i^T&ustaS? paaj i Skadru
III.
"Uf zapadnom djelu bosanske Posavine lei malo, vanredno
. lijepo naselje Gradaac ili Grad, poznato u povijesti Bosne 18. i
prvih decenija 19. stoljea. Svoje ime dobilo j e po utvrdi, koja
jo i danas postoji u dobrom stanju prema ostalim naim utvr-
dama. Tvrava j e na jednom breuljku, vrh kog se die kula,
s koie ie prekrasan _vidi3 na sve strane. U toj kuli rodio se na
ifTTr
Q
'" jjgnpotan Q] i sna) Ovaj j e grad bio u vlasti Huseinovih
prea od prvih godina 18. stoljea, ako ne jo i otprije.
JBgvi poznati lan ove porodice i kapetan grada bio j e ^ps k
Anmea Kapitali) a ivio j e poetkom 18. stoljea. Poslije njega
bili su kapetani: Mehmed I., MehmedJL, Osm&n, Murat i Hu-
sein.<t?smail kapelan, sinHVIehnrgtiarHa sagradio j e one t r i ka-
lcij e lz23.~(po li.) 1 bez JS'UIfflije'Tmo j e njegov lik, to se jo i
danas vidi na kapiji kraj damije, premda u Gradacu govore*
da j e Huseinov. Umro j e prije 1814. Iza Osman kapetana ostala
su etiri sina Murat, Husein, Osman paa i Hadi Beirbeg
Ova j e porodica bila vrlo bogata i ugledna. Pripadao joj j e cijeli
onaj plodni kraj , to se prostire od Gradaca prema Graanici,
Modricu, samcu i Brkom.
Mur at kapetan ovjekovjeio j e svoje ime gradnjom dviju
medresa (Graanica i Gradaac) za koje j e ostavio velik vakuf.
^FogubKfga j e paa Dzelalija u Travniku 1821. s ostalim prva-
cima bosanskim. Pokopan j e kod Alibegove daTvnie.JPo njep-o-
_voj smrti postao j e jHuseii^Kapetanon^od Gradaca.
Mladost je proveo u oevoj kui onako, kako su j u provo-
dili sinovi drugih begova. Majka mu j e bila urijanka, veoma
pametna i pobona ena. Sina j e odgojila u islamskom duhu
tako, da je uvijek najtonije vrio sve vjerske propise i u tome
vie puta prelazio u skrajnost. Arapsku kaligrafiju uio je pred
Mulom Mestvicom (Divoviem) iz Sarajeva, koji je sluio dvije
godine kao pisar kod Murat kapetana, to saznajemo iz Muline
biljenice.
12
) to j e jo uio i pred kim, nije nam sad poznato.
Rastao j e u burnim vremenima. Sluao j e prianja o srpskom
ustanku pod Crnim orem od svojih zemljaka, koji su sudjelo-
vali u borbi protiv ust aa; proivio j e burne dane pod Ali De-
laludin paom i Abdurrahimom, uz kog j e i on pristao. Oenio se
prije dvadesete godine, j er mu se sin Muhamed rodio 1822.__Je-
da/naesri-. ^odiim bio pfo^pptfl/n na?1JR%9^> Njegova j e kape-
tanija bila pa,jholie upravljana i naisreniia u cijeloj Bosni.
12
) Originalni primjerak ove biljenice u Riza eff. Muderizovia, pri*
5tava zem. muzeja, u Sarajevu.
30
i uzimajui abdest pozlilo mu, poeo je povraati i u tome ispu-
stio duu. Pokopan je na Ejub^. gdie mu se i sad grob vidi.
Mevlud 1249. pao je n^^PT^rTOJa, 1832LM po tome Huseinova
smrt pada negdje ovih dana. Misli se, da je otrovan a u ono
je vrijeme harala i kolera, pa je mogue da je umro i od zaraze.
Husein kapetan umro je u cvijetu mladosti. Bio je najzna-
menitija linost svoga doba u Bosni, i kako sam pie u jednom
pismu, njegovoj nesretnoj sudbini vie je kriva volja naroda,
starina njegove porodice, i njegovo bogatstvo nego njegova
tenja za ast i vlast. On je posljednji kapetan Gradaca.
Dvojica naih knjievnika obradie ovaj pokret. Josip
Eugen Tomi napisao je roman pod naslovom Zmaj od Bosne
~~u87ii., iy.j koji je prevela na njemaki jezik Olga Filipovi
(Zagreb 1910.) i Krsto Pavleti drgmu Bratski Inat (1911.),
oba djela izdala je Matica" Hrvatska. Interesantno je da o ovome
pokretu nema ni jedne narodne pjesme.
Iza Huseina ostao je jedini gjxL M.nhamgdtg8ar. Nakon po-
vratka iz Beograda ivio je krae vremena u Sarajevu kod
Mujage Zlatarevia a onda u Gradacu, gdje je i umro 1271.
(1854.55.). Pokopan 38 pod munarom oeve, damije.'T/hi-
haniedbegova ki otila je s majkom u Carigrad i tamo umrla
bez potomaka neto prije ISIS*- S njom su izumrli direktni po-
tomci Huseinovi.
Brat Huseinov Osman paa umro je u Gradacu 4 rama-
zana 1249. (14. I. 1834.), a Hadi Beirbeg 1263. (1847.). Oba
su ostavili lijep vakuf.
Ali paa Fidahi povratio se u Bosnu 1835. i do 1840. i-
vio je u Bijeljini. Ove godine ponovno se digao na oruje protiv
pae Vedihije i bio ponovno prognan u Malu Aziju. Umro je na
otoku Cipru. U Bijeljini ive njegovi potomci i zovu se Paii.
Drugi Huseinov prijesni prijatelj Mujaga Zlatarevi po-
vrati vi se iz emigracije ivio je u Sarajevu i bavio se svo-
jim zanatom sve do 1. oujka 1863., kada ga zatee smrt u 65.
godini ivota. Pokopan je u dvoritu damije u Mjedenici.
10
Podloenu raju nije bez razloga kinjioi progonio. Ba u njegovoj
kapetaniji, n Toli si
T
podignuta jc/J^S) prva zarada za katoliku
puku kolu zauzimanjem fra fljie Starevia,
13
) sagraena
(crkva za 1500 dui) i^prostaran@pni stan od "*sojg i tosveJpez
'CUrsko' bi'ata*
14
) Starevi je uivao osobite simpatije i veliko
povjerenje Husein kapetana.
Husein je podigao uz gradska vrata krasnu damiju s velikim
kubetom, koja spada meu najljepe i najprostranije u Herceg-
Bosni i blizu nje-sahat kulu. pfemnja je sagraena 1242.j(lfBj^
i zove se po njemu Huseinija. Za nju je privezao velik vakuf.
Jednu damiju iz temelja obnovio je njegov otac u Modricu.
U dananjem gpln nardakn kojih 8 km od Gradaca prema
ftifivp.rn n a p r a v i o I P TTIIRPITI ot ok ffiitn^ i s kopa v i dos t a dubok,
koiihCToo)^ girpk i nekoliko kilometara"I3ug henaefe u koji je
Jiaveo vpdu. Na ovom otoku sagradio je avor, ljepi od dnogru
Gradaeu, a na jednom malom humku ardak, po kome je ovo
selo dobilo ime. Ovdje je imao golem pelinjak, zvjerinjak i lo-
vite. Tu mu bijae najmilije boravite. Od svega ovoga danas
se vide tragovi hendeka i temelji dvorca, koji je-po Huseinovoj
zftpovijpdi zapaljen 32), kad se ^premio na bijeg u Slavoniju.
Na prostranom imanju bilo je vie dvoraca, kula i cardakaTko-
jima se jo danas zna za mjesto. Uz Huseinov otok die se danas
samostan Doloroza. I zaista je Husein imao pravo, kad je pi-
ui kako je postao voa i vezir na Bosni izgovarao se,da mu do
tog nije bilo: Meni je dosta bilo moga Gospodstva Kapetanluka.
kojim sam se bolje vlado i ivio nego i jedan od kapetana bosan-
skije kao jedan vezir.
Iz jednog pisma vidi se, da je 1827. bio punih deVet mjeseci
van svoje kapetanije. To je vrijeme provpo n Zvorniku i Sara-
jevu uz Abdurrahima nasu i p-1pdajni
r
to nyaj radi od njegove
brace^motraa io uvidjeti, nto nn nnrnma. Bosnj i postati _odriesiti
ne pr i j a t e l j . Pn r t n i rnfnrnm^-.
U listopadu 1827. povratio se je u svoju kapetaniju. Na 23.
istog mjeseca pozdravilo ga je pet posavskih upnika fratara,
meu kojima je bio i fra Ilija Starevi. S njim je ovaj put Hu-
sein kapetan due na samu razgovarao i s njim stupio u uu
vezu. Od Starevia je traio, da ga izvjeuje, ta novine piu.
S njim se esto sastajao i raspravljao. Fra Hija mu je utro put
i do esara u Beu, kojim se Husein nije osobito koristio.
Za ovaj potajni rad sigurno je saznao Abdurrahim paa,
jer se ve 26. veljae 1828. obratio bujruldijom.ua onovremenog
biskupa fra Augustina Miletia, u kojoj ga moli, da podloene
upnike uputi neka se bave svojim poslom, a ne mijeaju u
upravne poslove cara i vezira, to je ovaj i uinio posebnom
13) Starevi roen u Rajiu u Posavini 1794. umro u Beu 1845.
14) dr. Jeleni: Kultura i bosanski franjevci II. str. 306.
11
okrunicom od 29. veljae 1828. na sve gvardijane, upnike i
njihove pomonike.
15
)
Posebnim fermanom o&5Sayka^lfezg) da ta je zvornika ka-
petania Aligragl F'IdalnciDza njegove zasluge uinjene caru" i
vftzini. Zvorniki kapetan Mghmud. brat Ali pain nile htio ni
Strtflza ovaj ferman, jer se kapetanije nasljeuju a ne daju fer-
manom te je odluio braniti se orujem. Uza nj su pristali i
drugi kapetani, jer su se bojali, da se i njima slino ne desi. Go-
dinu dana trajala je borba meu braom. Ni intervencija Na-
mik paina nije pomogla Ali pai. Nakon krvave borbe predao se
Ali paa na milost i nemilost bratu svome, a ovaj ga kao zarob-
ljenika otpremi u Gradaac Huseinu, koji je s njim tako postu-
pao da su njih dvojica postali najbolji prijatelji i dijeliTi srgu
i nesreu, sve dok Husem niie sklopio oi, a {Ali pasa i kasni h
(Sitade protivnik cara i reforama^
Jo da spomenemo i ovo: dr. Baagi je po vjerodostojnoj
predaji zapisao, kako je nekakav vabo preko Save umakao s apa-
ratima za vjerno patvorenje austrijskih bankota i sklonuo se
kod Husein kapetana. Patvorene banke Husein je preko svojih
ljudi na veoma oprezan nain prijeko pretvarao u zlato. Kad je
vidio, da mu je dosta, pogubio je vabu i tako zabaurio izvor
svoga bogatstva.
16
) Ova je predaja svakako nastala nakon slo-
ma Huseinova pokreta. Znaajno je, da se u onom kraju ne sje-
aju toga ni stari ljudi. Prvi je u to posumnjao dr. Prelog.
17
)
Dr. Jeleni pobijajui dra Preloga slae se miljenjem dra Ba-
agia i to potkrepljuje pismom fratra Starevia caru Ferdi-
nandu od 1840.
18
) U tom pismu, sedam godina iza smrti Hu-
seinove, iznosj_ Starevi. da ie Tfnspin
j
kad jp nvn pafc&Hiq
otkriveno, (pogubio i Af i s t r p^^^ fr^gTVod kog je u kujjno-
C vac pravljei. No, ova bi tvrdnja bila vjerojatna^ kad ne bi
Starcevi u istom pismu pisao, kako je ba na nj pala sumnja,
da je stvar odao, i radi toga bio uhvaen, odveden u Sara-
jevo i zatvoren. Posredovanjem kneza Reviczkog bio je od ubij-
stva poteen i za zlatan sat nakon 18 dana puten na slobodu
s opomenom: Idi i vie nemoj opiti s nevjernim Austrijan-
cima, oni bo su neprestani nevjernici i neprijatelji spasonosne
Muhamedove religije.
19
) Starcevi je mogao biti zatvoren,
zbog veza s austrijskim vlastima, a moda i zbog neeg drugog,
a da se to vie dodvori esaru podmetnuo je stvar o patvorenju
banknota. Kad bi u istinu postojalo patvorenje i na Starevia
pala sumnja, da je to odao Austrijancima, sudio bi mu Husein u
15) Dr. Jeleni: Izvori za kulturnu povijest bosanskih franjevaca.
Sarajevo 1913. str. 119.
16) (Baagi o. c. str. 143.
17) Prelog: Povijest Bosne II., str. 44.
18) Jeleni: Kultura i bosanski franjevci II., str. 133.
19) Pismo u arhivu franjevakog samostana u Kr. Sutjeci. Isporedi
dr. Jeleni o. c. str. 306. - ^^
12
Gradacu i ne vjerujem, da bi ga iva pustio, a kamo li i dalje
drao za prijatelja i pouzdanika u najteim asovima ivota
svoga. Onakom bogatau, kao to je bio Husein kapetan, nije
, bila ni potrebna onakva neasna rabota. Da je patvoren je posto-
ci \Jalo zar bi se Husein nakon katastrofe sklonio u dravu, iji je
1 Wga c j a a t ^^ to hilo^poznato.
Ovo je u glavnom sve, to se za sada zna o Huseinu Gra-
daeviu prije njegova izbora u Tuzli za vou pokreta.
IV.
S izborom Husein kapetana nijesu bili zadovoljni neki pr-
vaci, naroito iz Hercegovine s Aliagom Rizvanbegoviem i
Smailagom engiem na elu. Oba ostadoe zakleti protivnici
Huseinovi sve do slomaovoga pokreta. Uz njih pristade sva Her-
cegoyina^t)||m Ah
m
pHhpfim SSSifelggSSt Tako je bila skoro
sva^riercegovina^oti^ Gradaevia a^S^reKTOrg^ skoro cijela
Bosna* uza nj i protiv"reforamta. Tu su uili u glaW16m lini razlozi
po srijedi. Uz to je T^W ^i'in i&& pogotfftM ^ ^ ^ ^ <|ieg$
JSercegovina. U Bosni je bilo vie vojniko-politikog plemstva;
u njoj je"Barajevo, glavno leglo jeniara; u njoj su sjedili veziri
(Banja-Luka i Travnik); uz to je3Sirij>voa i-Jbogatija zemlja,
^pa^pojtomej^javnija od siromanije Hercegovine i kao takva od
(javiieiTie davala pravac tffiESBL
Kako je guverner Dalmacije Tomai javio u Be, na sa-
stanku u Tuzli stvoreni su ovi zahtjevi:
1. da Porta opozove privilegije date kneevini Srbiji;
2. da obustavi uvaanje nove vojske;
3. da se ukine namjesniko (vezirsko) mjesto u Bosni;
4. da se dopusti uvoenje autonomne vladavine i da se
poglavica bira izmeu Bosanaca;
5. da se Porta ne mijea u upravu zemlje, a za ove ustupke
dobivae godinji tribut od 4000 kesa (2,000.000) groa.
20
)
Ove zahtjeve donijele su u glavnom i neke onovremene no-
vine, ali neto kasnije.
Prvi je zahtjev uperen protiv Srbije jedino s toga, to je
Vr>ppi(^/m^$Tx Hafjadar iRaevmaa hgjg-si^Hrali FiHa.hip.i_. a
postala etiri ^dn^^se"na autonomiju Sos g^ za koju je bio do-
voljan razlog iznimni poloaj ove zemlje u Osmanskom carstvu
kroz 368 godina, ne spominjui ostale okolnosti u ono doba. Uz
to ie^bilofzakl^ucenojda^se uhvati vl*!gni^^
<^5akoor^jdi^x.protiv reiorama^
20) Pavlovi o. c. str. 19.
13
Naskoro poslije sastanka u Tuzli ffi-ene ^useln kapflUrp. sa
svojim pristaama pat vezirskog Travnika, da najprije obrauna
*f iNlfimiifTiaom^kao glavnim predstavnikom stambolskog sul-
tana. Vezir se zatvori u travniki grad. Kapetani ^ojpuno raz-
bie njegove i sultanove pristaeffirpzujka l&jlfe. Tri dana tukao
je Husein Kapetan travniki graa iz topova i'^BHfcJftsi
n e
P r -
osta drugo,c^o se nredatb da tako spasi ivot. Pri predaji je
iziavio da je napustio carsku ^s\r i <\n p^^aaiTi^ ^tramj ustaa
i sveano zadao rije, da nristai^ pz noiacaL Ali to bijae puk:)
pretvaranje, a naivni Bonjaci mu po vjerovae. Namik paa
obue odijelo, kako su nosili prijanji veziri i spali nizamsko.
Bonjaci su govorili, kako su vezira poturili. Kapetani mu
podnesoe gornje zahtjeve, kojima je on imao izraditi sankciju
u Carigradu.
Kako su Sulejmanpaiei iz Skoplja bili pristae vezira i re-
forama, poslata je jedna vojska i protiv njih. Boj se bio kod
Pirota gdje Sulejmanpaiei (Mustaj paa i Osmanbeg) budu
poraeni te se dadu u bijeg. Pobjednici sau u Skoplje i popale
im odak, pa pou za njima u potjeru. Kad u Duvnu saznadu da
su pobjegli u Ostrovicu i nali utoite, vrate se u Travnik.
21
) .
Yoe bosanskog- pokreta stupe u uu vezu gjffiustaJSpasfl
ijl kodfa~7Ergorr\. Husein poe sada skupljati vojsku, da poe
Mustafi u pomo, kodra paa imao je(40.00^ ljudi i dralo se
openito ,da. f* zaiiEP.f-j (l^figrad. Bonjaci su naoruali <^To8|)
ljudi te krenue 13. travnja iz Travnika. Husein kapetan imao
je kod Busovae saekati svu bosansku vojsku i odavle poi na
Kosovo. Odziv nije bio onakav, kakav se oekivao. Ovo sporo
kretanje Bonjaka potakne#elikog vezira Resici/pifu^da pouri
napadaj na kodra pau, da mu ne da vremena sjediniti s e s Hu -
sem kapetanom. ^ R d Mj j ^ kao vrstan i iskusan vojskovoa
predobivsi neke^pp^^^^^^kodr a painoj vojsci novcem, las-
Savim~Tiieima i'obeaniimaCrkzbije kod"prilepa protivnika
vojsku, od koje prije i za vrijeme bojaTprife^ doOaro^^i^nle-
govu^ stranu, ad55fefa-^aa se povug^jj^^gg^r Meutim je i
jjamik paa pobjegao iz Travnika u<Sitoiaci]h^. a odande u g|p)
Ga^AiiagjJtizva V
Najposlije stie bosanska vojska pod Husein kapetanom na
historijsko polje Kosovo. Srpski jciTez Milos^brenovii nije_ostao
pasivan prema ovom pokretu. Jo prije savjetovao je Bonjake
da se okane toga posla i u pismu im obecao
T
da e ih iV^mrifi sa
'sultanom, a uzgred im malo i prijetio.
23
)
21) Baagi o. c. str. 143.
22) Prelog o. c. str. 42.
23) Milorad Popovi apanin: Pokreti u Bosni izmeu 1820. i 1832.
Glasnik Srp. Uen. Drutva. Knjiga IV. Beograd 1867., str. 210.
14
goJTnieirBonJalS\ i turske vojske, koju je predvodio
velikivezir Mehmed Resta naa, zametnuo se blizu mjesta Ia-
enika okoQ& srpnja 1831); turska je vojska bila poraena,
Reid paa pobjegao put Skoplja ostavivi topove i drugi razni
ratni pribor. Zarobljen je i ehaia solunskog muteselima Ahmed
pae. Turska je vojska^rojila^LOO^momaka. U kakvoj je Cr-
zini napustio bojite veliki vezir, najbolje se vidi po tom, to je
ostavio svoju prtljagu i arhiv. Iz spisa, to su zapljeiijeni, sa-
znao je Husein kapetan, da je sjjggnft almint Natflik pasa, a na
njegovo mjesto po^t^vlie^ ^i^i^gin'-^giija ^ phi mpa a . Nakon
slabog otpora zauzeo je ({Sli paa Fidahi grad Peg)
Vijest o ovoj sjajnoj pobjedi stigla je u Travnik prije 12.
kolovoza (3 reb. evela 1247.) od Husein kapetana tefterdaru i
valijinu zamjeniku Ahmed Seidbegu Vilicu i naloeno mu, da se
upute Krajinici pod kliskim muteselimom odmah putC^abelSLa
Sarajlife da pou preko/Bgaesinia jga Stolafr. pa milom ili silom
protjeraju iz zemlje ^li, Namik pas^ Spomenutoga dana izdao
je^Shmed Seid kao zastupnik bosanskog vezira bujruldiju, u
kojoj se ovo sve konstatira i Sarajlijama nareuje, da se odmah
upute na Stolac.
24
) Posavljarci i Foaci krenuli su na Gacko, da
se ogledaju sa Smailagom engiem.
25
) Ali Namik paa je prije
umakao preko Dubrovnika u Tursku pomou Aliage Rizvan-
begovia i tako su prve dvije vojske bile nepotrebne te se povra-
tie kuama.-aCPosavliake i Foake potui Smailaga u Bora-
koj nahiji.
Sjajnu pobjedu na Kosovu nijesu Bonjaci umjeli iskoris-
titi. Postignuti uspjeh propao je odmah poslije bitke na istom
mjestu, gdje je i poluen, to se ne bi dogodilo, da je Husein bio
onako sposoban diplomat kao vojskovoa. On je drao, da je
stvar svrena i povratio se s vojskom u Bosnu, mjesto da goni
i dalje velikog vezira, ili da poe opsjednutom Skadru u pomo i
oslobodi saveznika, a onda zajedno da krenu put Carigrada. Da
je ovo uinjeno, sigurno bi se ovaj pokret drugaije zavrio.
Kako se razila bosanska vojska s Kosova ima vie verzija.
Dr. Baagi pie, da se Husein pobjedom na Kosovu toliko uz-
digao, da je znao biti nepristojan spram svojih drugova i da je
njegovo ponaanje na vezirsku prekorailo svaku granicu. To
povrijedi ponos kapetana i ajana i razoarani njegovim postup-
kom poeli su se razasipati. Husein je bio od naravi ponosit i
zadrt, kae isti pisac.
2
) Drugi nam pisci, pie dr. Prelog, na-
vode i druge-razloge.<likLYezir^posluzio se istim sredstvima
kao i kod Mustafe pae, naime obeanjima i laskavim-riieimi
24) Sildil 69, str. 73.
25) Baagi Q. C. str. 142.
26) Baagi o. c. str. 141.
15
i tako Bonjake m^vni i n rairi ^RJTVT i^fiSTaStiii imali su naj-
prije sasluati elje Bonjaka. Oni u glavnom stavie gore spo-
menute zahtjeve pod 2, 3 i 4 i^zatraie
T
da se otiman lffreirtrre
ga. vezira, ffiisfiin kapetarft Na sva tri zahtjeva pristade Reid
v
paa. Bonjaci se odmah povratiedrei da je ovo obeanje
dovoljno.^, ne saekae carski-l'ermajk Osim toga valja uvaiti
jo i to da je Reid paa potajno poruio tuzlanskom kapetanu
MflhTnflflJflffifr da to nije velika stvar, to Bonjaci trae svoga
vezira, samo neka se ne trai vezirstvo za tako nilada i neprak-
tina ovjeka, kao to je to Huseis) To bi 6oIje priliilo starijem
na pr. njemu, Mahmudbegu. Huseinu je poruio, neka se samo
povrati kui a on e mu kod cara isposlovati ferman. UZJJOJUU
jos-javij da tuzlanski kapetan radi o prr[evayi.
27
)
Kada se tako Reid paa rijeio Bonjaka, navali na Skadar
i prisili Mustafa pau na predaju.
i . ' " ^ m m m m '$-*.
V.
31. kolovoza 1831. zadesio je Sarajevo katastrofalan po-
ar, u kome je stradala skoro sva arija.
28
) Ovo se smatralo
ravim predznakom, kada se u nj povratio Husein kapetan kao
pobjednik. Njega i njegovu vojsku doekae Sarajlije vrlo li-
jepo. ^aim^rgovaciZj neEE bogatijih ljudi syo je Sarajevo
stajalo uz Huseina. Na prijedlog Mujage Zlatarevia izabrae
^pj ^i ' na za bosanskog vezira s naslovom pa^oni prvaci, koji
mu ostadoe vjerni i nakon pobjede nad vojskom velikog ve-
zira.
29
) Izbor je obavljen u Sarajevu poetkom listopada spo-
menute godine. Pri povratku potroeno je u Sarajevu na razne
potrebe njegove vojske 21.579 groa i 34 pare. Trokovnik o
ovim izdacima zaveden je u sidilu broj 69 na 83 strani 7. de-
mad-ul evela 1247. (14. listopada 1831.). Husein su tu navodi
kao paa, a ne kao kapetan ili serasker bosanske vojske i prema
ovome je izbor obavljen neto prije 14. listopada 183LjS5sgSfc
-Je~ostao kao vezir do 4. lipnja ^ ^ j dakle JJ^svemu osam mje-
jggi. Narod ga prozva iimaj od Bosne, a on se~potpisivao Hu-
sein paa. Popovi apanin, a po njemu i drugi navode da se
Husein potpisivao vitez od Bosne, ali s ovim atributom nije
mi poznata niti jedna isprava.
30
) Dr. Mih. Gavrilovi zna da se
Husein prije izbora za vezira potpisivao Bosanski vitez i pred-
voditelj cijele bosanske vojske. Vezirski peat dao je napra-
viti od zlata, kako to pie fra Anto Kneevi po prianju ne-
27) Prelog: Povijest Bosne II. str. 43. | &
28) Netoni su podaci o ovome poaru u Pavlovia, gdje se navodi,
da je izgorjelo 3000 kua, 4 damije, 7 velikih hanova (o. c. str. 26.)
29) Izbor je obavljen u kui Mujaginoj, koja je stajala u dananjoj
Aleksandrovoj ulici, ondje, gdje je danas Hipotekama banka.
30) Glasnik Srp. Uen. Drutva, knjiga IV. str. 214.
16
Peat tiusein kapetana.
kog Ambre iz Skoplja, koji je peat pravio.
31
) U sredini pe-
ata itamo u prijevodu ovo: Uzdam se u velikog stvoritelja,
vgh mu Hi ISPITI 1347. Unaokolo u sedam polja stoji u pn-
jevodu: Pomo jp nd "Ro^a. i pobjeda skora i obr
a
d
n
3
V
3
PV
-
nike, Bog nam je dosta i doista upravitelj i ba gospodar i
zatitnik^Nema snage osim Boga "velikoga^, Ispod ovih sedam
polja. sTT-jem sedam nzvTfa": ^Q priTateliiiTo^^lavni. o mogui, o
dareljivi, o milostivi. 0 POTf"^
71
'^
1
^
1
^^f t f l P
1
^- ~t
)OT
^
slTr
>
OVO po p r i j e v d d u n S a eff. Miidpri7,nviV.fl..
32
)""NaTrnTi iVhrvra. ns t gn
je Gradaevi krae vremena u
Sarajevu, a drnda se preseiom
(
wzu^ki^JI!i22nife. Prije odlaska
imenovao je Mujagu Zlatarevi-
a sarajevskim mnselimom. a
smatrajui se i hercegovakim
vezirom postavio je JEJasaxibg&
Manova nevesinjgkim a Meh-
medbega /Turhanittt .gatakim
muselinom.
33
)Turhaniiu protjera
gmailaga engi iz grada zaje-
dno s njegovom etom, a Baaga
Hedepai nije mogao sprijeiti
ulaz Manovu u NevesinjeTjer
je bio odsutan. Zlatarevi i Manov ostae na svojim mjestima
do pada Huseinova.
S velikim slavljem otpraen je Husein paa u Travnik, gdje
je uredio sjajan dvor i poeo vezirovati
34
) okruivi se svojim
ljudima, ali to bijae za kratko. Za ceha j u imenovao je Hasan
Alajbega Sijeria iz Gorada, za tefterdara Ahm.edbega Vilica
iz Travnika, a za haznadara Hadi Mujagu Prijepoljca. Sve va-
nije poslove rjeavao je sporazumno s ajanima. U pismu, to^A
ga je 13. srpnja 1832. pisao iz Osijeka knezu.I^gtternisliii, istie,
da svako pismo za unutranjost paaluka ili na izvan nije moga<
opremiti, dok ga nebi vidili i prouili prvaci. Na svim njegovim
bujruldijama, to sam ih vidio, stoji: bil istiklal ajaleti bos-
naden ibu bujruldi t as dir olundi (ova je bujurldija izdana
od samostalnog ajaleta bosanskog).
U raznim mjestima izmjenjene su kadije. Tako je i u Sara-
jevu skinut kadija, postavljen od sultana, toboe zbog nespo-
sobnosti a imenovan poetkom reeba 1247. (prva pola prosinca
31) Bosanski Prijatelj IV., str. 120 i 121.
32) Glasnik zem. muzeja 1916., str. 29 i 30.
33) Manov je rodom iz Novopazarskog sandaka, a Turhanija ie
Sarajeva.
34) Husein paa je pozvao iz Sarajeva najvrsnijeg terziju Hadi
Abdiju Mostia i uinio ga svojim terzibaom nad drugim terzijama, koi*
su radili za pau i njegovu svitu.
17
1831.) EmaiL-endiia kodralija pristaa pokreta.
35
) Mjesto
malodobnog mutevelije Gazi Husrevbegova vakufa Mehmeda
postavio je Husein paa za upravitelja ovoga vakufa svoga
bajraktara Abdul Hamida, po zanatu saraa bujruldijom od
poetka abana (poetkom sijenja 1832.).
36
)
Rijetki su veziri, koji bijahu u tako tekom poloaju kao
Gradaevi, premda je imao vjernih pristaa meu plemstvom
i premda je veliki dio naroda u nj upirao oi i oekivao, da e
spasiti Bosnu od reforama aur-sultana i zato mu vjerno
sluio. Ovom tekom poloaju bilo je vie razloga. Ferman na
vezirstvo nije stizao i ba su ga zato ostavljali pojedini prvaci.
Tako je danomice rastao broj njegovih protivnika. Mnoge nje-
gove protivnike vodili su lini interesi, neki su mu zavidjeli na
poloaju, a opravdavali su to tim, kako je Husein ohol prema
njima, a neki su mu podmetali da radi o izdaji. I ako je Husein
pain poloaj Tnvao~svaki dan teI7~nije" on klonuo ni u naj-
teim asovima. Hrabrila ga je vjera u Boga i pouzdanje u se
i svoje vjerne pristae.
Znamo,.kako se Namik paa ponio nakon predaje, Husein
se pak pokazao kao pravi plemi po srcu i inu opremivi o svom
troku preko Brkog put Vidina porodicu onog kukavnog ve-
zira, im je zasio na vezirsku stolicu u Travniku.
Plusein je izdao vie bujruldija kao bosanski vezir, od kojih
su nam se neke ouvale u 69. i 70. sidilu sarajevskog erijat-
skog suda. Bujrudlijom od 23. VI. 1247. (29. X. 1831.) strogo
je naloio, da se damije i mektebi poprave, a gdje u selu mek-
teba nema, da se sagradi, da se slubenici plaaju u redu i da
se namaz dematom klanja i da se kanjavaju oni, koji to ne
vre.
37
) Nekoliko dana kasnije (29*. VI.) izala je druga, u ko-
joj se preporuuje u tri sveta mjeseca osobita pobonost.
38
)
Premda je Gradaevi i sam bio vrlo poboan ovjek, drim
ipak, da su onovremene okolnosti diktirale ove bujruldije, na-
roito onu drugfu.
U bujruldijama, u kojim je postavljao muselime i njihove
zamjenike, strogo im je nalagao, da se dre zakona i eriata, da
tite sirotinju, da se odvie klonu zuluma i da tono vre od-
redbe, koje se odnose na ovaj pokret, jer je pokret za spas
vjere.
39
)
Huseiiiu nije stizao ferman o imenovanju, kako mu je obe-
ao veliki vezir. Sam je uviao s dana u dan, da je prevaren.
Uviali su to i drugi i zavidei mu na poloaju isticali su ovu
okolnost i ostavljali ga, kako je prije spomenuto. C^vg^nviti
z.a3ddnika^iaL^^
35) Sidil 70.
36) Original n ostavtini Muhamed ef. Kadia.
37) Sidil 69, str. 89.
3S
) Ibid.
l
0
]
39) Sidil 70, str. 32.
18
beg. Uza nj je pristao zvorniki kapetanJMahmud paa Fidahi,
koji je zamrzio na Gradaevia, radi njegova osobitog prija-
teljstva s^Alipaoi^ Fjffaftjfom.i fo
V!
^]_^f^2^\ "
a T C n
-
. sovo poao/ liusein se posluio terorom protivovaklh ljudi.
Neke je poslao-Lna- steatite kao teanjskog i gradikog ka-
petana, Mahmud Alajbega Filipovia, nekog Izetagu iz Trav-
nika, Ibrahim eff. iz Jezera, travnikog kadiju i dvojicu muf-
tija teanjskog
40
) i prusakog
41
). .Mnogi se spasi^-bijegomr^i
Slavoniju i Beograd. Meu bjeguncima bio je Huseinov bpat
(Psman pab, i roak Ahmedbeg (Begefendija).
Ovo je natjeralo Gradaevia, da je poeo traiti ferman
za vezirstvo. Guverner Dalmacije Tomai javio je bekom
(r ministarstvu unutranjih poslova 6. studenog 1831. kako je
i Husein poslao jednu deputaciju u Carigrad, koja e moliti sul-
Itana, da mu dade Bosnu i Hercegovinu kao nasljednu knee-
Ivinu, kao to je dao Srbiju Milou Obrenoviu.
42
) Za ovu de-
putaciju domai izvori iie znaju, ali znaju, da su se pristae
Huseinove obraale pismeno u Carigrad, da ga potvrdi kao ve-
zira.
43
) Juki pie, kako je Husein uvidjevi prijevaru velikog
vezira poslao dva tatarina u Novi Pazar, te mu ovi donesu fer-
man, kog je on sam nainio, da mu je na Bosni dato vezirstvo
pa razdijelivi teskere pone harae kupiti i vladati kao vezir,
44
)
ali ovo Gradacevi nije uinio. Ovakav bi ferman bio proitan
po starom obiaju i u sidil zaveden, a o tome nema nigdje spo-
mena. Husein je napisao u ovoj stvari arzuhal na velikog ve-
zira i poslao ga u prosincu 1831. po kapidibai Huseinbegu i
enderonskom okadaru Mula Aliagi, a njegov tefterdar Vili iz-
dao je teskeru, kojom se preporuuju ova dvojica svima vla-
stima na putu od Travnika do Novog Pazara.
45
) Mula Aliaga
uruio je ovaj arzuhal velikom veziru.
46
)
Meutim prij^ no su ova dvojica mogli stii u Carigrad,
proglaen je Husein kao buntovnik i uzurpator. 0 ovom. je donio
poluzvanini komunike Moniteur Ottoman u prosincu, a pot-
puno ga prenese austrijski Beobachter od 6. I. 1831. Tu se
40) Tesan jski je muftija bio Hasan sin Osmana alemdara (bajra'k*
tara) elebi*ulia. Pogubljen je u gradu Samoboru na Drini, gdje mu se
i sad grob vidi. Njegovi su potomci Muftii u epu. Njegov praunuk ka?
dija Hazim eff. Mufti pie, kako je Husein traio od ovog muftije fetvu
za rat protiv sultana a ovaj se tome opro i stoga je pogubljen. Gajret;<
1927. str. 186189. Seidovi: Tuan spomen, Sarajevski List 1894.,
br. 68. od 13. VI.
41) Pavlovi o. c. 26. i 27.
42) Ibid. 27.
43) Sidil 70, str. 14.
44) Zemljopis i povjestnica Bosne. Zagreb 1851., str. 147.
45) Sidil 69, str. 90. Teskera izdana 12. redepa 1247. (17. XII. 1831.).
46) Sidil 70. str. 14.
19
kae, da je Husein neznalica, grub ovjek, koji ima svoje pri-
vatne planove te je obmanuo svijet da se bori za neke vie
ciljeve, da se oko njega iskupili nevaljalci i skitnice. Dalje stoji:
On (Husein) se doskora pretvarao, da je vjeran caru i na
taj nain varao svijet, ali su to sada uvidjeli i ti naivni ljudi
i ve ga ostavljaju.
47
) Komunike je izdan za vanjski svijet.
U Bosni nije valjda niko o ovom nita znao, a veliki vezir u
nadi, da e ipak Gradaevi pristati na reforme odgovorio mu
je na arzuhal kajimom od 7. ramazan^. 1247. (9. II. 1832.), u
kojoj ga titulira vezirom od Bosne i odaje mu sve uobiajene
poasti (veziri mukerem, seadetlu, rifatlu Husein paa dame
igbaluhu i t. d.) Tu se na prvom mjestu istie junatvo Bo-
njaka, njihova vjernost i odanost prema dinastiji Aliosman,
zatim prelazi na mahzare, u kojem Bonjaci izrazu ju vjernost
prema dinastiji i mole za oprost i potvren je izabranog vezira.
Spominje se i primitak Huseinova arzuhala. Reid paa nema
nita protiv tome, da se Husein postavi za vezira, jer je ve
prestao zakon i obiaj da se veziri rekrutiraju iz dvorskih kan-
didata. Nu poto prei Huseinovi imaju zasluga za dravu i
dinastiju,nenatno je, to on trai vezirstvo, ali ovako se do-
stojanstvo daje samo onima, koji zadovoljavaju sultanovim
naredbama, na e se s_obziromjia njegove pree dati, i pjprrm
akcMge pokori i odmah, ne obziru (u se ni na iie prig-ovr)^ po-
EupTbosanske mladie, obue im nizanfgfoft odijelo i pone jh
vTebati. -Propusti li ovu posljednju priliku, <J5SnIift y^li]y^yp^
(& vojskom na BojpJDk i kazniti sve one, koji se opir^flarfik
1
*
zapovjedima. Husein neka se lati posla, a 0$u kajimu zadrlu?
dSjnosti) U kajimi stoji, da je veliki veziralje Huseinu po en-
'deronskom okadaru Aliagi, po kome je i on poslao svoj ar-
zuhal.
48
)
jtegjd paa poslao jg v^pi VAIMITIIITvdiacL a ve kojih
15. dana kasnije znao jegda se Husein nee pokgB&i i da od
"iijeg odBge bar katokke, pisaT^T^
^Iskupu uPojnicI) da bude vjeran caru i da to preporui svojim
vjernicima, dok on s carskom vojskom u BosniLJbe. Vojska
e krenuti 15. se vala (18.111.) Husein n ovom pismu naziva
veliki vezir <6oganim i naietniKomfe. (Jeleni: izvori, strTl22;
Starine Jugosl. Akad. XVII. str. 106.)
Jo prije no se Husein. obratio arzuhalom na velikog ve-
zira, dolo je izmeu njega i kneza Miloa do interesantne pr&*
piske, koja nam daje jasnu S'llku o ovoj dvojici susjeda, alggag
ju je dr. Gavrilovi u treoj knjizi svogajjjjefa MJToTTffii^fo*
Vf. Knez Srbije pazio je budnim oko, "sto se zbiva preko "Dri-
ne, bio je dobro upuen u razdor plemstva, a i sam je intrigira,
koliko je vie mogao. Nakon bitke na Kosovu poslao je Knez Mi-
47) Pavlovi o. c. p. 27.
48) Sidil 70, str. 14. Rasape o. c. str. 143.
20
lo 50.000 groa Huseinu na peke, da ga tako obveze i obe-
ao mu poslati J o toliko^kad u Uup (Skoplje) aoae.^^Ve
u studenom vidio je Milo, da je Gradaeviceva stvar propala,
pa da mu ne propadne i gornja svota, pisao je Fidahiu u Zvor-
nik, kad je ovaj zatraio danak od Jadra i Radjevine, 29. stu-
denog (po st.), da je jo ljetos na ime toga danka poslao
gornju svotu Gradaeviu kao seraskeru cijele Bosne i uputio
ga, da se o tome izvijesti kod samog Gradaeevia, to ovaj
i uini.
Husein je jclgovorld 16. XII. iz Travnika fethmud pai, ali
je pismo bilo zapravo na adresu Miloevu, kome ga je ovaj i
poslao. Husein je tvrdio, da mu je Milo zaista poslao na Kosova
5QS)00 groa, ali ne u ime poreza Jadrana i Radjevaca ve ^ ^
3Seskg^ i sdfre&njima svo'jim jo ti vie iljat za "one moje
postupke ^ Milo se vara pisao je Husein dalje, ako ^e nada
<3a e Jactarl J^adjevinu oHm^piti nri hfcngn^- On (Milo) veli i
govori da sablju ima, on je jot niie poeo ni kovati, a kamo
li da J"Q~ IT^Q , o^mo^i -fl\]p j\f\f
r
&}\^ r\iZ+^
}
no samo dosta sablju
naotriti. pa tako u Boffa RP uzdam i niemu se dobro nJOltrn,
kad mu ja preko Drine vode preem i na abako polje s
Bonjacima doem, jo e mi i vie pekea davati i dati, a za
mali kusur poreza ondanjeg naroda hoe mi devap dati, a
kada u upriju palanku doem, onda emo se ne samo za go-
dinji no i za vie zaostavi kusur poreza nakusurivati i napla-
ivati s njime, sve to je od naroda ondanjeg zulumom odu-
zeo i narod onaj^Jiiikouapasao ad~njega u uzeti i narodu .na
vjDljjuuuiiuti.
50
)
Milo ie bio veoma rp^dra*^ * znajui za komur^ke, kojim
j e Gr a d a r e v i ogl a s e ^ ?n hiiTitmmikfl j n7.iTrpaf.nfaj 63'gOVOrl^)
je na gornje pismo izravno (Huseinu 4. I. 1832^ Dosad mu nije,
pie Milo odgovarao na pisma, koja su mu dostavljana, jer se
nadao, da e se danas sutra opametiti i bolje s komijama i-
viti, ali kad je dobio ovo pismo od Mahmud pae, rijeio se
da mu odgovori. OrlVyja rfa mn jp na peke poslao 50.000 groa,
on to i veim i silnmm ne ini, a kamo li jednom Huseinu; novac
je poslat na ime jadranskog i redjevskog poreza; to pak on
tvrdi da Jadra i Radjevine i dio p^garske nahiie nee dati Srbili
(to je nadimamo f^to. ie sam Bog vodama i gorama ograme^,
sto ie nekad Serbiji pripadalo, i to premilostivi^ar,n^-nii5.i
opet hoe da prisajedini, to niti ti riusem kapetanu, niti Bosna
ne moete zaustaviti.
Kae da jot nisam ni poeo sablju kovati, a kamo li da
ju imam. I to ti je smeno! Onaj koji mi je knjaevsku her-
vaniju i carski i:es. sad godina dana, poslao, onaj mi je i
49) Dr. Mih. Gavrilovi: Milo Obrenovi III., str. 358.
50) Gavrilovi o. c. str. 362 i 363.
21
sablju dan meni nije nuno ni kovati je, no tebi treba traiti
ju, koji je nisi od cara poluio, ve si se na cara digao, i carske
zapovijesti ne prima.
Preti da e iskati raun od mene kada preko Drine pre-
e i u upriju doe. Ja te za to ne molim da ne ini, ik i
sutra odma prei! Sablja ti tvoja ne moe nita pomoi protiv
same Serbije a kamo li i protiv Serbije i protiv carske vojske...
Svi smo se bojali skadarskog vezira i sam sultan bojao ga se,
pak eno i njega ugasi se, i eno gdi se seta po Carigradu, i car ga
uhvatio za perin i vue tamo amo...
Najzad Milo zavruje da nee da ima posla s njim, za
njega beratliju je nepristojno da pregovara i opi carevim
buntovnikom, koji se bunom doepao bosanskog vezirstva, i
koji e kao buntovnik i proi. Mahmud paa trikalski naimeno-
van je za vezira u Bosni: on je vezir bosanski, Husein kape-
tana ^Gradaevia n^rna ^ teftem v^ra, *.
Isto tako energino pie Milo sarajevskim agama protiv
Huseina <koji se uzneo... kap raspuann rfariste...-za ugu^&a-
zima, pak misli da je postao vladalac nad celim svetom... i
dri da se moe boriti samim stihijama vozdunim. Milo je
energino preporuivao Sarai lij aina^-da^jodu^ta^u-^d-Husema.
izjavljujui da je gotov da uini sultanu svaku pomo protiv
AlLpaa Fidahi mnogo je polagao na dobre odnose sa
Srbijom, jer je dobro znao~ta vrijedi samo njena neutralnost
u borbi koja e se zapoeti. Ova raspra izmeu Husein kape-
tana i Miloa bila mu je vrlo neprijatna i htio je na svaki nain
da ih zblii. U toj namjeri obraao se i Huseinu i Milou, ali
uzalud. (fluseinTe ostao pri svome da ie Milos^Tagagy<.
Huseinovo pismo bilo je zaista puno ponosa i dubokoga
uvjerenja u pravednost njegova preduzea. On se uzda samo
u Boga i u svoga lijepoga sveca Muhameda i nikog se ne
plai: ono lani, veli on,
1
kada smo bili s Boijom pomoi na
Kosovu, ti muhur sajbija (veliki vezir) isti je oni bio, imali su
svu Rumeliju i Anadoliju, do abe, pak da nas nije Bog ou-
vao svojom milou, bi nas sviju popili kao jedan filan vode.
Tako e biti uzda se Husein i unapredak. Ako pak Milo eli
iveti u ljubavi s njim, to je lako, neka samo digne ruku i oko
s onoga_ito je njegovo, Huseinovo t. j . s Jadra i Radjevine.
51
)
f^glilllS. ZSl I^
g
Y ^ - ^ ^ ^
e u
, Gradaeviu igSdPjftsar
ak nadera ce ga CarigrM^^giniiL za VPZBL Njegov ponos
nije mu doputao prihvatiti uvjete velikog vezira. Njegove bi
ga pristalice proglasile izdajicom, a protivniciJbi rekli, da, on nije
za drugim niim ni iao<old*
g
* rinfrfave^'r^p. st,ph^, Hu-
51) Gavrilovi o. c. str. 363365.
22
sein je bio potpuno uvjeren, da mu sada ne preostaje drugo no
^ffohovno prihvatiti za oruje protiv Carigractjp ali osobitom
seuspjehu nije nadao i po svoj prilici bit e to razlog, da je
(Pftnovno poslao fra Iliiu tarevia u ffgt Bie da se radilo o
njegovom prijelazu u esarsku zemlju, ako ga" carska vojska
potue.
Kroniar fra Ma to Miki biljei kako su mnogi muslimani,
znajui za ovo poslanstvo govorili: Fratar sa Husom hoe da
Bosnu kaurima izda.
52
)
Od njegova povratka u Bosnu, njegove su ete-ratav&le-u
TTprv.Aff(>viT)i protiv Alia^g Rizvanbesrovia. Smailagg engia i
rfZnatniji uspjeh postigao je na krae vremena Ahmedbeg
Rezulbegovi uz dalmatinsku granicu. Sve navale na Stolac os-
tale su bezuspjene.
Po starom obiaju jasta<i^,p
gA
WIli .i velika]) iiz rama-
zanski bajram (poetak oujka 1832.), na viiece u Travniku.
Kaima izazva veliko n?;^
A
y
n1
]>
h
^ * 55 zaJdSllMg) spremati^se
na_otpor
T
ako bi zaista sultan pokuao oruanom silom navesti
reforme/^) Odmah se pristupilo izvoenju ovog zakljuka. Na
TSTevala (16. oujka 1832.) opremio je Husem paa ispred sa-
Ciostalnog bosanskog ajalet^Cbujrutetfa po cijeloj zemlji da_se
kupi vojska i to od svakolTkajcla (zapisKaTpo jedan vojnih?)
Fbtgvinom travnja opremljena je i Cjrjjga bujriil(lgc, da bu3e
ve_spremno krenuti na vojsku, kad stigne zapovijed. Najstro-
ije elbiti kanjeni oni, koii bi povisili cijene ivotnim jnaigir-
fticanBD
Husein paa opremio je u travnju i treu vojsku put Her-
cegovine pod zapovjednitvom Muiage Zlatarevi fa,* dok
Rf>
ovaj
govrati postavio mu je. u Sarajevu zamjenikom Hadi Mustafu
Simbelja (20. IV. 1832.)
55
) Htio je ovom vojskom sprijeiti Her-
cegovce da ne bi pritekli u pomo carskoj vojsci, koja je kre-
nula na Bosnu. .fe
Meutim^arska se vojska pribliavala Bosnb Predvodio ju
je novoimenovani^hosanski vez|r Mahi ^dj ggmd^pa^ u naro-
du prozvan Kara M^hmud naa.
Vofljo je sa sobom dS^OO^ Arnauta i <l)0foregularne voj-
ske. Oko Huseina ostalo je ^rlo malo l^ufe u koje bi se mogao
pouzdati ~al j ono sto ie"^ostal? tfg mu je vjeHto) i spremno na
sve. Husein poalje u Novi Pazar Alajbega rodorovia i Krupu
Mehmed kapetana. Ovi se ..u tabori se kod Banj ^e^a Hadi Mu-
jaga Prijpnoliac kod Pri^pnlia E^^M^hi^i^j^i^ svlada naj-
52) Glasnik z. m. J g^ . , str. 183.
53) Baagi o. c. str. 144
54) Sidil 70., str. 23.
55) Sidil 70., str. 32.
23
prije Todorovia i<ptpremi ga svezana]^CangrEd> Hadi Mu-
jaga branio je hrabro upriju na Li mu^al i se i on morade.
predati preteni joj sili. |
Poslije predaje metnue ga na magarca lifeem u natrag i
vodahu ga kroz varo kojoj je on bio zapovjednikom. Ovaj ne-
sretnik vikao je Turcima: Zar nema ni j edno^^, me ubije i
oslobodi ove grdne sramote? Na to mu odgovorie: Ovdje ne-
ma nikakva Turina, vi Bonjaci ste samo pravi Turci.
56
) Ovo
se sve deavalo u svibnju 1832.
Iza toga svlada Mahmud paa jo u nekoliko okraja Bo-
njake i poe prema Sarajevu. Na ovom putu stie Mahmud pau
carska irada od konca zilkade 1247 (konac travnja 1832.), iz-
dana na osnovu jedne fetve, da se Husein Gradaevi kao habis
(nevaljalac) ima pogubiti zbog njegovih nedjela, a i svi prvaci,
koji mu ostanu vjerni, dok se svima ostalim oprata.
57
) Iz Sje-
nice 11. svibnja obratio se Mahmud paa bujruldijom na bo-
sanskog biskupa i ostalo katoliko sveenstvo, kojom javlja,
kako je poao protiv Huseina da uini u Bosni red, i molio ih,
da svjetliju narod da bude sultanu vjeran kao to je kroz sto-
ljea bio.
58
)
Mahmud paa je znao da je Husein krenuo iz Travnika put
Sarajeva. Zmajev ehaja Hasan Alajbeg Sijeri otpremio je jo
26. travnja teskeru na sve kadije i ostale slubenike od Trav-
nika do Sjenice, da priprave vojsci konak i zahiru. Husein s
vojskom kree u etvrtak (3. svibnja )a neprijatelj je ve u No-
vom Pazaru i sprema se da krene dalje.
59
)
Mujaga Zlatarevi ratovao je 42 Hercegovini. Razbio je Ba-
agu Redepovia kod Nevesinja i upravo strano poharao ima-
nje ovog starog koljenovia. Usto je prisilio Aliagu Rizvanbe-
govia, da se opet morao sklonuti u^ tvrdi Stolac. Tvravi nije
mogao n&sta uiniti. Kad mu stigoe nepovoljni glasovi od
Huseina iz Sarajeva pohita onamo. Tako je Aliagi i njegovim
pristaama bio otvoren put, da pou u pomo Mahmud pai.
Husein je prvih dana svibnja stigao u Sarajevo i tu oe-
kivao povratak svoga delegata iz Bea i radi toga zatezae po-
lazak vojske u susret Kara Mahmudj^ Kad je ovaj stigao u
neposrednu blizinu grada izgleda, da je Husein bio potpuno
uvjeren-JJ^fteu^pj^h otpora i kao da je u ovoj nezgodi i zabo-
ravjojjjjoaan^^ se"i)^^Mahmud pau izft-
alje nekoliko pametnih ljUST iz _seJira &s da^yi,ma. Tj ^ g ^ f
^snTJnTnregovaraju. Ova,? prijedlog uijgdi po^osJaosanskih
pretorijanaca i golim sabljama u rukama-^d-4i^4Aaj^g1a.s grak-
56) Prelog o. c. str. 46. i 47.
57) Ovjerovljeni prepis ove irade u g. Fehim eff. Spahe
58) Jeleni: Izvori, str. 122.
59) Sidil: 70., str. 32.
24
nue: Tko n^ *ng* P
r i H
Mahmud pasu poslanja viejamgOEori,
deraemxx-mu mater.
JSusein na ovo odmah na noge skoi pa svima ree: Kad
vi meni tako slobodno odgovarate i ja vama svima velim: gEj>
ffie u ovi'cas nq bude u yojsku^slidio^ja u mu i'mater (fera&i
Cmojom rukom glavu oicifr. On se je odmah bacio na konja i
uputio prema Faiima
60
) ne obzirui se ni na koga, a za njime
svi ostali kao pomamni vuci.
61
)
Po odlasku Huseinovu stigao je iz Bea Starevi s pis-
mom cara Franje u kome se preporuuje da se sultanu podloi,
a ritalo da PP nn (os\x F^nnj") kod snlt^na^iamlestiti.
62
)
{Zadnii dfn 3EnjA phtnk^n .j<* M^frmuchn^^ HuMgfma i
^Sjeg6yu_vn-jftkii n^ Jaj i ma Mahmnd pasa onrfir.ii 2. lipnja pi -
sifio iz Ljubogoee franjevcima u Fojnicu. U njem javlja svoju
pobjedu nad Huseinom, koji je pobjegao. Nalae da se javi na-
rodu, da nipoto nita u Sarajevo ne nose i ne idu, jer je Sara-
jevo blokirano, pa bi takovi odmah bili osueni na smrt i pre-
poruuje Aliju Rizvanbegovia i njegovu vojsku.
63
) Nakon po-
raza na Palima Husein je bio potpuno uvjeren, Hp. ^u mn dani
odbrojeni, ali prije no ostavi Sarajevo odlui jo jednom ogle-
dati se s vezirom. Na Zlom Stupu podrug sat od Sarajeva po-
razi ga ponovo Mahmud paa. U drutvu saAl i paomFi dahi -
cem, Mujagom ZTata^viemjUo nekim svojim v;"ernim~prista-
Srrm H^etne(4^
=
E^M_posI]gdnju bitku^pr'el ^icfinamlT
"Rame o rame' borili
jeva;
su se s njim c.
Osam konja noginufo ie pod Zpiai^m. Mahmud rasa imao je
goleme gubitke i u asu, kad je Htio okrenuti natrag, stigoe
mu u pomo Hercegovci j pd T^vanhp^mvjaaa^^ Ovo
je odluilo o konanom porazu Huseinovu. On_jpobjee prgko
CBakrja put ravne Posavina *
;
ffiS
J2&red ^He3^egovaca
f
^jyrivi su ovom norazfrj kapetani tuz-
lanski i zvorniki, koji su boiei se Zmajeve r>gypf.P p^vpli pn-
i ^Cf l &. j ^e, . . at Lkr mi i posva sporo donru do Qiftfi7pr>a ^rdjp
&ZibaiJl^""p6raz Huseinov i vrate se kuama.
^^_inggmova, se voiska^ razbiee na sve strane U njoj je bilo
yrkr^aS35Lmoiito iz me^ove itapetamje. Tako je slomijerfi
ovaj pokret. Jom ovog poj^tarpIoSTje nesloga brat ske, t oj u
J^j osi j ab venkTvezir, na tlfto ga je priredio" Ahagar ki ?^
jbe^ovijakon vijea u Tu l
Sutradan 5. lipnja proveo je Kara Mahmud vojsku preko
Baki ja u Sarajevsko polje, da tako sprijei haranje grada, na
60) Kroniar kae prema carvenom hanu, daleko od Sarajeva
est sa-hata.
61) Glasnik zem. muz. 1927., str. 184.
62) Glasnik zem. muz. 1929., str. 189.
63) Jelcni: Izvori str. 124.
m
koje su se Arnauti spremali. Vei dio Sarajlija sklonio se u
grad na Vratniku. Smailaga engi sreo je staricu Daltu-
rovku, gdje sa neto stvari bjei u grad. Upitao ju kuda e, a
ona mu odgovori: Bjeim u grad jer ide ovamo da robi neki
Smajletina i paetina. Ne bjei neno, neboj se ti ni Smajle-
tine ni paetine.
Slom ovoga pokreta donese Moniteur Ottoman s osobi-
tim ushienjem i u znak osobitog veselja opaljen je u Beogradu
21 top a pounske novine
64
) osvrnuse se na ovaj dogaaj u vie
navrata.
Ovaj je pokret bio u glavnom staleki, a islam je bio samo
firma Pod koj nm JP vofrfiTL.i-da.4<^
]S
pi^^ 'Rosna, post al a aut o-
jaoniixa.Ap.skn hiJ5&_aukaiQmija odrala due vremena uz onaku
zavist i mrnju jnnor\n vRstok^ iji aii ^fti-j3ftrapfl.s,tili i slavjio
kraljevstvo bosansko.
VI.
Nakon konanog poraza bosanske vojske pred Sarajevom
uao je novi vezir Mahmud Hamdi paa sa Aliagom Rizvan-
begovicem u Sarajevo i dao se na ureivanje prilika u zemlji.
Odmah su skinuti s poloaja ljudi, koje je bio postavio Husein
paa i postavljeni oni, koji su bili za reformu.
Ve drugi dan po ulasku u Sarajevo, 6, lipnja, izdao je
vezir dvije bujruldije; prvom je postavio za sarajevskog mu-
selima Musa agu, ovjeka iz svoje svite, a drugom Mehihed
Fadil eff. erifovica za privremenog mulu, dok mu ne stigne
imenovanje iz Carigrada.
65
) Neto kasnije postavio je Ahmed
Munib Glou za zamjenka mutevelije Husrev begova vakufa
mjesto Zmajeva bajraktara Abdul Hamida. U ovim bujruldi-
jama naziva se Husein odmetnikom i izdajicom cara, naroda,
domovine i drave. Po zapovijedi vezirova ceha je ilasana po-
ruena je kavana Hasana Zubovia, gdje je bilo glavno sasta-
jalite Zmajevih pristaa.
66
)
Fadil eff. mislei, pie Baagi, da je Kara Mahmud, kao
Delal i Rahman, odmah se pouri s velikim tefterom,. koga
treba sjei i progoniti, ali se ljuto prevari, jer plemeniti vezir
smjesta podera popis i baci mu ga pod noge s rijeima: Ja
ni jesam ljudski kasap (mesar). Ta reenica dosta nam je, da
znamo s kim je Bosna imala posla.
64) Posoniensis ephemerides poli<tico*statisciae 1832. broj 58, 63. i 64.
65) Sidil 71. str. 214. i 215.
66) Hdil 71.
s
t r. 214. Ova je kavana bila kraj ekrekine damije u
dnu Kovaa.
26
yf Prema gore spomenutoj iradi konfisciran je imetak Hu-
seinov a poto je s njim ostavio Bosnu Muui^a Zlatarevi, za-
plijenjen je i njegov imetak posebnom bujriiidijom.
67
) Husej-
nov pokretni imetak, naen u vezirgkomdvoru u - Travniku,
prenesen je u Sarajevo i na Javnoj drgfei znatno ispod cijene
rasprodan 15711171248. (12. III.) z a . ^^oSgr o a i 27 parit.
Iz zapisnika o prodaji se vidi, da se uz ostefer^tvari nalo preko
200 komada raziie odjee.
68
) Na isL|iain rasprodan je pokretni
imetak Zlatare vica 29. lipnja z a J i l l ^ groa i 38 para. Pri obje
prodaje fungirao je ispred vlasti neki Huseinaga. Dobiveni no-
vac pntrnin jjg vprir u vojnike svrhe.
cp^ to jae ponizi Gradacevica) opremio je Kara Mahmut
paa za upravitelja njegove rezider^jje i Gradaca jednog Ar-
^^.utan^OJlig^io u novoj vojsci t)o asti au&
Nepokretni imetak Hiiseinov uzela je drava, koja je kas-
nije poela davati njegovu sinu i eni dosta neznatnu mjesenu
pripomo. Mulkovne nekretnine ni jesu ni konfiscirane.
Slino se desilo s imovinom ostalih prvaka koji s Gradae-
viem preoe u Slavoniju.
Od ostalih prijedloga vezirovih Porti, odmah je usvojeno,
da se sagradi vezirski konak i vojarna za 1000 vojnika u Sara-
jevu. Vezirski konak (paa araj), sagraen je na Gorici.
69
)
U nj se vezir uselio ve pred zimu. Tako je Sarajevo na krae
vremena postalo glavni grad Bosne.
70
) Do ukinua jgnifot.r5i.
vpsir jp Tnopao ogftflt
1
* " ftflrgjgim *fttj^gfl tf dsrrm
t
Pasi na rezi-
dencija bila j e Simbol npvnp- fda/nja n "finsTii
*& I VII.
v
^jfou 4/ na 5. lipnja)ostavio je Gradaevi svoj ator na
Bakljama i sa nekoliko svojih drugova <"krenuo> ''ff^raflSJ&j^
U Gradacu se nije dugo zadrao, jer je Kara Mahmud poslao
za njim svoje Arnaute. Odavle je spremio mnogo marve i raznih
pokretnina preko Save
(
.
rKa^onT^rom }^J
]
P
ni f l J
bio je u plamenu njegov dvor u
adi. .Zapalio- ^g-^ie^-saKL^Husein prije no je krenuo put Save
sa svojom obitelji i skoro cijelom svitom. Jedan dio njegovih
pratilaca preao je isti dan Savu kod samca, a sjutri dan pree
i Huein kod upanje na slavonsko tlo.
67) Sidil 71., str. 186. Bujraldija izdana 23. safera 1248. (22. srp*
nja 1832.)
68) Sidil 71. str. 171. (Muvekit str: 251.)
69) Troak oko ove gradnje platila je cijela Bosna. Konak je izgorio
1840. Zapalila ga je neka suluda ena Kisika. Kamen iz temelja povaen
je, kad se gradila vojarna 1853.
70
^K^^^^^^mIE^^rMo je Sarajevo glavni graji. Za t J
su vrijeme ovdje sjedili veziri: .Kara_.Mahmud (od 5. lipnja 1832. do lipnja
1833.), Davud paa (do srpnja 1835.) i Vedihija (do srpnja 1836.).
27
im se naoe na slavonskom t l u^s i e Hs e silu austrijski^
Uza sve proteste bili su
=
faz&riiani i pod pratnjom opzemlifiiii
preko Vinkovaca u^O^f c: . Osim Huseinove ene i sina Muha-
meda bilo j e jo s njim 50 pratilaca, 22 ene, 26 djece i 40
sluga, 20 atova i 111 konja. U pratnji bio je i njegov terzibaa
Mosti. Od vienijih Bonjaka bili su j o: Ali paa Fidahi,
Mujaga Zlatarevi, Mahmudbeg Gradaevi, Mustafabeg Tuzla,
Eminbeg kapetan Maglaja, derventski kapetan Mahmutbeg, do-
bo jski kapetan Sinanbeg, krupski Mehmedbeg, Salihaga Tufekci
i drugi.
Gradaevi j e ponio sa
sobom 3000 zlatnih dukata, 2
vree srebrenog novca, 2 vre-
e talira, 2 vree cvanciga, 2
handara zlatom okovana, 4
srebrene kubure, 2 sablje
okiene draguljima, 2 zlatna
fiekluka, 7 deferdara u
zlatu, zlatni sat sa 4 poklop-
ca, srebreni sat, 1 zlatnu du-
hansku kesu, 2 srebrena svi-
jenjaka, 4 zlatom izvezena
odijela, 38 pari srebrenih
pitolja, 38 puaka okovanih
zlatom i srebrom, 4 ureena
handara, 1 dilit, 2 koplja i
2 bajraka.
71
)
Kud su sve ove i mnoge
druge stvari dole, Bog zna.
Poznato mi j e samo, da j e
neto njegova oruja doprlo
kasnije u beki Kunsthistori-
sches Museum. JJzeiraga Ha
r
j
dihasanovi trgovac antik-
nim stvarima u Sarajevu po-
sjednik j e jedne Huseinove
hamajlije, koja j e po sudu
strunjaka remek djelo arap-
ske kaligrafije. Sarajevski
muzej ima jedan Huseinov
urak.
Gradaevi j e bio s ostalim prvacima u Osijeku zapravo
/jfiternirai?. SjtaTryyflli SI LU j adnoj voj arni kr aj stara t vr ave.
Na njih se strogo pazilo premda su se mogli slobodno kretati
71) Ove su stvari navedene u iskazu, to je sastavljen 4. srpnja 1832.
i pos
T
an u Be dvorskom ratnom vijeu Tu se naziva Husein uzurpatorski
ex*vezir i kapetan od Gradaca Huseinbeg.
Odlomak iz hamajlije Husein kapetana.
28
po gradu i najblioj okolici. S prijateljima u Bosni ni jesu se
smjeli dopisivati. Biskup Strossmayer bio je u ovo doba gimna-
zijalac i priao je kako je s ostalom djecom esto iao gledati
Zmaja od Bosne, kako jae sa svojom pratnjom i kako su se
nadmetali u bacanju dilita.
72
)
Ve krajem lipnja povratie se neki emigranti u Bosnu,
vjerujui u amnestiju Kara Mahmudovu, ali kad ih ovdje za-
tvorie ne htjede se niko vie vraati. U to se sporazumi knez
Milo s velikim vezirom, da Milo ponudi svima emigrantima
amnestiju, O tome je knez pisao Avramu Petronijeviu 28.
lipnja (po st.) meu inim ovo: U naoj politici stoji nam igrati
ovu rolu: vaditi Turcima oproteni ja, biti Hristijani i jo naj-
glavniji neprijatelji Bonjaka.
73
) Istoga dana uputio je Milo
pismo Alibegu Karafeziu i pozvao Bonjake i Arnaute iz e-
sarovine u Srbiju osim Zmaja i Fidahia. Mnogi su preli i bili
pomilovani.
Gradaevi prelazei u Slavoniju, drao je, da e biti
primljen kao vezir, ali se u tome ljuto prevario. Austrijske su
ga vlasti uvrijedile svojim postupkom, uz to su mu i imovinu
konfiscirale. Uzalud je traio Husein, da ga puste caru Franji
u Be, a uzalud se i tuio knezu Metternichu. Uz to ga ni u
Osijeku nijesu putale s mirom turske vlasti. Na 17. lipnja
pisao je beogradski vezir Husein paa na austrijske vojne vla-
sti, neznajui da je Gradaevi napustio Bosnu, da mu se ne
dozvoli prijei granicu, jer on nije politiki krivac ve prosti zlo-
inac, koji je mnoge nedune ljude otpremio na drugi svijet,
imetak im konfiscirao i opljakao dravnu kasu. Slino je pi-
sao veliki vezir i Metternichu. U pismu naziva Huseina zli-
kovcem i trai da se izrui. Metternich odbije ovaj zahtjev.
Sada se razvila prepiska izmeu Bea i Stambola, s kojom je
u vezi i Huseinov popis raznih stvari i gotovine, to je iza njega
ostala u vezirskom dvoru u Travniku, poslan preko Bea
Porti.
74
) Kako se Husein uz svu strogost i panju vojnih vlasti
poeo dopisivati s pristaama u Bosni, odluilo je dvorsko ratno
vijee premjestiti ga u Komoran, ali ovo nije izvreno, jer je
u isto vrijeme poruio Metternich Gradaeviu, da se obrati
sultanu s molbom za milost i da e se esar za nj zauzeti.
Metternich je to uinio, jer mu je austrijski poslanik u Cari-
gradu javio, da je Porta pristala da Huseina pomiluje. Na ovu
poruku predali su Husein i Fiali molbu za pomilovanje, U
rujnu 182. stigao je ferman, kojim je Gradaeviu dozvoljeno
72) Marti: Zapamen ja str. 7., Jeleni: Kultura i bosanski fra*
njevci II. str. 141.
73) Gavrilo vic o. c. str. 370.
74) Riza ef.f. Muderizovi: O blagu Jiusein kapetana Gradaevia
(Zmaja od Bosne), kojeg je ostavio u vezirskoj palai u Travniku pri bi*
jegu u Srijem nakon poraza kod Sarajeva. Gl. zem: muz. 1927., str. 215*220.
29
prijei u Tursku, ali da ne ivi u Bosni, nego gdje mu Porta
odredi i da najprije doe u Carigrad. Odmah je odveden u
Zemun, gdje mu je general Fojt proitao carski ferman. Uz to
mu je stavljeno na volju, da ostane na austrijskom tlu ili da ode
u Tursku. Tek nakon dugog kolebanja i to najvie zbog toga,
to mu je bilo zabranjeno ivjeti u Bosni, odlui se peti dan
za prijelaz u Tursku u potpunoj rezignaciji ne pitajui, ta e
biti. Na 1. listopada preao je u Beograd, a 3. se prikazao ve-
ziru. S njim preoe Fidahi, Zlatarevi i Krupa kapetan s prat-
njom.
Ovom predajom potpuno je svren ovaj pokret.
Neuspjeh i neizvjesnost to ga eka u Carigradu obori Hu-
seina na postelju. Dva mjeseca leao je u Beogradu, a kroz
to vrijeme beogradski vezir izradi svima osim Huseinu i Fida-
hiu povratak u Bosnu. Miloev tjelesni lijenik dr. JJjAoLK^
niberL posjeivao je Huseina i njemu imamo zahvaliti toan
opis Zmaja od Bosne.
Husein kapetan pie Kunibert imaae po gotovu 30
godina, stas mu bijae srednji, izgled interesantan, pogled blag
i sumoran, osmjeh pun drai i tuge, njegove krupne oi natkri-
ljivahu guste i ukrtene obrve, bjeloea njegove koe izdavae
vie urijanski tip njegove majke no onaj ponosnoga, suro-
voga i poludivljeg Bonjaka. Jedva bi se moglo vjerovati, da
se pod ovim nejakim i njenim tjelesnim sastavom mogla skri-
vati ovako krepka dua, vojniki darovi, velika tatina, a naro-
ito lina hrabrost, dotjerana nekada do drskosti. Iskren i mar-
ljiv musliman, on je briljivo vrio spoljne obrede svoje vjere
i propise Kurana i ni zata na svijetu ne bi on propustio onih
pet molitava dnevno, ta vie, esto su ga viali kako za vri-
jeme razgovora okree oi k nebu i ponavlja sasvim tiho po
neku molitvu ili stihove iz Kurana, i protiv opeg obiaja svo-
jih sunarodnika uzdravae se on briljivo od raznih vinskih i
alkoholnih pia zabranjenih zakonima islamizma.
75
)
U prosincu uputio se Husein s Ali paom Fidahiem, dvo-
jicom sluga i jednom slukinjom u Carigrad. Sijlj^^iiiii^po-
nudi da se primi velikoff ina nad nizamom. Nadao se tako,
da e njegov primjer i druge potaknuti ~na pokornost. Husein
vjeran svojim naelima odbije tu ponudu. Zato bude prognan
s Fidahiem u Trapezund. Prije noJto je otiao umrij_iij]ari~
gradu. <33an njegove smrti nije poznEfr, ali se moe priblino
odrediti. Beirbeg Gradaevi, danas najstariji lan ove po-
rodice, poznavao je onu sluavku, koja je s Huseinom otila u
Carigrad. Ona mu je pripovjedala, kako se Zmaj od Bosne
spremao, da proslavi Mevlu i pokupovao sve, to je bilo po-
trebno. I upravo onaj dan kad se imalo to obaviti doao je kui
75) Kunibert: Srpski ustanak i prva vladavina Miloa Obrenovia,
Beograd 1901., str. 312. (Preveo dr. M. R. Vesni.)
30
i uzimajui abdest pozlilo mu, poeo je povraati i u tome ispu-
stio duu. Pokopan je na Ejub^. gdie mu se i sad grob vidi.
Mevlud 1249. pao je n^^PT^rTOJa, 1832LM po tome Huseinova
smrt pada negdje ovih dana. Misli se, da je otrovan a u ono
je vrijeme harala i kolera, pa je mogue da je umro i od zaraze.
Husein kapetan umro je u cvijetu mladosti. Bio je najzna-
menitija linost svoga doba u Bosni, i kako sam pie u jednom
pismu, njegovoj nesretnoj sudbini vie je kriva volja naroda,
starina njegove porodice, i njegovo bogatstvo nego njegova
tenja za ast i vlast. On je posljednji kapetan Gradaca.
Dvojica naih knjievnika obradie ovaj pokret. Josip
Eugen Tomi napisao je roman pod naslovom Zmaj od Bosne
~~u87ii., iy.j koji je prevela na njemaki jezik Olga Filipovi
(Zagreb 1910.) i Krsto Pavleti drgmu Bratski Inat (1911.),
oba djela izdala je Matica" Hrvatska. Interesantno je da o ovome
pokretu nema ni jedne narodne pjesme.
Iza Huseina ostao je jedini gjxL M.nhamgdtg8ar. Nakon po-
vratka iz Beograda ivio je krae vremena u Sarajevu kod
Mujage Zlatarevia a onda u Gradacu, gdje je i umro 1271.
(1854.55.). Pokopan 38 pod munarom oeve, damije.'T/hi-
haniedbegova ki otila je s majkom u Carigrad i tamo umrla
bez potomaka neto prije ISIS*- S njom su izumrli direktni po-
tomci Huseinovi.
Brat Huseinov Osman paa umro je u Gradacu 4 rama-
zana 1249. (14. I. 1834.), a Hadi Beirbeg 1263. (1847.). Oba
su ostavili lijep vakuf.
Ali paa Fidahi povratio se u Bosnu 1835. i do 1840. i-
vio je u Bijeljini. Ove godine ponovno se digao na oruje protiv
pae Vedihije i bio ponovno prognan u Malu Aziju. Umro je na
otoku Cipru. U Bijeljini ive njegovi potomci i zovu se Paii.
Drugi Huseinov prijesni prijatelj Mujaga Zlatarevi po-
vrati vi se iz emigracije ivio je u Sarajevu i bavio se svo-
jim zanatom sve do 1. oujka 1863., kada ga zatee smrt u 65.
godini ivota. Pokopan je u dvoritu damije u Mjedenici.