53

mr. sc. Boidar Filipovi-Gri, dipl. ing.

Igor Ivankovi, dipl. ing.
Robert Vlajevi, dipl. ing.
HEP Prijenos, Prijenosno podruje Zagreb
ZATITA OD GUBITKA SINKRONIZMA U PRIJENOSNOJ MREI
SAETAK
Iznenadni dogaaji u elektroenergetskom sistemu poput naglih i velikih promjena optereenja ili
kvarova koji se kasno iskljuuju, uzrokuju oscilacije koje su poznate kao njihanje snage. Njihanje snage u
konanici moe dovesti do gubitka sinkronizma na prijenosnim koridorima ili dijelovima sistema.
Posljedice toga su neselektivna iskljuenja i u mogui raspadi dijelova ili cijelog sistema. Primjena zatite
od gubitka sinkronizma u prijenosnoj mrei jedan je od naina spreavanja tih scenarija.
Kljune rijei: Zatita prijenosne mree, zatita dalekovoda, gubitak sinkronizma
OUT OF STEP PROTECTION IN THE TRANSMISSION NETWORK
SUMMARY
Sudden and hugs changes of the power system load or lately switched of the fault in the power
system caused an oscillations who a well known like power swinging. This can finally make an out of step
conditions in the transmission corridors or in the part of the system. Unselective tripping can happened or
we can have drastic cases like partly blackout or blackout in the entire system. Out of step protection in
the transmission grid is the one of the very effective measurement to suppress this scenario.
Key words: Transmission network protection, line protection, loss of synchronism
1. UVOD
Povezivanje elektroenergetskih sistema u jugoistonoj i istonoj Europi sa sinkronom cjelinom
UCTE/CENTREL u tijeku je ve nekoliko godina, slika 1. U Hrvatskoj su to projekti izgradnje TS erjavinec i
TS Ernestinovo, te veze izmeu Hrvatske i susjednih drava. Potrebno je pripremiti i nove i stare objekte,
to podrazumijeva ugradnju primarne opreme i visokosofisticirane sekundarne opreme upravljanja,
zatite, te naprednih komunikacijskih sustava.
2. SISTEMSKA ZATITA KAO DIO PLANA OBRANE EES-A
U vie europskih elektroenergetskih sistema u punoj funkciji je tzv. "Plan obran", to je sistem
mjera kojima se nastoji sprijeiti poremeaje ili njihove posljedice u svrhu ouvanja sigurnog rada EES-a.
Dakle po nastupu poremeaja, sistemi zatite i upravljanja nastoji sprijeiti degradaciju sistema, te ga
B5 06
HRVATSKI KOMITET MEUNARODNOG VIJEA
ZA VELIKE ELEKTRINE SISTEME, ZAGREB, Berislavieva 6
ESTO SAVJETOVANJE
CAVTAT, 09. - 13. studenoga 2003.
B5 06
54
pokuavaju vratiti u normalno stanje i minimizirati nastalu tetu. Postoji niz razliitih rjeenja koja ovise o
pojedinoj zemlji i stupnju tehnolokog razvitka, takoer oni se razlikuju i po broju funkcija. Svima im je
zajedniko koritenje visoko razvijenih komunikacija i SCADA sustava.


Slika 1. Planirane interkonekcije u Europi
U sklopu priprema za ostvarenje europske energetske interkonekcije, za potrebe UCTE-a
napravljeno je vie analiza stanja, scenarija i plana obrane svakog pojedinog sistema i sistema u cjelini.
Prijenosni sistem u Hrvatskoj morao bi biti posve spreman za spomenute interkonekcije s kvalitetnim
planom obrane.
U svim materijalima naglaava se, vanost iskljuivanja kvarova i poremeaja u vremenu manjem
od 100 ms, te kako je potrebno imati na raspolaganju sigurnu komunikaciju za potrebe zatite. Dulje
vrijeme otklanjanja kvara moe dovesti u pitanje stabilnost sustava. Neka proraunata vremena kritinog
otklanjanja kvara za planirane interkonekcije, su samo 155 ms, u protivnom moe se dogoditi pojava
asinkronog pogona itave regije. Preporuka je, deaktiviranje funkcije njihanja snage odnosno ugradnje
releja za gubitak sinkronizma na dalekovodima. Preporuka navodi potrebu postojanja zatite od zatajenja
prekidaa kao kljune karike za iskljuenje kvara. To su naini koji bi donekle omoguili ouvanje
elektroenergetskog sistema, u protivnom e se dogoditi djelomini raspadi sistema u regiji.
3. GUBITAK SINKRONIZMA U ELEKTROENERGETSKOM SISTEMU
3.1. Statika stabilnost
Statika stabilnost se moe objasniti na primjeru dvostrojnog modela prikazanog na slici 2.
Prikazan je generator G koji preko blok transformatora T i dalekovoda L prikljuenog na elektroenergetski
sistem S. Snaga sistema S je puno vea od generatora G (kruta mrea).
Ako postepeno poveavamo radnu snagu P koja se predaje na dalekovod, to e kod posve
odreene veliine doi do naruavanja stabilnosti i generator G e izgubiti sinkronizam u odnosu na
elektroenergetski sistem S [3].


Slika 2. Primjer dvostrojnog modela
Maksimalna snaga, koja pri sporom poveavanju moe biti predana u elektroenergetski sistem,
naziva se granicom statike stabilnost. Aktivna snaga koju generator G predaje u sistem S, je;
G S
T
L
P U
S
E
G
B5 06
55
cos
S
P U I = (1)
odnosno jednadba za prijenos snage po dalekovodu je;
sin
G S
rez
E U
P
X

= (2)
uvrtenjem P
max
dobivamo izraz (3);

max
sin P P = (3)
Grafiki prikaz jednadbe (3) predstavlja sinusoidu koja ima maksimum za = 90, slika3.
Slika 3. Ovisnost radne snage o kutu prijenosa
Stabilni dio radne karakteristike, je lijevi dio sinusoide za kutove od 0 do 90. Desni dio sinusoide
za kutove vee od 90 je nestabilni dio. Prijelaz u taj dio obino je praeno naruavanjem stabilnosti. Na
slici 3 osim elektrine snage P
el
pokazana je takoer i snaga razvijena turbinom P
meh
. Ta snaga zavisi od
koliine pogonskog medija turbine (para ili voda) i ne zavisi od kuta pa je na dijagramu pokazana
ravnom linijom. U uravnoteenom radu, turbo ili hidrogeneratora mehanika snaga turbine i elektrina
snaga generatora su uravnoteene,

el meh
P P = (4)
emu odgovaraju toke 1 i 2 s dijagrama na slici 3. Ako u pogonskoj toki 1 doe do iznenadnog
poveanja (toka 1') doi e do poveanja elektrine snage na P
el
. Kako je P
meh
ostala jednaka, to e
snaga P
el
biti vea pa e djelovati na koenja rotora. To e dovesti do smanjenja kuta i vraanju u reim
toke 1. Na taj e se nain u razmatranom sluaju ravnotea P
el
= P
meh
ponovno e se uspostaviti to je
znak stabilnosti. Analogno e se deavati uspostavljanje ravnotee kod smanjenja kuta za . Kod rada u
reimu toke 2 i poveanju kuta za (toka 2') elektrina snaga e se smanjiti pa e doi do vika
snage turbine P
meh
koja e djelovati na ubrzanje rotora. To e dovesti do poveanja kuta i vika snage
turbine, te e generator izgubiti sinkronizam. Zato je pogon u toki 2 nestabilan pa se ta toka nalazi
izvan radnog podruja. Toka 3 odgovara P
max
(kod =90) i to je granica statike stabilnosti. No, raditi
na granici statike stabilnosti nije mogue, jer bilo kakvo poveanje optereenja u sistemu, uzrokuje
prijelaz u nestabilno radno podruje i gubitak sinkronizma. Zato se za svaki elektrini prijenos odreuje
maksimalno dozvoljeni tok snage P
dop
odreenog pomou koeficijenta rezerve statike stabilnosti;

. .
max dop
rez stat stab
dop
P P
k
P

= (5)
Raunajui i na mogue poremeaje u tokovima snage (neregulirana kolebanja) P
n.k.
koji se sumiraju k
osnovnom toku i poveavaju ga, koeficijent rezerve statike stabilnosti odreuje se izrazom,

. .
. .
max dop n k
rez stat stab
dop
P P P
k
P

= (6)

90 0 180
P
max
P
meh
P
el
P
el
, P
meh
2
3
1
P
el

P
el
1'
2'
B5 06
56
Koeficijent rezerve statike stabilnosti pokazuje koliko doputeni tok snage treba biti manji od
maksimalnog to bi osiguralo statiku stabilnost prijenosa kod promjene optereenja u pogonu. Prema
proraunima i iskustvima iz odravanja i koritenja [2], usvojeni su slijedei koeficijenti rezerve statike
stabilnosti. U normalnom reimu koeficijent rezerve statike stabilnosti prijenosnih dalekovoda koji
povezuju elektrane s elektroenergetskim sistemom odnosno dalekovodi koji povezuju dva
elektroenergetska sistema ne smije biti manji od 20%. U kratkovremenom poslijekvarnom stanju
dozvoljava se snienje koeficijenta rezerve statike stabilnosti do 8%. Snienje koeficijenta rezerve
statike stabilnosti od 5% do 10 % dozvoljava se takoer i u normalnom pogonu, ako je to neophodno
kako se ne bi ograniavali korisnici ili zbog uvanja hidropotencijala. Prema izrazu (6) i raunajui s
potrebnom rezervom statike stabilnosti najvei dozvoljeni tok snage na dalekovodu odnosno
prijenosnom koridoru odreuje se izrazom;

. .
1
max n k
dop
rez.stat.stab.
P P
P
k

=
+
(7)
gdje je k
rez.stat.stab
- koeficijent rezerve statike stabilnosti.
Veliina P
n.k.
zavisi od snage povezanih elektroenergetskih sistema i odreuje se izrazom;

. . 1 n k
P k P = (8)
gdje je P
1
snaga manjeg elektroenergetskog sistema, a k = 1,1 do 1,7.
3.2. Dinamika stabilnost
Kod kratkog spoja u mrei, to ima za posljedicu veliko snienje napona, dolazi do brzog
smanjenja elektrine snage generatora. U normalnim uvjetima snaga se predavala po sinusoidi I, slika 4,
radna toka je bila toka 1 i kut
0
. U trenutku kratkog spoja, elektrina snaga e se smanjiti, te je
karakterizirana sinusoidom II, a radna toka e se preseliti u toku 2.
Regulatori brzine vrtnje turbine djeluju s odreenim kanjenjem. Zato kad se javi kratki spoj,
snaga proizvedena turbinom ostaje nepromijenjena. Posljedica naruene ravnotee izmeu P
el
i P
meh

javlja se viak snage turbine P
meh
pod ijim djelovanjem rotor agregata se poinje ubrzavati i kut
odgovarajue raste. U vremenu do iskljuenja kratkog spoja, kut uspijeva porasti do veliine, npr.,
jednake
1
, a rotor je sakupio kinetiku energiju, ija je veliina proporcionalna povrini S
u
. zvanoj
povrina ubrzavanja. U trenutku iskljuenja kratkog spoja, toka 3 elektrina snaga raste te postane vea
od snage turbine to je na dijagramu karakterizirano tokom 4. Maksimalna elektrina snaga u
poslijekvarnom pogonu bit e manja nego u normalnom pogonu, jer e poslije iskljuenja dalekovoda
rezultirajui otpor prijenosa porasti. Na slici 4 elektrina snaga poslijekvarnog pogona je prikazana
sinusoidom III. U toki 4 poinje proces koenja rotora koji e trajati do trenutka kad e se u potpunosti
potroiti rezervna kinetika energija rotora. Taj proces karakteriziran je povrinom S
k
. koju nazivamo
povrina koenja. Ako se kinetika energija rotora potroi pri kutovima kod kojih P
el
> P
meh
tj. do toke 5
i kuta
2
na slici 4, to e generator, odnosno sistem ostati u sinkronizmu i dinamika stabilnost bit e
sauvana. Novo stabilno stanje karakterizira se tokom 6, te je uvjet uvanja dinamike stabilnosti;

k u
S S > (9)
ako taj uvjet nije ispunjen, generator e izgubiti sinkronizam. Slika 4 pokazuje kako dinamiku stabilnost
odreuju slijedei faktori:
a) Vrsta i mjesto kratkog spoja ovisi veliina propada napona na sabirnicama elektrana i
smanjenja elektrine snage. Najopasniji je trofazni kratki spoj na sabirnicama ili blizu
sabirnica elektrana, jer u tom sluaju napon i snaga, mogu se smanjiti do nule. Najmanje
opasan je jednofazni kratki spoj. Trajanje kratkog spoja odreuje veliinu kuta do kojeg e se
ubrzavati generator. Dui kratki spoj znai, vea povrina ubrzavanja i manja povrina
koenja, te obratno. Ranije iskljuivanje kratkog spoja, prije zaustavlja ubrzavanje
generatora i poinje njegovo koenje. Zato se svi kljuni dalekovodi prijenosa opremaju s
dvostrukim brzim jednoperiodskim zatitama i dvoperiodskim prekidaima.
b) Optereenje generatora u pogonu prije kratkog spoja, odreuje poetni kut
0
. Uz veu
optereenost generatora vie e biti postavljena linija snage turbina P
meh
na slici 4 i tim e
biti vea veliina P
meh
, koja se ubrzava rotore generatora. Zato poveanje optereenja
dovodi do poveanja povrine ubrzanja i smanjenja povrine koenja. Na dijagramu se vidi
B5 06
57
da se spreavanje naruavanja dinamike stabilnosti moe postii brzim smanjenjem snage
turbine kod pojave kratkog spoja, to se osigurava pomou posebnih ureaja (Power Load
Unbalance ili slino).
Slika 4. Ovisnost prijenosa za normalni, kvarni i poslijekvarni pogon
c) Poslijekvarni pogon zavisi od mjesta pojave kratkog spoja i broja iskljuenih dalekovoda
odnosno elemenata mree. To poveava otpor prijenosa (impedancije sistema) i
odgovarajue se sniava maksimalna snaga i cijela karakteristika elektrine snage
(sinusoida III na slici 4).
3.3. Gubitak sinkronizma
Za razumijevanje pojave gubitka sinkronizma potrebno je razumjeti pojmove statike i dinamike
stabilnosti koji se mogu pojaviti na prijenosnim dalekovodima ili koridorima. Gubitak sinkronizma je
poremeaj koji moe prouzroiti ozbiljne i iroko rasprostranjene posljedice u sistemu, njega je najtee
iskontrolirati zbog izuzetno kratkog vremena za reakciju. Gubitak sinkronizma poprima formu vrlo velikih
oscilacija, na proizvodnim jedinicama i na prijenosnim dalekovodima. Nastanak gubitka sinkronizma
najee nastupa uslijed preoptereenih koridora, odnosno nekorektnog iskljuenja kratkog spoja. Kada
se ovako neto dogodi u sistemu, tada je potrebna brza i drastina akcija dijeljenja prijenosne mrea u
svrhu ouvanja stabilnosti barem u jednom njenom dijelu. U dijelu koji je odveden u otoni rad tada mora
nastupiti efikasna akcija rastereenja sustava po kriteriju frekvencije i napona, kako bi se otoni dio
sistema mogao zadrati u pogonu. Akcije dijeljenja sistema provode se u unaprijed zadanim tokama
dijeljenja elektroenergetskog sistema. Nalog za dijeljenje mree mora se provesti u ekstremno kratkom
vremenu, jer se gubitak sinkronizma dogaa u vremenu od svega nekoliko perioda. Osnovni kriteriji za
ovakvu vrstu akcije su slijedei;
dijeljenje elektroenergetskog sistema u "elektrine homogene" cjeline, gdje svaka cjelina ima
nekoliko proizvodnih jedinica koje se ponaaju isto pri nastupu pojave gubitka sinkronizma,
sigurnu detekciju bilo kakvog gubitka sinkronizma,
izdavanje komande na unaprijed zadanim mjestima za dijeljenje sistema, kao i istovremeno
izdavanje komandi za rastereenje,
ovo su osnovni kriteriji na kojima se temelji akcija dijeljenja sistema, a vremena za takvu akciji ima vrlo
malo. U normalnom pogonu generatori i sistemi spojeni u paralelni rad rade sinkrono. Sinkroni pogon
odlikuje se time to svi generatori i sistemi imaju jednaku frekvenciju i njihovi vektori se okreu istom
kutnom brzinom. Asinkroni pogon generatora prema elektroenergetskom sustavu ili jednog sistema
prema drugom (drugima) javlja se kod naruavanja stabilnosti paralelnog rada. Asinkroni pogon se moe
pojaviti kod nesinkronog ukljuenja dalekovoda koja spaja elektranu s elektroenergetskim sistemom ili
kod spajanja dva sistema. Asinkroni pogon prate sljedee znaajke.

0
180
P
meh
III
P
el
, P
meh
5
3
1
I
P
meh

II
S
k
2
S
u

2
3

1
6
4
B5 06
58
3.3.1. Periodske promjene kuta
U normalnom pogonu vektori napona generatora i elektroenergetskog sistema, rotiraju sa
sinkronom kutnom brzinom
nom
i kut izmeu njih proporcionalan je radnoj snazi predavanoj po
dalekovodu. Kod naruavanja stabilnosti paralelnog rada, prekida se predaja radne snage generatora u
elektroenergetski sistem, a kako je snaga turbine ostala ista, poveava se frekvencija okretanja turbine i
generatora. U elektroenergetskom sistemu dolazi do obrnutog procesa, javlja se deficit snage i
generatori, koji rade u elektroenergetskom sistemu, smanjuju frekvenciju rotiranja. Zato se frekvencija
napona elektroenergetskog sistema smanjuje, zato se vektori napona generatora i elektroenergetskog
sistema okreu s raznim frekvencijama, dolazi do pojave klizanja.

k G S
= (10)

k G S
f f f = (11)
gdje je
k
i f
k
kutna brzina i frekvencija klizanja:

G
i f
G
kutna brzina i frekvencija napona generatora;

S
i f
S
kutna brzina i frekvencija napona elektroenergetskog sistema. Obino se klizanje izraava
u Hz ili u postocima od nominalne frekvencije:

%
100 2
k
k k
nom
f
f f
f
= = (12)
gdje je f
nom
nominalna frekvencija (50 Hz).
Prvi karakteristini znak asinkronog pogona je periodina izmjena kuta izmeu nesinkroniziranih
napona od 0 do 360 s frekvencijom klizanja. Tokom asinkronog pogona frekvencija klizanja nije stabilna,
ve se mijenja. Frekvencija napona generatora se smanjuje pod djelovanjem regulatora frekvencije
okretanja turbina koji nastoji uspostaviti normalnu frekvenciju okretanja, a time i normalnu frekvenciju
napona generatora. Frekvencija napona elektroenergetskog sistema se poveava, jer u njoj dolazi do
"mobilizacije" rezerve aktivne snage, a kad je nuno i do ogranienja potronje. Poetna frekvencija
klizanja je manja od frekvencije na kraju klizanja, te se kree od 2 do maksimalnih 10 Hz (za 50 Hz
sistem), ovo su iznosi karakteristini za vezu generator-sistem. Za spojne interkonekcijske dalekovode
malo tee nastupa sluaj gubitka sinkronizma, ali je mogu u sluajevima velike neravnotee izmeu
proizvodnje i potronje, odnosno kasnog otklanjanja kvara, tada su maksimalne frekvencije klizanja neto
nie, do 8 Hz.
3.3.2. Periodske promjene napona
Razmotrimo proces mijenjanja napona u nekim karakteristinim tokama elektroprijenosa kod
asinkronog reima, raunajui da je vektor
S
statian dok se vektor
G
okree prema
S
s frekvencijom
okretanja odgovarajuoj frekvenciji klizanja f
k
i da su ems po veliini jednaki, tj. E
G
= E
S
.
Za sluaj kad vektor
G
prethodi vektoru
S
za 90 (slika 5.a). Vektor MN, koji spaja krajeve
vektora
G
i
S
predstavlja razliku izmeu tih ems. Veliina razlike ems jednaka je sumi padova napona
na X
G
, X
L
, X
S
od struja I koje prolaze kroz njih:
S G
G L S
E E j I X j I X j I X = + + (13)
Stavimo te padove napona na linije vektora MN, dobit emo toke A i B koje odgovaraju
sabirnicama elektrane i sabirnicama prijemnog elektroenergetskog sistema. Vektori izvedeni od poetka
dijagrama 0 do toaka A i B su vektori napona na sabirnicama elektrane U
G
i sabirnicama sistema U
S
.
Kod daljnjeg okreta vektora
G
u odnosu na vektor
S
, naponi
G
i
S
se mijenjaju. S vektorskog
dijagrama na slici 5.b vidi se da kod kuta izmeu
G
i
S
od 180 naponski vektori
G
i
S
poprimaju nove
poloaje i mijenjaju se po veliini. Promotrivi nekoliko vektorskih dijagrama kod raznih kuteva izmeu
G

i
S
moemo se uvjeriti da se naponi u raznim tokama prijenosa periodski mijenjaju od maksimalne do
minimalne veliine. Na slici 6 prikazan je kao primjer dijagram izmjene napona na sabirnicama generatora
U
G
za jedan period asinkronog reima. Na promatranom prijenosu postoji karakteristina toka u kojoj
napon, kod kuta = 180, pada na 0. Ta se toka naziva elektriki centar njihanja (ECNJ). Karakter
promjene napona u ECNJ takoer je prikazan na vektorskom dijagramu slike 6.
B5 06
59

Slika 5. Vektorski prikaz napona i ems (uz
S
=
G
)
a - kod kuta izmeu ems = 90; b - kod kuta izmeu ems = 180;


Slika 6. Mijenjanje napona u procesu asinkronog pogon i
vektorski dijagram za odreivanje napona u ECNJ, uz
S
=
G

Napon u ECNJ kod jednakih E
G
= E
S
za bilo koji kut moe se odrediti na osnovu vektorskog
dijagrama na slici 6. Kod E
G
= E
S
= E
ECNJ
smjeten je u sredini vektora
G
-
S
. Zato vektor napona u
ECNJ
ECNJ
dijeli kut na pola i zato moemo napisati, odnosno razlika ems je,
cos
2
EC N J
U E

= (14)
2 sin
2
G S E E E

= (15)
Kod jednakosti ems E
G
= E
S
reaktancije X'
ECNJ
i X''
ECNJ
do ECNJ obih ekvivalentnih ems su
jednaka i iznose:

' ''
2 2
G L S rez
EC N J EC N J
X X X X
X X
+ +
= = = (16)
Kod nejednakih ems reaktancije s obih strana do ECNJ nee biti jednaki i njihova se veliina
odreuje slijedeim formulama, od ems E
S
i E
G
,

' S
EC N J rez
G S
E
X X
E E
=
+
(17)

'' G
EC N J rez
G S
E
X X
E E
=
+
(18)
E
G
0
X
G
E
G
- E
S
B

A
E
S
U
G
U
S

X
L
X
S
M
N
N
B
A
M
X
G
X
L
X
S
E
S
E
G

U
S

U
G
0 90 180 360 270
U
max

U
min

U
G

U
U
ECNJ

U
ECNJ

E
S
E
G
ECNJ
/2
B5 06
60
Naponi u bilo kojoj toki prijenosa uz kut = 180 odreuje se,

'
'
' S
EC N J
X
U E
X
= (19)

''
''
'' G
EC N J
X
U E
X
= (20)
Kod asinkronog pogona rotiraju, u odnosu jedan na drugi ne samo vektori ems, ve i svi vektori
napona smjetenih na suprotnoj strani u odnosu na ECNJ.
3.3.3. Periodske promjene struje
Struja protjecana u prijenosu kod asinkronog pogona iznosi:

S G
rez
E E
I
X

= (21)
Uvrtenjem
S
-
G
iz (15) u taj izraz za sluaj jednakih ems dobivamo,

2
sin
2
rez
E
I
X

= (22)
Struja asinkronog pogona ovisi od kuta izmeu ems. Struja I je nula kad je = 0 i 360, a
dostie maksimalnu veliinu za = 180. Maksimalna veliina struje asinkronog pogona kod jednakih
ems odreuje se,

2
max
rez
E
I
X

= (23)
Kod nejednakih ems (E
S
E
G
) maksimalna veliina struje asinkronog pogona kod kuta 180 odreuje
se formulom (21). Pritom treba raunati da je razlika ems kod kuta 180 jednaka,
( ) S G
S G S G
E E E E E E = = + (24)
predznak minus u ems E
G
pokazuje da je vektor
G
usmjeren suprotno od vektora
S
. Uvrtenjem
vrijednosti ems iz (21) u (24) dobivamo osnovnu formulu za odreivanje maksimalne veliine struje
asinkronog pogona, koja se javlja uz kut = 180:

S G
max
rez
E E
I
X
+
= (25)
3.3.4. Periodske promjene radne snage
Zavisnost radne snage od kuta odreeno je formulom (2) iz koje slijedi da je u asinkronom pogonu, za
razliku od napona i struje, koji zavise od polovinog kuta /2, radna snaga zavisi od punog kuta . Zato
periodsko mijenjanje aktivne snage u asinkronom reimu prolazi s dvostrukom frekvencijom klizanja. Iz
tog se vidi da za jedan period asinkronog pogona, za vrijeme kojeg nesinkronizirani vektori napona izvre
jedan prema drugom puni krug od 360, predznak radne snage se mijenja dva puta. Uz kuteve = 0 do
= 180 radna snaga ima jedan predznak i dostie maksimum kod = 90. Kada je kut = 180 radna
snaga mijenja predznak i zadrava ga do = 360, a maksimum dostie kod = 270. Fiziki to znai da
generatori elektrane u prvoj poluperiodi klizanja rade u generatorskom reimu, a u drugom u motornom
reimu. Zato je srednja aktivna snaga tokom asinkronog pogona veoma mala iz ega slijedi da generator
koji izgubi sinkronizam ne daje snagu. Ako je frekvencija ems generatora elektrane E
G
, via od
B5 06
61
frekvencije ems elektroenergetskog sistema E
S
, to u prvom poluperiodu aktivna snaga ima pozitivni
predznak, a u drugom negativni. Ako je frekvencija E
G
manja od frekvencije E
S
, to e aktivna snaga u
prvoj poluperiodi biti negativna, a u drugoj pozitivna.
3.3.5. Resinkronizacija
Iz razmatranog, slijedi da je asinkroni pogon praen velikim snienjem napona, pogotovo blizu
ECNJ, protjecanjem velikih struja njihanja koje mogu prelaziti struje KS i njihanjima radne snage. Sve to
je ozbiljno naruavanje normalnog pogona, opasno za opremu i potroae. Zato asinkroni pogon mora
biti ogranien na 2 do 3 njihaja. Granina dozvoljena duina asinkronog pogona je 15 do 30 sekundi. Za
to vrijeme moraju se poduzeti mjere uspostavljanju sinkronizma. Ako se sinkronizam ne uspostavi,
elektroenergetski sistem u kojima se pojavio asinkronizam, mora se razdijeliti na ranije odreenim
mjestima. Uspostavljanje sinkronizma u procesu asinkronog pogona naziva se resinkronizacija. Asinkroni
pogon moe biti stabilan ili nestabilan. Kod nestabilnog asinkronog pogona resinkronizacija prolazi bez
specijalnih mjera. Kao rezultat djelovanja regulatora frekvencije okretanja turbina, klizanje ne ostaje
neizmijenjeno ve se koleba od s
max
do s
min
prema srednjoj veliini,

max min
sr
s s
s
2
+
= (26)
Resinkronizacija se provodi u trenutku jednakih frekvencija, kada krivulja klizanja dostie nulu ili
sijee vremensku os tako da je klizanje tog trenutka jednako nuli pa je zato frekvencija rotacije vektora
ems generatora jednaka frekvenciji rotacije vektora ems elektroenergetskog sistema. Proces uvlaenja u
sinkronizam obino je praen sinkronim njihanjima. Odreena veliina klizanja kod kojeg se
resinkronizacija provodi bez specijalnih postupaka zove se kritino klizanje. Aproksimativna veliina
kritinog klizanja [2] procjenjuje se prema,

,
0.0565
krit
j ekv
s
T
= (27)

, ,
,
, ,
j 1 j 2
j ekv
j 1 j 2
T T
T
T T

=
+
(28)
gdje je T
j,ekv
- ekvivalent konstante mehanike inercije (tromosti);
T
j,1
i T
j,2
su konstante mehanike inercije spojenih elektroenergetskih sistema.
Na taj nain resinkronizacija je osigurana ako je,

sr krit
s s < (29)
Kod pojave stabilnog asinkronog pogona, a takoer za ubrzanje resinkronizacije kod nestabilnih
asinkronih pogona treba provesti izjednaavanje frekvencija u nesinkronim dijelovima sistema. U nizu
sluajeva resinkronizacija je, ili nemogua ili se moe provesti tek poslije veoma velikog rastereenja.
4. PRIMJENA U PRIJENOSNOJ MREI HRVATSKE
Sistemske zatite se standardno uvode u pogon u PrP-u Zagreb u posljednje dvije godine, kao
sastavni dio "Plana obrane". Tenderski zahtjev za sisteme relejne zatite u TS erjavinec bio je i
uvoenje u operativnu upotrebu trenutno najprihvatljivije i raspoloive funkcije zatite od gubitka
sinkronizma na tritu. Na spojnim vodovima prema Maarskoj i Sloveniji, kao i prema slavonskoj i
primorskoj regiji ugradit e se visokosofisticirane procesorske zatite koje e sadravati tu funkciju. Te
zatite su dio kvalitetnog plana obrane koji se priprema u Hrvatskoj za spreavanje irenja bilo kojeg
poremeaja. Osnovni cilj ovakvih zatita je prevencija od raspada, za dijelove mree ili cijele mree, te
takoer ubrzavanje uspostavljanja normalnog stanja. Potrebno je bilo planirati takvu vrstu zatite izmeu
neovisnih sistema ili njihovih dijelova, budui je mogua pojava asinkronih oscilacija na spojnim
vodovima.
B5 06
62
Smisao ovakvog rjeenja je selektivno iskljuenje dalekovoda u sluaju gubitka sinkronizma, koji
je zapravo ispravan, ali meusistemske mehanike oscilaciju su nastupile, te je potrebno iskljuiti
dalekovod radi ouvanja i spaavanja barem jednog neovisnog sistema ili njegovog dijela.
Zatite dalekovoda 400 i 220 kV su udvostruene kako bi se mogli ispuniti prije navedeni kriteriji.
Nuno je bilo koristiti visokosofisticirane zatite koje mogu zadovoljiti u svim sluajevima, ak su neke od
njih i posebno prilagoene za tu namjenu. Zatite rade na principu glavna zatita 1 i glavna zatita 2.
Koncepcija zatite je slijedea,
Zatita 1 ima tri osnovne funkcije uz niz prateih, to su funkcije uzdune diferencijalne zatite,
rezervne distantne zatite i zatite od gubitka sinkronizma.
Zatita 2 ima tri osnovne funkcije uz niz prateih, to su funkcije distantne zatite, njihanje
snage i zatita za sporo razvijajui naponski slom na prijenosnom koridoru ili dalekovodu.
Na taj nain dalekovod je tien pri svim vrstama poremeaja, to je prije bilo tee ostvarivo na
jednostavan nain. Kljuno je bilo pokriti sluaj istovremenog nastanka njihanja i kvara na dalekovodu,
tako je mogue za sluaj nastanka njihanja blokirati distantne funkcije, a dalekovod ostaje nadalje tien
diferencijalnom zatitom.
Zatita gubitka sinkronizma morala je ispuniti sljedee zahtjeve kako bi se mogla primijeniti u
ovakvim sloenim sluajevima,
mora sigurno djelovati na prave sluajeve gubitke sinkronizma,
mora imati opciju prepoznavanja smjera njihanja, tj. da li je uzrok gubitka sinkronizma da
drugom kraju dalekovoda ili u suprotnom smjeru, ovo je kljuni kriterij za izdavanje naloga za
iskljuenje dalekovoda,
broja njihaja kao jo jedan od kriterija za iskljuenje,
mjerenja i nadzor impedancije u svakoj fazi posebno, uz kriterij 1/3 ili 2/3 fazna mjerenja,
nedjelovanje na iskljuenje prekidaa kada je vrijednost struje najvea u sluaju njihanja,
kako bi se to manje optereivao prekida,
sigurno treba raspoznati sluajeve koji nisu gubitak sinkronizma, njihanja u toku beznaponske
pauze ili sporo razvijajui jednopolni kvarovi, te slino.
5. ZAKLJUAK
Sistemske zatite su danas jedan od glavnih pravaca u razvoju novih tehnologija za
elektroprivrede, jer bez njih je teko napraviti iskorak u novo podruje rada elektroenergetskih sistema.
Osim funkcija zatite, potrebno je zajedno razviti nove funkcije i algoritme upravljanja kao i pouzdane
komunikacije. Novi sistemi upravljanja, zatite i komunikacija strateki e omoguiti veu efikasnost i
vee prijenosne kapacitete elektroenergetskih sistema uz vei stupanj sigurnosti rada EES-a.
Proizvodi visoke tehnologije, kakvi su danas procesorski ureaji zatite i upravljanja su bez
sumnje kljuni u novoj filozofiji koritenja elektroenergetskih sistema.
LITERATURA
[1] O. Faucon, L. Dousset, J. Boisseau, Y. Harmand, M. Trotigton, Coordinated defence plan an
integrated protection system, Symposium, Helsinki, August 1995., pp 200-07.
[2] (
), , , 1987.
[3] ABB, "Users manual, REL561", Version 2.3, ABB Automation Technology Products AB, Vsters,
Sweden, Januar, 2003.
[4] B. Filipovi-Gri, I Ivankovi, H. Bulat, Z. erina, "Zatita od ispada iz koraka generatora", Cavtat,
studeni 2001. godine
[5] I. Ivankovi, R. Vlajevi, H. Bulat, "Funkcije relejne zatite za sprjeavanje naponskog sloma",
Cavtat, listopad 2002. godine
[6] Deutche Verbundgesellschaft (DVG), Final Report, Stability of the Synchronously Interconnected
Operation of the Electricity Networks of UCTE/CENTREL, Bulgaria and Romania, EU-TEN Study,
Heidelberg, Germany, January 2001.