You are on page 1of 13

6.

0 PRORAČUNI PODEŠENJA, IZBOR OSIGURAČA I ZAŠTITA VODOVA


ZA RAZLIČITE PARAMETRE VODOVA I VRSTE KVAROVA

6.1.1 OSIGURAČI, UREĐAJI ZA ZAŠTITU

Osigurači se svrstavaju u sklopne aparate visokog odnosno niskog napona koji


služe za otvaranje-isključenje strujnih krugova i predstavljaju najjednostavniji i najstariji
oblik zaštite od struja preopterećenja i kratkih spojeva.
Premda se osigurači u pravom smislu ne mogu svrstati u uređaje za relejnu zaštitu, oni ipak
predstavljaju vrlo učinkovitu zaštitu.

A. STANDARDI KOJI SE ODNOSE NA OSIGURAČE

Osigurači izvedbom, parametrima i karakteristikama treba da su u suglasju sa


standardima. Opći tehnički uvjeti za niskonaponske topljive osigurače nalaze se u
standardima.
 JUS N.E5.210:1990. Standard se odnosi i na topljive umetke namjenjene za uporabu u
kombinacijama osigurač-sklopka (niskonaponske sklopke sa prekidanjem u zraku,
rastavljači sa prekidanjem u zraku i kombinacije osigurača niskog napona - prema JUS
N.K5.012:1982).

 JUS N.E5 206 i JUS N.E5 211/76 je u sukladu sa IEC 269-3/73 i odnosi se na
niskonaponske osigurače (oznake gl) tip: D, DO, B nazivne struje do 100 A i napon do
380 V (ili 415 V) prekidne struje do 20 kA, predviđene za primjenu u domaćinstvima
ili slične svrhe.

 JUS N.E5.005 se odnosi na niskonaponske osigurače sa navojem tip: D, B napona do


500 V i nazivnu struju od 2 do 100 (200)* A, prekidne moći od 4 do 16 kA, namjenjeni
za zaštitu mreža od kratkih spojeva i zaštitu vodova od preopterećenja, u industriji i
distribuciji električne energije, ne mogu se primjeniti za zaštitu trofaznih motora od
propterećenja i dvofaznog rada (u tu svrhu koristiti zaštitne sklopke).

 JUS N.E5.205 i JUS N.E5.210, IEC 269-2/73 se odnosi na niskonaponske osigurače


nazivne struje do 1000 A i napona do 1000 V (oznaka gl odnosno gL) sa nožastim
kontaktima NH-sustava tip: NVO velike prekidne moći do 50 kA, predviđene za
primjenu u industriji, distribuciji električne energije i za slićne svrhe.

 IEC 269-2/73 publikacija 269-1, 269-2, 269-2A, propis VDE 0660 4. dio/69 standard
DIN 43620 se odnose na visokonaponske osigurače velike prekidne moći do 80 kA
jednosmjerne i 100 kA naizmjenične struje, predviđene za primjenu u industriji ili
slićne svrhe.

 IEC 282-1, IEC 282-2, se odnosi na visokonaponske osigurače nazivnog napona od 7,2
do 38 kV i nazivne struje od 1 do 200 A, prekidne snage do 1500 MVA.

 JUS N.E5 505 prema IEC 282-1 odnosi se na visokonaponske osigurače za ograničenje
struje, nazivne struje tip: VV do 200 A, tip HH do 250 A, nazivnih napona od 3,6 do 36
kV, velike prekidne moći, a njihovo ispitivanje se provodi prema smjernicama iz JUS
N.E5 508.

1
B- Dopuštena opteretivost vodiča na kratki spoj

Ukratko ćemo se osvrnuti na dopuštena strujna opterećenja vodova i kabela sa


aspekta primjene zaštite od nedopuštenog zagrijavanja vodiča i spriječavanja degradacije
izolacije kao posljedice nastanka kratkog spoja i/ili propterećenja. U postupku izbora
presjeka vodiča i zaštite potrebito je konsultirati standarde propise, priručnike i upute
proizvođača.
Ukoliko želimo da ostvarimo projektiranu životnu dob vodova tada ih moramo
zaštititi od neželjenog zagrijavanja nastalog kao posljedica protjecanja velikih struja
vodom zbog preopterećenja, odnosno kratkog spoja. U toj nakani ćemo primjeniti
osigurače.
Prema "Tehničkim propisima za izvođenje elektroenergetskih instalacija niskog
napona u zgradama" napona do 250 V prema zemlji (Sl. list 43/1966) moraju se vodovi
tako dimenzionirati da imaju dovoljnu mehaničku čvrstoću, a presjek vodiča mora biti
tako odabran da bude zaštićen osiguračima ili automatima odgovarajuće nazivne struje i
time zaštićen od preopterećenja i pregrijavanja izolacije iznad dopuštene temperature
(guma do 600 C, PVC do 700 C) pri temperaturi okoline 250 C.
Viša radna temeratura vodiča smanjuje životnu dob.

U kratkom spoju vodiči se ne smiju toliko zagrijati da izgube mehaničku čvrstoću.


Prijesjek S potreban da se ne prekorači granična temperatura iznad 600C je:
Presjek: (mm2),
gdje je: It.ef. - trajna struja kratkog spoja u kA,
C1 - konstanta za krajnje dopuštene temperature uzimaju se iz tablice
t - trajanje kratkog spoja u s.

Za jedan vodič možemo očekivati da će postići životnu dob do 30 godina ako pri
trajno dopuštenom strujnom opterečenje Itr.doz. sl.3.njegova temperatura bude manja ili
jednaka nazivnoj graničnoj teperaturi =70 0C

Ukoliko se ipak vodič optereti sa strujom nap. 1,3 ili 2 x Itr.doz. doći će do
zagrijavanja i povišenja temperature voda koja će nakon vremena t2 odnosno još prije i
nakon vremena t3 premašiti dopuštenu graničnu teperaturu Ovo je pokazano na
strujno-vremenskom diagramu, sl.4.

sl.3
sl.4
Zadatak osigurača je da ovo nedopušteno preopterećenje odmah isključi ukoliko je trajanje
nadstruje premašilo očekivano vrijeme.

2
C- ZAŠTITA NISKONAPONSKIH MREŽA I INSTALACIJA OSIGURAČIMA

Zaštita od prekomjernih struja


Vodiči pod naponom moraju biti štićeni jednim ili sa više uređaja za automatski
prekid napajanja za slučaju nastanka preopterećenja i kratkog spoja, osim u slučajevima
gdje prekomjerna struja ne može biti veća od podnosive struje provodnika (npr.
transformatori za zavarivanje i sl.).
Za ovu namjenu koristi se više tipova zaštitnih uređaja, i to:

1. Uređaji koji osiguravaju zaštitu od struje preopterećenja i od struje kratkog spoja.


Ovi zaštitni uređaji moraju da prekinu svaku prekomjernu struju do očekivane
struje kratkog spoja u točki gdje je uređaj instaliran. Takvi zaštitni uređaji mogu biti:
a) prekidači koji sadrže prekostrujni okidač,
b) prekidači u kombinaciji sa osiguračima i
c) osigurači tipa gl i gll.

2. Uređaji koji osiguravaju zaštitu od struje preopterećenja.


To su zaštitini uređaji sa inverznim kašnjenjem čija moć prekidanja može biti ispod
vrijednosti očekivane struje kratkog spoja u točki u kojoj je uređaj instaliran.

3. Uređaji koji osiguravaju zaštitu samo od struje kratkog spoja.


Ovi uređaji mogu biti instalirani tamo gdje se zaštita od preopterećenja postiže na drugi
način, ili gdje nije obavezna zaštita od preopterećenja. Ovi uređaji moraju da prekidaju
struju kratkog spoja do očekivane struje kratkog spoja. Takvi uređaji mogu biti:
a) prekidači sa prekostrujnim okidačem i
b) osigurači.

a) Zahtevi za zaštitu od struje preopterećenja

Zaštitni uređaji moraju biti tako odabrani da prekidaju svaku struju preopterećenja
koja protječe vodičima prije nego što prouzrokuje povišenje temperature štetno za
izolaciju, spojeve, stezaljke ili okolinu.
Radna karakteristika uređaja kojim štitimo električni vodič od preopterećenja mora
da ispuniti dva osnovna uvjeta:
1. Iprj.  In  Itrj.pod.
2. Idj.  1,45 Itrj.pod.
gdje su:
Iprj. - struja za koju je strujno kolo projektirano;
In - nazivna struja zaštitnog uređaja;
Itrj.pod. - trajno podnosiva struja provodnika ili kabela. Ako isti zaštitni uređaj štiti nekoliko
provodnika spojenih paralelno, vrijednost (Itrj.pod.) je zbir trajno podnosivih struja različitih
provodnika.
Idj. - struja koja određuje pouzdano djelovanje zaštitnog uređaja. U praksi se uzima da je (Idj.)
jednako:
- radnoj struji u tijeku utvrđenog vremena za prekidače;
- struji osigurača u tijeku utvrđenog vremena za osigurače tipa gl;
- 0,9 puta struja osigurača u tijeku utvrđenog vremena za osigurače tipa gll,

Pri ovome faktor 0,9 uzima u obzir utjecaj razlika uvjeta ispitivanja između
osigurača tipa gl i gll (topljivi uložak), s obzirom na to da se ovi posljednji ispituju u
običnom ispitnom uređaju gdje su mogućnosti hlađenja bolje.

3
Kao što je rečeno, prema standardu JUS N.B2.752:1988, trajno podnosiva struja
provodnika ili kabela dobija se na bazi trajno dozvoljene struje kabla (Itr. doz.) uz primjenu
određenih korekcijskih faktora, tj.:

gdje su:
Itr. doz. - trajno dozvoljena struja kabela, tablični podatak
k - korekcioni faktor za temperaturu, tablični podatak
k - korekcioni faktor za termičku otpornost tla, tablični podatak
kn - korekcioni faktor za grupno položena strujna kola, tablični podatak

b) Zahtjevi na zaštitu od struja kratkih spojeva


Zaštitni uređaji moraju osigurati prekidanje struje kratkog spoja koja protječe kroz
provodnike strujnog kruga prije nego što ta struja prouzrokuje oštečenja od toplotnih i
mehaničkih dejstava u vodičima i spojevima. Svaki uređaj za zaštitu od kratkog spoja mora
zadovoljiti slijedeće uvjete:
1. Moć prekidanja ne smije biti manja od očekivane struje kratkog spoja na mjestu
postavljanja, osim ako je postavljen drugi zaštitni uređaj koji ima potrebnu moć
prekidanja na strani napajanja. U tom slučaju, karakteristike uređaja se moraju tako
podesiti da energija koja se propušta preko ta dva uređaja ne prelazi veličinu koju
uređaj postavljen na strani opterećenja i provodnika koji se štite pomoću tih uređaja
može podnijeti bez oštećenja.

Dopušteno vrijeme trajanja struje kratkog spoja


2. Svaka struja kratkog spoja koja se pojavi u bilo kojoj točki strujnog kola mora biti
prekinuta u okviru onog vremena u kojem se provodnik neće zagrijati preko dozvoljene
granične temperature.
Za kratke spojeve koji traju do 5 s, vrijeme (t) u kojem data struja kratkog spoja podiže
temperaturu provodnika od najviše dozvoljene temperature (traj.dop) u normalnom radu
do granične temperature (gr), približno se izračunava relacijom:

gdje su:
t - dopušteno trajanje kratkog spoja (s);
S - presjek vodiča (mm2);
Ik.ef - efektivna vrijednost stvarne struje kratkog spoja (kA);
k - faktor čija vrijednost zavisi od vrste materijala provodnika, izolacije i ostalih
dijelova i početne i krajnje temperature (tablica 6.)
Tablica 6 Vrijednosti faktora k
Vrsta voda Zračni vod Kabel
Cu vodič Al Cu vodiči Al
Temperatura traj.dop prije KS 50 50 70 70
Temperatura gr vodiča pri KS 170 169 160 160
koefcijent k 0,017 0,007 0,015 0,005
Za vrlo kratko trajanje struje kratkog spoja (t< 0,1 s) gdje je nesimetrija struja
znatna, za uređaje za ograničavanje struje mora biti zadovoljen uvjet:
Qvod. =k2 S2 > I2t.= Q
To znači da dopuštena toplinska energija Qvod..= k2 S2 koju može da apsorbira-
preuzme u sebe vodič (tj. toplinski kapacitet vodiča), mora biti veći od vrijednosti
propuštene energije (Idj.2t) navedene od strane proizvođača zaštitnih uređaja.

4
D- IZBOR OSIGURAČA U NISKONAPONSKIM INSTALACIJAMA

Prema Pravilniku o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona


("SI. list SFRJ" br. 53/1988. i 54/1988), struja opterečenja (Iprj.) provodnika pri normalnom
radu električne instalacije mora biti manja od nazivne struje (In) osigurača ili nazivne
vrijednosti struje djelovanja uređaja za zaštitu od preopterećenja strujnog kruga
provodnika, a ta vrijednost nazivne struje osigurača mora biti manja od trajno dozvoljene
struje provodnika (Itrj.pod..).
Trajno dozvoljene struje (Itrj.pod) izoliranih provodnika i kabela date su u tablicama
priručnika, što treba da odgovara (prema JUSN.B2.752:1988).

Prema tome, prvi uvjet za ispunjenje ovog zahteva je pravilno određivanje struje
normalnog opterečenja (Iprj.) strujnog kruga. To je prema standardu JUS N.A0.826:1986
"struja proračunom predviđena da teče kroz strujno kolo u redovnom radu". Vrijednost ove
struje treba da odredi projektant na osnovu analize opterećenja. Određujući faktor
jednovremenosti opterećenja (k) i faktor snage (cos), dolazi se do maksimalne
jednovremene snage (Pmax /), odnosno maksimalne jednovremene struje (Imaks. ) koja u
stvari predstavlja struju (Iprj.), za koju se strujno kolo projektuje tj.:

pri čemu je: (A) - za jednofazne potrošače;

(A) - za trofazne potrošače:

gdeje:
Pmaks - jednovremena maksimalna snaga (W);
Ul - pogonski linijski napon (V);
Uf - pogonski fazni napon (V);
 - koeficijent iskorišćenja (odnos predate aktivne snage i primljene snage);
cos - faktor snage.

Pravilnikom o tehničkim normativima za projektiranje i izvođenje električnih


priključaka i ormara u zgradama, kao i tehničkim preporukama ED-a određeni su uvjeti za
izbor nazivne struje prvog narednog osigurača u niskonaponskoj mreži za zaštitu
kabelskog kućnog priključka.
Nazivne struje osigurača za zaštitu nadzemnog kućnog priključka navedene su u
tablici 7 (grupa III). Navedene odredbe za osiguranje kućnih priključaka ugrađene su u
tehničke propise i preporuke elektrodistribucija i primjenjuju se u praksi.

Tablica 7. Najveće nazivne struje osigurača za zaštitu pojedinih vrsta i presjeka provodnika od
preopterećenja
Presjek provodnika (mm2) Nazivne struje topljivih uložaka osigurača (A)
Bakar Aluminijum Grupa I *) Grupa H **) Grupa III***)
0,75 - - 10 16
1 - 10 16 20
1,5 2,5 16 20 25
2,5 4 20 25 35
4 6 25 35 50
6 10 35 50 63
10 16 50 63 80
16 25 63 80 100
25 35 80 100 125
35 50 100 125 160
50 70 125 160 200
70 95 - 200 225

5
95 120 - 225 260
120 150 - 260 300
150 585 - fdo 350
185 240 - 350 430
240 - - 430 500
NAPOMENE:
*) U I grupu spadaju izolirani vodiči položeni u izolacione cijevi, koji pripadaju krugu, uključujući eventualno
zaštitne provodnike.
**) U ll grupu spadaju : - cijevni ( oklopljen) vodiči; - vodovi slični kabelu, koji nisu položeni u cijev:
- višežilni vodovi, koji nisu položeni u cijev; - višežilni pomjerljivi priključeni vodovi.
***) U III grupu spadaju:
- jednožilni izolirani vodiči položeni slobodno u zraku, pri čemu međusobni razmak mora biti najmanje jednak
prečniku izoliranog provodnika; - jednožilni spojeni vodiči u razvodnim postrojenjima ;
- goli vodiči presjeka do 50 mm2 Cu i 75 mm2 Al.-

E- NAZIVNE KARAKTERISTIKE OSIGURAČA

Standardi i propisi određuju koje zadatke treba da svladaju aparati u pogonu.


Veličina aparata mora odgovarati parametrima mreže u točci gdje se predviđa njihova
ugradnja, a na temelju kojih se vrši izbor karakteristika aparata, napr.:
 nazivnog napona osigurača,
 nazivne struje uloška (patrone),
 granične struje isključenja,
 vremenske karakteristike, selektivnost djelovanja

1. Nazivni napon Un - osigurača označuje gornju granicu najvišeg napona između faza
mreže.
On je redovito jednak “najvišem naponu ” Um = 3.6, 7.2, 12, 24 ili 38 kV za VN
osigurače, a to je najviša efektivna vrijednost napona između faza za koji je oprema
izrađena s obzirom na njenu izolaciju. Za sklopne aparate je Un=Um i on određuje njegovu
konstrukciju u pogledu dimenzija i postizanja dovoljne izolacije u isključenom položaju
(kada je izvađena patrona).
Standardne vrijednosti nazivnih niskih napona pobrojane su u tablici 8..
Nazivni napon osigurača je najniža vrijednost nazivnog napona njegovih dijelova
(držač osigurača, topljivi uložak). To znači da nazivni napon topljivog umetka može biti
različit (veći) od nazivnog napona držača osigurača u kojem će topljivi uložak biti
upotrijebljen.
Tablica 8. Nazivni naponi NN osigurača
Nazivni naponi za osigurače naizmjenične struje Nazivni naponi za osigurače
Niz I (JUS N.A2.001:1989) (V) Niz II (IEC 38:1983) (V) jednosmjerne struje (V)
_ _ 110
_ 120 125
_ 208 220
220 (230) 240 250
_ 277 440
380 (400) 415 460
500 480 500
660 (690) 600 600
_ _ 750

2. Nazivna struja topljivog umetka i držača osigurača - mora predstavljati jednu od


vrijednosti navedenih u tablici 9. Nazivna struja držača osigurača mora biti izabrana iz niza
nazivnih struja topljivih uložaka ako nije drugačije navedeno u posebnim standardima za
određenu vrstu osigurača

6
Tablica 9. Niz nazivnih struja osigurača (A)
2 – 4 – 6 – 8 – 10 – 12 – 16 – 20 – 25 – 32 – 40 – 50 – 63 – 80 – 100 –
125 - 160 - 200 - 250 - 315 – 400 – 500 – 630 - 800 - 1000 – 1250
NAPOMENE:
1. Ako se ukaže potreba za nižim ili višim vijednostima, one se mogu odabrati iz
niza R10 prema standardu JUS N A0.001 –1983.
2. Ako je u posebnim slučajevima potrebno izabrati meduvrijednost, onda se može
odabrati iz niza R20 prema standardu JUS N.A0.00: 1983

Nazivna struja In uloška nije strogo


određena vrijednost. Određuje se kod tipskih
t (s) ispitivanja na temelju minimalne struje
104
4
2 3600 s
ispitivanja Iisp. min. kod koje osigurač pregori
103
4
u vremenu dužem od 1 sata i na osnovu
2
102
maksimalne ispitne struje Iisp. maks. kod koje
4
2
osigurač mora pregorjeti u vremenu manjem
101 od 1 sata. Orijentacione vrijednosti ispitnih
Iisp.maks. =(1,6 –2,1).In
Iisp. min =(1,3 – 1,5).In

4
2
100 struja su:
4 4A Iisp. min = ( 1,3 – 1,5 ) .
2
10-1
4 In
2
10-2 Iisp. maks. = ( 1,6 – 2,1 ) .
4
2 In
10-3
2 4 6 8 101 IK (A) 2 pri čemu veće vrijednosti važe za osigurače
manjih nominalnih struja.

3. Očekivana struja Ik je struja kratkog spoja, koja bi potekla kad ne bi bilo osigurača.

Odrezana (ograničena) ili propuštena struja. Io (Sl.10) je najveća dostignuta veličina


struje kratkog spoja kada u trenutku tr dolazi zbog taljenja rastalnice osigurača do
prekidanja strujnog kruga. Kod velikih struja preopterećenja ili struje kratkog spoja
osigurač više ne stigne propustiti prvu amplitudu nego u trenutku tr kod trenutnog iznosa
struje Io dolazi do taljenja rastalnice, nastanka luka, a po isteku vremena tl dolazi do
gašenja luka u trenutku tuk.= tr+tl kada dolazi do prekida toka struje. Vidimo da je rast struje
kratkog spoja ograničen do iznosa Io. Topljivi uložak osigurača ima funkciju da u tijeku
svog djelovanja u utvrđenom opsegu struje ograničava ("odreže" ) struju na manju
vrijednost od tjemene vrijednosti očekivane struje.

Efekti odrezanja struje prikazani su na slici 10, a familija karakteristika odrezanih


struja odgovaraju standardu IEC 269-2:1987.
Dakle osigurač propusti samo tako zvanu odrezanu ili propuštenu struju, koja je kod
velikih očekivanih struja kratkog spoja znatno manja od prve amplitude.
Tako na primjer, ako je efektivna vrijednost izmjenične komponente struje:
Ik =20kA, a udio istosmjerne komponente do 50%, amplituda udarne struje je:
(točka A), osigurač od 200 A prekida još u porastu pri 14 kA
(točki B) i štiti time postrojenje od dinamičkih naprezanja.
Stvarno rastalno vrijeme je dulje jer se virtualno vrijeme odnosi na punu efektivnu
vrijednost struje.
Na dijagramu su prikazana tri pravca za struju
- bez aperiodske komponente
- sa 50% aperiodske komponente

7
- sa 80% aperiodske komponente

tr - rastalno vrijeme
tl - trajanje luka
tuk.= tr+tl, - ukupno trajanje
prekidanja
Im - prva amplituda (udarna
struja)
Io - odrezana (propuštena)
struja

Sl.11 Prekidanje struje osiguračem


(desno)

Sl.10 Dijagram zavisnosti veličine odrezanih (propuštenih) ograničenih struja Io od veličine


očekivane struje kratkog spoja Ik, za različite nazivne struje osigurača u ovisnosti od sadžaja
aperiodske (jednosmjerne) komponente

5. Karakteristika djelovanja "vrijeme-struja" osigurača ("virtualno vrijeme")


Kod izvođenja zaštite osiguračima
potrebno je uz ispunjenje ostalih
zahtjeva ispuniti i zahtjev u pogledu
ostvarenja željene selektivnosti
djelovanja osigurača koji se nalaze u
slijedu. Selektivnost se ostvaruje kroz
primjenu principa stepenovanja
djelovanja po struji i po vremenu
djelovanja (taljenja pri odgovarajučoj
struji), te je zato potrebno razmotriti
I2.t karakteristike.

Sl.12 Karakteristike rastalnih vremena


osigurača za opću uporabu sa punim
područjem prema IEC 269-2-10.1987.
Ovisnost virtualnih rastalnih vremena tv o
struji Ik (efektivna vrijednost simetrične
komponente)

Za ostvarenje zahtjeva u pogledu selektivnosti potrebno je poznavati za svaki tip


osigurača njegovu krivulju djelovanja "vrijeme -struja".

8
Karakteristika "vrijeme-struja" topljivog umetka ovisi od konstrukcije osigurača, uz to
za određeni topljivi uložak ovisi i od temperature okolnog zraka i uvjeta hlađenja. Ukoliko
nije navedeno, podrazumjeva se da se karakteristike odnose na temperaturu okolnog zraka
od 20°C.
Vrijeme taljenja osigurača ovisi od kvadrata struje i vremena protjecanja dovoljnog za
oslobađanje toplote Q=I2.t na rastalnici koja će biti dovoljna da je dovede do taljenja.

Dakle vrijeme taljenja osigurača se mjeri od trenutka nastanka kvara do nastanka


taljenja i luka ono je obrnuto srazmjerno kvadratu struje kvara, te se ovo vrijeme još
naziva i "virtualno vrijeme".

Karakteristika vrijeme-struja daje se za trajanje topljenja duže od 0,1 s. Struja se


predstavlja na apscisi, a vrijeme na ordinati. Za obje koordinate koristi se logaritamska
podjela. Primjeri karakteristika vrijeme-struja vide se na slici 12.

Vidi se da osigurači kod velikih struja kratkog spoja predstavljaju vrlo brzu zaštitu, dok
izvjesna preopterećenja mogu izdržati i duže vremena.

U svezi sa djelovanjem topljivog umetka definiraju se:


a. konvencionalnao vrijeme i
b. konvencionalna struja.

Pri tome treba navesti da je:


a) konvencionalna struja netopljenja (Inf ) - je utvrđena vrijednost struje koju topljivi
uložak može da podnese tijekom utvrđenog (konvencionalnog) vremena bez
topljenja, i
b) konvencionalna struja topljenja (If) - je utvrđena vrijednost struje koja izaziva
djelovanje topljivog umetka tijekom utvrđenog (konvencionalnog) vremena.
Konvencionalna vremena i konvencionalne struje nalaze se u tablici 10.

Tablica 10
Nazivna struja Konvencionalno Konvencionalna struja
In (A) vrijeme (h) Topljenja If, Topljenja If
In<16 1 *) •)
16  In 63 1 1,25 In 1,61In
63 <In  160 2
160 <In 400 3
400 < In 4
NAPOMENA: *) Vrijednosti za nazivne struje manje od 16 A nisu utvrđene

5. Granična struja IGR. isključenja je struja koju osigurač može prekinuti bez oštećenja
(eksplozije, prskanja porculana). Granična struja se smanjuje s povećanjem nazivnog
napona mreže.

7. Nazivna prekidna moć topljivog umetka.


Nazivna prekidna moć topljivog umetka je vrijednost očekivane struje (efektivna
vrijednost za naizmjeničnu struju) koju osigurač mora da prekine za dati nazivni napon pod
određenim uvjetima, vrijednosti prekidne moći su date u tablici 11

Tablica 11
Izmjenična struja Istosmjerna struja
Nazivna
struja uloška prekidna faktor prekidna vrem.

9
moć Aef snage moć A konst. ms
do 25 > 4000 0,3 > 1600 3,5
35 do 63 > 8000 0,3 > 4000 7
100 do 200 >16000 0,3 > 8000 15

a) za bliski kratki spoj,


b) za kratki spoj na priključcima aparata,
c) za aktivno opterećenje,
d) za kondenzatorsku bateriju,
e) za asinkroni motor, za neopterećeni transformator, vod ili kabel,
f) za slučaj opozicije faza itd.

Nazivnu moć prekidanja daje priozvođač u odnosu na nazivni napon. Vrijednosti najmanje
nazivne moći prekidanja utvrđene su u posebnim standardima za određenu vrstu osigurača.
Velike rasklopne snage u mrežama visokih napona predstavljaju, pored ostalog,
ograničenje za primjenu osigurača.

F- PRAVILA ZA IZBOR OSIGURAČA

Da bi osigurači ispravno djelovali, treba se u postupku izbora osigurača pridržavati


slijedećih kriterija:

1. Nazivni napon osigurača treba da je veći ili jednak nazivnom naponu mreže u kojoj je
ugrađen, tj.
Un  Un mreže.

2. Granična struja IGR. uloška treba da je veća od maksimalne struje kratkog spoja Iks maks.
na mjestu ugradnje osigurača:
IGR. ks  Iks maks.
ks – koeficijent sigurnosti cca 1,1 do 1,3, ovisi o točnosti podataka sa kojim računamo.
3. Nazivna struja uloška odabire se prema dijelu mreže koju će štititi i treba da
zadovoljava više uvjeta:
a) Osigurač ne bi smio pregarati kod dugotrajnih maksimalnih pogonskih struja, tj.
treba da je: In  Ipog. maks. , trajno.

b) Uložak ne smije pregoriti kod kratkotrajnih preopterećenja izazvanih upuštanjem


velikih elektromotora ili drugih potrošača koji uzrokuju udarce kod uključenja
(transformatori, kondenzatorske baterije). U tom cilju, treba odrediti struju takvog
preopterećenja i njeno trajanje s obzirom na uvjete zaleta. Obično se pretpostavlja
uključenje najvećeg motora u vrijeme maksimalnog opterećenja.
c) Nazivna struja uloška treba da je usuglašena sa presjekom vodiča. Maksimalno
dozvoljene nominalne struje uloška za date presjeke i vrstu vodiča određene su
propisima ili podacima proizvođača. Orijentaciono se može uzeti da se vod smije
osigurati uloškom nazivne struje jednake trajno dozvoljenoj struji opterećenja voda.
Ukoliko se pojavljuje potreba za većom nazivnom strujom uloška (recimo po
kriteriju b), treba uzeti odgovarajući veći presjek voda.

d) U niskonaponskim mrežama u kojima su motori priključeni preko sklopnika


zahtijeva se da osigurači tako brzo prekinu struju kratkog spoja da ne dođe do
otpuštanja sklopnika tijekom trajanja smanjenog napona za vrijeme kratkog spoja.
Grubo se može uzeti da je to vrijeme manje od 0,03 s tako da, s obzirom na
vremenske karakteristike, nominalna struja treba da je:

10
gdje je:
Ik. min. - minimalna struja kratkog spoja kod kvara na kraju štićene dionice.

4. Kod serijskog spoja više osigurača na radijalnom vodu treba osigurati selektivnost
pregaranja uložaka, tj. da najprije pregori uložak najbliži mjestu kvara.

Selektivnost zaštite od preopterećenja i od kratkog spoja može se definirati kao


sposobnost zaštitnog uređaja da prekine strujni krug u kome je nastao kvar bez utjecaja na
ispravne strujne krugove istog sustava.

Pod selektivnošću se podrazumijeva postepeno iskljućenje oštećenog voda, što


znači, da uložak veće nazivne struje ne smije prekinuti, ako je iza tog uloška (u smjeru toka
energije) postavljen uložak odgovarajuće manje nazivne struje, koji treba da prekine strujni
tok.

Prilikom postavljanja više od jednog rasklopnog aparata u jednom strujnom krugu


ili na različitim razinama u krajnjem strujnom krugu, rasklopni (zaštitni) uređaj moramo
izabrati tako da se postigne puna selektivnost djelovanja.

Točno stupnjevanje nazivnih struja osigurača kod poznate struje kratkog spoja
može se izvršiti na osnovu iscrtavanja vremenskih karakteristika u zajednički dijagram.

Ako struja kratkog spoja nije suviše velika, može se grubo uzeti da se selektivnost
sigurno postiže ako se nazivne struje serijski spojenih osigurača razlikuju za najmanje dva
stupnja. (Standardizirane nazivne struje su: 2, 4, 6, 10, 16, 20, 25, 35, 50, 63, 80, 100 A
itd.)
Problem selektivnosti je djelomično obrađen u standardima JUS N.B2.741:1989,
JUS N.B2.774:1991 i JUS N.B2.743:1988, kao i Pravilniku o tehničkim normativima za
električne instalacije niskog napona ("SI. list SFRJ", br. 53/1988. i 54/1988). U praksi se u
cilju postizanja selektivnog djelovanja treba koristiti slijedećim pravilima:

1) Za ostvarivanje selektivnosti potrebno je da brzi osigurači budu stupnjevani za dva


stupnja, a tromi za jedan stupanj nazivnih struja.

2) Selektivnost između dva osigurača za zaštitu provodnika i kabela postiže se kada


nazivna struja (In) većeg osigurača jednaka 1,6 In manjeg. Ovo važi za tipove osigurača
G prema JUS N.E5.210: 1990 (odnosno L prema DIN VDE 0636, u dijelu 21:1984),
koji se koriste za zaštiru provodnika i kabela, i to za osigurače sa In > 16 A.

G- ZAŠTITA DISTRIBUCIJSKIH TRANSFORMATORA U TS 10(20)/0,4 kV

Unaprijed očekivani odnosi selektivnosti moraju biti provjereni (preispitani) prije


odabira i dimenzioniranja zaštitne sheme izradom odgovarajućih dijagrama s krivuljama
djelovanja zaštitnih uređaja. U cilju analize koordinacija djelovanja SN i NN
visokoučinskih osigurača i prekidača za zaštitu distributivnih transformatora 400 i 630
kVA u TS 10(20)/0.4 kV potrebno je karakteristike djelovanja struja/vrijeme tih zaštitnih
uređaja preuzete iz kataloga proizvođača.

Zaštita transformatora pomoću srednjenaponskih visokoučinskih osigurača

11
Za dimenzioniranje SN uložaka osigurača kao zaštite distributivnih transformatora
koriste se iznosi nazivnih struja SN visokoučinskih uložaka osigurača naznačenih od
proizvođača zavisno od nazivne snage i nazivnog napona primarnog namota
transformatora, te provjera uvjeta propisanih u IEC 787-1983.

Nazivni iznos struje SN uložaka osigurača može biti izabran između specificiranih
granica navedenih pod točkama a) i b) sukladno zahtjevima selektivnosti i zahtjevu da
postoji minimalni sigurnosni razmak u iznosu 25% od razlike maksimalne struje kratkog
spoja transformatora Ik i struje Iamin.

a) nazivni iznos struje SN uloška osigurača treba biti veći od iznosa struje punog
opterećenja transformatora s dopuštenim preopterećenjem pod određenim pogonskim
uvjetima, te da se uložak osigurača može montirati u zatvorenim kućištima a da se ne
prekorače dopuštene temperaturne granice za dotične uloške osigurača,
b) za određivanje najnižeg iznosa radne struje SN osigurača na karakteristici
rastalno vrijeme/struja treba vremenu 0,1 s odgovarati struja veća od uklopne struje
magnetiziranja transformatora (praktički je to 10...12-struka struja punog opterećenja
transformatora). Ovaj iznos struje treba dati i dobru koordinaciju sa zaštitnim
uređajima na niskonaponskoj strani (ukoliko su postavljeni),
c) vremenu od 10s na karakteristici rastalno vrijeme/struja treba odgovarati dovoljno mala
struja da osigura što bolju i bržu zaštitu transformatora,

d) karakteristike rastalno vrijeme/struja SN uložaka osigurača za zaštitu


distributivnih transformatora trebaju zbog toga po mogućnosti biti u granicama:

gdje su:
In - nazivna struja SN uloška osigurača u (A),
If10 i If0,1 - srednji iznosi struja SN uložaka osigurača dobijeni iz krivulje
djelovanja za rastalno vrijeme 10s i 0,1 s,

e) za određivanje maksimalne radne struje SN uložaka osigurača važi da u slučaju nastanka


kratkog spoja na sekundarnoj strani transformatora u području sabirnica postrojenja mora se
preći iznos minimalne prekidne struje osigurača Iamin.
U pravilu se pojavljuje za Iamin iznos od 4 do 5 puta nazivna struja transformatora.
Sukladno praktičnim spoznajama nazivna struja SN uložaka osigurača se odabire tako da
između izračunate maksimalne struje u slučaju kratkog spoja u blizini sabirnica na
niskonaponskoj strani (preračunato na visokonaponsku stranu) i minimalne prekidne struje
Iamin. postoji minimalni sigurnosni razmak u iznosu 25% od razlike maksimalne struje kratkog
spoja transformatora Ik i struje Iamin,
f) karakteristika minimalnog rastalnog vremena ovih SN uložaka osigurača mora, radi
selektivnosti, biti desno od karakteristika maksimalnoga prekidnog vremena uložaka
osigurača i drugih zaštitnih uređaja koji su spojeni iza njih, u ovom slučaju na
niskonaponskoj strani transformatora, preračunatih pripadnim omjerom,
g) karakteristike vrijeme/struja zaštitnih uređaja primarne i sekundarne strane transformatora
svedenih na istu naponsku razinu smiju se presijecati samo za iznose struja većih od
maksimalne struje kratkog spoja neposredno iza zaštitnog uređaja na niskonaponskoj strani
transformatora,

SN ulošci osigurači moraju jednako tako osigurati i dostatnu rezervnu zaštitu u


slučaju zatajenja prorade zaštitnih uređaja koji su spojeni iza njih. Sukladno preporukama
proizvođača SN osigurača preporuča se za zaštitu transformatora 400 kVA minimalni i
maksimalni iznos SN uložaka osigurača od 40A i 63A respektivno. Jednako tako

12
naznačene su i minimalne prekidne struje Iamin za analizirane uloške osigurača 40A, 50A,
63A i 100A nazivnog napona 12 kV u iznosima 200A, 225A, 300A i 400A respektivno,
odnosno preračunato na 0,4 kV u iznosima 5000A, 5625A, 7500A i 10000A respektivno.

13

You might also like