5 Zidane Konstrukcije Proracun

1/35
SVEUILITE U SPLITU
GRAEVINSKO-ARHITEKTONSKI FAKULTET
O proraunu zidanih konstrukcija
Doc. dr. sc. Boris Trogrli
Struni studij graevinarstva
kolegij: ZIDANE KONSTRUKCIJE
(Skripta je namijenjena studentima II. god. strunog studija Graevinsko-arhitektonskog fakulteta u Splitu)
Akademska godina 2008/2009.
Split, sijeanj 2009.
2/35
EUROKOD 6: Projektiranje zidanih konstrukcija
O projektiranju i proraunu
OPI PREGLED PROJEKTIRANJA I PRORAUNA ZIDANIH GRAEVINA
model A:
Pojednostavljeni
proraunski postupci
(ENV 1996-3)
+
Pravila za
"jednostavne zidane
zgrade"
(ENV 1998-1-3)
model D
Sloeniji
proraunski
modeli
(numerike
metode,
tapni 2D i 3D
modeli, itd...)
OPI DIO
TEKSTUALNI DIO GRAFIKI DIO
Tehniki opis
Gradiva
Program kontrole i osiguranja kakvoe
Karakteristine vrijednosti djelovanja (stalno, promjenjivo, vjetar, potres)
PRORAUN MEUKATNIH KONSTRUKCIJA (leajne reakcije)
model B:
Projektiranje
zidanih konstrukcija
1.1 dio: Opa pravila
za zgrade
Pravila za armirano
i nearmirano zie
(ENV 1996-1-1)
PRORAUN ZIDANIH ZIDOVA
PRORAUN TEMELJA
Izraun proraunskih vrijednosti uinaka djelovanja (N
Sd
, V
Sd
, M
Sd
, itd...
model C:
Histerezisna
anvelopa kata
(dodatno za
horizontalna
djelovanja)
3/35
TEHIKI OPIS:
- Namjena graevine i lokacija (stambena, industrijska,.... )
- Tip nosive konstrukcije (npr: omeeni zidovi od betonskih blokova, a-b ploe kao meukatne
konstrukcije,...)
- Dimenzije tlocrta, broj etaa, katna visina, ukupna visina, podrum, nadgrae
- Opis koncepta nosive konstrukcije, povezanost zidova i meukatne konstrukcije (serklai ili spone),...
- Debljine zidova, meukatnih ploa, dimenzije serklaa
- Temeljenje (Podaci iz elaborata o prethodnim istraivanjima i drugih elaborata)
- Ostale nosive konstrukcije
- Opis naina izvoenja. (Posebnosti u izvedbi pojednih elemenata konstrukcije)
- Eventualno: probna optereenja, auskultacija - praenje ponaanja graevine i ugradnja senzora,
kontrolne preglede, odravanje, itd...
U sluaju rekonstrukcije potrebno je prethodno opisati postojee stanje graevine, predviene zahvate
rekonstrukcije, rezultati prethodnih ispitivanja, itd....
4/35
KARAKTERISTINE VRIJEDNOSTI DJELOVANJA:
- Stalno djelovanje (G), promjenjivo djelovanje (Q1), potres (S), tlak zasipa tla (Q2), vjetar (W), itd...
PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KAKVOE:
GRADIVA:
- Vrste zidnih elemenata (opeka, porobeton, beton,...)
- Grupa zidnih elemenata (1, 2a, 2b) - trite ?
- Normalizirana tlana vrstoa bloka f
b
(npr.: f
b,min
=10.0 N/mm
2
- okomito na horizontalnu sljubnicu
morta i f
bh,min
=2.0 N/mm
2
- usporedno s horizontalnom sljubnicom morta u ravnini zida)
- Podaci o klasi vrstoe betona i armaturi za a-b ploe, serklae, temelje, stepenine krakove, podeste i
ostale a-b konstrukcije.
- Parcijalni koeficijenti sigurnosti za svojstva materijala (propisati RAZRED IZVEDBE i RAZRED
PROIZVODNE KONTROLE
npr: razred izvedbe: A/B/C
razred kontrole proizvodnje: I./II. === >
m
= 1.7-3.0, (preporueno 3.0)
za potres === >
m
= 1.2-2.0
5/35
Radni primjer zidane graevine
Tlocrt Presjek
6/35
Stalno djelovanje (G) i korisno optereenje (Q1)
... iz ega slijedi izraun ukupne teine za proraun na potres
W=G
k,j
+
2i
Q
k,j
= koeficijent uporabnog optereenja; =0.5-1.0
2
=koeficijent kvazistalne vrijednosti uporabnog
opt;
2
=0.3-0.6
Vjetar (Q2)
...prema odgovarajuim normama
7/35
Djelovanje potresa (S):
Ukupna proraunska sila potresa:
F
b
= S
d
(T
1
) * (W/g) * ()
T
1
= osnovni period vibracija
S
d
(T
1
) = ordinata raunskog spektra
S
d
(T
1
) = * a
g
* S / q ( = 2.5, za priguenje =5%)
a
g
= proraunsko ubrzanje tla
(0.1g=VII. zona, 0.2g=VIII.; 0.3g=IX.)
S = parametar tla (S=1.0/1.0/0.9, za klasu tla A/B/C)
q = faktor ponaanja
q = 1.5 za nearmirano zie; q = 2.0 za omeeno zie
q = 2.5 za armirano zie
= popravni faktor priguenja ( = 0.85-1.00)
Period 1. oblika slobodnih vibracija:
4 / 3
t 1
H * C T =
c
t
A
075 . 0
C =

=

+ =
n
1 i
2
wi
i c
H
L
2 . 0 A A
A
c
[m
2
] = kombinirana raunska povrina nosivih zidova u prizemlju
A
i
[m
2
] = raunska povrina presjeka nosivog zida "i" u prizemlju
L
wi
[m] = duljina nosivog zida u prizemlju u smjeru usporednom s djelovanjem sila,
uz ogranienje L
w
/H 0.9
H [m] = visina zida (zgrade)
Raunski spektar odgovora
Za konstrukcije od zidova:
Raspodjela horizontalne seizmike sile po visini zgrade:
=
j
j j
i i
b i
w z
w z
F F
8/35
PRIMJER:
Proraun horizontalne sile potresa za smjer X
T
1x
= 0.18 sec
a
g
= 0.20 g (VIII. zona)
q = 2.0 (omeeno zie)
S = 1.0 (klasa tla B)
S
d
(T
1x
) = 2.5 * 0.2g * 1.0 / 2.0 = 0.25g
= 1.00
F
bxd
= (0.25g) * (W/g) * 1.00 = 0.25W
Razdioba proraunske seizmike sile:
F
kxd
= F
bxd
* (z
k
*W
k
) / (z
k
*W
k
)
9/35
10/35
model A:
Pojednostavljeni
proraunski postupci
(ENV 1996-3)
+
Pravila za
"jednostavne zidane
zgrade"
(ENV 1998-1-3)
model D
Sloeniji
proraunski
modeli
(numerike
metode,
tapni 2D i 3D
modeli, itd...)
OPI DIO
Tehniki opis
Gradiva
model B:
Projektiranje
za zgrade
Pravila za armirano
i nearmirano zie
(ENV 1996-1-1)
PRORAUN TEMELJA
Sd
, V
Sd
, itd...
model C:
Histerezisna
anvelopa kata
(dodatno za
horizontalna
djelovanja)
11/35
model A:
Pojednostavljeni proraunski postupci (ENV 1996-3) + Pravila za "jednostavne zidane zgrade" (ENV 1998-1-3)
ENV 1996-3
E
N
V
1
9
9
8
-
1
-
3
G, Q1
S
12/35
EC6: Uvjeti za Pojednostavljene proraunske postupke za zidane zgrade:
- visina zgrade iznad tla ne premauje 20 m; za zgrade s kosim krovom prosjena visina sljemena i strehe
moe se uzeti kao visina zgrade
- raspon stropova oslonjenih na zidove ne prelazi [7.0 m]
- raspon krova oslonjenog na zidove ne prelazi [7.0 m], osim u sluaju drvene ili eline reetkaste krovne
konstrukcije kada raspon ne treba prijei [14.0 m]
- svijetla visina kata ne prelazi 3.0 m
- jednake debljine zidova - krajnjih oslonaca stropa ili krova
- karakteristine vrijednosti promjenjivih djelovanja na stropovima i krovovima ne prelaze 5.0 kN/m
2
- zidovi su bono pridrani stropovima i krovom u horizontalnom smjeru pod pravim kutom na ravninu
zida, ili stropovima ili krovom ili prikladnim ukruenima npr. serklaima
- konani koeficijent puzanja zia
ne prelazi 2.0.
Pojednostavljeni proraunski postupci za zidane zgrade prema ENV 1996-3 nisu primjenjivi za proraun
izvanrednih situacija.
model A:
13/35
Kombinacije djelovanja:
samo najnepovoljnije promjenjivo djelovanje
g,j
G
k,j
+ 1.5Q
k,1
sva nepovoljna promjenjiva djelovanja
g,j
G
k,j
+ 1.35Q
k,i
Proraun meukatnih konstrukcija i proraunskog vertikalnog optereenja zida N
Sd
Preko pripadajuih povrina
Numerikim metodama - pomou raunala
Napomena: Preporuuje se kontrolirati N
sd
na svakoj etai
model A:
14/35
Odreivanje proraunske nosivosti na vertikalno optereenje zida N
R,d
Proraunska vertikalna nosivost:
M
k
Rd
A f
N
=
Primjer za zie od blok opeke (tlana vrstoa = 10.0 N/mm
2
, ispitana
u skladu s EN 772-1 ) zidane u mortu M10
normalizirana tlana vrstoa: f
b
= 10.0x1.10 = 11.0 N/mm
2
K = 0.50 (2b grupa zidnih elemenata)
Karakteristina tlana vrstoa nearmiranog zia zidanog mortom
ope namjene:
f
k
= 0.50 x 11.0
0.65
x 10
0.25
= 4.2 (N/mm
2
) < f
b
< f
m
faktor smanjenja nosivosti kojim se u obzir uzimaju uinci
vitkosti i ekscentrinosti optereenja
f
k
karakteristina tlana vrstoa nearmiranog zia
M
parcijalni faktor sigurnosti za materijale
A netto povrina zida
model A:
15/35
R,d
Koeficijent smanjenja nosivosti:
=
ef
ef
t
h
0011 . 0 85 . 0
h h
n ef
=

n
koeficijent smanjenja, a oznaka n=2,3,4 ovisi o pridranju zida na 2, 3 ili 4 ruba.
2
=1.00
3
=
4
=
2
=0.75
Koeficijent
n
iznosi:
2
=0.75

2
=1.00
] 75 . 0 [
h
L
5 . 1
3
=
] 00 . 1 [
h 2
L
] 75 . 0 [
h 2
L
4
4
=
=
model A:
16/35
R,d
model A:
17/35
model A:
Pojednostavljena provjera posmine nosivosti zidova:
Rd Sd
V V
( )
Sd vko c
M
Rd
N 4 . 0 f L t
1
V + =
( ) [ ]
b c Rd vko c
M
f 065 . 0 L t V f L t
1

to vrijedi ako je:

gdje je:
M
= parcijalni koeficijent sigurnosti za materijale
L
c
= duljina tlanog dijela zida pretpostavljajui linearnu razdiobu naprezanja. Za nearmirani zid L
c
=3(L/2-M
Sd
/N
Sd
) L , gdje je M
Sd
proraunski moment savijanja zida, a L duljina zida.
f
b
= normalizirana tlana vrstoa zidnog elementa
f
vko
= poetna posmina vrstoa
18/35
EC8: Pravila za jednostavne zidane zgrade:
model A:
19/35
EC8: Pravila za jednostavne zidane zgrade:
model A:
20/35
PRIMJER: Dokaz mehanike otpornosti na djelovanje potresa
Sukladno ENV 1998-1-3, ovdje se dokazuje da predmetna
graevina udovoljava pravilima "Jednostavne zidane zgrade).
1/ Vrste zidnih elemenata, Najmanja vrstoa zidnih elemenata
Mort: Sve sukladnoENV 1998-1-3, toki 5.2
2/ Horizontalni serklai:
dimenzije pop. pres: 25x25 cm
armatura: npr. 412 (preklop p
min
60 cm) + vilice 6/20 cm
armaturu sidriti u vertikalne serklae
poloaj: u visini m-k
3/ Vertikalni serklai:
dimenzije pop. pres: 25x25 cm
armatura: npr. 412 (preklop p
min
60 cm) + vilice 6/20 cm
armaturu sidriti u temelje
poloaj - prema nacrtima
4/ Doputeni broj etaa:
a
g
0.20g; omeeno zie ====> 3 etae
5/ Tlocrt zgrade
priblino pravokutan: 11.70 x 9.80 m
omjer krae/dulje stranice: 9.80/11.70 = 0.84 > 0.25
zidovi dulji od 30% stranice tlocrta:
smjer X: 11.70*0.30=3.5 m; zidovi: Zx2; Zx3; Zx4 ; Zx6
smjer Y: 9.80*0.30=2.9 m; zidovi: Zy1, Zy2, Zy3, Zy4, Zy5 smjer X
smjer Y
model A:
21/35
5/ Tlocrt zgrade - nastavak
razmak izmeu krajnjih zidova ukrute:
smjer X: razmak izmeu zidova Zx2 i Zx6: L = 9.55 > 0.75*9.75 = 7.3 m
smjer Y: razmak izmeu zidova Zy1 i Zy6: L = 11.45 > 0.75*11.45 = 8.6 m
udio optereenja kojeg preuzimaju zidovi za preuzimanje potresa: q
zp
>0.75q
uk
PRIMJER: Dokaz mehanike otpornosti na djelovanje potresa
6/ Povrina horizontalnog presjeka zidova za preuzimanje potresa:
7/ Najvei razmak zidova ukrute: L
u
= 5.55 < 7.0 m
Zakljuak: Predmetna graevina ima dostatnu mehaniku otpornost na pri djelovanju potresa.
model A:
22/35
model A:
Pojednostavljeni
proraunski postupci
(ENV 1996-3)
+
Pravila za
"jednostavne zidane
zgrade"
(ENV 1998-1-3)
model D
Sloeniji
proraunski
modeli
(numerike
metode,
tapni 2D i 3D
modeli, itd...)
OPI DIO
Tehniki opis
Gradiva
model B:
Projektiranje
zidanih
konstrukcija
1.1 dio: Opa
pravila za zgrade
Pravila za armirano
i nearmirano zie
(ENV 1996-1-1)
PRORAUN TEMELJA
Sd
, V
Sd
, itd...
model C:
Histerezisna
anvelopa kata
(dodatno za
horizontalna
djelovanja)
23/35
model B:
Projektiranje zidanih konstrukcija; 1.1 dio: Opa pravila za zgrade; Pravila za armirano i nearmirano zie; (ENV 1996-1-1)
Kombinacije djelovanja:
samo najnepovoljnije promjenjivo djelovanje
g,j
G
k,j
+ 1.5Q
k,1
sva nepovoljna promjenjiva djelovanja
g,j
G
k,j
+ 1.35Q
k,i
Odreivanje proraunskog optereenja i proraunske nosivosti - sve prema ENV 1996-1-1: toka 4. Proraun zia
Nearmirano zie izloeno vertikalnom optereenju:
Rd Sd
N N [ ] m kN
f t
N
M
k m , i
Rd
i,m
faktor smanjenja nosivosti
i
ili
m
kojim se u obzir uzimaju uinci vitkosti i ekscentrinosti optereenja
f
k
karakteristina tlana vrstoa nearmiranog zia
M
parcijalni faktor sigurnosti za materijale
t debljina zida, uzimajui u obzir dubinu nia u sljubnicama veu od 5 mm
Nearmirano zie izloeno horizontalnom optereenju:
Rd Sd
V V
M
c vk
Rd
l t f
V
=
f
vk
karakteristina posmina vrstoa nearmiranog zia, prema 3.6.3, temeljena na vertikalnom optereenju kojem se odupire tlani
dio zida, zanemarujui bilo koji dio zida vlano napregnut
t debljina zida, uzimajui u obzir dubinu nia u sljubnicama veu od 5 mm
l
c
duljina tlanog dijela zida, zanemarujui bilo koji dio zida vlano napregnut
M
parcijalni faktor sigurnosti za materijale, prema 2.3.3.2
Razdioba proraunske seizmike sile - horiz. djelovanje: F
kxd
= F
bxd
* (z
k
*W
k
) / (z
k
*W
k
); F
kyd
= F
byd
* (z
k
*W
k
) / (z
k
*W
k
) k-etaa
Razdioba sila na etai na pojedini zid - sukladno krutosti zida na horizontalni pomak.
24/35
Proraun horizontalnog optereenja zida V
Sd
Poetna krutost zida bez otvora:
+
=
2
e
L
h
E
G
1 h 2 . 1
GA
K
E = modul elastinosti
G = modul posmika (GE/6)
t = debljina zida
h = svjetla visina zida
L = duljina zida
A = povrina zida (A=tL)
= proraunski koeficijent
za punu upetost na gornjem i donjem katu = 0.83
za konzolni zid = 3.33
Primjer:
f
k
= 4.2 MPa; E 1000 f
k
= 4.2 GPa; G0.70 GPa
t = 0.25 m; = 0.83; h = 2.8 m
zid: Zx2 zid: Zy2
L = 8.45 m; A=2.11 m
2
; L
i
=1.6 m L = 3.00 m; A=0.75 m
2
m
MN
1 . 433
015 . 1 8 . 2 2 . 1
GA
K
e
=

=
m
MN
5 . 139
12 . 1 8 . 2 2 . 1
GA
K
e
=

=
Poetna krutost zida s otvorima za prozore:
=
A 85 . 0
L t
1 k
i
1

L
i
= zbroj duljina svih otvora u zidu
A = povrina zida (A=tL)
1 e . otv , e
k K K =
model B:
Razdioba horizontalne sile F
kxd
sukladno krutosti pojedinih zidova na horizontalni pomak.
78 . 0
11 . 2 85 . 0
6 . 1 25 . 0
1 k
1
=
=
m
MN
8 . 337 78 . 0 1 . 433 K
. otv , e
= =
25/35
Sd
model B:
Izraun sredita krutosti i masa:
( )
=
j
j , y
j
j , y j
s
K
K * x
x
x
y
x
i
y
i
x
s
y
s
C.K.
C.M.
e
Tx
e
Ty
F
bxd
F
byd
( )
=
j
j
j
j j
m
m
m x
x
( )
=
j
j
j
j j
m
m
m y
y
sredite krutosti:
sredite masa:
( ) ( )
x Tx byd y Ty bxd G
L 05 . 0 e * F L 05 . 0 e * F T + + + =
Uinci uvrtanja:
Globalni moment uvrtanja:
sluajni ekscentriciteti
( )
=
j
j , x
j
j , x j
s
K
K * y
y
x
c,j
y
c,j
26/35
Sd
model B:
Proraun kuta zaokreta:
Jednadba ravnotee:
K
x,j
, K
y,j
= krutost zidova na translacijski pomak
= nepoznati pomak
x
c,j
, y
c,j
= udaljenost sredita zidova od sredita krutosti
G
j
j , c j , c j , x
j
j , c j , c j , y
T y * y * * K x * x * * K =
+

+
=
j
2
j , c j , x
j
2
j , c j , y
G
y * K x * K
T

Sd
j , y j , c j , Ty j , x j , c j , Tx
K * x * F ; K * y * F = = sila na zid 'j' uslijed djelovanja momenta uvrtanja:
j , Tx j , Hx j , bx
F F F + = ukupna sila na j-ti zid (translacija+zaokret):
Sluajni ekscentricitet se moe uzeti i prema izrazu:
c
L
x
6 . 0 1
+ =
= koeficijent kojim se mnoe djelovanja na pojedini zid
x = udaljenost nosivog zida od sredita zgrade
L'
c
= razmak najudaljenijih nosivoh zidova mjereno okomito na smjer djelovanja potresa
Zaokret uslijed djelovanja momenta uvrtanja:
27/35
model B:
Rd Sd
V V
M
c vk
Rd
L t f
V
=
Proraunska nosivost na poprenu silu:
f
vk
= karakteristina posmina vrstoa zia, kada na zid djeluje minimalno vertikalno optereenje,
ne uzimajui u obzir dio zida koji je naprezan vlano.
f
vk
= f
vko
+ 0.4
d
;
d
=N
Sd
/(t L
c
)
L
c
= duljina tlano naprezanog dijela zida proraunata na osnovi trokutne raspodjele naprezanja
za nearmirano zie (bez uzimanja u proraun vlanog naprezanja): L
c
=3(L/2-M
Sd
/N
Sd
) L
za omeeno zie (uzimanje u proraun vlanog naprezanja - vlane armature u vertikalnom
serklau): L
c
=(L/2)[1+L N
Sd
/(6M
Sd
)] L
28/35
model B:
= =
d
d
2
d
max , d min , d d Rd
f
1
2
L t
e a t f M

Proraun najveeg proraunskog momenta savijanja pri djelovanju N
Sd
i M
Sd
:
L
c
= duljina tlano naprezanog dijela zida proraunata na osnovi trokutne raspodjele naprezanja
za omeeno zie (uzimanje u proraun vlanog naprezanja - vlane armature u vertikalnom
serklau): L
c
=(L/2)[1+L N
Sd
/(6M
Sd
)] L
a
d
= proraunska duljina tlanog podruja zia: a
d
= 0.8L
c
e
d
= proraunski ekscentricitet: e
d
= L/2-a
d
/2 = (L-a
d
)/2
Proraun najmanje duljine tlanog podruja:
d
min , d
Sd
M
k
d
Sd
d
f
a t
N f
f
L t
N
= = < =
L
f
a a t f L t N
d
d
min , d min , d d d Sd

= = =
Najvei proraunski ekscentricitet:

= =
d
d
min , d
max , d
f
1
2
L
2
a
2
L
e

Najvei proraunski moment:
yd
Sd
yd
Sd
2 s 1 s
f 2
N
f z
M
A A = = Potrebna armatura vert. serklaa:
Fs
29/35
model B:
Fs
30/35
model A:
Pojednostavljeni
proraunski postupci
(ENV 1996-3)
+
Pravila za
"jednostavne zidane
zgrade"
(ENV 1998-1-3)
model D
Sloeniji
proraunski
modeli
(numerike
metode,
tapni 2D i 3D
modeli, itd...)
OPI DIO
Tehniki opis
Gradiva
model B:
Projektiranje
za zgrade
Pravila za armirano
i nearmirano zie
(ENV 1996-1-1)
PRORAUN TEMELJA
Sd
, V
Sd
, itd...
model C:
Histerezisna
anvelopa kata
(dodatno za
horizontalna
djelovanja)
31/35
model C:
Histerezisna anvelopa kata (dodatno za horizontalna djelovanja)
Ureaj za ispitivanje seizmike otpornosti zidova (ZRMK, Ljubljana)
V=const.
H(t)
Histerezisne petlje ovisnosti horizontalnih pomaka i horizontalnog
optereenja H registrirane tijekom ispitivanja seizmike otpornosti zida
32/35
model C:
Histerezisna anvelopa kata (dodatno za horizontalna djelovanja)
Idealiziranje eksperimentalno dobivene histerezisne anvelope
Idealiziranje eksperimentalno dobivene histerezisne anvelope sa
elasto-plastinom bilinearnom anvelopom.
Elasto-plastina bilinearna anvelopa odreena je poetnom krutou
zida, njegovom nosivou i faktorom duktilnosti.
poetna krutost zida: K
0
=H
cr
/
cr
H
cr
= sila kod nastanka pukotine u zidu
H
u
= raunska nosivost zida (dobije se na temelju energetskog
kriterija: povrine ispod eksperimentalne i povrina ispod
idealizirane histerezisne anvelope trebaju biti jednake.
Dovogorno - granini faktor duktilnosti:
D =
u
/
e
e
= H
u
/ K
e
e
= pomak zida na idealiziranoj granici elastinosti
K
e
= efektivna krutost zida
Odreivanje seizmike otpornosti etae pomou izraunate
histerezisne anvelope etae
raunska anvelopa
idealizirana anvelopa
33/35
model A:
Pojednostavljeni
proraunski postupci
(ENV 1996-3)
+
Pravila za
"jednostavne zidane
zgrade"
(ENV 1998-1-3)
model D
Sloeniji
proraunski
modeli
(numerike
metode,
tapni 2D i 3D
modeli, itd...)
OPI DIO
Tehniki opis
Gradiva
model B:
Projektiranje
za zgrade
Pravila za armirano
i nearmirano zie
(ENV 1996-1-1)
PRORAUN TEMELJA
Sd
, V
Sd
, itd...
model C:
Histerezisna
anvelopa kata
(dodatno za
horizontalna
djelovanja)
34/35
model D:
Sloeniji proraunski modeli (numerike metode, tapni 2D i 3D modeli, itd...)
tapni modeli zidanih zidova
Razdioba momenata savijanja po visini konstrukcije od zidova
Ravninski modeli zidanih zidova
Proraunski model, djelovanje Pomaci
Glavna naprezanja
Ravninski modeli zidanih zidova, s linearno
elastinim i izotropnim ponaanjem zia su
NEODGOVARAJUI zbog:
- niske vlane vrstoe zia te stoga jako
izraene materijalne nelinarnosti
35/35
model D:
Sloeniji proraunski modeli (numerike metode, tapni 2D i 3D modeli, itd...)
Usporedba razdiobe momenata savijanja u zidovima po visini zgrade
Modeliranje prijenosa sila po zidovima s tlanim dijagonalama
DEM discrete element method (primjer prorauna)

5 Zidane Konstrukcije Proracun

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

5 Zidane Konstrukcije Proracun

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1/35

to vrijedi ako je:

Proraun horizontalnog optereenja zida V

You might also like