You are on page 1of 72

.

1
Odsustvo postupka sterilizacije onemoguava
potpuno iskorienje prednosti bioprocesnog
inenjerstva
Sterilizacija predstavlja postupak kojim se
unitavaju ili uklanjaju vegetativni oblici i
spore i inaktiviraju virusi
2
Fiziki
Fiziko-hemijski
Hemijske

U industrijskim tehnolokim procesima se
najvie primenjuje toplotna sterilizacija
vodenom parom
3
Zadatak: Unitavanje svih mikroorganizama i
njihovih spora
Spore su termiki otpornije u odnosu na
vegetativne oblike, naroito bakterijske
Primena pare je pogodno zbog efikasnosti i
injenice da su sve povrine u dodiru sa
vruim kondenzatom na temperaturi vodene
pare

4
5
Kao proces ugradjena u opremu
Procesi koji su razvijeni na bazi sterilizacije
opreme u autoklavima moraju se promeniti u
cilju primene za veliku opremu koja se
sterilie na licu mesta
Neophodno je da se SIP postupak moe
primeniti za svaku komponentu
6
Trajanje
Temperatura


T ( C) t(minut)
121 15
126 10
134 3
7
Kombinacija vreme-temperatura je obino
121C-15min (ove vrednosti se uzimaju kao
minimalne)
esto se proces produava da bi se obezbedila
odgovarajuda granica bezbednosti
Granica bezbednosti se odabira u zavisnosti od
elementa opreme
to je predmet vedi-vedi je toplotni kapacitet-due
vreme potrebno da se toplota prenese do svih njegovih
delova

8
P(bar) T(C)
1,0 120,4
1,2 123,5
1,4 126,3
1,6 128,9
1,8 131,4
2,0 133,7
9
Vrednost koja se obino bira je oko 1,5 bar
manometarskog pritiska, koji daje dovoljnu
graninu bezbednost i garantuje da e
oprema koja se tretira parom dostii
temperaturu sterilizacije
Para za sterilizaciju je zasiena i prethodno
prihvaena i osuena
Mesto uzimanja pare ne sme biti suvie blizo
reduktoru pritiska pare
Za kulture elije sisara, izvor pare mora biti
generator iste pare
10
Oprema mora biti koncipirana od samog
poetka, u skladu sa kardinalnim pravilima:
1. Obezbediti da svi delovi opreme mogu da
izdre temperaturu sterilizacije do 130C.
2. Kad god je mogue, upotrebiti zavarene
spojeve.Svaki spoj je potencijalna slabost.
3. Tamo gde je neophodno izvesti spoj,
koristiti sanitarne fazonske delove.
4. Izbegavati mrtva mesta, pukotine i
slino.Bilo koji mrtav odseak na cevi,ako je
neophodan, treba da bude krai od
estostruke vrednosti prenika cevi.Ako
mrtav deo postoji,on treba da se tretita
parom uz korienje ventila sa dovodom
pare na ulazu ili branom na izlazu.
11
5. Ako je to mogue izbegavati postojanje
samo jednog ventila izmeu sterilnih i
nesterilnih zona.Mikroorganizmi mogu
prorasti kroz prethodno sterilisane leajeve
ventila.Na transportnim vodovima, koji su
sterilisani i koji se odmah koriste, ovo nije
toliko znaajno.
6. Koristiti samo ventile koji se lako peru ,
odravaju i steriliu.Za sterilan rad se u
biotehnologiji tipino koriste membranski
ventili.
7. Konstrukcija opreme treba da bude takva, da
se sterilizacija moe obavljati u delovima i
tako da u svakom delu opreme postoji
jedinstven pravac provoenja pare.
12
8. Mesto dovoda pare treba da bude suvo, a
para zasiena.U njoj ne sme biti estica ni
gasova.
9. Uvod pare treba da je na najvioj
taki(takama), a izvod kondenzata na
najnioj taki(takama) sistema cevovoda.
10.Cevovodi treba da su koncipirani tako da se
obezbedi njihovo kompletno pranjenje, bez
depova u kojima se moe sakupljati
kondenzat.Ovo zahteva odgovarajui nagib
cevovoda i instaliranje posebnih brana.
13
Pri koncipiranju sudova za sterilizaciju
vodenom parom mora biti ispunjeno nekoliko
preduslova:
Sud mora izdrati pritisak pare od 1,5bar.
Mora biti koncipiran za odgovarajui
nominalni pritisak i imati sigurnosne ureaje
Plat suda mora biti koncipiran kao sud pod
pritiskom po standardima koji nisu analogni
onima koji vae za sud.


14
Za sterilizaciju in situ sterilizaciju vodenom
parom nepoeljno je staklo, zbog opasnosti
od eksplozije usled oteenja, prskanja,
ogrebotina...
Manji sudovi od stalka mogu se sterilisati u
autoklavu
Ako je neophodno upotrebiti staklo iz
odreenih razloga potrebno je zatititi ga
nekim plastinim filmom ili postavljanjem
pregrade.

15
Plat suda(nerajui elik) za sterilizaciju in
situ mora biti prazan i mora postojati
mogunost ceenja kondenzata i ventilacije
Pre korienja suda potrebno je proveriti da li
se u njemu odrava pritisak-testiranje traje
24h posle izvrene montae
Za testiranje izdravanja pritiska u sudu sud
mora biti opremljen sanitarnim manometrom
Detektovanje nehermetinosti:
-primena rastvora sapuna
-ultrazvuni detektor
16
Proces sterilizacije vodenom parom:
Ispitivanje hermetinosti opreme
Prilikom pripreme svi ventili za izvod
kondenzata su najpre otvoreni, pa se potom
otvaraju ventili za dovod pare
Ulaskom pare rastu temperatura i pritisak,
ventili za ispust vazduha iz filtra treba da
bude otvoreni radi izbacivanja vazduha
Recirkulacija vazduha je alternativni postupak
uklanjanja vazduha
Pri t=121C i p=1,1bar-merenje trajanja
sterilizacije
Kondenzat se uklanja pomou armature
brana
17
Pri kraju sterilizacije zatvaraju se ventili za
izvod kondenzata a potom ventili za uvoenje
pare
Kada je p=1bar-uvodi se sterilni vazduh kroz
filtar za vazduh i spreava pojava vakuuma i
vri zamena pare koja kondenzuje sa
sterilnim vazduhom po pritiskom koji je vii
od pritiska okoline tokom hlaenja suda.
Ovako se u velikoj meri smanjuje mogunost
kontaminacije


18
Postavka cevovoda pri sterilizaciji parom:
Para na vrhu, kondenzat na dnu
Na sudu se nalaze i brojni prikljuci koje
treba takoe uzeti u obzit pri koncipiranju
sistema za sterilizaciju

19
Ureaji za aeraciju moraju imati raspored
ventila kao na slici.
Konfiguracija ventila za provoenje pare kroz ureaj za
aeraciju u sudu
20
Rupice kroz koje se cev prazni i normalne
rupice okrenute prema gore
Dovodna cev prva dolazi u kontakt sa parom
do dostizanja p=0,5 ba, pri tome se parom
obrauje i horizontalni deo cevi
Na poetku ventil A je zatvoren a B otvoren
Pri p=1bar, otvara se ventil A
Dok traje sterilizacija ostaju otvoreni i ventil
A i B

21
Potopljene cevi koriste se pri punjenju kada
se eli izbei prskanje
Kroz njih paru treba voditi prema dole, i kroz
cev i oko nje
Mora biti mogue uvoenje pare neposredno
u sud, kao i niz potopljenu cev
Moraju biti otvorena oba ventila za paru
tokom sterilizacije

22
Konfiguracija ventila za provoenje pare kroz cev uronjenu u
sud
23
Boni prikljuci se mogu tretirati parom na
dva naina
Razlika je u nainu sterilizacije uvodnog
cevovoda odvojeno od samog suda
Kod postavke gore-ventili A i B su pri
uvoenju pare otvoreni, a ventil C zatvoren.
Para izlazi kroz A i B hvata, koji se otvara
kada se napuni kondenzatom
Kada se zavri obrada cevovoda parom, A i C
se otvaraju, B zatvara i hvata funkcionie kao
kondenz lonac, izbacuje se kondenzat u
slivnik

24
Kod postavke dole za vreme obrade parom
ventili D i F su otvoreni, E zatvoren i boni
prikljuak slui kao jo jedan uvod pare u sud
Kada se parom tretira sam cevovod, F slui
kao uvod pare u cevovod
Rezervni prikljuci se izbegavaju
Ako je sud polovan, svaki prikljuak za uvod
ili izvod iz njega treba da ima ili dovod pare
sa ventilom ili postavku ventila sa hvataem
kondenzata


25
Izlaz tenosti iz suda treba da bude na
najnioj taki suda
Konstrukcija skupa ventila je veoma znaajna
Izvodni prikljuak suda slui za izvoenje
proizvoda, kondenzata za vreme sterilizacije i
ispust tenosti za vreme pranja na licu mesta
Izlazni prikljuak dimenzionie se spram
potrebnog protoka tenosti prilikom pranja a
ne prema potrebama sterilizacije

26
Konfiguracija ventila za provoenje pare kroz ulazne prikljuke
na sudu
27
Preporuena konfiguracija izlaza iz suda za sterilizaciju
suda, CIP i sterilni prenos medijuma

28
Za vreme sterilizacije suda, ventili A, C i F su
otvoreni, a B, D i E zatvoreni.
Ovakav raspored omoguava da se sud
sterilie i da se odozgo napuni sterilnom
tenou.
Zona u kojoj se nalazi ventili A, B i C tretira
se parom tako da mirkoorganizmi prolaze
kroz dva sedita ventila da bi dospele u sud
U sledeoj postavci linija za povrat CIP-a i
slivnik ine mrtvu cev pa se moe
kontaminirati mikrooragnizmima, to znai
da linija koja vodi iz suda na neko drugo
mesto moe biti nadekvatno sterilisana
29
Loa konfiguracija ventila prilikom kombinovane
sterilizacije suda, CIP i sterlnog prenosa
medijuma, kod kojeg postoji opasnost od pojave
mrtvih odseaka cevovoda i hladnih taaka
30
Prihvatljiva alternativa za konfiguraciju za kombinovanu
sterilizaciju suda,CIP i sterilni prenos medijuma
31
Ventil za odvod u slivnik nije potpuno tretiran
prolaskom pare, ventili za kondenzat,
ugraen bono od ovog ventila znai da itav
ventil E se nalazi na povienoj temperaturi
zbog pare koja sruji kroz njegov gornji deo
Koristi se u sluaju kada prostor ograniava
kompleksnu konstrukciju
Pojava mrtvih delova cevovoda svodi se na
minimum kao uz mogunost pojave hladnih
taaka

32
Veina sudova i bioreaktora su koncipirani
tako da se u njima moe primeniti CIP
postpak pranja.
Ovo znai da pri vrhu bioreaktora ili suda
mora biti ugraena neka vrsta glave za
rasprivanje ili mlaznice zajedno sa sudom
Para mora prolaziti kroz glavu za rasprivanje
u toku ciklusa sterilizacije
Kod manjih, runih sistema, bolje je da se
glava za rasprivanje moe skinuti, ugrauje
se samo tokom ciklusa pranja
33
Idealna konfiguracija ventila za provoenje pare kroz
fiksnopostavljenu loptastu glavu za CIP pranje
34
Za vreme sterilizacije ventili B i C su otvoreni,
a ventil A zatvoren, tako da se vri
sterilizacija kompletnog sistema sa glavom za
rasprivanje
Na CIP liniji normalno postoji priguna ploa
ili slian ureaj, kojim se odvaja CIP linija pod
pritiskom iza ventila A
35
Prihvatljiva alternativa za konfiguraciju ventila za
dovod pare preko fiksne loptaste glave za CIP pranje
36
Jednostavna konstrukcija, ali ne treba je
koristiti ako sud treba da ostane sterilan est
ili vie dana
Zaptivanje mealica je slabo mesto svakog
sterilnog suda
Leita mealica moraju biti podmazana i
sterilna
Veina mealica pravi se sa dvojnim
mehanikim zaptivanjem
Najjednostavniji postupak sterilizacije je da
se u komoru za zaptivanje uvede para, sa
zaustavom za paru u daljem roku

37
Cela mealica tada tei da radi na 121C
Mehaniki sve komponente treba da budu
izvedene tako da mogu da raditi na ovoj
temperaturi, posebno leajevi i plastika
Drugi nain podrazumeva da u sklopu ventila
na izlaznoj strani sistema za zaptivanje
postoji dodatni ventil
Za vreme sterilizacije ovaj ventil je otvoren,
leite i zaptiva steriliu zajedno sa sudom
Zatvara se ventil i zaptivna komora se puni
sterilnim kondenzatom pri p=1,5 bar.
Nedostatak:ograniena primena u sudovima
pod pritiskom veim od pritiska u liniji za
dovod pare
38
Trei nain-sloeniji, sterilnost se odrava
vrlo dugo, pritisak je ogranien samo
raspoloivim pritiskom vazduha
Filtar za vazduh i zaptiva se steriliu parom
na poetku rada, a nakon toga se koristi
pritisak vazduha koji je vei od pritiska
sterilnog kondenzata u zaptivnoj komori
Vodokazno staklo-proverava se nivo
kondenzata


39
Konfiguracija ventila za provoenje pare kroz dvostruko mehaniko
leite mealice
40
Kod laboratorijske opreme korienje
mealica sa magnetnim sklopkama je sve
ee
Brojne prednosti i mane, kao to je pojava
odljuskivanje estica u procesni fluid,
naroito pri upotrebi aura od teflona
Sveobuhvatni proces sterilizacije parom
podrazumeva uvod pare kroz sve ulazne
otvore i izvod kroz izduvne flitre
Za sterilizaciju sudova koji su puni podloge
postupak se modifikuje
41
Montiraju se na ulazima za vazduh i
prikljucima za ventilaciju sterilnih sudova,
sa sterilnom stranom unutar filtarskih
elemenata
Spoj kuita filtra, ventilacioni prikljuak i
ventili za pranjenje cevovoda treba da su sa
nesterilne strane
42
Danas je veina filtara membranskog tipa
Membrane su hidrofobne mora se paziti da
se ne zapue prilikom sterilizacije, tada sama
membrana i cevovod iza nje mogu ostati
nesterilisani.
U filtar se mora dovoditi suva para i mora se
obezbediti dobro odvajanje kondenzata
Ako se filtar menja tokom bioprocesa, mora
se moi sterilisati odvojeno od bioreaktora
Obavezan deo je parna zaustava ili
ventilacioni ispust sa obe strane membrane
43
44
45
Postoje 4 mogue konfiguracije montae
filtra i smera provoenja pare.
46
47
48
Jednostavnija je nego filtara za fazduh jer
nisu hidrofobni
Postavljaju se dva do tri u nizu (1,0 m, 0,2
m i 0,1 m, pri emu je prvi dubinski
49
Niz filtara za podlogu za kulturu elija, mora
se sterilisati u poloaju spremnom za
filtraciju.
50
Treba razmotriti redosled izvoenja
sterizacije filtara za podlogu, cevovoda koji ih
povezuju i suda u koji se uvodi
Najbolje je da se prvo sterilie sud
Potom zajedno sterilizacija cevovoda i filtara
zajedno
Tako se pritisak pare moe otpustiti u ve
sterilan sud, time se uklanja mogunost
kondenzacije pare i stvaranja vakuuma i
uvlaenja mikrobioloke kontaminacije u cevi
51
Tri naina sterilizacije
Provoenje pare kroz ventil do slivnika ili hvataa
kondenzata koji je na suprotnoj strani od dovoda
pare. Na taj nain kroz ventil prolazi itava koliina
pare, a para se provodi i kroz cevovod iza ventila
Korienje mesta uzorkovanja ili ispusta tenosti
koji su ugraeni na veini ventila. Mali ventil se
navari na telo glavnog i koristi se ili za direktan
dovod pare ili za odvod kondenzata
Mrtve cevi ne treba da budu vee od estostruke
vrednosti prenika cevi. Mora se paziti na nagibe,
da se mrtva cev ne napuni kondenzatom i tako ne
bude podvrgnuta temperaturi sterilizacije
52
53
Rastvojanje izmeu oslonaca cevi moraju biti
odgovarajua da se sprei njihovo ugibanje.
Cevi od PVDF moraju imati kontinualne
nosae, kojima se spreava njihovo savijanje.
Minimalni nagib koji se preporuuje iznosi
1:100.
Linije za sterilno prebacivanje iz jednog suda
u drugi treba da budu projektovane tako da
se mogu zasebno sterilisati kad god je
mogue
54
55
Tri naina za uklanjanje
Svi ventili se ostave pritvoreni, ime se omoguava
da kondenzat stalno izlazi retko se primenjuje,
koristi se kod kuita filtara za vazduh
Ventili ostaju potpuno otvoreni prvih nekoliko
minuta, kako bi se potisnuo vazduh i kondenzat
nastao u prvi mah, a potom se oni pritvaraju.
Slobodno provoenje pare nije preporuljivo jer je
nepouzdano i uvodi veliko optereenje vlagom u
sistem zagrevanja, ventilacije i kondicioniranja
vazduha.
56
Ureaju projektovani za automatsko
uklanjanje kondenzata iz parovoda.
Dimenzionisani tako da omoguavaju
odgovarajui protok kondenzata, koji je
najvei na poetku sterilizacije.
Termostatske zaustave treba da budu
opremljene sa elementima koji ukazuju na
prisustvo pare.
Na automatskim sistemima, mogue je u
potpunosti primeniti zaustave za paru i
koristiti kompjuterski program za otvaranje
ventila
57
58
Samo dva parametra se mogu pratiti
pritisak i temperatura
Dva tipa pisaa
Takasti radi na vie kanala
Kontinualni itkiji
Kod sloenih sistema koriste se termoparovi
zatieni u oblozi od nerajueg elika koji se
fiksiraju na spoljanjoj strani cevovoda
klamfama koje omoguuju dobar toplotni
kontakt.
59
Umesto termoparova se mogu koristiti
termonalepnice, temp tapii ili termometri
koji se dre u ruci
Termonalepnice pokazuju maksimalnu
temperaturu kojoj su bile izloene
Temp tapii su veoma slini
Runi termometri se dovode u kontakt sa
povrinama, rutinski se koriste kao pomo
prilikom normalnih postupaka sterilizacije
Sve vie se koristi snimanje infracrvenim
kamerama beskontaktno merenje
temperature za brzu identifikaciju
problematinih zona
60
Direktno, korienjem fermentacione sredine
Indirektno, korienjem potrebnih vrednosti
temperature i pritiska
Korienjem internih temperaturnih osetnih
elemenata
Korienje termoparova vezanih za spoljanju
povrinu
Merenjem termometrom koji se dri u ruci
Generalni kriterijumi
Temperatura u unutranjosti preko 121 C
Spoljna temperatura preko 115 C
Manometarski pritisak preko 1,1 bar


61
Ako se u opremi ne dostigne dovoljna
temperatura
Ako se u toku rada pojavi mikrobioloka
kontaminacija
62
Ako se ne dostigne dovoljna temperatura
Proveriti da li je pritisak pare iznad 1,5 bara
Proveriti da li je regulator ili ureaj za ceenje
blokiran
Ako postoji samo jedan ureaj za merenje
temperature, proveriti njegovu kalibraciju
Proveriti glavni ventil za dovod pare moda on ne
otvara potpuno

63
Ako je greka u specifinoj zoni mogui uzroci
Ventili ne otvaraju dobro, uz greku ili na pokretau ili
na membrani ili na solenoidu
U kvaru je ili je blokiran hvata pare. Veina hvataa pare
ee ostaje otvoreno, nego zatovreno, ali moe biti
greka i na njihovom vretenu. Ako je vreteno blokirano,
mora se oistiti
Greka odreenog termopara, to ima za posledicu
pogreno oitavanje vrednosti
Na elementima filtracionih ureaja, zapuavanje filtra sa
kondenzatom (vrlo mali filtri se odlikuju eim ovakvim
pojavama)
Hlaenje neizolovanih izvodnih cevi, ako su one blizu
reetki za kondicioniranje vazduha ili ureaja za
ventilaciju. Usled toga je poeljno da cevovod bude
izolovan (to je i faktor bezbednosti)

64
Ako nastupi mikrobioloka kontaminacija,
prvo se uzima uzorak u cilju identifikacije,
dok traje inkubacije moe se utvrditi:
Da li je sud pravilno sterilisan
Da li je prazan sud stajao izvesno vreme, moda ga
treba ponov sterilisati
Da li je ispotovana propisana procedura
Da li je sud proao ispitivanje pritiska
Da li su sedita ventila u redu
Da li su O-prstenovi i Tri-clamp spojnice u redu
65
Ako se u starom postrojenju javljaju
kontaminacije
U novom sistemu u fazi projektovanja
Tri osnovna zahteva
Sagledavanje osavremenjene eme tehnolokog
procesa
Provera nagiba cevi
Utvrivanje tekuih postupaka rada
66
Postupak provere
Identifikovati zone u kojima je sterlini deo razdvojen
od nesterilnog samo jednim ventilom
Identifikovati dugake mrtve cevi
Identifikovati ventile koji nisu podvrgnuti provoenju
vodene pare
Identifikovati pogrene nagibe
Identifikovati najnia mesta na kojima nema pranjenja
Identifikovati mesta na kojima je smer strujanja pare
pogrean
Identifikovati mesta na kojima jedna zaustava za paru
igra ulogu dve zaustave
Identifikovati delove cevovoda u kojima se posle
sterilizacije moe pojaviti vakuum

67
Veliki broj ventila se mora otvarati i zatvarati
po tano odreenom redosledu velike anse
za greku
Automatizovana oprema kota dva puta vie i
zahteva dvostruko vreme za izgradnju od one
koja se koristi runo
Automatizacijom se znatno umanjuje runi
rad i poboljava se pouzdanost
Kontrola se moe vriti i raunarom
68
69
70
71
72

You might also like