Roman Bekima Sejranovia 'Nigdje, niotkuda' moe se

istodobno itati i kao kratka povijest ovdanjeg XX. stoljea i

kao katalog svi njegovi i!bjeglitava. Bilo da su istjerani i!
je!ika u je!ik, i! Bosne u "rvatsku, i! Rijeke u #slo, i! kultnog
ro$k kluba '%ala$a' u !atvor !a ilegalne useljenike, i! ivota u
&ormulare, i! $ivili!a$ije u divljinu krajnjeg sjevera, i! djetinjstva
u nimalo pitomiji krajobra! odraslosti... juna$i ove knjige doista
dospijevaju nigdje, niotkuda, a stiovi 'nimalo sluajno( rijekog
'i nimalo sluajno( ro$k benda )et * postaju naslov koji
najpre$i!nije opisuje njiov itinerer, njiovu trenutnu po!i$iju,
svijet u kojem ive, ali i one u kojima su ivjeli. 'Nigdje,
niotkuda', !ato jer to odakle su se !aputili vie ne postoji, a to
gdje su doli moe se dodue pronai na !emljovidu, ali ne !nai
nita. 'Nigdje, niotkuda', !ato jer $ilj nije mjesto na kojem se
moe odmoriti, a ne moe se rei da nisu putovali. Ne be!
snova, ne be! ljubavi i be! umora. +er, priajui svoju priu o
etiri sprovoda i vjenanju, Bekim Sejranovi nipoto ne
doputa da ga srva teret toliki nega$ija. ,sred svi nji, a
moda i njima usprkos, njegova knjiga uspijeva ostati topla i
svjea, snaan, duovit i iv roman kakvog nemamo prilike
itati esto.
Bekim Sejranovi ro-en je ./01. u Brkom. 2odine ./34. seli u
Rijeku, gdje poa-a pomorsku kolu i studira kroatistiku. #d
.//*. ivi u #slu u Norvekoj gdje je na %ovijesno56lo!o&skom
&akultetu magistrirao junoslavenske knjievnosti. S norvekog
je preveo djela 7ngvara 8mbjornsena i 9rode 2r:ttena, a priredio
je i preveo '8ntologiju norveke kratke prie ;eliki pusti krajolik'.
8utor je studije '<oderni!am u romanu 7suena kaljua +anka
%olia =amova' '8dami, Rijeka, 1>>..( i knjige kratki pria
'9asung' 'Naklada <?, @agreb, 1>>1.(. Aivi i radi na rela$iji #slo5
"var.
Norveka knjievnost u "rvatskoj je vrlo slabo prijevodno
!astupljena ali bi nam bila i jo manje po!nata da Bekima
Sejranovia 'r. ./01.g.( sudbina nije poetkom devedeseti
godina natjerala put te najsjevernije skandinavske !emlje, gdje
je magistrirao junoslavenske knjievnosti te nas podario
i!borom kratki pria norveki autora u antologiji na!vanoj
'';eliki pusti kajolik'' kao i prijevodima djela 7ngvara
8mbjornesena i 9rode 2r:ttena. No, osim studiranjem i
prevo-enjem s norvekog, Sejranovi se u Norvekoj bavio i
pisanjem pro!e dio koje je objedinio 1>>1. u knji!i na!vanoj
''9asung''. =ratke pro!e objavljene u toj !bir$i uglavnom su bile
pisane u autobiogra&skom kljuu, u prvome li$u jednine, a
tematski su bile podijeljene u dvije grupe B na prie u kojima se
pripovjeda bavi vlastitim djetinjstvom i odrastanjem te na prie
u kojima narator posreduje svoja emigrantsko5gastarbajterska
iskustva steena boravkom u Norvekoj. Budui da se u veini
pria radilo o identinom pripovjedau i likovima koji se
''proetavaju'' i! prie u priu, ta se !birka doimala dijelom neke
vee $jeline, koju smo sada i dobili, u obliku Sejranovieva
romana ''Nigdje, niotkuda''. Citatelji upo!nati sa Sejranovievim
kratkometranim pro!ama i! !birke ''9asung'' u naratoru romana
''Nigdje, niotkuda'' lako e prepo!nati istog onog
neprilago-enog inteligentnog autodestruktiv$a ijim smo
ivotnim iskustvima svjedoili u veini pro!a i! prve knjige, a
koje Sejranovi sad nanovo ispisuje, ovoga im puta dajui vri
i kompaktniji, romaneskni oblik. 7pak, nara$ija nije linearna ve
se radi o &ragmentarnom pripovijedanju temeljenom na
i!noenju sjeanja, koja i!viru prilikom pripovjedaeva posjeta
rodnom kraju B okoli$a Brkog B radi prisustvovanja pogrebu
stri$a 8lije.
Demeljna !naajka rukopisa i najee rabljeni postupak u
romanu je digresivnost, to se prepo!naje ve u poetnom
poglavlju romana gdje se pripovjeda, opisujui saranu svoga
stri$a, prisjea i pretodni dviju dena!a kojima je
prisustvovao. No, poetni opis sarane autor rabi i u svru
apostro6ranja neprilago-enosti kao jedne od naji!ra!itiji $rta
pripovjedaeva karaktera B junak je naime jedini koji tijekom
obreda sarane stoji na nogama, dok svi ostali ue, u molitvi.
No, junakova neprilago-enost !apravo predstavlja samosvojnost
individual$a nespremnog na kompromise, koji na svijet gleda
!relo i kritiki, ne privaajui lagodnost samo!avaravanja, dok
je njegova sklonost autodestruk$iji 5 koja se oituje u estim i
estokim opijanjima 5 re!ultat brojni kri!ni situa$ija i trauma
kojima ga je ivot ''poastio'' B ra!vod roditelja, iskustvo rata,
prognaniko5emigrantsko5gastarbajterska sudbina,
nesvakidanji ljubavni trokut dijelom kojega je u Norvekoj
postao, itd.
7 roman ''Nigdje, niotkuda'' ba kao i velik dio pro!a i!
Sejranovieve !birke ''9asung'' pisan je u autobiogra&skome
kljuuE radnja romana naime prati kljune doga-aje i! autorova
ivota B od djetinjstva u Brkom, preko srednjokolski dana
provedeni u Rije$i, pa do odlaska u Norveku gdje glavni junak
studira i radi kao prevodila$, ali i proivljava dvije ljubavne
prie, od koji jedna re!ultira i brakom, istina prilino kratkim. ,
prvoj treini rukopisa narator $ijedi iskustvo djetinjstva
''odra-enog'' rani osamdeseti u okoli$i Brkog. #ndanji se
realitet i! dananje perspektive ivota u ultrakon!umistikoj,
komer$ijali!iranoj kulturi urbe i troenja umnogome doima
!au-ujuim i nestvarnim, te e, bojim se, biti !animljiv samo
autorovoj i neto starijim genera$ijama, dok bi mla-a publika
mogla ne!ainteresirano !ijevati ili se pak s nevjeri$om
iu-avati npr. duovitim autorovim opisima djeji !aklinjanja
na Dita. Naknadnim posjetom prostoru djetinjstva protagonist
osvjeuje dojam da je jedino tada i tamo ''on bio on'', stvaran
ovjek koji osjea da postoji i pripada prostoru u kojemu boravi,
jer ve preseljenje u Rijeku, gdje poa-a srednju kolu, i!a!iva
traumu prilago-avanja okruju koje ne osjea svojim i ljudima
!a koje predstavlja stran$a, dok dolaskom u Norveku takav
osjeaj ''skrajnutosti'' biva viestruko poten$iran i
umnogostruen. Stoga leerniji pristup prika!u vremena
odrastanja ustupa mjesto mnogo grubljem i surovijem, oporom i
munom diskursu kada na red dola!e mladalaki dani provedeni
u Rije$i, a posebno oni emigrantski, u Norvekoj.
Na strani$ama posveenim pripovjedaevim emigrantskim
iskustvima Sejranovieva se pro!a pribliava tekstovima
?ubravke ,grei, koja tako-er pie o emigrantima kao ljudima
iji su se ivoti ra!dvojili na ''ovaj ovdje'' i ''onaj tamo'' a vrijeme
se podijelilo na ''ono prije'' i ''ono poslije''. 7 Bekim Sejranovi,
ba kao i ,greieva, ili npr.Bora Fosi i ?evad =araasan,
eg!il vide kao sudbinu ovjeka be! pripadnosti, koji je vjeno
''negdje i!me-u'', be! vrstog oslon$aE on nema neko svoje
''ovdje'' kao to vie nema ni ono ''drugdje'', kao stran$a
prepo!naju ga oni koji tamo gdje je on trenutno, stran$i nisu B
stran$i ga ne privaaju kao svoga, a u domovini ga, ironino,
gledaju kao stran$a B dok i jednima i drugima on !avidi. Na tom
njiovom ''ovdje'', i ''sada''. Gto je naravno i pojanjenje, od )eta
* posu-enog, naslova romana ''Nigdje, niotkuda''.
'S(provodni moto romana ''$ijeli je ivot jedna duga dena!a''
Sejranovieva je para&ra!a po!nate 8ndrieve sintagme ''svi
smo mi ve mrtvi, samo se redom saranjujemo'' ali se
dena!e, tj. sarane junakovog stri$a, kao narativnog okvira i
pola!inog mjesta svakog poglavlja, odnosno svake u romanu
opisane reminis$en$ije, autor ipak nije dosljedno drao. No to,
kao i pojedini rijetki primjeri nesretno odabrani rjeenja 'poput
primjeri$e !bunjujue reeni$e ''<eni jo od 9rank&urta erek$ija
ra!valjuje nosni$e...''( ili manja po!ornost koju autor pridaje
karakteri!a$iji enski likova u odnosu na muke, tek su
kritiarsko $jepidlaenje u sluaju snanog i dojmljivog, ali i vrlo
rabrog romana B s ob!irom da se temelji na autorovu osobnom
iskustvu B u kojemu se, unato traumatinosti pojedini
proivljeni dioni$a pripovjeda ni na trenutak ne odaje
samosaaljenju i pateti$i, likovi unato svojoj brojnosti bivaju
ivotni i do kraja me-usobno prepo!natljivi, a unato
nelinearnoj nara$iji i kompo!i$ijskoj ras$jepkanosti pripovjedne
gra-e, kompaktnost i !aokruenost romaneskne $jeline ostaje
nenaruena.
'napisao Boidar 8lajbegovi
objavljeno u Bibliovi!oru *.programa "rvatskog radija, lipnja
1>>3.(
8utobiogra&ska pro!a je u! ratno pismo u posljednji desetak
godina !asigurno najdominantniji pro!ni model u "rvata. ?oka!
tome je i prije nekoliko mjese$i objavljena studija knjievnog
autobiogra&skog pisma kao bitnog literarnog iskustva
devedesti, autori$e "elene Sabli Domi, a pod naslovom
H7ntimno i javnoH 'i!danje Naklada )jevak, 1>>*.(. =ao
predvodnike toga anra istaknuo bi Dribusona i %avliia, dok
bi kao najuspjelije pro!e te vrste i!dvojio one +ergovia i =irina.
Naravno, ve poga-ate da je i u sluaju H9asungaH Bekima
Sejranovia rije o autobiogra&skom tivu...
9asung je ustvari ibridni spoj autobiogra&skog &a$tiona i 6$tiona
temeljenog na autorovom osobnom iskustvu, s time da
prvospomenuta matri$a ipak kvantitativno prevladava. ,stvari,
rije je o &ragmentarnoj pro!i introspektivnog karaktera u kojoj
autor na papir i!nosi promiljanja o svom odrastanju i ivotu, a
ini to $inino i oporo, na trenutke dirljivo, ali najee
autoironino. Biljeei sjeanja na svoju mladost i odrastanje on
$rta svoj detaljni autoportret be! ustruavanja i!nosei i dajui
nam na uvid neke intimne detalje i! svog ivotopisa, od koji bi
veinu ovdje predoeni dioni$a mnogi autori preutjeli, libei
se toliko !orne eksplika$ije svoje intimne popudbine.
=njiga !apoinje s dva poglavlja koja ironino objanjavaju sam
naslov knjige, a koja opisuju dane autorovog ranog djetinjstva
obiljeenog neprestanim &asovanjem baksu!a ra!liite vrste, od
koji su najredovitije mnogobrojne boletine. Da poetna
poglavlja odiu duovitou !asnovanoj na autoironiji, koja e
kako knjiga odmie poprimati sve oporije tonove. , slijedeem,
vrlo !animljivom poglavlju autor nam kro! kratke ulomke daje
prika! samog sebe, promatranog sa tjelesnog, emo$ionalnog,
seksualnog, religio!nog, na$ionalnog, politikog i kulturnog
aspekta, ali pritom nam pruajui na uvid i vlastite stavove i
ra!miljanja o ivotu i svijetu kojeg obitava. Dako spo!najemo da
je rije o inteligentnom i proni$ljivom pojedin$u, svjesnom svi
svoji mana i slabosti koje ni u kojem trenutku ne pokuava
sakriti ili umanjiti, ali isto tako nimalo tatom i be! natrua
samoljubivosti, te dovoljno inteligentnom da spretno i svjesno
i!bjegne sve !amke kolektivistikog ludila kojim je njegova
okolina '!nano nam !ato i od koga( bila in6$irana. Dime u
tu-im 'nesklonim mu( oima ostavlja dojam neprilago-enosti,
to u svojoj sutini ustvari predstavlja samosvojnost svjesnog
individual$a nespremnog na kompromise, koji na svijet gleda
!relo i kritiki, ne privaajui kon&ormnost samo!avaravanja.
7spod povrinske Sejranovieve grubosti i oporosti krije se
duboka emo$ionalnost koja se oituje u aljenju !bog
nesavrenosti svijeta i nepravdama koje ivot nosi, a to se
ponajvie iitava u sredinjem i ponajboljem dijelu knjige u
kojem Sejranovi opisuje svoje emigrantske dane. #slikavanje
vlastiti iskustava steeni u Norvekoj autor iskoritava da bi
demisti6$irao balkanske mitove o modernom kapitali!mu i
ra!gradio ilu!ije o ivotu na evropskom !apadu ispunjenom
blagostanjem. '7nae, njegov boravak u Norvekoj re!ultirao je
objavljivanjem 8ntologije norveke kratke prieI ;eliki i pusti
krajolik, u i!danju Naklade <?, kao i !birkom pria No prije
mranog jutra norvekog pis$a 7ngvara 8mbjornsena koju je
objavio rijeki 8dami, a obje knjige uredio i prie sa norvekog
preveo na Bekim Sejranovi(.
@avrni dio knjige knjige nie je kvalitativne ra!ine, a sadri
nekoliko 6k$ionalni pria, tako-er osjetno ironini, ali
povremeno !ainjeni elementima &antastike, pa ak i groteske i
apsurda. 7ako su neke od nji tematski ve!ane !a pojedine
motive koji se autor u prvom autobiogra&skom dijelu dotie
'npr. emigra$ija(, te je ra!vidno da su temeljene na njegovom
osobnom iskustvu, knjiga uvo-enjem ti pria i odustajanjem od
istog autobiogra&skog modela gubi na kon!istentnosti i
!aokruenosti. <iljenja sam da se Sejranovi trebao !adrati na
istom autobiogra&skom modelu, be! umetanja 6k$ijski
dioni$a, te ga samo jo malo proiriti, nadopuniti i doraditi, a
6k$ijske kratke prie u! jo nekoli$inu dodatni objaviti u
!asebnoj knji!i. Dime osim to bi koliinski obogatio svoju
bibliogra6ju 'objavljujui u! autobiogra&ski 9asung jo i !birku
kratki pria( tako-er bi i!ba$ivanjem 6$tion pria 9asung
!aokruenije i kompaktnije djelovao. No i unato kvalitativnoj
neujednaenosti rukopisni dioni$a i svojevrsnoj ne!grapnosti
koja je re!ultat spomenutog djelominog naputanja iste
autobiogra&ske pro!ne matri$e radi uba$ivanja 6k$ionalni
dioni$a, Sejranoviev 9asung svojom autoreJeksivnom
introspektivnou predstavlja poeljan odmak od, na rvatskoj
knjievnoj s$eni prevladavajueg narativnog autobiogra&skog
modela. Dime je blii npr. ,greikinom <u!eju be!uvjetne
predaje nego re$entnim radovima Dribusona, #rekovia ili
"usia, dok !amjetna sugestivnost rukopisa i vjerodostojnost i
uvjerljivost ka!ivanja uka!uje i potvr-uje da budue pro!ne
uratke ovog tridesetogodinjeg pro!aika treba sa rado!nalou i
po!ornou iekivati.
Bekim Sejranovi I Nigdje, niotkuda
Sejranoviev je roman tuan i sjetan onoliko koliko su to sudbine
ljudi koji ni jedno mjesto na svijetu be! re!erve ne mogu na!vati
domom, premreen brojnim smrtima, osjeajem nesigurnosti i
straa. Do je snana i neispolirana tjeskobna slika svijeta u
kojem je prolost uljiva, sadanjost ugava, a budunost
$rvljiva. =ljune toke svakako su prisilne eg!il situa$ije koje
ipak ne doputaju pripovjedau da se preda, ve ponovo !agri!e
ivot do kraja.

, !bir$i K9asungL '1>>1( Senjanovi temati!ira djetinjstvo u
Bosni i dislo$iranost u NorvekuE prvo je &okusirano na
nesentimentalne detalje, a drugo uobliava spe$i6nu po!i$iju
stran$a. #na se nadogra-uje u ovom romanu, odlino
sublimiranom ve i naslovom. Rije je o pro!i koja se anrovski
smjeta negdje na presje$itu one koja s vremenske distan$e
temati!ira rat, eg!il5pro!e i one u neku ruku autobiogra&ske.
#kvir pripovijedanja stvoren je dolaskom na sprovod koji
predstavlja pola!ite !a &ragmentarno pripovijedanje u kojem e
se pokuati sakupiti rasuti teret to ga sa sobom, gdje god
krenuo, sa sobom nosi pripovjeda u prvome li$u.
%ripovijedajui o djetinjstvu Sejranovi sliku sklapa od privatni
detalja, ali i oni koji se tiu drutveno5povijesne po!orni$e na
kojoj se ono odvija, pa time dobivamo i sliku ivota u so$ijali!mu
u Brkom. 7ako ona nije nimalo idilina, nadopunjena je sitnim
duovitostima koje nisu umor u pravom smislu rijei jer je
osjeaj koji se nosi i! djetinjstva onaj tjeskobe, straa,
nepripadanja.
?ruga dioni$a temati!ira boravak u Rije$i i donosi t!v. urbani
ti budui da se vremenski poklapa sa !latnim dobom rijeke
pank s$ene. Da je epi!oda prekinuta ratom, koji se u romanu
neprestano ita kao svojevrstan podtekst i tada kree
prognanika pria koja !avrava odlaskom u Norveku, ime se
otvara trea dioni$a u kojoj glavnu ulogu imaju likovi lu!era koje
e tamo susresti, kao i dvije KtekeL ljubavne prie. Roman
nema linearni slijed, pria se u $jelinu sklapa od krotina, a
njiov su okida putovanja i promjene mjesta boravka.
Sejranoviev je roman tuan i sjetan onoliko koliko su to sudbine
ljudi koji ni jedno mjesto na svijetu be! re!erve ne mogu na!vati
domom, premreen brojnim smrtima, osjeajem nesigurnosti i
straa. Do je snana i neispolirana tjeskobna slika svijeta u
kojem je prolost uljiva, sadanjost ugava, a budunost
$rvljiva. =ljune toke svakako su prisilne eg!il situa$ije koje
ipak ne doputaju pripovjedau da se preda, ve ponovo !agri!e
ivot do kraja. Stoga je rije o proivljenom i unato svemu
toplom romanu.
MMM
Bekim Sejranovi 'Brko, ./01(. , Rije$i !avrio pomorsku kolu
i studirao kroatistiku. #d .//*. ivi u #slu gdje je na %ovijesno5
6lo!o&skom &akultetu magistrirao junoslavenske knjievnosti.
%riredio i preveo 8ntologiju norveke kratke prie K;eliki pusti
krajolikL. 8utor studije K<oderni!am u romanu 7suena kaljua
+anka %olia =amovaL i knjige kratki pria K9asungL. Aivi i radi
na rela$iji #slo5"var.
' Dekst je prvotno objavljen u +utarnjem listu (