1.

- PROCJENA SITUACIJE
Sun Zi kae:
1. Rat je od ivotne vanosti za dravu; to je podruje u kojem se rjeava biti ili ne biti; to je staza
koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili jer je (bojno polje) mjesto gdje se rjeava pitanje ivota i
smrti (a rat) put da se ostane iv ili propadne.) Stoga je nuno dobro ga prouiti.
2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajui u obzir pet temeljnih inilaca i usporeujui sedam
elemenata koje emo kasnije nabrojiti. Tako spoznajemo ono to je bitno.
3. Prvi od tih inilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvrijeeno Ino) preveden kao moralni
utjecaj. Obino se prevodi kao put i l i ispravan put. U knjizi se odnosi na moral vlade,
pogotovo suverena. Ako suveren vlada pravedno, dobro hotno i ispravno, on ide pravim putom
ili pravom stazom i tako vri veliki moralni utjecaj; drugi vrijeme; trei, zemljite; etvrti,
zapovjednitvo; peti, doktrina.
4. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada izmeu naroda i njegovih voa, odnosno je li
narod spreman slijediti ih u ivot i u smrt ne plaei se smrtne opasnosti (ili Moralni utjecaj je
ono zahvaljujui emu narod ivi u skladu sa svojim nadreenima . . . Cao Cao kae da ljude
treba pouavajui ihvoditi kako da se pravilno ponaaju.).
5. inilac vrijeme moramo shvatiti kao uzajamno djelovanje prirodnih sila; kako e djelovati
zimska hladnoa i ljetne vruine i kako e se provoditi ratne operacije u skladu s godinjim
dobima.
6. Pojam zemljite odnosi se na razdaljine, prohodnost terena, je li otvoren ili uzak, kakvi su
izgledi da se na njemu izgine ili ouva ivot.
7. Pod zapovjednitvom razumijevam generalove kvalitete: mudrost, iskrenost, ovjekoljublje,
hrabrost i strogost.
8. Govorei o doktrini, imam u vidu organizaciju, ostvarivanje nadzora, dodjelu odgovarajuih
inova oficirima, utvrivanje putova opskrbe i nabavke najvanijih artikala potrebnih vojsci.
9. Nema generala koji nije uo za tih pet uvjeta. Pobjeuju oni koji ih imaju; gube bitke oni koji
ih nemaju.
10. Stoga pri razradi planova usporeujemo sljedee elemente procjenjujui ih to briljivije
moemo.
11. Ako kae koji vladar ima moralnog utjecaja, koji je zapovjednik najsposobniji, koja vojska
ima prednosti zahvaljujui prirodnim uvjetima i terenu, u kojoj se jedinici bolje provode propisi i
zapovijedi, koje su jedinice jae (u ovoj i u sljedeim dvjema izrekama navodi se sedam elemenata
o kojima se govori u drugoj izreci);
12. iji su oficiri i ljudstvo bolje obueni;
13. I koji na prosvjeeniji nain provode politiku na graivanja i kanjavanja;
14. Ja u moi unaprijed rei koja e strana pobijediti a koja izgubiti.
15. Ako upotrebimo generala koji prihvaa moju strategiju, on e sigurno pobijediti. Zadrimo ga!
Ako upotrebimo generala koji se ne obazire na moju strategiju, on e sigurno izgubiti. Otpustimo
ga!
16. Imajui na umu prednosti moga plana, general mora stvoriti situacije koje e pospjeiti njihovo
oivotvorenje. Kad to kaem, mislim da on mora hitro postupati u skladu s prednostima koje ima, i
tako uvijek odravati ravnoteu.
17. Svaki se rat osniva na varkama.
18. Stoga, kad smo jaki, moramo se pretvarati da smo nejaki; kad smo aktivni, praviti se da smo
neaktivni.
19. Kad smo blizu, nastojimo ostavljati dojam da smo daleko; kad smo daleko, kao da smo blizu.
20. Navucimo neprijatelja na mamac i prevarimo ga; ponaajmo se kao da kod nas vlada nered, a
onda ga napadnimo.
21. Ako neprijatelj koncentrira snage, pripremimo se da se borimo protiv njega;
izbjegavajmo ga tamo gdje je jak.
22. Razljutimo njegova generala i zbunimo ga.
23. Pretvarajmo se da smo nejaki i potiimo njegovu drskost.
24. Drimo neprijatelja u stalnoj napetosti i iscrpimo ga.
25. Kad je jedinstven, podijelimo ga.
26. Napadnimo ga tamo gdje je nepripremljen; iznenada napadnimo u trenutku kad nas ne oekuje.
27. To su kljuevi pobjede u rukama stratega. O njima ne moemo unaprijed raspravljati. Me;
Vaochen: Kad se naemo pred neprijateljem, prilagodimo se promijenjenim prilikama i
pribjegnimo lukavtinama. Kako o tome moemo raspravljati unaprijed?
28. Dakle, ako prorauni pokazuju da su nae snage nadmonije, u hramu e se procijeniti da
je u izgledu pobjeda; no kad smo prema proraunima slabiji od neprijatelja, to ukazuje na
poraz. inei mnotvo prorauna, moemo pobijediti; s malo ne moemo. Koliko tek manje
izgleda za pobjedu ima onaj tko ih uope ne radi! Tim sredstvima analizirajmo situaciju i
rezultat e biti oit!


2. POGLAVLJE: VOENJE RATA
Sun Zi kae:
1. Uope uzevi, za ratne operacije potrebno je tisuu brzih etvoroprenih bojnih kola, tisuu
etvoroprenih kola pokrivenih koom i sto tisua oklopnika.
2. Kad namirnice za opskrbu vojske prenosimo na razdaljinu od tisuu lija, onda e trokovi
to kod kue to na bojnom polju, te ugoavanje savjetnika i posjetitelja, uz cijenu materijala kao
to su ljepak i lak te cijenu dvokolica i oklopa, iznositi i do tisuu komada zlatnog novca na dan. S
toliko novca u ruci moete podii vojsku od sto tisua ljudi.
3. Pobjeda je glavni cilj koji se eli postii ratom. Ako se ratovanje otegne, oruja otupe i moral
poputa. Kad jedinice budu napadale gradove, nee imati dovoljno snage.
4. Kad se pohodi vojske vremenski otegnu, drava vie ne moe podmirivati potrebe iz svojih
izvora.
5. Kad nae oruje otupi, a ar utrne, naa snaga se istroi, a blago potroi, susjedni vladari e nasu
nevolju zloupotrebiti i dignuti glave. Pa ak i ako budemo imali dobre savjetnike, ni jedan nam
nee moi predloiti dobre planove za budunost.
6. Dakle, ako smo i uli da je brzina u ratu ponekad bila pogrena, ipak nismo nikad uli daje neka
operacija koja se otegla unedogled uspjela. Du You: Ne mora napad biti izvanredno otroumno
izveden, ali mora se izvesti nadnaravnom brzinom.
7. Nikad se nije dogodilo da je dugotrajan rat donio koristi zemlji koja ga je vodila. Li Quan: U
Analima Proljea i jeseni kae se: Rat je kao i vatra: oruje e samo unititi one koji ga ne
odbace.,.
8. Stoga oni koji nisu u stanju spoznati opasnost ratovanja, ne mogu spoznati ni to je najbolje
initi.
9. Oni koji znaju ratovati, nee zahtijevati drugu mobilizaciju za popunu niti drugi kontingent
hrane.
10. Oni nose ratnu opremu iz svoje domovine; a hranu nalaze kod neprijatelja. Tako sevojska
obilato opskrbljuje hranom.
11. Kad neka zemlja osiromai zbog ratnih operacija, onda je to zato jer na velike razdaljine
prenosi robu; narod osiromauje kad se tovari namirnica alju daleko. Zhang Yu: ... Ako vojsku
treba opskrbiti itom na razdaljini veoj od tisuu lija, ona e izgledati izgladnjelo.
12. A tamo gdje se kree vojska, rastu cijene; kad se cijene diu, iscrpljuje se bogatstvo naroda.
Kad se bogatstvo iscrpi, na seljake se svaljuju veliki nameti.
13. Kad snaga tako oslabi, a bogatstvo se potroi, domainstva na sredinjoj zaravni e ogoljeli,
jer e biti spiskano sedam desetina njihove vrijednosti. Li Quan: Ako se rat vue i vue bez
prestanka, mukarci i ene e biti nezadovoljni jer se ne mogu vjena-vati i jer e biti izmoreni od
prenoenja robe.
14. Dravni izdaci za slomljene dvokolice, iscrpljene konje, unitene oklope i ljemove, strijele i
lukove (samostrele), koplja, titove za ruke i tijelo, stoku za vuu i teka kola narastu do ezdeset
posto nacionalnog bogatstva.
15. Stoga e se pametni general pobrinuti da svoju vojsku opskrbljuje na raun neprijatelja, jer
jedna mjerica hrane koju od njega uzme, vrijedi kao da potroi svojih dvadeset; jedan tovar stone
hrane uzete od neprijatelja vrijedi kao dvadeset tovara stone hrane potroenih iz vlastitih zaliha.
16. Vojnici e ubijati neprijatelja, kad budu razjareni.
17. Oni uzimaju ratni plijen od neprijatelja, jer ele biti bogati.
18. Prema tome, kad u borbi dvokolica zarobimo vie od deset dvokolica, nagradit emo onoga koji
zarobi prvu. Svoje zastave i barjake istaknimo na njima umjesto nepri-jateljevih, dvokolice
pomijeajmo sa svojima i ukrcajmo ljude u njih.
19. Sa zarobljenicima moramo postupati dobro i brinuti se za njih.
20. To se zove dobiti bitku i postati jai.
21. Dakle, u ratu je bitna pobjeda, a ne otegnute operacije. Zato je general koji vlada ratnim
umijeem gospodar sudbine naroda i od njega zavisi nacija.
3. POGLAVLJE - OFENZIVNA STRATEGIJA
Sun Zi kae:
1. Uope uzevi, u ratu je najbolje nastojati neku zemlju zauzeti netaknutu; manje je korisno
razoriti je. Li Quan: Ne smijemo nagraivati ubijanje.
2. Bolje je zarobiti neprijateljsku vojsku, nego je unititi; bolje je preuzeti netaknutu bojnu, etu
ili vod od pet ljudi, nego ih unititi.
3. Nije vrhunac umijea zabiljeiti stotinu pobjeda iz stotine bitaka. Vrhunac umijea je
svladati neprijatelj a bez borbe.
4. Prema tome, u ratu je najvanije napasti neprijateljevu strategiju. Du Mu:... Veliki vojvoda je
rekao: Najbolje od svih, probleme rjeava onaj koji to ini prije nego to iskrsnu. Najbolje od
svih, neprijatelja pobjeuje onaj koji ga preduhitri.
5. Sljedee po redoslijedu vanosti je odvojiti ga od njegovih saveznika.
6. Zatim treba napasti njegovu vojsku.
7. Najgori nain ratovanja je napad na gradove. Napadamo gradove samo kad nemamo drugog
izbora.
8. Za pripremu kola s branicima i potrebnog oruja i opreme, potrebno je najmanje tri mjeseca; za
podizanje zemljanih nasipa uz zidove bit e potrebna jo tri mjeseca.
9. Ako general ne moe svladati svoje nestrpljenje i naredi svojim vojnicima da se razmile po
zidovima kao mravi, treina e izginuti a da se grad i ne zauzme. To je nevolja koju donose takvi
napadi.
10. Ali e dobre vojskovoe pokoriti neprijateljevu vojsku bez borbe. Oni e zauzeti njegove
gradove ne napadajui ih, i sruit e mu dravu ne vodei beskonane bitke.
11. Na cilj mora biti da sve pod kapom nebeskom uzmemo netaknuto. Tako se naa vojska nee
iscrpiti, a nai e ciljevi biti postignuti. To je bit umijea ofenzivne strategije.
12. U skladu s tim, vojsku treba ovako upotrebljavati: kad ih se nae deset prema neprijateljevu
jednom vojniku, opkolimo ga.
13. Kad su nae snage pet puta jae od njegovih, napadnimo ga.
14. Ako su nae snage dvostruko jae od njegovih, moramo ga podijeliti.
15. Ako su nam snage podjednake, moemo zaratiti.
16. Ako smo brojano slabiji, moramo znati odstupiti.
18. General je zatitnik drave. Ako je ta zatita potpuna, drava e sigurno biti jaka: ako je
nepotpuna, drava e sigurno biti slaba. Zhang Yu: Veliki vojvoda je rekao: Napredovat e onaj
vladar koji izabere pravu osobu. Propasti e onaj koji to ne uradi.
19. Tri su naina na koja vladar moe nanijeti zlo svojoj vojsci.
20. Kad ne shvaa da vojska ne smije nastupati, pa zapovjedi nastupanje, ili ne shvaa da ne smije
odstupati, pa zapovjedi odstupanje. Drugim rijeima kad sputava vojsku.
21. Kad se ne razumije u poslove vojne prirode, a bavi se njima. To zbunjuje oficire.
22. Kad ne shvaa da je odgovornost na onome tko zapovijeda vojskom. To dovodi oficire u
nedoumicu.
23. Ako je vojska zbunjena i u nedoumici, susjedni vladari e izazvati nevolje. Stoga se kae:
Zbunjena vojska donosi pobjedu drugome.
24. Na osnovi svega, vidi se da ima pet uvjeta kad se pobjeda moe oekivati:
25. Pobijedit e onaj koji zna kad se moe tui, a kad ne smije.
26. Pobijedit e onaj koji zna kako mora upotrijebiti velike i male snage.
27. Pobijedit e onaj ije redove proima jednodunost u pogledu cilja.
28. Pobijedit e onaj tko je oprezan i vreba trenutak kad neprijatelj to nije.
29. Pobijedit e onaj tko ima sposobne generale kojima se vladar ne mijea u zanat.
30. To je pet uvjeta za pobjedu.
31. Stoga kaem: Moramo poznavati svoga neprijatelja i sami sebe, makar i stotinu bitaka
vodili, neemo biti ugroeni.
32. Ako ne poznajemo neprijatelja, a znamo sami sebe, jednaki su nam izgledi za pobjedu i
poraz.
33. Ako ne poznajemo ni neprijatelja ni sami sebe, svaka bitka moe biti kobna za nas.

4. RASPORED SNAGA
Sun Zi kae:
1. U stara su vremena sposobni ratnici najprije sebe pripremali da budu nepobjedivi, a onda su
ekali na trenutak neprijateljeve ranjivosti.
2. Naa nepobjedivost ovisi o nama; ranjivost neprijatelja ovisi o njemu.
3. Zakljuak je, dakle, da umjeni ratnici mogu sebe tako pripremiti da budu nepobjedivi, ali ne
mogu utjecati na to da neprijatelj zasigurno bude ranjiv. Mei Yaochen: Moemo uiniti ono to
ovisi o nama; neizvjesno je ono to ovisi o neprijatelju,
4. Stoga se kae da netko moe i znati kako se pobjeuje, ali ne mora zasigurno i pobijediti.
5. Neranjivost se osniva na obrani, a mogunost za pobjedu na napadu (neranjivost je (znai)
obrana; sposobnost za osvajanje je (znai) napad).
6. Branimo se kad nam snage nisu dovoljne; napadamo kad su nam vie nego dovoljne.
7. Oni koji se znaju braniti, kriju se kao ispod devet zemljinih kora; oni koji znaju napadati, juriaju
kao s devetog neba. Tako su jedni i drugi sposobni da se zatite i da izvoje punu pobjedu (to je
prastaro shvaanje da se Zemlja i Nebo sastoje od slojeva ili katova).
8. Nije vrhunac umijea predvidjeti pobjedu koju svaki obian ovjek moepredvidjeti.
9. Nije vrhunac umijea ni samo pobijediti i biti oglaen poznavaocem jer nije potrebna velika
snaga da bi se podiglo jesenje paperje; nije dokaz otrog vida kad neko razlikuje Sunce od
Mjeseca; ne znai da ima otar sluh onaj tko uje grom (nije dokaz umijea kad netko pobijedi u
iscrpljujuoj bici ili zahvaljujui sretnim okolnostima).
10. U staro su doba oni koje su smatrali dobrim ratnicima pobjeivali neprijateljakojega je bi lo
lako pobi jediti (neprijatelja je bilo lako osvojiti jer su strunjaciprethodno stvorili uvjete za to).
11. Stoga iskusni vojskovoa nije zbog svojih pobjeda bio slavljen ni isticana mu mudrost i
hrabrost.
12. Jer on pobjeuje bez greke. Bez greke znai da bez obzira na to to radi, on sebi osigurava
pobjedu; on osvaja ve poraenog neprijatelja.
13. Stoga dobar vojskovoa zauzima poloaj na kojem ne moe biti poraen i ne proputa priliku
da zagospodari nad neprijateljem.
14. Tako pobjednika vojska pobjeuje prije nego to izazove bitku; vojska osuena na poraz bori
se u nadi da e pobijediti.
15. Oni koji su ovladali ratnim umijeem njeguju Dao (tad) i potuju zakone, i stoga znaju
pripremiti put do pobjede.
16. U elemente ratnog umijea spadaju: prvo - mjerenje prostora; drugo - procjena
koliina; tree - prorauni; etvrto - usporedbe; peto - izgledi za pobjedu.
17. Mjerenje prostora je u vezi sa zemljitem.
18. Koliine su u vezi s mjerenjem, brojke su u vezi s koliinama, usporedbe su u vezi s
brojkama, a pobjeda je u vezi s usporedbama.
19. Kao to vidimo, pobjedonosna e biti ona vojska u kojoj se ono to je proraunato mjeri
centama, a ono to nije, zrnima. Poraena e biti ona vojska u kojoj je tek zrna vrijedno ono to je
proraunato, a centu ono to nije.
20. Zato to sve dobro rasporedi, general koji pobjeuje moe navesti svoje ljude da se bore
silinom zajaenih voda koje se, kad se oslobode brane, stropotavaju u provalije bez dna.
5. O SNAZI
Sun Zi kae:
1. Uope uzevi, rukovoditi s mnogo ljudi jednako je kao i rukovoditi s malo njih. Sve je stvar
organizacije.
2. Nadzirati mnogo ljudi, jednako je kao i nadzirati ih malo. Vano je samo organizirati jedinice i
vezu meu njima.
3. Zahval jujui akcijama manevarskih i klasinih snaga vojska moe biti sigurna da e bez
poraza odoljeti neprijateljskom napadu (klasine (zheng) snage dre ili razvlae neprijatelja;
manevarske snage djeluju ondje gdje se njihovi udari ne predviaju. Ako neprijatelj pretpostavi da
bi mogao uslijediti neki qi manevar i na njega tako odgovori da ga neutralizira, onda taj manevar
automatski postaje zheng).
4. Primjer vrstog udara na uplje mjesto jest kad jedinice bacimo na neprijatelja kao mlinski
kamen na jaja. Cao Cao: Upotrijebi najjau silu da napadne najslabije mjesto.
5.Openito, upotrebom klasinih jedinica ulazit emo u borbu; upotrebom manevarskih pobjeivat
emo.
6. Oni koji znaju upotrebljavati manevarske snage, imaju beskrajne mogunosti, kao to su nebo i
zemlja beskrajni; neiscrpne kao tokovi velikih rijeka.
7. Oni zavre jedno da bi zapoeli drugo; cikliki, kao to se kreu Sunce i Mjesec. Oni nestanu i
opet se pojave; neizbjeno, kao to se smjenjuju godinja doba.
8. Muzikih nota ima samo pet na broju, ali njihovih melodija ima toliko mnogo da ih ne moemo
sve ni uti.
9. Osnovnih boja ima samo pet na broju, ali njihovih kombinacija ima toliko mnogo da ih ne
moemo sve ni zamisliti.
10. Okusa ima samo pet na broju, ali njihovih spojeva ima toliko da ih ne moemo sve ni okuati.
11. U borbi postoje samo dvije vrste snaga; klasine i manevarske, ali mogu se kombinirati na
beskrajno mnogo naina; nitko ih ne moe sve obuhvatiti.
12. Te dvije vrste snaga proizlaze jedna iz druge: isprepliu se beskrajnim kombinacijama kao
prstenovi koji izlaze jedan od drugoga. Tko moe odrediti gdje jedan prestaje a drugi poinje?
13. Vodene bujice valjaju ljunak silinom svoga zamaha.
14. Sokol lomi tijelo svog plijena jer ga proraunato zaskoi (proraunat je razmak izmeu njega i
rtve u momentu napada. Tako kae Du Mu).
15. Tako je i nalet onoga tko je vian ratovanju neodoljiv, a njegov napad tono odmjeren.
16. Njegova mo je kao kod dokraja zategnutog samostrela; odreivanje vremena napada je kao
otputanje otponca (ovdje je opet upotrebljen specifian znak koji znai samostrel).
17. U buci i kovitlacu stjee se dojam da je bitka kaotina, ali tu nema nereda; ini se da se vojska
kree neprestano u krugu, ali ne moe biti poraena.
18. Prividna zbrka je rezultat dobrog poretka; prividni kukaviluk, razultat hrabrosti; prividna
slabost, rezultat snage.
19. Red ili nered ovise o organizaciji; hrabrost ili kukaviluk o okolnostima; jakost ili nejakost o
rasporedu snaga.
20. Oni koji znaju natjerati neprijatelja da se kree, to postiu stvarajui situaciju prema kojoj se
on mora prilagoditi; oni ga namame neim za im e zacijelo posegnuti, a onda ga i dalje mamei
navuku u zasjedu gdje ga ekaju u punoj snazi.
21. Stoga e sposoban vojskovoa pobjedu zaraditi koristei se situacijom, a nee je zahtijevati
od svojih podreenih.
22. On bira svoje ljude, a oni iskoritavaju situaciju (u tekstu se kae: Tako on moe odabrati
ljude... Odnosno ljude sposobne da iskoriste svaku situaciju. Moe se zakljuiti da se izhor ne
temelji na nepotizmu ili simpatijama).Li Ouan;...
23. Hrabri se mogu boriti; oprezni braniti, a mudri savjetovati. Tako svaija nadarenost postaje
korisna.
24. Onaj tko se oslanja na situaciju, upotrebljava svoje ljude u borbi onako kako se valjaju balvani i
kamenje. Priroda balvana i kamenja je takva da su oni nepomini na vrstom tlu; na nestalnom tlu
oni se miu. Ako su etvrtasti, oni se zaustavljaju; ako su okrugli, oni se kotrljaju.
25. Snaga jedinica kojima se u borbi umjeno zapovijeda, moe se usporediti sa snagom okruglih
stijena koje se kotrljaju s planinskih visina.
6. - TO JE MINUS, A TO PLUS
Sun Zi kae:
1. Uope uzevi, u boljoj je situaciji onaj koji prvi zaposjedne bojno polje i eka svog
neprijatelja; u loijoj je onaj koji kasnije stigne na prizorite i srlja u borbu.
2. Stoga dobre vojskovoe dovode neprijatelja na bojno polje, a ne doputaju da on njih
dovede.
3. Neprijatelj se moe navesti da doe na bojno polje po svojoj pobudi time da mu se prui neka
prednost. Sprijeit e neprijatelja da doe onaj tko mu nanese tetu.
4. Kad je neprijatelju lagodno, moramo se osposobiti da ga zamorimo; kad se dobro hrani, da ga
izgladnimo; kad poiva, da ga natjeramo na kretanje.
5. Moramo se pojavljivati na mjestima prema kojima on hiti; moramo se micati brzo tamo gdje nas
ne oekuje.
6. Moemo marirati tisuu lija a da se ne umorimo, ako prolazimo onuda gdje nema neprijatelja.
7. Da bismo bili sigurni da emo i osvojiti ono to napadamo, treba da napadamo mjesto koje
protivnik ne brani. Da bismo bili sigurni da emo zadrati ono to branimo, treba da branimo
mjesto koje protivnik ne na pada.
8. Dakle, neprijatelj ne zna gdje se mora braniti kad ima posla s ratnicima koji su vini napadu;
neprijatelj ne zna gdje treba napasti kad ima posla s onima koji su vini obrani.
9. Dobar ratnik se ponaa tankoutno, kao da ga nema, ne ostavljajui tragova; tajnovit je kao da
je bestjelesan, i neujan je. Tako postaje gospodar neprijateljeve sudbine.
10. Nastupat emo neodoljivo, ako se zarivamo u ne prijateljeva slaba mjesta; odstupat emo
negonjeni, ako se kreemo brzo da nas neprijatelj ne pretee. Zhang Yu:... Dolazimo kao vjetar,
odlazimo kao munja.
11. Kad elimo zapodjenuti bitku, napadamo poloaj na koji na protivnik mora poslati pojaanje,
i tako mu ne preostaje drugo nego da prihvati bitku, pa makar bio zatien visokim zidovima i
dubokim jarkovima.
12. Kad elimo izbjei bitku, moemo se braniti jedno stavno ucrtavanjem linije na zemljitu.
Neprijatelj nas nee moi napasti jer mu spreavamo da ide onamo kamo bi on elio.
13. Ako smo u stanju odrediti raspored neprijateljevih snaga i pri tome ne odati raspored svojih
snaga, moemo se koncentrirati, a on se mora podijeliti. A ako se mi koncentriramo dok se on
udvaja, mi emo moi upotrebiti sve svoje snage da bismo napali samo jedan dio njegovih. Tako
emo biti brojano nadmoniji. Dakle, ako moemo upotrijebiti mnogo vojske da napadnemo
odabrano mjesto, onda e nai protivnici biti u gadnom kripcu.
14. Neprijatelj ne smije znati gdje namjeravamo zapodjenuti bitku. Jer ako on to ne zna,
pripremat e se na mnogo mjesta. A ako se on priprema na mnogo mjesta, onda e na mjestu
na kojem mislimo prihvatiti borbu, biti malo njegovih ljudi.
15. Jer ako se on priprema na elu, njegovo e zaelje biti slabo, a ako se on priprema na zaelju,
njegovo e elo biti krhko. Ako se priprema na lijevoj strani, desna e mu strana biti osjetljiva, a
ako se priprema na desnoj, ostat e mu malo ljudi na lijevoj. A ako se priprema na svim mjestima,
bit e svugdje slab (u tekstu doslovno pie: Ako nema ni jednog mjesta na kojem se on ne
priprema, nema ni jednog mjesta na kojem nije osjetljiv. Dvije negacije su upotrebljene da bi
istakle pozitivno znaenje).
16. Ako smo brojno slabiji, mi se pripremamo za eventualni napad neprijatelja; ako smo brojno
jai, natjerujemo neprijatelja da se priprema za obranu od nas.
17. Ako znamo gdje i kada e nae jedinice prihvatiti borbu, naa vojska moe marirati tisuu lija
i nai se na bojnom polju. Ali ako ne znamo ni gdje e biti bojno polje, ni kojeg e dana poeti
borba, lijevo krilo nee moi pomoi desnome, ili desno lijevome; prednji dijelovi nee rnoi
pomoi stranjima, niti zaelje elu; Kako li je to tek potencirano kad su ti dijelovi na razdaljini od
nekoliko desetina pa ak i samo nekoliko lija jedni od drugih!
18. Iako prosuujem da su jedinice drave Yue brojne, ne vidim kako bi to moglo utjecati na ishod
bitke? Jer ja tvrdim da se pobjeda moe postii. ak i ako je neprijatelj brojniji, moemo ga
sprijeiti da napadne. Jia Lin: Moe neprijatelj biti i brojniji, ali ako on ne poznaje moju vojnu
situaciju, uvijek mogu postii da se on zaokupi vlastitim pripremama i da neprestano pravi planove
kako da me napadne.
20. Zato kaem da moramo utvrditi planove neprijatelja, da bismo znali koju strategiju moramo
primijeniti, a koju ne smijemo.
21. Moramo ga uznemirivati, da bismo upoznali kako se kree.
22. Moramo utvrditi raspored njegovih snaga, da bismo saznali prostor na kojem e se voditi
bitka (doslovno: Polje ivota i smrti).
23. Ispipajmo neprijatelja da bismo utvrdili gdje obiluje snagom, a gdje je nema dovoljno.
24. Pri rasporeivanju jedinica najvanije je nemati utvren kalup. Tada ih ni najprodorniji pijuni
nee pronai, niti e mudraci moi kovati planove protiv nas.
25. Planove za pobjedu treba praviti prema modelima, ali da mnotvo to ne razumije. Svatko moe
vidjeti vanjske oblike, ali nitko ne smije shvatiti na koji smo nain pomou njih izgradili pobjedu.
26. Stoga ne treba ponavljati taktiku koja nas dovede jedanput do pobjede, nego uvijek nanovo
pronalaziti rjeenja prema danim okolnostima, a njih je beskrajno mnogo.
27. Vojsku moemo usporediti s vodom, jer ona u svom toku izbjegava visine i hita u doline, a
tako i vojska izbjegava snagu i trai slabosti.
28. Kako voda oblikuje svoj tok prilagoavajui se zemljitu, tako i vojska postie pobjedu gradei
je prema prilikama kod neprijatelja.
29. Kao to voda nema stalni oblik, tako ni prilike u ratu nisu stalne.
30. Ako smo sposobni pobijediti mijenjajui svoju taktiku u skladu s prilikama kod svog
protivnika, onda smo bogomdani ratnici.
31. Ni jedan od pet elemenata nije uvijek onaj najvaniji, ni jedna od etiriju sezona ne traje
zauvijek; neki su dani dugi, a neki kratki, a mjesec raste i opada.

7. MANEVAR (BORBA, SRAZ VOJSKE)
Sun Zi kae:
1. Kad vojska stupi u rat, normalno je da general prvo primi zapovijedi od svog vladara. General
prikuplja jedinice i mobilizira narod. On od vojske napravi skladno tijelo i ulogori se (On tako
ulogoruje vojsku da se vrata harmonije poklope jedna s drugima, prema Cao Caou i Du Muu.
Kad prikupi vojsku, zapovjednik je mora organizirati ili uskladiti njezine razliite elemente).
2. Najtee umijee je umijee manevriranja. U manevru je najtee to to zaobilazni put moramo
uiniti najizravnijim i tekoe moramo pretvoriti u svoje prednosti.
3. Dakle, idemo neizravnim stazama i skreemo neprijatelja namamljujui ga gdje mi hoemo. Na
taj nainmoemo krenuti i poslije njega, a stii prije njega. Kad znamo tako postupati, onda
moemo rei da smo ovladali strategijom izravnog i neizravnog.
4. Manevriranju su svojstvene i prednosti i opasnosti (Giles tumai tekst prema tekstu Tongdian i
prevodi: Manevar vojske prua puno prednosti; manevar nedisciplinirane gomile vrlo je opasna
stvar. I Sun Xingyan je takoer mislio da je to znaenje. Ali to je previe doslovno prevoenje i
znaenje je promaeno.
5. Ako pokreemo svu vojsku da bismo iznudili neku prednost, izvjesno je neemo ostvariti.
6. Ako naputamo logor da bismo se izborili za neku prednost, ostat emo bez zaliha.
7. Iz svega proizlazi da emo - ako savijemo svoju teku opremu i krenemo hitro ne zaustavljajui
se ni po danu ni po noi da bismo u dvostruko kraem vremenu preli tisuu lija- izgubiti tri
zapovjednika. Snane jedinice e stii prve, a slabe e se vui ratrkane otraga, tako da e,
primijenimo li tu metodu, samo desetina vojske stii na odredite (kad kae smotamo teku
opremu, Sun Zi sigurno misli na to da svatko povee svoju teku opremu u sveanj i ostavi je u
bazi).
8. U usiljenom maru od pedeset lija stradat e zapovjednik prethodnice, i primjenom te metode
stii e samo polovica vojske na cilj. U usiljenom maru od trideset lija stii e samo dvije treine
vojske (ovo se moe rei i na ovaj nain: Bit e potuen general gornje vojske (za razliku od
generala koji zapovijedaju sredinjom i donjom vojskom ili on e biti zadran. Tu se pod
gornjom vojskom misli na prethodnicu kad tri divizije mariraju u koloni. Drugim rijeima:
pozitivne i negativne sirane usiljenih mareva treba paljivo odmjeriti i razmotriti to treba ponijeti
sa sohom, a to ostaviti u osiguranoj bazi).
9. Iz svega moemo zakljuiti da emo biti izgubljeni ako se pokrenemo bez teke opreme, stone
krme, hrane i zaliha.
10. Na elu vojske na pohodu ne mogu biti oni koji sene snalaze u gorskim uvjetima, u umama,
opasnim klancima, movarama i barutinama.
11. Ako ne upotrebimo mjesne vodie, neemo moi iskoristiti prednosti zemljita.
12. Rat se dakle temelji na varci. Pokreemo se kad je to za nas probitano i mijenjamo situaciju
ratrkavanjem ili prikupljanjem snaga (Mao Zedong je nekoliko putaparafrazirao ovu izreku).
13. U ratni pohod polazimo brzi kao vjetar; kad lagano mariramo - nalik smovelianstvenoj umi;
haramo i pustoimo kao vatra; na mjestu stojimo vrsto kao gora(japanski ratnik Takeda Shingen
prihvatio je tu izreku kao svoje geslo). Nedokuivsmo kao oblaci, a kad se pomaknemo, onda smo
na munju nalik.
14. Kad pljakamo pokrajinu, dijelimo svoje snage (Yang Ping'an popravlja i tumaiDakle,
gdjegod se vai barjaci pokau, neprijatelj e biti podijeljen. ini se da to mijenjanje nije
opravdano). Kad zaposjedamo teritorij, dijelimo dobitak (i ovdje YangPing'an ita drugaije:
Brani ga kako ti bude najpovoljnije. Tekst ne potkrepljujetakvo tumaenje).
15. Najprije prosuujemo situaciju, onda se pokreemo.
16. Pobijedit erno ako ovladamo umijeem izravnog i neizravnog pristupa. To je manevarske
umijee.
17. U Knjizi o zapovijedanju u vojsci kae se: Budui da se u bici ne moe uti
glasupotrebljavaju se bubnjevi i zvona. Budui da u bici vojnici ne mogu vidjeti jasno jedni druge,
upotrebljavaju se zastave i barjaci. (pva izreka je zanimljiva jer u njoj Sun Zspominje jedno djelo
koje je prethodilo njegovu.)
18. Gongovi i bubnjevi, barjaci i zastave upotrebljavaju se da se usredotoi panja jedinica. Kad
jedinice mogu biti ujedinjene na taj nain, niti hrabri mogu nastupati osamljeni, niti kukavice mogu
odstupati. To je umijee upravljanja.
19. Kad se borimo po noi, upotrebljavamo mnogo zubalja i bubanja, a kad se borimo po danu,
barjake i zastave da bismo utjecali na vid i sluh svojih jedinica (ili na neprijatelja? To nije jasno,
vjerojatno se odnosi na jedne i druge. Du Muov komentar nije posebno vaan za ovu izreku, ali
smo ga ukljuili jer pokazuje vrlo visok stupanj umijea postavljanja logora).
20. Moe se dogoditi da vojska izgubi polet, a njezin zapovjednik hrabrost (ili prisutnost duha,
nisam siguran to).
21. U rano jutro raspoloenje vojnika je poletno, u toku dana polet splanjava, auveer se
njihove misli okreu prema domu (Mei Vaochen kae da jutro, daniveer znae etape
nekoga dugog pohoda).
22. Dobar ratnik e izbjegavati neprijatelja dok je njegov duh jo poletan, a napaste ga kad bude
umrtvljen i kad vojnike obuzme tuga za kuom. To znai drati podsvojim nadzorom moralni
faktor.
23. U dobrom poretku oekujemo neprijatelja koji je u neredu; mirni, oekujemobunoga. To znai
drati u svojim rukama mentalni faktor.
24. U blizini mjesta okraja ekamo neprijatelja koji dolazi izdaleka; odmorni, ekamo
iscrpljenog neprijatelja; s dobro hranjenom vojskom, ekamo onu izgladnjelu. To znai
drati pod svojim nadzorom fiziki faktor.
25. Ne uputamo se u borbu s neprijateljem koji nastupa s dobro poredanim barjacima, niti s onim
ije jedinice nastupaju u besprijekornom stroju. To znai drati pod svojim nadzorom faktor
mijenjanja uvjeta (ili faktor okolnosti).
26. Dakle, umijee voenja vojske je da ne idemo na neprijatelja kad je on na brdu; da mu se ne
suprotstavljamo, kad su mu brda u zaleu.
27. Kad se on pretvara da bjei, ne treba ii za njim.
28. Ne napadaju se njegove elitne jedinice.
29. Ne smijemo zagristi ponuene mamce.
Mei Vaochen: Ulovljena e biti ona riba koja se polakomi za udicom; poraena e biti ona vojska
koja poleti na mamac. Zhang Yu: U knjizi Tri strategije kae se: Kad je mamac dobar, moete
biti sigurni da e se riba uhvatiti.
30. Ne osujeujemo neprijatelja koji se vraa kui.
31. Opkoljenom neprijatelju ostavljamo neki izlaz za bijeg.
32. Ne pritiskujmo neprijatelja koji je u tekom poloaju. Du You: Knez Fu Chai kae: Divlje
ivotinje se oajniki bore kad su u beznadno situaciji. A kako li tek ljudi! Ako znaju da nema
drugog izlaza, onda e se boriti do posljednjeg trenutka.
33. Tako se vodi vojska.
8. - DEVET PROMJENLJIVIH INITELJA
Sun Zi kae:
1. Uope uzevi, zapovjednik treba da primi ovlasti od vladara da bi mobilizirao narod i prikupio
vojsku (budui da Sun Zi upotrebljava gotovo istovjetne rijei u poetku poglavlja VII, Vang
Ping'an to isputa. On isputa i izreke od 2 do 6 ukljuivo, zato to se spominju i kasnije u raspravi
Devet vrsta zemljita, i zamjenjuje ih s izrekama 26-32 iz poglavlja VII. Na mjestima gdje Sun Zi u
izrekama od 2-6 upotrebljava negaciju, to nije u odlunom obliku koji je upotrebljavao ranije. Zato
ne prihvaam njegove ispravke. Smatram da je Devet promjenljivih inilaca izraeno u tokama
od 2-7 zakljuno).
2. Ne smijemo podizati logor na niem terenu.
3. Na lako prohodnom terenu treba da se drimo svojih saveznika.
4. Ne smijemo se zadravati na usamljenim mjestima.
5. Ako je zemljite opkoljeno, potrebna je lukavost.
6. Kad se naemo na poljani smrti, moramo se tui.
7. Ima nekih putova kojima ne smijemo ii; ima nekih jedinica na koje ne smijemo napadati; ima
nekih gradova na koje ne smijemo juriati; i nekih zemljita za koja se ne smijemo otimati.
8. Ima situacija kad ne moramo posluati zapovijedi vladara (ukratko reeno, sve to sadravaju
promjenljivi initelji koje smo spomenuli).
9. General koji je dobro upoznat s prednostima koje moe izvui iz devet promjenljivih inilaca,
zna kako e voditi vojsku.
10. General koji ne shvaa prednosti to ih moe imati zahvaljujui devet promjenljivih initelja,
nee biti u stanju okoristiti se prednostima zemljita ak i ako ga bude poznavao.
11. Onaj koj i u rukovoenju vojnim operacijama ne zna taktiku pogodnu za devetpromjenljivih
situacija, nee umjeti upotrebiti svoje jedinice djelotvorno, pa makar i razumijevao pet prednosti.
12. Stoga e razumni general razmotriti i initelje koji mu idu na ruku i one kojirade protiv njega
(Sun Zi kae da se oni isprepliu). Cao Cao: On razmilja o opasnostima sadranim u
prednostima, i o prednostimasadranim u opasnostima.
13. Uzimajui u obzir povoljne initelje, inimo svoj plan vjerojatnim; uzimajui u obzir
nepovoljne initelje, moemo razrijeiti tekoe (Sun Zi kae da razmatrajui povoljne initelje
plan postaje vjerodostojan ili pouzdan. Mislim da sam najbliitome kad kaem vjerojatan ili
ostvarljiv).
14. Kad elimo zastraiti svoga susjeda, nanosimo mu tetu.
15. Iznurujemo ih stalno ih uznemirujui i natjerujemo ih da nasru nudei im prividne prednosti.
16. Pravilo ratovanja je nikad ne pretpostaviti da neprijatelj nee doi, nego tovie, treba polaziti
od toga da smo spremni doekati ga; dakle, ne misliti kako neprijatelj nee doi, nego misliti kako
postati nepobjediv.
17. Pet mana je opasno u karakteru nekog generala.
18. Ako je bezbrian, mogu ga ubiti.
19. Ako je kukavica, zarobit e ga.
20. Ako je naprasit, moe ga svatko izazvati i uiniti budalom.
21. Ako je previe osjetljiv na pitanja koja zadiru u njegovu ast, moemo ga oklevetati.
22. Ako je od onih koji previe suosjeaju s drugima, lako ga je izloiti neugodnostima.
23. Tih pet crta u karakteru jednog generala ozbiljni su nedostaci i pravo su prokletstvo za voenje
ratnih operacija.
24.Ti nedostaci neizbjeno vode vojsku u propast, a generala u smrt. O njima treba duboko
razmiljati.
9. MAREVI
Sun Zi kae:
1. Kad zauzimamo poloaj suelice neprijatelju, prelazimo preko brda i drimo se dolina. Logor
podiemo na uzdignutom mjestu, na sunanoj strani.
2. Tuemo se na nizbrdici; ne penjamo se uzbrdo da bismo napadali.
3. Toliko o zauzimanju poloaja na brdovitom terenu.
4. Kad preemo rijeku, treba da se odmaknemo od nje.
5. Kad neprijatelj koji nastupa prelazi rijeku, ne smijemo ga doekati na rubu vode. Najbolje je
pustiti polovicu njegovih snaga da predu, pa onda napasti.
6. Ako elimo zapodjenuti bitku, neemo se sueliti s neprijateljem u blizini vode (tumai teksta
kau da se s obala treba povui da bi se neprijatelj namamio da pokua prijei rijeku). Zauzet emo
poloaj na uzvisini okrenutoj suncu. Poloaj se ne zauzima nizvodno.
7. Toliko o zauzimanju poloaja u blizini rijeka.
8. Kad prelazimo preko slanih movara, treba da urimo. Ne smijemo se tamo nepotrebno
zadravati. Ako se s neprijateljem sukobimo usred movarnog terena, biramo poloaje uz travu i
vodu, da nam trska bude u zaleu (moda misli na slane ravnice koje su s vremena na vrijeme
poplavljene, kao one na sjeveru i istoku Kine, prije nego na uvenije slane movare koje se mogu
prijei jedino amcima).
9. Toliko o zauzimanju poloaja na movarnom terenu.
10. Na ravnom terenu zauzimamo poloaj koji e olakati na pothvat. Ako se teren penje u naem
zaleu i zdesna, bojno polje e biti ispred nas, a zalee e nam biti zatieno (Sun Zi kae:
ispred nas smrt, iza nas ivot. Desno krilo je bilo osjetljivije; titovi su se nosili na lijevoj ruci).
11. Toliko o zauzimanju poloaja na ravniarskom terenu.
12. Openito uzevi, kad podiemo logor na etiri spomenute vrste zemljita, moramo znati da
iskoristimo pre dnost svakoga pojedinog terena (odnosno, opisane metode treba primijeniti kad
podiemo logor za vojsku. Zhang Yu najprije uzima misli kao da se odnose na podizanje logora, ali
onda produuje citirajui Zhuge Lianga o borbama na takvim mjestima). Vodei rauna o
prednostima koje oni pruaju, uti car je pobijedio etiri vladara (pretpostavlja se da je vladao
2697-2597. prije nae ere).
13. Svaka vojska vie voli da se nae na uzvisini, nego u nizini; cijeni sunevo svjetlo, a ne voli
hladovinu. Na taj nain vojska jaa svoje zdravlje i zauzima vrst poloaj. Vojska u kojoj se ne
niu bolesti jedna za drugom, moe biti sigurna u pobjedu (doslovno sto bolesti).
14. Kad se naemo u blizini nasipa, podnoja brda, jaraka ili obala, moramo zauzeti poloaj na
sunanoj strani i svoje desno krilo i zalee nasloniti na njih.
15. Takav postupak je koristan za vojsku, a iskoritava i prirodne uvjete terena (reenica koja u
tekstu slijedi ovu glasi: Kad kia pada u gornjim tokovima rijeke i zapjenuana voda tee, onda
oni koji namjeravaju prijei rijeku, moraju saekali da se voda smiri. Oito je to neprimjereno na
tom mjestu. Mislim da je to dio tumaenja koji je nekako upao u tekst).
16. Drimo se to dalje od zemljita sa strmim bujicama, nebeskim zdencima, nebeskim
zatvorima, nebeskim mreama, nebeskim miolovkama i nebeskim pukotinama. Ne
pribliavamo im se.
17. Drimo se daleko od tih mjesta, ali neprijatelja navlaimo na njih. Mi treba da licem budemo
okrenuti njima, a neprijatelj leima.
18. Kad na krilima vojske ima opasnih tjesnaca ili movara obraslih evarom, trskom i rogozinom,
ili umovi tih gora s gusto isprepletenim dbunjem, ta mjesta treba paljivo pretraiti, jer se na
njima obino nalaze zasjede i skrivaju se uhode.
19. Ako je neprijatelj blizu, ali pritajen, onda se on uzda u svoj prirodno povoljan poloaj. Ako nas
neprijatelj izdaleka izaziva, znai da nas nastoji namamiti da nastupamo, jer je on na zemljitu
kojem se lako prilazi i njegov poloaj ima prednosti (po drugoj verziji: ... prua mu prividnu
prednost).
20. Kad vidimo stabla koja se miu, znai da neprijatelj nastupa.
21. Kad naiemo na mnoge prepreke u dbunju, moemo biti sigurni da su tu da bi nas obmanule.
22. Ako se ptice penju u letu, to je znak da neprijatelj lei u zasjedi; kad se divlje ivotinje uplae
i pobjegnu, on pokuava da nas uhvati na prepad.
23. Praina uskovitlana u obliku uspravnih stupova pokazuje da se pribliavaju bojne dvokolice.
Kad praina visi nisko nad velikom povrinom, znaci da se pribliava pjeadija.
24. Kad se praina die ratrkano, onda znaci da neprijatelj nosi drva za logorsku vatru; kad vidite
brojne pramenove praine koji se sad pojave - sad ieznu, znaci da neprijatelj podie logor za
svoju vojsku (ovdje je prihvaeno tumaenje Li Quana za reenicu nosi drva. Znai da oni vuku
svenje drva za potpalu. Tumaenje koje prekida ovu reenicu odnosi se na raspravu kako ljudi
sakupljaju drva!).
25. Kad izaslanici neprijatelja govore ponizno, ali on se i dalje priprema, znai da e nastupati.
26. Kad rijeima obmanjuje i pria kako napreduje, znak je da e se povui.
27. Kad izaslanici govore pohvalno, znak je da eli odgodu .
28. Kad neprijatelj zatrai primirje, a to se nije moglo prethodno pretpostaviti, znai da kuje urotu.
29. Kad se najprije pojave lake bojne dvokolice i zauzmu poloaje na krilima neprijateljske vojske,
znai da se neprijatelj rasporeuje za borbu. Zhang Yu: U formaciji riblje ljuske bojne dvokolice
su na elu, a pjeadija iza njih.
30. Kad njegove jedinice mariraju brzo i on okuplja svoje bojne dvokolice, znai da oekuje
susret s pojaanjima.
31. Kad polovica njegovih snaga nastupa, a polovica odstupa, on nas pokuava namamiti u
stupicu.
32. Kad se pripadnici njegovih jedinica naslanjaju na svoja oruja, znai da su izgladnjeli.
33. Ako oni koji su poslani po vodu piju prije nego to vodu ponesu u logor, znai da njegove
jedinice trpe e.
34. Ako neprijatelj uoi da bi mogao izvui neku prednost, ali se ne potrudi da je osigura za sebe,
znai da je umoran.
35. Kad se ptice okupljaju iznad mjesta gdje su bili njegovi logori, znai da su prazni. Chen Hao:
Sun Zi opisuje kako emo razlikovati privid od istine u slici koju nam neprijatelj prua.
36. Ako se po noi uje vika iz neprijateljskog logora, znai da u njemu caruje strah.
37. Ako su njegove jedinice razuzdane, general nema autoriteta.
38. Ako se njegove zastave i znamenja stalno miu, znai da je pometen.
39. Ako se oficiri lako raspale, znai da su iscrpljeni.
40. Kad neprijatelj hrani konje zoblju, a ljudstvo mesom, i kad njegovi vojnici vie ne vjeaju
svoje lonce nad vatru, niti ulaze u svoje atore, znai daje njihovo raspolo enje oajniko (Zhang
Yu kae da kad jedna vojska spaljuje svoje amce, i razbija svoje lonce za kuhanje, ona je u
tekom poloaju i borit e se na smrt).
41. Kad se vojnici stalno okupljaju u malim skupinama i neto doaptavaju, general je izgubio
povjerenje svoje vojske (tumaenja pod ovom izrekom uglavnom se odnose na objanjenje
upotrebljenih izraza. Mnogi tumai se slau da kad se ljudi okupljaju i neto meu sobom ukaju,
oni kritiziraju svoje oficire. Mei Vaochen kae da oni vjerojatno planiraju bijeg. Izreka koja u
tekstu dolazi odmah iza ove, ovdje je isputena, jer je samo parafraza ove).
42. Preesto nagraivanje pokazuje da je general na kraju svojih sredstava; preesto kanjavanje
pokazuje da je u ozbiljnom poloaju (He Yanxi kae da general u vrenju svoje dunosti mora
teiti za ravnoteom izmeu strogosti i podnosivosti).
43. Ako se oficiri u poetku ponaaju prema vojnicima nasilniki, a kasnije bojaljivo, znai da su
stigli do granice kad poinje nedisciplina (ili u poetku prijete, a kasnije se boje neprijateljske
vojske? Cao Cao, Du Mu, Wang Xi i Zhang Yu smatraju da se qi koje je ovdje upotrebljeno
odnosi na neprijatelja, ali ta misao nije u slijedu prethodne misli. Mislim da je bolje tumaenje Du
Youa, koje sam ja prihvatio).
44. Kad je moral u neprijateljskoj vojsci visok, a on, iako je sueljen s nama ne zapoinje bitku
dulje vrijeme niti naputa poloaj, znai da moramo temeljito ispitati situaciju.
45. U ratu brojnost ne znai odmah i prednost. Nesmijemo nastupati oslanjajui se samo na
vojniku snagu (Jer pripravnost za rat se ne mjeri brojem boraca nego njihovim discipliniranim
strojem i njihovom hrabrou. Prokopije, Povijest ratova, str. 347).
46. Dovoljno je pravilno procijeniti poloaj neprijatelja i koncentrirati svoje snage da bi se on
porazio (ovdje Cao Cao pogreno tumai zu u izrazu zuyi ije je znaenje dovoljno je. Njegova
greka je oito zbunila tumae teksta i nitko se nije potrudio da mu se suprotstavi. To je hrabro
uinio Wang Xi rekavi: Ja mislim da oni koji umiju unijeti promjene u situaciju
koncentriranjem ili rasturanjem treba samo da okupe svoje snage i iskoriste pukotinu u
neprijateljevoj obrani da bi pobijedili, ali na kraju doputa da Cao Caov ugled prevlada nad
njegovim boljim tumaenjem).
47. Ako kanjavamo vojnike prije nego to osiguramo njihovu odanost, oni e biti neposluni. A
ako vojska nije posluna, teko je poi s njom u rat. Ako su vojnici odani, a kazne nisu uvedene, ne
smijete ih voditi.
48. Dakle, vojskom treba zapovijedati uglaeno i sve vojnike podjednako zadojiti ratnikim
arom, pa se moe rei da e pobjeda biti osigurana.
49. Ako se zapovijedi koje izdajemo za obuavanje vojske pokau dosljedno djelotvornima, vojnici
e biti posluni. Ako ih obuavamo na osnovu zapovijedi koje nisu dosljedno djelotvorne, oni e
biti neposluni.
50. Kad su zapovijedi dosljedno pouzdane i po njima se postupa, zapovjednik e ostvariti
zadovoljavajui odnos sa svojim vojnicima. To je sve. Ali onoga tko ne umije gledati unaprijed i
tko potcjenjuje neprijatelja, pobijedit e neprijatelj.
10. ZEMLJITE
Sun Zi kae:
1.Zemljite moemo prema njegovim odlikama razvrstati ovako: pristupano,zamreno, nesigurno,
stijenjeno, strmo i udaljeno (Mei Yaochen definira pristupano zemljite kao ono na kojem se
ceste susreu i ukrtaju; zamreno zemljite je nalik na mreu; nesigurno zemljite je ono na
kojem se moemo ispremijeati s neprijateljem; stijenjeno je ono zemljite na kojem se dolina
provlai izmeu dviju gora; strmo je zemljite na kojem ima gora, rijeka, predgorja, grebena, a
udaljeno ravnica. Ali Sun Zi pod udaljeno misli na ono koje je daleko od logora neprijatelja).
2. Pristupanim nazivamo zemljite do kojega i mi i neprijatelj moemo lako stii. Na takvom
terenu e biti u prednosti onaj koji prvi zauzme poloaje okrenute suncu tako da u borbu mogu
stupiti i njegove rezervne jedinice.
3. Zamreno je ono zemljite do kojega lako stiemo, ali se s njega teko vraamo. Ako s njega
napravimo ispad na nepripravnog neprijatelja, moemo ga potui. Ali ako neprijatelj bude
pripravan, a mi istupimo ali ne pobijedimo, teko emo se odatle vratiti. Od takvog zemljita nema
koristi.
4. Nesigurno je ono zemljite na kojem ni mi ni neprijatelj neemo biti u prednosti. Ako nas na
takvo zemljite neprijatelj i pokua namamiti, mi ne ulazimo nego ga nastojimo izvui tako da
odstupimo. Kad izvuemo polovicu njegovih snaga, onda ga moemo napasti i bit emo u
prednosti.
5. Ako mi prvi zauzmemo stijenjeno zemljite, moramo blokirati prolaze i ekati neprijatelja.
Ako neprijatelj prvi zauzme takvo zemljite i blokira tjesnace, ne smijemo ga slijediti; ako ih on ne
blokira dokraja, onda moemo mi to uiniti.
6. Na strmom zemljitu moemo zauzeti poloaj na sunanim uzvisinama i ekati neprijatelja (u
paru pojmova yin-yang - yang sam openito prevodio kao juni ili sunani, a yin kao
sjeverni ili sjenovit. U Sun Ziovu kontekstu ti znaci nemaju kozmikih konotacija). Ako on
prvi zauzme takvo zemljite, moemo ga izmamiti odstupivi; ne smijemo ga tamo slijediti.
7. Kad smo daleko od neprijatelja jednake jaine, teko ga je izazvati, a nije korisno napasti ga na
poloaju koji je on izabrao (fraza iza napasti dodana je da bi se objasnilo to Sun Zi time hoe
kazati).
8. To su naela koja se odnose na est vrsta zemljita. Svaki general je obavezan da ih
najbriljivije proui.
9. Dakle, kad vojska bjei, otkazuje poslunost (za ovu rije je upotrebljen znak shi opustiti
tetivu, to zapravo znai popustiti, olabaviti, omlitaviti. Tumai jasno kazuju da u ovom
kontekstu taj znak znai otkazati poslunost), u njoj zavlada rasulo, slom, dezorganizacija, i
bude poraena, to je greka generala. Ni jedna od tih nevolja ne moe se pripisati prirodnom toku
stvari.
10. Ako su im inae svi drugi uvjeti jednaki, ipak e ona snaga koja napada neprijatelja deset puta
jaeg od sebe, morati da pobjegne.
11. Kad su jedinice jake, a oficiri slabi, u armiji vlada neposlunost.
12. Kad su oficiri junani, a vojnici nedjelotvorni, vojska je u nevolji (doslovno bi znailo da
tone, kao u glibu. Smisao je da kad su jedinice slabe, napori oficira su uzaludni kao da su trupe u
movari).
13. Kad su vii oficiri ustri i neposluni i pri susretu s neprijateljem ulijeu u bitku i ne shvaajui
je li to izvedivo ili ne i ne ekajui zapovijedi od svojih zapovjednika, vojska je pred slomom.
14. Ako je generalov moral slab, ne moe odravat i disciplinu, njegove zapovijedi nisu jasne, i
nema odreenih pravila kojima vodi oficire i ljudstvo, a stroj mu je nemaran, u vojsci vlada
dezorganizacija (rije koju smo ovdje naveli kao nemaran, doslovno znai uzduan i
poprean, svakakav).
15. Kad zapovjednik koji nije sposoban prosuditi snagu svog neprijatelja upotrebljava
malene snage da napadne velike, ili slabe trupe da napadne jake, ili kad propusti da na elo stavi
izabrane elitne jedinice, uzrokovat e poraz.
16. Ako se za vojsku moe rei da stanje u njoj karakterizira jedna od navedenih opasnosti, onda
ona ide u susret porazu. General koji zapovijeda jedinicom mora svakako potanko prouiti svaku
od tih opasnosti.
17. Prirodni oblik zemljita moe najvie pomoi u bici. Stoga autoritativni general mora biti
sposoban da procijeni situaciju i izrauna razdaljine i vrstu i sloenost terena, da bi mogao
pobjedu drati u svojim rukama. Pobijedit e svakako onaj tko se bori svjestan vanosti svih tih
initelja; sigurno e biti poraen onaj tko se ne zna tako ponaati.
18. Ako po svemu zakljuujete da biste pobijedili u eventualnoj bici, ali nemate zapovijed svoga
vladara za napad, onda kao general moete i sami odluiti da se borite. Ako je situacija takva da
ne moete pobijediti, a vladar je izdao zapovijed za borbu, ne morate se uputati u borbu.
19. Stoga je general koji ide naprijed ne teei pri tome da proslavi sam sebe i povlai se a da ne
strepi od toga kako e izbjei kaznu, nego koji misli samo na to kako da zatiti ljude i na najbolji
nain uini ono to je u interesu njegova vladara, pravi dragulj drave.
20. Budui da takav general gleda na svoje ljude kao na djecu, oni e ii za njim u najdublje
doline. On se ponaa prema njima kao prema svojim voljenim sinovima i oni e do smrti biti s
njim.
21. Ako je general milostiv prema svojim vojnicima, ali nije sposoban da ih povede u borbu; ako
ih voli, ali nije sposoban da provede svoje zapovijedi meu njima; ako u jedinicama vlada nered, a
on nije sposoban da zavede red, onda su oni isto to i razmaena djeca i nisu ni od kakve koristi.
22. Ako znamo da su nae jedinice sposobne za napad na neprijatelja, ali ne znamo da e on
odoljeti napadu, nai izgledi na pobjedu su samo polovini.
23. Ako znamo da neprijatelj ne moe odoljeti naem napadu, ah ne znamo da nae jedinice ne
mogu s uspjehom napasti, nai izgledi na pobjedu su samo polovini.
24. Ako znamo da neprijatelj nee odoljeti napadu i da su nae jedinice sposobne za taj napad, ali
ne shvaamo da zbog konfiguracije zemljita ne bismo smjeli napasti, nai izgledi za pobjedu su
samo polovini.
25. Stoga oni koji su vini ratu, ne ine greke kad se jedanput pokrenu; kad su oni u akciji, imaju
na raspolaganju neograniena sredstva.
26. Stoga i kaem: Ako pozna neprijatelja i pozna samoga sebe, tvoja pobjeda nikad nee biti
dovedena u pitanje. Ako poznaje teren i uz to i vremenske prilike, tvoja e pobjeda biti potpuna.
11. DEVET RAZNIH VRSTA ZEMLJITA
Sun Zi kae:
1. Kad razmatramo kako rasporediti jedinice s obzirom na zemljite, onda ga moemo razvrstati
ovako: ratrkano zemljite, granino, kljuno, otvoreno, arino, ozbiljno, teko, zatvoreno i
smrtonosno.
2. Kad se feudalni gospodar bori na svom zemljitu, on je na ratrkanom teritoriju.
3. Kad on samo plitko prodre u neprijateljski teritorij, on je na graninom zemljitu.
4. Kljuno je ono zemljite na kom jednaku prednost imamo mi i neprijatelj (to je zemljite koje je
vano i za vas i za neprijatelja, a koje Du Mu naziva: strategijski vanim). Otvoreno je ono
zemljite koje je podjednako pristupano i nama i neprijatelju.
6. Kad je jedna drava okruena s tri druge drave, njezin teritorij je arini. Onaj koji prvi
zavlada njime, moe raunati na potporu Svega pod nebom (Sve pod nebom je izraz za carstvo).
7. Kad vojska prodre duboko u neprijateljski teritorij, ostavljajui daleko iza sebe mnogo
neprijateljskih gradova i gradia, ona je na ozbiljnom zemljitu. Cao Cao: To je zemljite s kojega
se teko vratiti.
8. Kad vojska prelazi planine, ume, vrleti ili prolazi kroz tjesnace, movare, glibovito tlo ili
bilo kuda gdje se teko hoda, ona je na tekom zemljitu (komentatori su mnogo raspravljali o
znaenju znaka koje je protumaeno kao teko. Neki su ga htjeli ograniiti na zemljite koje
podlijee poplavama).
9. Zemljite do kojega se dolazi ogranienim prolazima i s kojega se moe otii samo napornim
stazama, i na kojem neprijatelj s manjim snagama moe napasti nae vee snage, nazivamo
zatvorenim (glagol se ovdje moe protumaiti i kao prikovati, radije nego napasti).
10. Zemljite na kojem vojska moe preivjeti samo ako se bori junatvom koje daje oaj, naziva
se smrtonosnim .
11. Stoga se ne smijemo boriti na ratrkanom zemljitu; ne smijemo se zaustavljati na graninim
terenima.
12. Ne treba da napadamo neprijatelja koji dri kljuno zemljite; na otvorenom zemljitu
ne smijemo dopustiti svojim jedinicama da se razdvoje (Cao Cao kae da moraju bili zbijene).
13. Na arinom zemljitu stupamo u saveznitvo sa susjednim dravama; na ozbiljnom zemljitu,
duboko unutra, pljakajmo (Li Quan misli da bi drugu polovicu trebalo proitati ne pljakajmo,
jer je glavni cilj na neprijateljskom teritoriju osvojiti simpatije i potporu naroda).
14. Na tekom terenu, navaljujemo; na zatvorenom podruju smiljamo lukavstva; na
smrtonosnom podruju se borimo.
15. Na ratrkanom zemljitu trebali bismo postii jedinstvo odlunosti za borbu svoje vojske.
16. Na graninom zemljitu morali bismo drati svoje snage usko povezane jedne s drugima.
17. Na kljunom zemljitu morali bismo pourivati svoje pozadinske dijelove.
18. Na otvorenom zemljitu morali bismo strogo voditi rauna o svojoj odbrani.
19. Na arinom terenu trebalo bi uvrstiti svoja saveznitva.
20. Na ozbiljnom zemljitu bismo morali osigurati neprekidan tok opskrbe.
21. Na tekom zemljitu trebali bismo nastupati preko cesta.
22. Na zatvorenom zemljitu bismo morali blokirati ulazna i izlazna mjesta.
23. Na smrtonosnom zemljitu morali bismo jasno dati na znanje da nemamo izgleda da
preivimo. Jer u prirodi vojnika je da pruaju otpor kad su opkoljeni; da se bore na smrt kad nema
alternative i da utke izvravaju zapovijedi kad su oajni.
24. Taktike varijacije koje se mogu primijeniti na devet vrsta zemljita, prednosti zbijenog ili
razvuenog rasporeda i osnovni zakoni ljudske prirode - to su pitanja koja general mora s
najveom panjom prouiti.
25. U stara vremena su oni koje opisuju kao sposobne ratnike onemoguavali neprijatelju
odravanje veze izmeu fronte i pozadine; suradnju njegovih velikih i malih jedinica; spreavali
su neprijateljeve dobre jedinice da izvlae iz nevolje loe i njegove vise i nie starjeine da
pritjeu u pomo jedni drugima (misli da e sposoban general uiniti nedjelotvornim i neprijatelja
sposobnog za koncentraciju, izazivajui nesuglasice u njegovim redovima).
26. Kad su neprijateljeve snage bile razbijene, oni su spreavali njihovo ponovno prikupljanje; kad
su bile na okupu, oni su izazivali nered meu njima.
27. Oni su se sakupljali i kretali dalje kad je to bilo korisno za njih; (doslovno: Oni su se
koncentrirali kad je to bilo korisno i onda djelovali. Kad to nije bilo korisno, oni su mirovali. U
drugom tumaenju Shi Zimei kae ne micati se dok to ne bude korisno) kad nije bilo korisno,
ostajali su na mjestu.
28. Ako netko pita: Kako da izaem na kraj s neprijateljskom vojskom koja se sprema da me
napadne, a u dobrom je stanju?, odgovaram: Zauzmi neto do ega je neprijatelju stalo i onda e
on raditi ono to ti hoe.
29. Brzina je najvanija u ratu. Iskoristimo nepripremljenost neprijatelja; birajmo pravce
na kojima nas ne oekuje i napadajmo ga na mjestu gdje ne poduzima mjere opreza.
30. Osnovno je za vojsku u napadu da, kada prodre duboko u neprijateljski teritorij, bude
jedinstvena da je branilac ne moe savladati.
31. Plodnu zemlju treba pljakati da bismo vojsku opskrbili bogato.
32. Vojsku dobro hranimo; nemojmo je zamarati bez potrebe. Neka nam vojska bude jednoduna;
uvajmo snagu svojih vojnika. Ne dopustimo nikome da sazna nae planove o pokretu trupa.
33. Dovedimo vojsku u bezizlaznu situaciju i vojnici nee bjeati ak i kad su suoeni sa smru.
Jer ako su spremni umrijeti, to mogu izgubiti? Tada oficiri i vojnici daju sve od sebe. U
bezizlaznoj situaciji oni se niega ne boje; kad vide da nemaju kamo, oni se ne miu. Kad su
duboko u neprijateljskoj zemlji, oni su vezani jedni na druge, i budui da odande izlaza nema, oni
e se tui prsa o prsa.
34. Stoga takve vojnike nije potrebno poticati da budu budni. Oni e podrati generala i bez
ikakve prisile; on e uivati njihovu naklonost a da se i ne trudi da je izazove; on e uivati
njihovo povjerenje i ne zahtijevajui da mu ga prue (ovo se odnosi na vojnike generala koji ih
hrani, odrava jedinstvo njihova duha, tedi njihovu snagu i iji su planovi nedokuivi).
35. Nai oficiri nisu previe bogati, ali ne zato jer oni preziru svjetska dobra; oni ne oekuju dug
ivot, ali ne zato to oni ne bi voljeli dugo ivjeti.
36. Onog dana kad vojsci zapovjedimo pokret, suze onih koji sjede kvase njihove suvratke; suze
onih koji su nagnuti sustiu se na njihovim jagodicama.
37. Ali dovedimo ih u situaciju iz koje nema izlaza i oni e pokazati besmrtnu hrabrost Zhuan Zhua
i Cao Guja.
38. Iskusni taktiar e svoje jedinice upotrebljavati tako da se ponaaju kao zmija s planine
Changshan, da uvijek budi spremne vratiti udarac. Kad zmiju udarimo po glavi, ona nam vraa
udarac repom; kad je udarimo po repu, ona nas napada glavom; a kad je udarimo po sredini, ona
nam vraa udarac repom i glavom (a se planina u staro doba zvala Heng. U vrijeme cara Wena
(Lili Heng) iz dinastije Han (179-159. prije nae ere) preimenovana je u Chang, da bi se izbjegao
tabu (isto ime kao car). U svim djelima koja su tada postojala preimenovana je u Chang).
39. Ako netko zapita: Mogu li se jedinice osposobiti da tako koordinirane vraaju udarac? ja
odgovaram: Mogu. Jer, iako su ljudi Wua neprijatelji onih Yuea i oni se mrze, oni e suraivati
kad se nau zajedno u amcu o koji se otima vjetar, jednako onako kao to desna ruka koordinira s
lijevom.
40. Dakle, nije dovoljno samo pouzdati se u konje sputanih nogu ili ukopane bojne dvokolice
(takve smicalice za pravljenje neke vrste Maginot linije nisu dovoljne da sprijee bijeg iz vojske
koja se brani).
41. U dunost vojne administracije spada da utvrdi ope vaei stupanj hrabrosti. A
prilagoavajui se zemljitu moramo to vie koristi izvui i od udarnih i od elastinih trupa
(Zhang Yu je jasan kad kae da pri rasporedu trupa treba voditi rauna o terenu. Neujednaenost
kvalitete jedinica moe se uravnoteiti briljivim rasporedom po sektorima. Slabe trupe mogu
drati jake terene, ali mogu doivjeti slom ako ih rasporedimo na slabijem poloaju).
42. Dunost je generala da bude vedar i zagonetan, pravedan i da se zna savlaivati (Giles prevodi:
Dunost je generala da bude utljiv i da na taj nain uva tajnu, da bude ispravan i pravedan, te da
na taj nain uva red. Komentatori se ne slau, ali ni jedan to ne shvaa tako niti tekst daje pravo
da se tako tumai. Ja slijedim Cao Caoa i Wang Xija).
43. Mora biti sposoban ponaat i se tako da mu ni oficiri ni ljudstvo ne znaju za planove.
44. On zabranjuje praznovjerne obiaje predskazanja i tako oslobaa vojsku sumnji. Do momenta
smrti ne moe biti nikakvih predodreenih nevolja.
45. On mijenja svoje metode i planove da ljudi ne bi znali to radi.
46. On mijenja mjesta svojih logora i prolazi obilaznim putovima da bi onemoguio druge da
spoznaju njegove namjere (ili moda onemoguava neprijatelja da prozre njegove planove. Ali
Mei Vaochen misli da je znaenje ove izreke kako e se neprijatelj na taj nain onesposobiti da
pravi planove. Giles pretpostavlja da general mijenjajui logore i marirajui obilaznim putovima
spreava neprijatelja da prozre namjere, to se ini najboljim. Komentar ne osvjetljava ono
glavno o emu je rije).
47. Sakupiti vojsku i uvesti je u oajnu situaciju - to je posao generala.
48. On vodi vojsku duboko u neprijateljski teritorij i tamo otputa otponac (Otpustiti otponac ili
mehanizam obino je tumaenje za izraz faji Taj izraz je preveden: Ostvari svoje lukave
planove. Wang Xi kae da kad se otpusti otponac vie nema povratka (strelice, strijele). Ta
izreka doslovno glasi: On vodi vojsku duboko u zemlju feudalnog gospodara i tamo otputa
otponac (ili ostvaruje svoje lukave planove). Giles prevodi izraz o kojem je rije kao pokae
svoju ruku, tj. poduzima neopozivu akciju).
49. On spaljuje svoje amce i razbija zemljane lonce u kojima se kuha hrana; tjera vojsku naprijed
kao da vodi stado ovaca, sad u jednom smjeru sad u drugom, a da nitko ne zna kamo on ide (ni
njegova vojska ni neprijatelj ne mogu dokuiti njegov krajnji plan).
50. On utvruje dan sastanka, ali nakon to se trupe spoje, presijee njihovu stazu za povratak kao
da ispod njih izmie ljestve.
51. Ako ne znamo planove susjednih drava, ne moemo pravodobno stupiti u savez s njima; ako
ne znamo prilike na zemljitu planine, ume, opasne klance, movare i glibovito tlo, ne
moemo voditi vojsku u pohod; ako se ne posluimo lokalnim vodiima, ne moemo iskoristiti
prednosti zemljita. General koji zanemari makar i jedan jedini od tri nabrojena uvjeta, nije
pogodan za zapovijeda nje vojskama kralja hegemona.
52. Kad neki kralj hegemon napadne jaku dravu, on onemoguava neprijatelju da okupi svoje
snage. On uplai neprijatelja i sprijei njegove saveznike da mu se pridrue 53. Iz toga slijedi da
on nee istupati protiv monih saveza, niti e doprinositi moi drugih drava. Za postizanje svojih
ciljeva on se oslanja na svoju sposobnost da dri u strahu svoje protivnike. Tako on moe zauzeti
neprijateljeve gradove i zbaciti ga s vlasti
54. Dijeli nagrade ne obazirui se na uobiajenu praksu; izdaj zapovijedi ne obazirui se na
ranije zapovijedi. Oito je ova izreka ovdje zalutala, ali naglaava da general na bojnom polju ne
mora postupati po propisima da bi odao priznanje za zasluge u slubi, nego da mora pravodobno
nagraivati ljude (general ne mora potovati obiajno pravo koje su razvili podreeni oficiri
njegove armije). Tako e moi voditi cijelu vojsku kao jednog ovjeka.
55. alji jedinice na zadatke ne otkrivajui im svoje planove; upotrebljavaj ih da stekne prednost
ne otkrivajui im koliko je to po njih opasno. Ubaci ih u pogibeljnu situaciju i oni e ostati ivi;
dovedi ih na smrtonosno zemljite i oni e preivjeti. Jer kad je vojska dovedena u takvu situaciju,
ona moe poraz pretvoriti u pobjedu.
56. Klju uspjeha u vojnim pohodima lei u prividnom prilagoavanju planovima koje nam
namee neprijatelj.
57. Koncentriraj svoje snage protiv neprijateljskih i s razdaljine od tisuu Lija moe im ubiti
generala (ovdje slijedim Cao Caoa. Strateg koji zasluuje to ime, tue svoga neprijatelja s
razdaljine od tisuu lija preduhitrivi planove svoga neprijatelja). To je zapravo sposobnost
postizanja cilja na otrouman i spretan nain.
58. Onog dana kad treba da napadate, zatvorite prolaze, proglasite nevaeim dozvole za prijelaz,
(doslovno; Ukini cedulje. To su dokumenti koje su nosili put nici, a koje su pregledavali uvari
prolaza. Bez odgovarajue cedulje nitko nije mogao ui u zemlju ni iz nje izai) prestanite
odravati veze s neprijateljevim emisarima i nagovorite hramsko vijee da provede planove.
59. Kad ti neprijatelj prui priliku, bre-bolje se njome okoristi (jo jedna teka izreka. Neki
tumai teksta misle da bi to trebalo itati: Kad neprijatelj poalje pijune, smjesta ih pusti da udu.
Tekoa je zbog izraza kaihe koji doslovno znai odkrinuti krilo vrata i tako pruiti priliku (za
ulaenje). Cao Cao kae da taj izraz znai rascjep, rupu ili prostor. Zatim, on ide dalje,
morate brzo ui. Drugi tumai teksta kau da izraz znai pijun ili tajni agenti. Ja slijedim
Cao Caoa). Preduhitri ga zauzevi neto to je za njega vrijedno i krei onog dana kad si to
predvidio svojim tajnim planovima.
59. Ratna doktrina nalae da pratimo situaciju kod neprijatelja da bismo mogli donositi odluke u
vezi s bi tkom.
60. Stoga u poetku moramo biti stidljivi kao djevojke. Ali kad nam neprijatelj pokae neku rupu
kroz koju bismo se mogli provui, treba da budemo bri od zeca i on nam nee moi odoljeti.

12 NAPAD VATROM
Sun Zi kae:
1. Ima pet naina napada vatrom. Prvi, zapaliti ljudstvo; drugi, zapaliti zalihe; trei, zapaliti
komoru; etvrti, zapaliti spremita oruja; i peti, upotrijebiti zapaljive projektile (u tekstu ima na
ovom mjestu jedna greka. Du You popravlja i tumai da snani strijelci gaaju neprijateljski
logor ili nastambe strelicama sa zapaljenim vrcima. Drugi tumai daju razna tumaenja ali Du
Youova ispravka je logina).
2. Da bismo mogli za napad upotrijebiti vatru, moramo se osloniti na neka sredstva.
3. Uvijek moramo imati pri ruci opremu za podmetanje vatre.
4. Ima pogodnih vremenskih uvjeta i odgovarajuih dana za podmetanje vatre.
5. Pogodni vremenski uvjeti su kad je suho i vrlo toplo; odgovarajui dani su kad je Mjesec u
poloaju Strijelca, Alferaza, Yia ili Zhena, jer se tih dana diu vjetrovi (Sun Xingyan je popravio
izvorni tekst prema spisima Tongdian i YL (v. Bibliografiju, kratica YL nije objanjena, op. ur.),
ali mislim da je bolji original. Ne znam koja zvijea su Yi i Zhen. (usp. tumaenje u: Sun Cu Vu,
Vetina ratovanja, Vojno delo, Beograd, 1952, str. 85, op. ur.).
6. Kad napadamo vatrom, moramo se prilagoavati promjenama situacije.
7. Kad u neprijateljskom logoru izbije vatra, odmah usaglasi svoje djelovanje izvana. Ali ako
njegove jedinice ostaju mirne, onda ekaj najbolju priliku i ne napadaj.
8. Kad se vatra rasplamsa, poi u napad ako moe. Ako ne moe, ekaj.
9. Ako moe potpaliti poare izvan neprijateljskog logora, ne mora ekati dok se oni zapale
iznutra. Pali vatre kad ti odgovara (to je upozorenje da se ne skuhate u vatri koju ste sami
podmetnuli).
10. Ako vatra gori s vjetrom, ne napadaj uz vjetar.
11. Vjetar koji pue u toku dana prestaje puhati nou.
12. Vojska mora znati da se u pet razliitih situacija moe napasti vatrom i mora stalno biti na
oprezu.
13. Inteligentni su oni koji se slue vatrom kad napadaju; a jaki su oni koji se pri napadu slue
vodom (poplavama).
14. Voda moe izolirati neprijatelja, ali ne moe unititi njegove zalihe ili opremu.
15. Zlokobno je pobjeivati bitke i osvajati ciljeve, a ne iskoritavati dalje te uspjehe. To je
uzaludan trud (Mei Yaochen je jedini od tumaa ulovio Sun Ziovo znaenje: treba iskoritavati
situacije).
16. Stoga se kae da prosvijeeni vladari razmiljaju o planovima, a dobri generali ih provode.
17. Ne poduzimaj nita to nije u interesu drave. Ne upotrebljavaj vojsku ako nee uspjeti. Ne
bori se ako nisi ugroen (komentatori jasno kau da se ratu pribjegava kao posljednjem sredstvu).
18. Vladar ne moe pokrenuti vojsku u rat samo zato jer je bijesan, niti se general smije tui zato
jer je kivan. Jer, dok se bijesan ovjek moe opet smiriti, a kivan nai zadovoljtinu, drava koja
propadne ne moe uskrsnuli, niti se mrtvi mogu oivjeti.
19. Stoga e prosvijeeni vladar biti oprezan, a dobar general nee nagliti (posljednji; tri rijei su
dodane. Bijes i kivnost vode u brzopleti postupak). Tako e nam drava biti sigurna, a vojska
ouvana.
13 - UPOTREBA TAJNIH AGENATA
Sun Zi kae:
1. Kad se armija od sto tisua pokrene i poalje na daleki pohod, onda e se trokovi koje narod i
dravna blagajna moraju snositi popeti na tisuu zlatnih ploica dnevno. Zavladat e
nezadovoljstvo i u zemlji i izvan nje, narod e biti iscrpljen jer e morati pomagati u prijevozu, i
prekinut e se rad u sedam stotina tisua kuanstava.
2. Ako se netko godinama sprema da se sukobi s neprijateljem u jednoj odlunoj bici, a za to
vrijeme nerado daje inove, odlikovanja ili poneku stotinu zlatnih ploica i stoga ne saznaje nita
o prilikama u neprijateljskim redovima, nije uope ovjek. To nije nikakav general; od njega
njegov vladar nema nikakve koristi; takav ne pobjeuje.
3. Prosvi jeeni vladar i mudri general e pobijediti neprijatelja kada god krenu na njega i proslavit
e se natprosjenim djelima kad unaprijed mogu predviati.
4. Predvianje nije neto za to se osposobljavamo nadnaravnim putem, niti prema iskustvu na
osnovi ranijih zbivanja, niti proraunima. Predviamo na osnovi podataka to nam ih pruaju ljudi
koji poznaju prilike kod neprijatelja.
5. Ima pet vrsta tajnih agenata koji se mogu upotrijebiti. To su lokalni, unutranji, preobraeni,
prealjeni i preivjeli (upotrebljavani prealjeni umjesto preputeni smrti).
6. Kad svih tih pet vrsta pijuna radi istodobno i nitko ne zna za metode njihova rada, oni se
nazivaju boanskim povjesmom i pravo su bogatstvo vladara (smisao je da se podaci mogu
sakupiti kao ribe jednim trzajem konopca i tako privui zajedno razni konci mree).
7. Lokalni agenti su stanovnici neprijateljske zemlje koji rade za nas.
8. Unutranji agenti su neprijateljeve slubene osobe koje rade za nas.
9. Preobraeni agenti su neprijateljevi agenti kojima mi dajemo naloge.
10. Prealjeni agent i su oni pijuni iz naih redova kojima namjerno dajemo netone podatke.
11. Preivjeli agenti su oni koji se vrate s podacima.
12. Od svih l judi koj i su u vojsci prisni sa zapovjednikom, nitko mu nije blii od tajnog agenta;
ne bi trebalo da bilo koga nagrauje bogatije nego tajne agente; nita nije povjerljivije od onoga
to se odnosi na tajne operacije.
13. Tko nije mudar i otrouman, pravedan i ovjean, ne moe upotrebljavati tajne agente. A
onaj tko nije paljiv i tankoutan, ne moe stei njihovo povjerenje.
14. Paljivi! Uistinu paljivi! Nema mjesta na kojem se ne upotrebljavaju pijuni.
15. Ako se planovi o tajnim operacijama prerano izbrbljaju, treba pogubiti sve one kojima je
agent o tome govorio (Giles prevodi: Ukoliko bi pijun pre vremena otkrio neku tajnu vjest...
ali Sun Zi ovdje ne govori o vijesti nego o pijunskim stvarima ili planovima u vezi sa
pijunaom).
16. Bez obzira na to da li je rije o vojsci na koju elimo udariti ili o gradovima na koje elimo
napasti ili o ljudima koje elimo ubiti, moramo saznati imena zapovjednika garnizona, tapskih
oficira, posilnih, uvara kapija i straara. Moramo dati upute svojim pijunima da se za to raspitaju
u potankostima.
17. Osnovno je pronai agente koje je neprijatelj poslao da nas pijuniraju i potkupiti ih da slue
nama. Moramo im dati upute i voditi rauna o njima (Giles je preveo da te agente moramo
potkupiti mitom, odvesti na posebno mesto i udobno smestiti). Tako se pronalaze preobraeni
agenti i upotrebljavaju.
18. Pomou preobraenih agenata pronalazimo lokalne i unutranje agente i dajemo im
zadae.
19. Oni e nam pomoi da prealjene agente s lanim podacima ubacimo meu neprijateljsko
ljudstvo da ih razglase. Zhang Yu: Preobraeni agenti znaju u vezi s kojim pitanjem moemo
obmanuti neprijatelja aljui mu prealjene agente s lanim informacijama.
20. Zahvaljujui njima isto tako moemo preivjele agente upotrijebiti u odgovarajue vrijeme.
21. Vladar mora biti u cijelosti upoznat s radom svih pet vrsta agenata. O tome ga obavjetavaju
preobraeni agenti, zbog ega s njima treba postupati to je mogue irokogrudnije.
22. U staro doba se dinastija Yin uspela zahvaljujui Yi Zhiu. koji je ranije sluio dinastiji Xia;
dinastija Zhou je dola na vlast zahvaljujui Lu Youu, koji je sluio dinastiji Yin (neki
komentatori se ne slau da Sun Zi ove odlinike naziva pijunima ili agentima, ali oni su to
bili).
23. Stoga e samo prosvijeeni vladar i istaknuti general, koji znaju upotrijebiti najinteligentnije
ljude kao agente, postii velika djela. Tajne operacije su bitne u ratu; na njima vojska temelji svaki
svoj pokret.