Selam 06

Razlozi objave Kurani-Kerima 4
Ajeti koji imaju svoju istoriju 4

ovjek koji je kupio sebe 4
Ekonomska lozoja islama 6
Intervju s mr. hfz. Abdulmedidom-ef.
Sijamhodiem 9
Fondacija Ikre 12
Izvjetaj o humanitarnim
aktivnostima naega demata 14
Akcija prikupljanja kurbana
u 2010. i 2011. god. 15
Izvjetaj o prikupljanju zekata
i sadekatul-tra u 2010.
i 2011. godini 16
Hatme-dova 2011. 17
Izvjetaj sa prve vanredne skuptine
demata Bosna, odrane u nedjelju,
13. novembra 2011. godine 20
Glas sestara demata Bosna 21
Dematski zikr 22
Na mekteb 24
Sportske aktivnosti
u naem dematu 26
Iz ljetopisa naeg demata 27
Ikrar-dova za hadije
naega demata 30
Porodica Diman 31
Rufad Hromali 33
Hor demata Bosna 34
Lijepa rije 36
ta je to Kuran? 37
HADISI sa slovom elif (II dio) 40
Hodoae u islamu
i u svjetskim religijama 42
Liebe Nachbarn in der bosnischen
Moscheegemeinde! 44
ta jedemo, a ta bismo trebali jesti? 45
Historija Bosne i Hercegovine
u vrijeme Osmanskog carstva 49
Sadraj
Urednica
Suada Tabakovic-Kusur
Izdava
Demat Bosna
Hippgasse 32/1
A-1160 Be
Za izdavaa
Salem Pobric
Redakca
mr. Adem Hadic
Senad Kusur
Devad Gazibara
3 Selam | godina 5, br.6 | decembar 2011.
Drage dematlpe, dragi citaoci.
Pred nama je novi broj naega
lista Selam, u kojem vam donosimo
prikaz deavanja u protekloj godini
u dematu Bosna. Tekstovi su po-
sveeni znaajnim dogaajima, ali
i svim naim dematlijama koji su,
kako je to i vjerska dunost, ali i red
i obiaj, uvijek bili sa dematom i
davali svoj doprinos njegovom na-
pretku i razvoju.
Ono na ta smo posebno pono-
sni, i emu smo posvetili znatan
broj stranica ovoga lista, jesu uspje-
si nae djece kao i nae omladine.
Tako, elimo posebno istaknuti
najmlae zbog redovnog dolaska
na mektebsku pouku, pohvaliti an-
gaman nae omladine u horskoj
i recitatorskoj sekciji, te posebno
estitati ovogodinjim svrenicima
hatme-dove, koji su ponos ne samo
svojih roditelja i njihovih vjeroui-
telja, nego i nas dematlija. Raduje
nas to je broj djece u naem mekte-
bu u stalnome porastu, za to poseb-
nu pohvalu zavrjeuju njihovi rodi-
telji koji su uvidjeli vanost mekteba
u odgoju njihove djece naih bu-
duih dematlija.
Drago nam je to je u godini iza
nas, na demat ostvario i zapae-
ne rezultate u armaciji vjersko-
ga i kulturnoga ivota Bonjaka u
Beu. Naime, pored redovnih vjer-
skih aktivnosti, u naem dematu
je gostovao i veliki broj uglednih
predavaa iz Bosne i Hercegovine,
u organizaciji naega demata izve-
deno je nekoliko kulturno-vjerskih
manifestacija, a bili smo i aktivni
sudionici u radu religijskog foruma
u Ottakringu.
Pored informativnoga sadraja
o deavanjima u dematu, potrudili
smo se da u ovom broju Selama po-
nudimo i poune tekstove, kako bi
nae dematlije mogle i neto novo
da naue.
Neka Uzvieni Allah nagradi sve
vakife naeg demata, sve one koji
su od njegovog osnivanja pa do da-
nas u njegovo funkcionisanje uloili
svoj trud, znanje, novac, i slobodno
vrijeme. Samo ukoliko svi zajedno
budemo radili za dobrobit naega
demata, moemo se nadati pozitiv-
nim rezultatima i hairli uspjehu.
Redakcija
decembar 2011. | godina 5, br.6 | Selam 4
U ime Allaha, svemu milosti-
vog, samilosnog.
Ima svijeta koji kupi sam sebe,
traei Allahova zadovoljstva. A
Allah je milostiv prema robovima.
(sura Bekare, 207. ajet)
Bilo je to u lijepom dvorcu, koji
lei na obali rijeke Eufrat, u zemlji
Iraku. Porodica vladara Sinana pro-
slavljala je roendan djeteta, kome
je otac dao ime Suhejb. Suhejb je ra-
stao u ovome dvorcu usred bogatstva
i blagodeti, u panji svojih roditelja,
koji su mu obezbijedli sve uslove
za sreu. Ali, od roenja Suhejba je
prolo samo nekoliko godina kad je
vizantijska vojska napala na zemlje
kojima je vladao njegov otac i zaro-
bila veliki broj ena i djece. Meu
njima bio je i mali djeak Suhejb sin
Sinanov.
Tako je Suhejb u Vizantiji za-
poeo ivot roba, koji je kupovan i
prodavan, te je dospio u Hidaz, gdje
ga je kupio jedan ovjek iz Meke po
imenu Abdullah ibn Dudan.
Suhejb je bio bistar djeak, volio
je posao i sve to je radio radio je
temeljito, sa ljudima je korektno po-
slovao, tako da ga je svijet zavolio, a
zavolio ga je i njegov gospodar Ab-
dullah. Svi su ga poeli potivati, bili
su njime zadovoljni i vjerovali mu.
Vrijeme je prolazilo, a Suhejb je
trgovao imetkom svoga gospodara.
Svojim trgovakim poslom katkada
je putovao i u Siriju, a nekada u Je-
men, i svome gospodaru je ostvario
veliku zaradu i ogroman imetak.
Jednoga dana, gospodar mu ree:
Suhejbe, ti si povjerljiv i iskren
ovjek. Zahvaljujui tvojoj sposob-
nosti, ja sam zaradio sav ovaj veli-
ki imetak. Za nagradu od mene za
tvoju povjerljivost i iskrenost ja sam
odluio da te oslobodim, da bude
kao i mi, i da bude moj partner u
trgovini. Suhejb se silno obveselio
svojoj slobodi i nastavio je da trguje
sa Abdullahom, sve do njegove smr-
ti. Potom se osamostalio i nastavio
trgovati, tako da je postao jedan od
bogatih.
Jednoga dana, Suhejb je uo da
Muhammed ibn Abdullah poziva u
novu vjeru, poziva da se ostavi obo-
avanje kipova, da su svi ljudi braa,
da nema razlike izmeu gospodara
i roba nego samo po dobrom i kori-
snom radu.
Pourio je Allahom poslaniku
Muhammedu i odmah izjavio da pri-
ma islam, te povjerova u vjeru kojoj
on zove.
Kada su Kurejevii saznali da je
Suhejb primio islam, poeli su rali-
itim nainima kanjavanja, ne bi li
zanijekao Muhammedovu vjeru, ali
je on osato nepokolebljiv u svome
uvjerenju i nije udovoljavao njiho-
vim htijenjima. Zabranjivali su mu
vodu i hranu, udarali ga bievima,
palili ga vatrom, ali je on pored sve-
ga toga ostao u islamu.
Kada je Allahov Poslanik, Allah
mu se smilovao i spasio ga, ui-
nio hidru iz Mekke u Medinei-
Munevveru, Suhejb nije mogao da
ostane daleko od Allahovog Posla-
nika, pa se i on poeo spremati za
hidru i prikljuenje njemu.
Kada su Kurejije saznali da se
Suhejb priprema za odlazak, uhapsi-
li su ga, stavili u tamnicu i nastavili
sa muenjem. Ali, Suhejb nije bri-
nuo zbog njihovih muenja, ve ga
je samo zaokupljala misao kako da
pobjegne iz zatvora i prikljui se Po-
slaniku u Medini.
Jedne noi, Suhejb je uspio po-
bjei i uputio se u pustinju prema
Ajeti koji imaju svoju istoriju:
Razlozi objave Kurani-Kerima
Muhammed Hamza Esadavi
ovjek koji je kupio sebe
Selam | godina 5, br.6 | decembar 2011. 5
Medi nei -Munevveri .
Kurejije, primjetiv-
i da ga nema, dali
su se u potjeru
za njime i susti-
gli ga. Prije nego su
ga uhvatili, Suhejb se
okrenuo prema njima
i uzviknuo: Vi do-
bro znate da sam ja je-
dan od najboljih niandija. Ko mi
se priblii, pogodit u ga strijelom.
Jedan od nevjernika uzvrati: U
Mekku si doao kao siromaan rob,
da bi postao jedan od najpoznatijih i
najbogatijih trgovaca. Sada eli da
pobjegne sa svojim imetkom i bo-
gatstvom! Ne moemo te pustiti da
pobjegne sa imetkom koji si saku-
pio takvom trgovinom. Suhejb mu
odgovori: Sav svoj imetak ostavio
sam u Mekki. Hoete li da vam ka-
em na kojem je mjestu, a vi mene
pustite da odem? Oni odgovorie:
Da, hoemo. Gdje si ostavio svoj
imetak? Kai nam i idi kud hoe.
Suhejb im ree gdje je ostavio
sav svoj imetak, i oni su pourie u
Mekku, a njega ostavie da nastavi
svoj put u Medinei-Munevveru.
Kada je stigao u Medinu i susreo
se sa Allahovim Poslanikom, salla-
llahu alejhi ve sellem, Poslanik ga je
upitao: Suhejbe, ta su Kurejije s
tobom uradile? Suhejb mu odgovo-
ri: Tako mi Allaha, nisu me ostavili
dok nisam sam sebe kupio za itav
svoj imetak. Allahov Poslanik,
Allah mu se smilovao i spasio ga,
mu uzvrati: Trgovina Ebu Jahje bila
je uspjena, trgovina Ebu Jahje bila
je uspjena.
Zbog ovoga su sputene rijei
Uzvienog Allaha koje pozdravljau
Suhejbov postupak, ovjeka koji
je kupio sebe za itav svoj imetak
i svoje bogatstvo, iz ljubavi prema
Allahu i Njegovom Poslaniku: Ima
svijeta koji otpuki sebe, traei Alla-
hovo zadovoljstvo. A Allah je milo-
stv prema robovima. Itinu je rekao
Uzvieni Allah.
S arapskog preveo:
mr. Adem-ef. Hadi
R
eligqa i ekonomqa su ve-
oma bliske jedna drugoj.
Cak na Zapadu, historqski gle-
dano, ekonomqa nikada nqe
bila odvojena od religqe sve
do 1700. god. U prilog tome,
evropski ekonomisti su bili
svecenici i teolozi. Sa industrq-
skom revolucqom i masovnom
proizvodnjom, pojavili su se
ekonomisti koji su pokuali da
odvoje svoja istraivanja od
autoriteta religqe i Crkve, te
su radqe govorili o politikoj
nego o dogmatskoj ekonomqi.
Medutim, revolt protiv religqe
vremenom je slabio, tako da je
danas prisutan povratak hu-
manom pristupu. Ekonomi-
sti su doli do zakljuka da je
neophodna integracqa religq-
skih, moralnih i humanih vri-
jednosti u ekonomske studqe.
1
Muslimanski ekonomisti u
svojim analizama polaze od
injenice da je religqa pozadi-
na ekonomskog miljenja jer
se islam ne ograniava samo
na moralna uenja i obrede.
On sadri upute za ispravno
ponaanje u svim sferama i-
vota, ukljuujuci i smjernice
za ispravnu organizacqu eko-
nomskog sistema.
Tako, koncept islamske
ekonomqe ne moemo razu-
mjeti bez poznavanja osnov-
nih postavki islama koje pred-
stavljaju i temelje islamske
ekonomske lozoje. Oni se
ogledaju u odnosu ovjeka na-
spram Stvoritelja i stvorenog,
odnosno tretiraju odnos ovje-
ka prema Bogu, svqetu, ljudi-
ma, prirodi i svrsi ovjekovog
ivota na zemlji. Taj odnos de-
niran je kroz tri osnovne ka-
tegorqe islama: tevhid, rubu-
bqjet i hilafet.
2
Tevhid (tawhid monotei-
zam, Bog, d.., jeste Jedan i
Jedincat). To je najvanqi kon-
cept i osnovno pravilo u odno-
sima Boga i ovjeka i u odno-
sima medu ljudima. Njime se
potvrduje potpuna pokornost
ovjeka prema Bogu, te odba-
cuje poniznost ovjeka prema
drugim ljudima. Allah, d..,
u Kuranu kae: Reci: On je
Allah Jedan! Allah je utocite
Ekonomska
filozofija islama
prof. dipl. oec. Suada Tabakovi-Kusur
svakom! Npe rodio i ro!en npe, i
niko Mu ravan npe! (112:1-4.)
Oni koji se budu pokoravali
Allahovoj, d.., volji u ovoze-
maljskom, proloznom ivotu,
bice nagradeni dennetom na
drugom, vjenom svqetu.
Rububjet (rububiyyah Bo-
anski raspored dobara, hra-
ne i upravljanje stvari prema
njihovom savrenstvu). Ovaj
princip potvrduje Boansko
porqeklo resursa na Zemlji, i
zahtqeva njihovu ravnomjer-
nu raspodjelu. Mi smo vas na
Zemlji smjestili i na njoj vam
sve to je potrebno za ivot dali.
A kako vi malo zahvaljujete!
(7:10.)
Islam ne osuduje bogatstvo
niti opterecuje ovjeka vie od
onoga to on moe podnqe-
ti: Neka imucan prema bogat-
stvu svome troi, a onaj koji je u
oskudici prema tome koliko mu
je Allah dao, jer Allah nikoga ne
zaduuje vie nego to mu je dao;
Allah ce sigurno, poslpe tegobe,
slast dati. (65:7.)
Allah, d.., nareduje inje-
nje dobra drugima, a osuduje
rasipnitvo, krtost i pohle-
pu: (...) i nastoj da time to ti
je Allah dao stekne onaj svpet, i
ne zaboravi ni svoj udio na ovom
svpetu i cini drugima dobro, kao
to je Allah tebi dobro ucinio, i ne
cini nered po Zemlji, jer Allah ne
voli one koji nered cine. (28:77.)
A robovi Milostivog su (...) i
oni koji, kad udjeljuju, ne rasipa-
ju i ne krtare, vec se u tome dre
sredine. (25:67.)
Hilafet ( khilafah uloga
ovjeka kao Boqeg namjesni-
ka - halife na Zemlji). Covjek
kao halifa ima znaajnu ulogu
i odgovornost na Zemlji, i na
njemu je da potuje Allahove,
d.., propise. Reci: Npe isto
ono to je zabranjeno i ono to
je dozvoljeno, makar to te izne-
na!uje mnotvo onoga to je za-
branjeno. Zato se Allaha bojte,
o vi koji ste razumom obdareni,
da biste ono to elite postigli.
(5:100.)
Islamska ekonomska na-
uka zasniva se na objavlje-
noj lozoji ivota, odnosno
ekonomska lozoja islama
ima korqen u samoj ivotnoj
lozoji.
3
Za potpunqe razu-
mqevanje islamske ekonomqe
neophodno je upoznati se sa
nekim od osnovnih katego-
rqa islama koje su i temelji
islamske ekonomske lozoje.
Prema Hadicu
4
, te kategorqe
ine: islamski koncept ovje-
ka, naredivanje injenja dobra
i zabrana injenja zla, motiva-
cqa, odnos prema vlasnitvu,
odnos prema bogatstvu i eko-
nomska nejednakost.
Islamski koncept covjeka
Koncept ovjeka u islamu po-
drazumqeva postajanje slobo-
de ponaanja, govora i izbora.
Mogucnost izbora izmedu do-
bra i zla dovodi do toga da je
ovjek odgovoran za svoje po-
stupke. Odgovornost u islamu
je individualna i zasniva se na
potivanju moralnih i pravnih
normi ponaanja. Posmatra-
no sa ekonomskog aspekta,
vano je da ovjek, istovre-
meno, djeluje kao individua
i kao lan drutva, i da je on,
kao takav, slobodan inicirati,
zapoeti, organizirati, voditi i
biti vlasnik bilo kojeg posla ili
rme u okviru svojih sposob-
nosti i mogucnosti, odnosno
sredstava.
5
Sloboda pojedin-
ca ne moe biti apsolutna, i
ona je ograniena pravima
drugih ljudi kao i prihvacenim
drutvenim pravilima u vidu
zakona koje je ovjek obave-
zan potovati. Uzvieni Allah
u Kuranu kae: (...) i ne jedite
imovinu jedan drugog na nepo-
ten nacin i ne parnicite se zbog
nje pred sudpama da biste na gre-
an nacin i svjesno dio tu!e imo-
vine pojeli. (2:188.)
Nare!ivanje cinjenja dobra i
zabrana cinjenja zla Brojni su
kuranski ajeti koji govore o
podsticanju na dobro i odvra-
canju od zla: () traite da se
ine dobra djela, a od nevalja-
lih odvracajte (3:110.); Oni
(ispravni sljedbenici Knjige) u
Allaha i u Onaj svqet vjeruju i
trae da se ine dobra djela, a
od nevaljalih odvracaju i jedva
ekaju da uine dobroinstvo;
oni su estiti. (3:114.); (...)
i nastoj da time to ti je Allah
dao stekne onaj svqet, a ne
zaboravi ni svoj udio na ovom
svqetu i ini drugima dobro,
kao to je Allah tebi dobro ui-
nio, i ne ini nered po Zemlji,
jer Allah ne voli one koji nered
ine. (28:77)
Pridravanje etikih vri-
jednosti, i primjena ovog
kuranskog principa u svakod-
nevnom ivotu, onemogucava
radanje sebinosti, pohlepe,
oholosti kao i nezahvalnosti
Stvoritelju, Allahu, d..
Motivacpa Glavna moti-
vacqa ovjeka u islamu jeste
uvecanje Boqeg zadovoljstva.
U sferi ekonomskog ponaa-
nja, musliman ce preduzimati
samo one aktivnosti koje su
mu dozvoljene a izbjegavati
one koje su zabranjene. Oba-
veza svakog ovjeka jeste pri-
vredivanje i moe se reci da je
onome ko je sposoban haram
izbjegavati rad.
6
Osim toga,
rad ima karakter ibadeta u
islamu: A kad se molitva obavi,
onda se po zemlji razi!ite i Alla-
hovu blagodat traite i Allaha
mnogo spominjite, da biste posti-
gli to elite. (62:10.)
Odnos prema vlasnitvu Pi-
tanja vlasnitva i vlasnikih
prava zauzimaju znaajno
mjesto u raspravama teoreti-
ara islamske ekonomqe. Nes-
porna injenica oko koje nema
razilaenja jeste ta da je Allah,
d.., istinski, pravi, realni ili
stvarni vlasnik: Allahovo je sve
to je na nebesima i to je na Zem-
lji! (2:284.)
Upravljanje dobrima i imo-
vinom, kao i raspolaganje pri-
hodima, povjereno je ovjeku
koji ima obavezu da te priho-
de, ostvarene na osnovu po-
vjerene mu imovine, koristi
na dozvoljeni nain i u dozvo-
ljene svrhe.
Brojne su rasprave oko
deniranja pozicqe privat-
nog vlasnitva u odnosu na
drutveno. Preovladava stav
prema kojem islam prihvata
i priznaje privatno vlasnitvo
(posebno pri koritenju plodo-
va vlastitog rada), ali ostavlja
mogucnost, pravo i obavezu
da se prirodna bogatstva i po-
tencqal koriste od drutva na
dobrobit svih njegovih lano-
va.
7
Odnos prema bogatstvu
Covjek moe uivati u svim
blagodatima sve dok je to u
granicama vjere, i dok ga to
ne odvaja od zahvalnosti, po-
kornosti i razmiljanja o Bogu:
Ako budete zahvalni, Ja cu vam
zacpelo, jo vie dati; budete li
nezahvalni, kazna Moja doista ce
stroga biti. (14:7.)
Moe se reci da je muslima-
nu dozvoljeno da stie imetak
koliko god on hoce i dokle god
hoce, ali na erqatski nain,
propisanim sredstvima i po-
svecujuci ga zakonitim inve-
sticqama.
8
Islam preporuuje
umjerenost, bez rasipnitva i
krtarenja, a osuduje pretjeri-
vanje, prekomjerno gomilanje
bogatstva i pohlepu.
Ekonomska nejednakost
Ekonomska i druga nejedna-
kost medu ljudima jeste realna
i prirodna injenica, svojstvena
ljudima i drutvenim sistemi-
ma, te je stoga islam prihvata
i ne negira. U Kuranu se kae:
On vas po poloaju jedne iznad
drugih uzdie da bi vas iskuao
u onome to vam daje. (6:165.);
Gospodar moj daje obilno op-
skrbu onome kome hoce od robo-
va Svojih, a kome hoce uskracuje
je. (34:39.) Chapra navodi da
islam priznaje i tolerira odre-
dene nejednakosti prihoda jer
svi ljudi nisu jednaki po svom
karakteru, sposobnostima i
drutvenom doprinosu.
9
-----------------------------------------------
1 Monzer Kahf, Islamic Economics System
A Review, u: Aidit Ghazali & Syed Omar,
Readings in the concept and metodology of
Islamic economics, Internaonal Islamic Uni-
versity, Malaysia, 1989., str. 69.
2 Fikret Hadi, Islamsko bankarstvo i eko-
nomski razvoj, Ekonomski fakultet u Saraje-
vu, Sarajevo, 2005., str.29.
3 AbulHasan M.Sadeq i Aidit Ghazali, Pre-
gled islamske ekonomske misli, Rijaset
islamske zajednice u BiH, el-Kalem, Sarajevo,
1996., str. 16.
4 Fikret Hadi, o.c., str .33-40.
5 Ibid, str. 33.
6 Jusuf el-Qaradawi, Halal i haram u islamu,
Ljiljan, Sarajevo, 1997., str. 181.
7 Fikret Hadi, o.c., str. 36.
8 Jusuf el-Qaradawi, o.c., 1997., str. 419.
9 Fikret Hadi, o.c., str. 38.
Intervju
s mr. hfz. Abdulmedidom-ef.
Sijamhodiem
Gospodine Sijamhodiu, u Au-
striji ste jo od 2003. godine. Ve
ste poznati u svim bonjakim
dematima u Beu. Ipak, da li bi-
ste nam se jo jednom mogli pred-
staviti?
Roen sam 22. oktobra 1977. godi-
ne u Bosanskoj Otoci. U rodnome
mjestu zavrio sam osnovno obra-
zovanje, a medresu Demaludin-ef.
auevi u Cazinu 1997. godine.
Naredne godine, dakle, 1998., upi-
sujem Pravni fakultet Univerziteta u
Bihau i zavravam ga u roku, 2002.
godine, te stiem akademsko zvanje
diplomirani pravnik. Nakon okona-
nja studija, obavio sam pripravniki
rad u pravnoj slubi Agrokomerca.
Ve narede godine, odnosno 2003.,
selim se u Austriju. Godine 2006.,
nostricirana mi je diploma na Uni-
verzitetu u Beu i na osnovu toga
dodijeljeno mi je akademsko zva-
nje magistra pravnih nauka. Sudsku
praksu obavio sam u podrunici Po-
krajinskog suda u Beu u trajanju od
devet mjeseci. Godine 2008. zapo-
injem posao vjerouitelja u Donjoj
Austriji, i ovim poslom bavim se jo
uvijek.
Prole godine, 2010., upisao sam stu-
dij Master of Business Administrati-
on (MBA), smjer General Manage-
ment. Poetkom ove godine poloio
sam kuranski ispit, hifz, pred ejhom
Muhammadom Qulaybom i komisi-
jom Univerziteta el-Ezher u Kairu
(Egipat), i time sam stekao zvanje
haza Kurani-Kerima. Iste godine,
imenovan sam na mjesto referenta
za omladinska pitanja regionalnog
odbora Islamske zajednice Austrije
za Be. Takoer, izabran sam u tijelo
Schurarat Islamske zajednice u Au-
striji, a zatim sam izabran i za lana
izvrnog odbora (Oberster Rat) ove
institucije i dodijeljena mi je funkci-
ja zamjenika generalnog sekretara.
Takoer, odnedavno sam preuzeo
dunost duebrinika u vojsci Repu-
blike Austrije (Bundesheer). Radio
sam i kao imam u dematu Bosna
i makedonskom dematu Orta u
Beu. Oenjen sam i otac troje djece.
U Vaoj dosadanjoj biogra-
ji mogu se vidjeti samo uspjesi.
Nema sumnje da iza ovoga lei
veliki trud i ustrajnost. Moete li
nam kazati ta Vas je motivisalo u
ivotu? ta biste savjetovali naim
mladima?
Sve to sam postigao u ivotu za-
htijevalo je dosta odricanja i snanu
motivaciju, kako bi se uope moglo
ostvariti i kako se ne bi posustalo. Ja
sam se jo kao djeak, tokom ko-
lovanja, a posebno u srednjoj koli,
divio svestranosti, osobama koje su
bile podjednako kompetentne u ne-
koliko naunih oblasti. Poseban uzor
bili su mi klasini grki lozo, koji
su ravnopravno bavili se svim tada
poznatim znanostima. Upoznava-
njem sa klasinom islamskom lo-
zojom i njenim predstavnicima, za-
divilo me to su i oni znanje tretirali
kao cjelinu, i nisu posebno razdvaja-
li religiozno od profanoga, te su se i
oni trudili da ovladaju svim vanim
znanostima i disciplinama vremena
u kojem su ivjeli.
Ovo mi je bila vana polazina taka,
izvor inspiracije i motivacije za moj
cjelokupni nauni rad. Ja sam svje-
stan, da danas nije mogue ovladati
svim naukama kojima se savremeni
svijet bavi, ali je mogue stei barem
osnovne informacije o predmetu nji-
hovog bavljenja.
Ono to poruujem naoj omladini
jeste da se samo trudom i napornim
radom mogu postii pravi rezultati.
Sve ono iza eka ne stoji trud i rad,
nema ni pravu vrijednost. Ovo po-
sebno vai kada je rije o znanju.
Znanje i kompetencije ne stiu se
preko noi, niti se mogu ikako dru-
gaije stei osm radom, trudom i
upornou. Za sve je potrebno vrije-
me. Zato, da bi ostvarili svoje cilje-
ve, mladi moraju uloiti puno truda,
ne smiju ni pod koju cijenu odustaja-
ti, a svaki trud e se, prije ili kasnije,
isplatiti. Nama su potrebne osobe od
kojih e cijelo drutvo imati koristi.
Svako moe biti koristan lan dru-
tva, ali se mora dobro potruditi. U
ovome kontekstu je i hadis Allaho-
vog Poslanika, a.s., u kojem nas po-
duava da je propao onaj dan u ko-
jem nita novo nismo nauili. Zato,
gledajmo da se svakoga dano boga-
timo novim znanjem, znanjem koje
je korisno. Mi moramo imati ideal
viih ciljeva, i neprestano teiti ka
tim ciljevima. Odatle trebamo crpiti
svoju inspiraciju i volju za radom.
Siguran sam da u Vaem ivotu
posebno mjesto zauzima hifz, ko-
jeg ste, hvala Bogu, nedavno polo-
ili. Kako je tekao Va put do titule
haza?
Kada je u pitanju hifz, odmah na
poetku naglaavam da je to naj-
drae zvanje koje sam stekao, i tako
e ostati dok sam iv. Ni ime se
ne moe kupiti srea, snaga i zado-
voljstvo koje mi daje Kuran. Ljudi
koji poznaju Kuran znaju o emu
govorim. Ovo zvanje zbog svoje po-
sebnosti ne moe se porediti niti sa
jednim drugim zvanjem ili kvalika-
cijom.
Naravno, put do titule haza bio
je teak i odgovoran. Zahtijevao je
mnogo truda i odricanja, dosta vre-
mena, a najvie ponavljanja i utvr-
ivanja nauenog. Kuranski tekst
se brzo zaboravlja ukoliko ga ne po-
navljamo svakodnevno. Zato, posto-
ji i velika odgovornost. I nakon po-
loenog hifza nuno je redovno uiti
Kuran i uvai ga od zaborava. To je
cjeloivotna obaveza i odgovornost.
Vidimo, dakle, da je hifz, pored asti,
takoer i jedna velika odgovornost.
to se tie samog uenja hifza, mo-
ram priznati da nisam u tome u-
rio. Pustio sam da se odvija svojim
tokom. Nikada se nisam tjerao da
uim preko svoje volje. Uio sam
kada sam osjeao potrebu za time
i sve sam radio s ljubavlju. Nije mi
bilo vano hou li Kuran nauiti za
godinu, dvije, tri ili pet. Tako, bilo je
perioda kada sam intenzivno i sva-
kodnevno uio nove stranice i sure,
a bilo je i perioda kada sam obustav-
ljao svoje uenje ili sam ga svodio na
minimum. Ono to moram priznati
jeste da je moja ljubav prema Boi-
joj rijei bivala sve vea kako sam
stario.
Nikada se nisam trudio da mjerim
koliko vremena mi je potrebno da
nauim jednu stranicu ili suru. Bilo
je situacija kada mi je trebalo sasvim
malo vremena, a bilo je i situacija
kada mi je trebalo mnogo truda za to.
To svakako ovisi i o teini pojedinih
stranica i sura. Neke od njih su tee
za nauiti u odnosu na druge.
Na mome putu uenja hifza osjetio
sam da su se stvari odvijale onako
kako je dragi Bog htio, a ne onako
kako sam ja elio i oekivao.
Uinio bih veliku nepravdu ako se
ovom prilikom ne bih zahvalio svo-
joj supruzi Emini i svojim kerima
Hani, Medini i Belkisi. Svjestan sam
da im uskraujem mnogo vremena
zbog ponavljanja Kurana. Sasvim
je sigurno da nikada ne bih uspio u
uenju hifza, da mi one nisu u tome
pomogle svojim razumijevanjem i
podrkom.
Sada, kada ste stekli titulu uvara
Boije rijei, moete li nam opisati
kakav je Va osjeaj?
Ove emocije se vjerovatno mogu
dobrim dijelom i opisati. Poseban je
osjaaj kada svakoga dana ponavlja-
te odreeni broj stranica Kurana.
Svakim danom, nakon ponavljanja,
osjeti se ono isto zadovoljstvo kao
kada sam ih prvi put nauio. Poseb-
na je blagodat biti haz, a jo vea
blagodat e biti kada i druge budem
poduavao onome to sam stekao.
Kuran me ini sretnim i doivlja-
vam unutarnje zadovoljstvo. Osje-
am da sam postigao neto to je
mnogo vano i to mi daje motivaciju
da napredujem u ivotu. Kada sam
uspio ovo ostvariti, nita mi drugo
vie ne moe biti prepreka.
Odnedavno ste izabrani i u Izvr-
ni odbor (Oberster Rat) Islamske
vjerske zajednice u Austriji. Mo-
ete li nam kazati vie o tome?
Prije svega, zahvalio bih se Bogu
dragome, a zatim i svim ljudima koji
su mi pomogli da budem izabran u
Islamskoj vjerskoj zajednici Autrije
time to su mi ukazali povjerenje i
glasali za mene. Tokom ove godine,
u Islamskoj vjerskoj zajednici Au-
strije odrani su izbori, prvo na re-
gionalnom nivou, a zatim i na nivou
cijele drave. Svi demati u Austriji
imali su mogunost da predloe svo-
je kandidate. Nakon toga, izbori su
odrani u svim damijama. Vano je
naglasiti da prema izbornom pravil-
niku nije dozvoljeno da iz reda jedne
nacije bude vie od 50 % zastupni-
ka. Nakon okonanja izbora, a na
osnovu dobijenih glasova, izabran
sam u Skuptinu Islamske vjerske
zajednice u Austriji (Schurarat). Od
strane ovoga tijela izabran sam za
poziciju referenta za pitanja omladi-
ne. Prilikom izbora za Izvrni odbor
Islamske vjerske zajednice u Austri-
ji, svi bonjaki delegati u Skupti-
ni izabrali su gospodina Esada-ef.
Memia i mene za mjesto u Izvr-
nom odboru ove institucije. Dakle,
u Oberster Ratu nisam sam od Bo-
njaka. Sa mnom je i Esad-efendija.
Izvrni odbor broji petnaest lanova,
od kojih su dvojica Bonjaka.
Prilikom podjele zaduenja u Izvr-
nom odboru, dodijeljena mi je ulo-
ga zamjenika generalnog sekretara
Islamske vjerske zajednice u Au-
striji. S obzirom da je islam priznata
vjera u Republici Austriji, mulimani
koji slue vojni rok u austrijskoj voj-
sci imaju pravo na redovno izvra-
vanje svojih vjerskih obaveza. Tako
sam ispred Islamske zajednice zadu-
en za duebrinika pitanja u Bun-
desheeru, odnosno vojsci Repubike
Austrije.
Naravno, ja u kao Bonjak nastoja-
ti da zastupam i artikuliram interese
Bonjaka u ovoj instituciji, ali sva-
kako i interese svih muslimana koji
ive u ovoj zemlji.
Islamska zajednica Austrije je va-
na adresa kada je rije o regulisanju
pitanja islama i muslimana u ovoj
dravi. Ona je priznata od strane dr-
ave kao legitimni predstavnik mu-
slimana, i kao takva zauzima ravno-
pravno mjesto sa crkvama i vjerskim
zajednicama u ovoj zemlji.
Ljuti me pitanje koje postavljaju
pojedini Bonjaci kada je rije o od-
nosu Islamske vjerske zajednice Au-
strije i Islamske zajednice u Bosni i
Hercegovini. Naalost, susreemo
se sa miljenjima pojedinih Bonja-
ka u Austriji koji tvrde da nam je
dovoljna IZ Austrije, te da trebamo
prekinuti saradnju sa IZ u BiH. Ovo
je vrlo opasna retorika i destruktiv-
no djeluje na Bonjake u dijaspori.
Ovakav diskurs ne vodi ka rjeenju
problema, ve naprotiv, otvara pan-
dorinu kutiju i gura nas u ivo blato
iz kojega nam nema izlaza! Nepro-
miljeno je tvrditi za Islamsku zajed-
nicu u Bosni i Hercegovini da nam je
suvina. Bonjaci u Austriji uivaju
blagodat koju imaju rijetki musli-
mani u ovoj zemlji. Mi imamo dvije
institucije koje se brinu za dobrobit
naega naroda. Islamska zajednica
Austrije daje nam mjesto u pravno-
me sistemu, a Islamska zajednice u
BiH daje nam vanu i nezaobilaznu
teoloku podlogu, bez koje ne bismo
mogli sauvati svoj bonjaki iden-
titet.
Bez doprinosa Islamske zajednice u
Bosni i Hercegovini utopili bismo
se u more teolokih razilaenja i
prepirki koje bi mogle ozbiljno na-
uditi naim dematima. Upravo IZ u
BiH nudi nam jedan potpun i dobro
denisan sistem koji nae demate
titi od nesuglasica i razilaenja u
vanim teolokim i organizacionim
pitanjima. Kada ne bismo imali IZ
u BiH, pred nama bi se pojavilo ne-
pregledno more problema teoloke i
organizacione prirode koje sami ne
bismo mogli ni znali rijeiti.
IZ u BiH je autoritet na svjetskome
glasu. Sve i kada Rijaset od nas ne bi
traio da budemo u njegovom sasta-
vu, mi bismo to trebali uiniti zarad
naeg vlastitog dobra.
Zahvaljujemo Vam se na razgovo-
ru, elimo Vam jo puno zdravlja
i uspjeha u ivotu i nadamo se da
emo uskoro imati ponovo povoda
da sa Vama vodimo intervju. Na
samome kraju, imate li da pre-
nesete jo ikakvu poruku naim
dematlijama, a koju niste imali
priliku kazati odgovarajui na po-
stavljena pitanja?
Ja se Vama zahvaljujem, i drago mi
je to ste upravo mene odabrali i to
mene smatrate dovoljno vanim za
voenje intervjua. Teko je izdvoji-
ti bilo kakvu poruku, a da ne prijeti
opasnost od pogrenog razumijeva-
nja i interpretiranja. Odnosno, te-
ko je izdvojiti samo jednu poruku,
a druge ostaviti po strani, jer bi to
neminovno vodilo ka zakljuku da
je upravo ta poruka najvanija, te da
se ostalim stvarima ne treba posvetiti
posebna panja.
Ipak, ono to u poruiti tie se svih
Bonjaka u Austriji. Mi smo i suvie
mali narod i ne smijemo sebi priu-
titi luksuz razjedinjavanja. Vano je
da pokaemo svoje jedinstvo, da jed-
ni druge doivljavamo kao prijatelje
i da to zaista i pokaemo. Trebamo
znati da svako onaj ko nas na bilo
koji nain usitnjava i razvrstava po
malim grupama, malim udruenji-
ma, ili to je jo gore dijeli nas po
regionalnim jedinicama, ne eli nam
dobro. Bonjaci u Austriji imaju veli-
ki potencijal. Imamo veliku prednos
u odnosu na sve ostale doseljenike,
jer u svojoj historiji batinimo dio
zajednike prolosti sa Austrijom i
nai preci su ostavili neisbrisiv trag
u povijseti ove zemlje. Trebamo ko-
ristiti prednosti koje imamo.
Naim mladima poruujem da je nji-
hova zadaa i odgovornost mnogo
vea nego to je imaju njihovi ro-
ditelji. Generacija naih roditelja u
Austriju je doselila kao radna snaga
ili su ovdje dospjeli kao izbjeglice u
toku rata. Bili su prinueni da mije-
njaju svoje ivotne navike, da obav-
ljaju teke poslove i svi su krenuli
ispoetka, bez poznavanja jezika i
bez visokih zvanja. Generacija nae
omladine ima veliku odgovornost.
Odrasli su ovoj zemlji, izvrsno po-
znaju njemaki jezik (neuporedivo
bolje od svoga maternjeg jezika) i
imaju mogunost kolovanja i stica-
nja visokih akademskih zvanja. Ne-
odgovorno je ako ove prednosti ne
iskoriste.
Obrazovanje je glavni i jedini za-
datak naoj omladini. Samo dobrim
obrazovanjem mogu ispuniti oeki-
vanja svojih roditelja i ovoga dru-
tva. U naem je zajednikom intere-
su da naa omladina stekne visoka
akademska zvanja, da ovlada stranim
jezicima i da stekne kompetencije
od kojih e cijelo drutvo protirati.
Ovim bi se oduili i Republici Au-
striji, kao vrijedni graani koji rade
na unapreenju cijeloga drutva.
Razgovarao: Senad Kusur
F
ondacqa Ikre je i u trecoj go-
dini djelovanja pokazala i
opravdala svrhu svoga postoja-
nja, tako to je, uspjeno i u kon-
tinuitetu, te u granicama svojih
kapaciteta, radila na ostvarivanju
postavljenih ciljeva pruanje
pomoci i obezbjedivanje boljih
uslova za obrazovanje nadare-
nim uenicima i studentima sla-
bqeg imovinskog stanja.
Stipendqa fondacqe iznosi
80,00 Eura mjeseno tokom 12
mjeseci u godini, uz uvjet redov-
nog izvravanja studqskih obave-
za. Iznimku ine studenti izuzet-
no loeg materqalnog stanja.
U proteklom periodu izabra-
no je ukupno osam studentica i
studenata iz Bosne i Hercegovi-
ne, koji studiraju na razliitim fa-
kultetima. Od ovih osam do kraja
2010. godine uspjeli smo obezbi-
jediti sredstva za njih est, ime
je ostvaren osnovni cilj fondacqe
za pomenuti vremenski period.
Upravni odbor fondacqe,
u junu ove godine, usvojio je
strukturalne i organizacqske pro-
mjene, a sve u cilju boljeg i kva-
litetnqeg djelovanja. Osim pome-
nutih promjena u radu fondacqe,
upravni odbor je postavio i cilj
za ovu godinu: ponoviti uspjeh
iz protekle dvqe godine obez-
bqediti sredstva za stipendiranje
dodatnih est studenata.
Interes studenata za stipen-
dqu fondacqe raste, to nas oba-
vezuje za dalji rad i iznalaenje
novih izvora nansiranja, koji se
je do sada bazirao iskljuivo na
lanarini.
Da podsjetimo
Stipenditori (oni koji se odlu-
e biti lanom fondacije) mogu
svoje novane priloge uplaivati
u fond putem jednokratnih uplata
ili putem trajnog ugovora.
Jednokratne uplate mogu se
vriti na dva naina: putem upla-
ivanja na bankovni raun fonda-
cije ili putem direktnog uplaiva-
nja kod njenih aktivista.
Trajnim ugovorom stipendi-
tor se obavezuje da e mjeseno
za stipendije izdvajati minimalno
5,00 Eura.
Uplatnice i trajne ugovore mo-
ete dobiti u dematu Bosna ili po
narudbi na jedan od sljedecih
brojeva telefona:
0043 1 956 02 11
0043 699 157 733 26
Sve dodatne informacqe mo-
ete dobiti na gore navedene bro-
jeve telefona ili putem e-maila:
dzematbosna@gmail.com
fondacpa_ikre@yahoo.de
Fondacqa Ikre trenutno ima 74
lana, koji izdvajaju sredstva vje-
rujuci da je investiranje u znanje
nae najisplativqe ulaganje. Kori-
stimo i ovu priliku da im se za-
hvalimo za njihovu podrku, bez
koje ni rad ove fondacqe ne bi bio
moguc. Neka vam Dragi Allah
podari obilatu nagradu na oba
svqeta. Nadamo se da ce i drugi,
ugledavi se na vas, odluiti po-
stati lanom fondacqe, jer ulaga-
njem u obrazovanje mladih i ja-
snom vizqom, uz Allahovu, d..,
pomoc, moemo oekivati bolja
vremena za nau vjeru, narod i
domovinu.
Amir Memievi
Fondacija Ikre
Fondacija za
stipendiranje studenata
u Bosni i Hercegovini
Meliha Ulka, iz Brkog
Studentica Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli,
odsjek za bosanski jezik i knjievnost.
Stipendistica fondacqe je od aprila 2009. godine.
Nermin Mujkanovi, iz Prqedora (Kozarac)
Student Mainskog fakulteta Univerziteta u Bihacu.
Stipendist fondacqe je od oktobra 2009. godine.
Mirela Vrbi, iz Visokog
Studentica Pedagokog fakulteta Univerziteta u Sarajevu,
odsjek razredne nastave
Stipendistica fondacqe je od maja 2011. godine.
Selma oli, iz Visokog
Studentica Elektrotehnikog fakulteta Univerziteta
u Sarajevu, odsjek za telekomunikacqe.
Stipendistica fondacqe je od januara 2010. godine.
Enko Ali, iz Livna
Student fakulteta sporta i tjelesnog odgoja
Univerziteta u Sarajevu
Stipendist fondacqe je od augusta 2011. godine.
Danira Jahi, iz Kalesqe
Studentica Matematike na Prirodno-matematikom fakultetu
Univerziteta u Tuzli.
Stipendistica fondacqe je od juna 2010. godine.
Vildana ugum, iz Duvna (Tomislavgrada)
Studentica Nastavnikog fakulteta
Univerziteta Demal Bpedic u Mostaru
Stipendistica fondacqe od septembra 2011. godine.
Sifeta Hazovi, iz Srebrenice
Studentica Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu
(odjeljenje u Srebrenici).
Stipendistica fondacqe je od juna 2010. godine.
Trenutni stipendisti fondacije Ikre
Ispravka iz posljednjeg broja Selama:
Na strani 38. u posljednjem broju Selama objavljeno je da smo za izgradnju damije u dematu Mahala (Medlis Islamske zajednice Prozor) iz-
dvojili 585,00 Eura. Ovdje se nenamjerno potkrala greka. Za ovu damiju izdvojeno je 300,00 Eura. Mole se dematlije za razumijevanje i halal.
Oni koji imanja svoja troe na Alla-
hovom putu lie na onoga koji posije
zrno iz kojeg nikne sedam klasova
i u svakom klasu po stotinu zrna
a Allah e onome kome hoe dati i
vie; Allah je neizmjerno dobar i sve
zna. (el-Bekare, 261.)
Dareljiv ovjek je blizak Alla-
hu i ljudima, i blizu je denneta, a
daleko od vatre dehennema. krt
ovjek je daleko od Allaha i ljudi,
i daleko je od denneta, a prikuen
vatri dehennemskoj. Dareljivi ne-
znalica blii je Allahu od pobonog
tvrdice. (hadis)
Sredstva prikupljena u naem
dematu za izgradnju damija i
mesdida:
26. 8. 2010., za damiju u
Bugarskoj izdvojeno 100,00
17. 9. 2010., za damiju
u dematu Ahmii,
MIZ Vitez, prikupljeno 750,00
15. 10. 2010., za damiju Nur u
Linzu prikupljeno 1300,00
6. 2. 2011., za kupovinu
mesdida u Tivtu (Crna Gora)
prikupljeno 460,00
Ukupno: 2610,00
Za pomaganje teko bolesnim
osobama i osobama u tekoj nansij-
skoj situaciji prikupljena i izdvojena
su sljedea sredstva:
10. 9. 2010., za pomo Ajli Kurti
izdvojeno 160,00
12. 12. 2010., za lijeenje Adelise
Dedi prikupljeno 400,00
12. 12. 2010., za kupovinu
lijekova Mehmedu Ramiu
prikupljeno 250,00
12. 12. 2010., za pomo
preivjelim rtvama prirodne
katastrofe u Pakistanu
prikupljeno 1610,00
3. 4. 2011., za pomo
preivjelim rtvama
zemljotresa u Japanu
prikupljeno 702,00
20. 4. 2011., za pomo
Ibrahimu Lehmannu
izdvojeno 100,00
10. 6. 2011., za pomo
Muhameda Nakieviu
prikupljeno 185,00
16. 6. 2011., za pomo
izbjeglicama u Libiji
prikupljeno je 375,00
26. 6. 2011., za pomo Harisi
Polutan izdvojeno 50,00
Ukupno: 3832,00
U toku mjeseca oktobra, u
dematu je pokrenuta akcqa pri-
kupljanja odjece, medicinskih
pomagala i novca za centar Me-
dunarodnog fonda solidarnosti u
Dujama (Doboj istok). U ovoj ak-
cqi, dematlqe su skupili 485,00
Eura, jedan bolniki krevet, dva
para invalidskih taka, jedna ko-
lica za hodanje, dva sobna bicikla
i nekoliko vreca odjece.
Sadik Menkovi
Izvjetaj o humanitarnim
aktivnostima naega demata
Tabelarni prikaz uplaenih kurbana u 2010. godini
Odredite Cijena u
Eurima
Broj
kurbana
Ukupno
Eura
Rijaset Islamske
zajednice u Bo-
sni i Hercegovini
180,00 18 3240,00
Behram-begova
medresa u Tuzli
160,00 19 3040,00
Palesna 100,00 46 4600,00
Pakistan 125,00
100,00
13
27
1625,00
2700,00
Banglade 70,00 38 2660,00
Niger 90,00 3 270,00
Instut Wonder
Be
150,00 1 150,00
165 18.660,00
Tabelarni prikaz uplaenih kurbana u 2011. godini
Odredite Cijena u
Eurima
Broj kur-
bana
Ukupno
Eura
Rijaset Islamske
zajednice u Bosni
i Hercegovini
160,00 30 4.800,00
Somalija 70,00 86 6.020,00
Somalija (krava) 400,00 1 + dio 580,00
Somalija (Phnix) 100,00 1 100,00
Afrika (Friede) 100,00 8 800,00
Palesna 150,00 12 1.800,00
Jemen 100,00 8 800,00
Tunis 130,00 1 130,00
IHH 100,00 1 100,00
149 + dio 15.250,00
Akcija
prikupljanja kurbana
u 2010. i 2011. god.
K
ao i redovno do sada, demat Bosna je i u pro-
tekle dvije godine omoguio muslimanima koji
nisu u prilici rtvovati svoje kurbane kod kue, da
uplate sredstva za kupovinu i klanje kurbana u nji-
hovo ime. Takoer, dematlijama je ponuena mo-
gunost odabira destinacije na koju ele poslati svoje
kurbane, ali je, kao i prethodnih godina, naglaena
potreba slanja kurbana u domovinu.
Molimo Uzvienog Allaha, da nam ukabuli nae
kurbane, i da ih na Sudnjem danu naemo kao sigur-
ne jahalice preko Sirat-uprije.
h. Eref Bilajbegovi
i u pro-
ma koji
Za akcqu prikupljanja zekata i sadekatul-tra
u 2010. i 2011. godini, na demat je zaduio blo-
kove Rqaseta Islamske zajednice u Bosni i Herce-
govini.
Ukupan iznos prikupljenog zekata i
sadekatul-tra u 2010. godini iznosio je 16.034,00
Eura, a u 2011. 18.370,00 Eura. Od toga je 60%
ukupnog iznosa uplaceno je na raun Rqaseta
Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, a osta-
tak (40%) ostavljen je za nansiranje potreba na-
ega demata.
Eref Bilajbegovi
Izvjetaj o prikupljanju
zekata i sadekatul-fitra
u 2010. i 2011. godini
Ovogodinjim hatmama u na-
em dematu prethodile su temelji-
te pripreme. Kandidati su se trudili
tokom itave godine da dadu peat
onome to su dosada nauili. A za
to su imali i razloga i mogucnosti, a
nadasve i elje. I oni i njihovi rodi-
telji su se tokom prethodnog vreme-
na trudili da sve bude u najboljem
redu, onako kako prilii pripadnici-
ma islama, a pogotovu ovdje u srcu
Evrope. Dolazak na vjeronauku je
obaveza i jednih i drugih, jer je Be
velik grad i moraju se uzeti u obzir
sve okolnosti: poev od sigurnosti u
saobracaju do izbjegavanja evental-
nih nesporazuma sa okolinom, a u
Beu ive svi narodi od Japana do
Japana i sa ovu i sa onu stranu. Ro-
ditelji su ih morali, dakle, i odvoditi
i dovoditi na vjeronauku. To je dobra
prilika i njima da se ili kontroliu u
znanju ili da naue neto novo, to
do sada nisu znali. Nqe rqedak sluaj
da i roditeljima i djeci ovo bude prvi
ulazak u damqu.
Sve su to nai uenici i njihovi rodi-
telji mogli uiniti, jer su bili pred etiri
vjerouitelja:
- profesionalnim imamom, mualli-
mom i hatibom prof. Senad-ef. Ku-
surom, rodom iz Odaka,
- njegovom hanumom prof. i dipl.eko-
nomistom Suada-hanumom rodom
iz Lukavca,
- muallimom Emina-hanumom Sulja-
novi-Halilovi, rodom iz Srebreni-
ka i
- muallimom Lejla-hanumom Hasana-
gi-andi, rodom iz Gradaca.
Svi su oni uloili svoj trud da
mogu izaci pred najosnovnqi dunja-
luki forum, pred beke dematlqe. I
kad je sve to na najbolji nain ukom-
ponovano, onda imamo sveanost
hatmi koja ce se dugo pamtiti i po
uesnicima iz demata, i zbog toga
to je skupu prisustvovao i pred-
sjednik Islamske zajednice Austrqe,
gosp. dr. Fuat Sanac. On se skupu
obratio vrlo biranim rqeima, a po-
sebno je naglasio da je Islamska za-
jednica Austrqe priznata zahvalju-
juci Bonjacima koji su jo od 1878.
godine bili u sastavu Austro-Ugar-
ske monarhqe. Poznato je i to da je
austrqski car Franjo Josip, nakon
priznanja islama kao punopravne
vjere u tadanjoj Carevini, bio odre-
dio i mjesto i obezbqedio novac za
damqu u glavnom gradu Carevine.
Prvi svjetski rat je zaustavio te pla-
nove, a onda je dolo drugo vrqeme
i na aktivnosti ove vrste ekalo se do
osamdesetih godina prolog vqeka,
kada su tadanji muslimani Jugo-
slavqe, a zapravo Bosne i Hercego-
vine, Sandaka i Kosova, na elu sa
rahmetli dr. Smailom Balicem, po-
novno aktivirali ta gibanja. Sve to je
veliko priznanje nama Bonjacima,
ali se uvqek mora istaci da Bonja-
ci te prednosti nece ili ne umqu da
iskoriste, jer je jo puno praznina
koje treba ispuniti. Mislimo da ne
pretjerujemo ako kaemo da ce sve
te manjkavosti i nedostatke rqei-
ti nova generacqa sada vec stasale
omladine Austro-Bosne. To istie-
mo zato to smo vrstog uvjerenja da
su ti nedostaci subjektivne prirode i
da ce brzo nestati, jer za njih niti je
bilo, niti sada ima razloga i opravda-
nja, a ahiret je svakim danom sve bli-
i i treba polagati raune za svako
djelo kolik atom.
Obiaj je u naem dematu da se
konferansa vodi dvojezino: na bo-
sanskom i njemakom jeziku. Mo-
da je tome razlog to se velike svea-
nosti odravaju u turskom institutu
Wonder, gdje bude dosta nae brace
Turaka. Vjerovatno ima i novih mu-
slimana austrqskog porqekla, a osim
toga dobar dio nae omladine bolje
razumqe domaci jezik od bosanskog,
jer je svo kolovanje na tom jeziku,
pa im je lake razumjeti. Konano,
to treba da znai i da su Bonjaci
ovladali jezikom zemlje u kojoj su se
rodili, odrasli ili tu nali zaposljenje
koje ce trajati jedno due vrqeme. I
to je sunnet, jer je Allahov Poslanik
zaduio Zejd ibni Sabita da naui
hebrejski jezik da bi mogao sa njima
voditi direktnu korespondencqu i on
je to uinio za sedamnaest dana.
Ima jo jedan razlog koji ovo
opravdava: Nedavno je turski pred-
sjednik gosp. Abdullah Gl poslao
poruku svojim gradanima u Nje-
Hatme-dova 2011.
makoj da moraju dobro savladati
njemaki jezik i to da nemaju gre-
ke ni u rqeima ni u akcentu u od-
nosu na domace stanovnitvo.
Konferansu su vodile Ajla Alagic
i Alma Kurtovic, bez greaka u rqe-
ima i akcentu, jer im nqe prvi put
da vode ovakve medqske skupove.
Moda jednog dana postanu i vo-
diteljice na jo vecem nivou, a zato
ne i na televizqi, austrqskoj ili bosan-
skoj, one su podjednako uspjene na
obje strane.
Velika sala Instituta je bila prema-
lena, pa su se neke aktivnosti vodile
i u predsoblju iste, a takoder i u pri-
jemnim restoranskim prostorqama.
Za goste je bio pripremljen doek u
prvom redu u kome je dominirao dr.
Sana, predsjednik Islamske zajedni-
ce Austrqe, a odmah do njega imami
u Austrqi prof. Ibrahim-ef. Jakubo-
vic, imam i vjerouitelj iz Mdlinga,
Saudin-ef. Lopo, imam i vjerouitelj
iz tajera (Steyr), h. hfz. Adil-ef. Ma-
kic, imam demata Gazi Husrev-beg
iz Bea, Senad-ef. Velic, imam iz St.
Pltena, dr. Salim-ef. Hadic, vjero-
uitelj i prvi imam Bonjaka u Beu,
Uzeir-ef. Halilevic, imam veteran
iz Bea i h. Mulo-ef. Pezer, vjeroui-
telj i takoder jedan od prvih bonje-
kih imama u Beu.
Program se odvqao sljedecim re-
dom:
- Svrenik ovogodinjih hatmi,
Haris Hadic na poetku programa
prouio je aere, a prevod je reci-
tirala Esma Diman, lanica recita-
torske sekcqe i dematskog hora
Haderul-esved.
- Uvodnu rqe dale se Ajla Alagic
i Alma Kurtovic. One su poselamile
sve goste, a naroito one najistaknu-
tqe, imame, predstavnike demata,
musare i roditelje svrenika hatmi.
- Uslqedila je recitacqa O Isla-
me, koju je recitovala Muradqa Ko-
vaevic, takoder lanica recitatorske
sekcqe i hora.
- Dematski hor Haderul-
esved, kome je ime dao na najveci
ivuci knjievnik, teolog i lozof
prof. dr. Demal-ef. Latic, prouio je
ilahqa Noc je Kadra pocela.
- Program je predvidio i obraca-
nje imama, pa se prisutnima obratio
prof. Senad-ef. Kusur. On je istakao
vanost ovih hatmi i put kojim su
polaznici i njihovi roditelji ili, te sve
ono to ih je na tome putu ekalo.
Ujedno je apelirao na sve prisutne
da slqede primjer ovogodinjih slav-
ljenika i da ove i iducih godina bude
jo vie uesnika u hatmama ili ba-
rem da se postigne ovaj broj. Nagla-
sio je da vec sada ima oko dvqe stoti-
ne upisanih polaznika, kao i to da su
svi uesnici u izvodenju vjeronauke
spremni da se zaloe da i slqedeca i
njoj dolazece generacqe osjete radost
ovog trena.
- Gosti hor demata Mdling
sa svojim imamom Ibrahim-ef. i mu-
allimom Fatima-hanumom Jakubo-
vic predstavili su se sa vrlo lqepom
izvedbom ilahqe U dergahu mog srca.
- Prisutnima se obratio i dr. Sa-
nac, naglasivi da ce uvqek dolaziti
na ovakve skupove, naroito Bonja-
cima, jer iduce godine Islamska za-
jednica Austrqe slavi stogodinjicu
priznavanja islama u Austrqi, koji
je doao, kao to je opcepoznato, za-
hvaljujuci aktivnostima naih djedo-
va i pradjedova. Bonjaci ce i u tome
imati posebnu ulogu, rekao je dr. Sa-
nac. Citav tok njegova izlaganja bio
je vie puta prekidan gromoglasnim
aplauzom; i zbog naina izraavanja
i zbog same injenice da se ovaj po-
datak esto krio od ostalih. Od Bo-
njaka se nqe mogao sakriti, jer su ga
oni sami znali, ali je to primljeno vie
kao informacqa, a manje kao fakat
kojeg treba slqediti i razvqati. Cak i
domaci intelektualci znaju za knjigu
Bonjaci dolaze i znaju njezin sa-
draj. Je li to zaboravljeno namjerno
ili se jednostavno raunalo kao sa
poznatom injenicom pokazace vri-
jeme. U oba sluaja se moe izvuci
dragocjena pouka.
- Uesnici hatmi su zatim prouili
suru el-Enbqa.
- Predavanje ovom prigodom
odrao je imam iz demata Gazi Hu-
srev-beg iz Bea, hfz. Adil-ef. Makic.
On je istakao da mu je drago da se
nalazi u Bosni, a u Beu, i tako
se svako treba osjecati. Na samom
poetku je preveo poetni ajet sure
el-Enbqa: Svqetu se primakao sud-
nji dan, a oni su nemarni. Zatim je
citirao hadis o razgovoru Allahovog
k j d j d b l d i i ji k
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem
sa Dibrili-Eminom u njegovoj po-
sljednjoj bolesti pred smrt. Razgo-
vor je vrlo pouan, jer se spominje
uzdizanje deset mudrosti prqe nego
nastupi kqametski dan. Kad se tome
doda i zanimljiv komentar predava-
a, onda se moe i razumjeti da su
svi prisutni pomno pratili izlaganje,
a sam Adill-ef. je ovim jo jednom
dokazao da je imam i daqa novog
kalibra i da mu treba poeljeti da
ovakvih nastupa bude i vie.
- Zatim je nastupio najvanqi tre-
nutak ovog skupa: prozivka slav-
ljenika, njih petnaest:
1. Abdussamed Delic, sin Safeta i Mir-
sade, ro!en 30.12.1996. godine u
Becu;
2. Fatima Durmievic, kci Vahida i Hi-
kmete, ro!ena 20.12. 1997.godne u
Gradaccu;
3. Adna Hadic, kci Zpada i Zehre, ro-
!ena 22.3. 1997. godine u Becu;
4. Haris Hadic, sin Zpada i Zehre, ro-
!en 7.12. 1994.godine u Badenu;
5. Amina Harambaic, kci Saliha i Sa-
bire, ro!ena 1.3. 1999.godine u Becu;
6. Ammar Harambaic, sin Saliha i Sa-
bire, ro!en 15.7.2000.godine u Becu;
7. Amir Hasanagic, sin Mehe i Lejle,
ro!en 9.10.1996.godine u Becu;
8. Muradpa Kovacevic, kci Arisa i Za-
hide, ro!ena 5.8.1997.godine u Becu;
9. Ajnur Mahmic, sin Mirzeta i Mej-
rime, ro!en 29.8.1996.godine u
Welsu;
10. Sara-Nur Mahmic, kci Mirzeta i
Mejrime, ro!ena 18.2. 1995.godine
u Welsu;
11. Lejla Mehic, kci Asima i Hamide, ro-
!ena 29.12.1999.godine u Becu,
12. Emina Mehmedovic, kci Muhamme-
da i Hanife, ro!ena 8.9. 2000.godine
u Tuzli;
13. Emina Pucul, kci Fehima i
Asmire,ro!ena 14.5. 1994. godine u
Becu;
14. Ajna Soic, kci Mirsada i Merime,
ro!ena 5.12. 2001.godine u Becu;
15. Emina Soic, kci Muharema i Fa-
time, ro!ena 4.12. 1996.godine u
Becu.
Svjedodbe je uruio predsjed-
nik Islamske zajednice u Austrqi dr.
Fuad Sanac u prisustvu imama de-
mata prof. Senad-ef. Kusura. Prqe
dove koju je prouio imam u penzqi
mr. Adem-ef. Hadic, uesnici hatmi
su prouili sure od ed-Duha do kra-
ja Kurana. Interesantnost ovog do-
gadaja je i podatak da se jedan dio
demata Bosna sam organizirao da
uesnicima hatmi uz diplomu prire-
de i poklone u vidu knjige Vrpednosti
ucenja Kurana, autora doc. dr. hfz.
Halila-ef. Mehtica, kao trajno sjeca-
nje na ovaj dan.
Posebni ugodaj na ovom skupu
dali su oni najmladi, polaznici koji
su zavrili prolu i polaznici koji su
upisali novu vjeronaunu godinu
dramskom izvedbom Stari dampski
sat. Ovima prvima se obratila stara
vjeronauna godina, malo vie otr-
cana od silne upotrebe i eljela da
i dalje nastavi sa aktivnostima zato
to je mnogo toga uinila, ali joj se
suprotstavila nova mektebska godi-
na koja sada trai svoje mjesto medu
uenicima. Nakon due konverzaci-
je naden je kompromis: stara mek-
tebska godina ce napustiti djecu, ali
tek kad dobqe vrsta uvjerenja da ce
nova mektebska godina preuzeti sve
obaveze od nje i nastaviti istim pu-
tem. Bio je to uspjean dramski po-
kuaj o vjeronauci i novo osvjeenje
koje i ide u ovakvoj prilici, dakle, u
jednom institutu kao to je Wonder,
ali mu je mjesto i u damqi, kad za to
dode vrqeme, jer svako osvjeenje sa
sobom donosi i nove izazove.
Skup je poeo sa selamom i
Kuranom i tako se i zavrio. Cinimo
dovu da ovakvih dogadaja bude to
vie na korist islama i muslimana.
Zbog svega ovoga skup ce ostati
u dugoj uspomeni svim dematlqa-
ma, a muallimama, imamu, demat-
skom odboru i ostalim uesnicima u
vjerskom odgoju je to nova obaveza,
a i nova mogucnost.
Ve minallahit-tevk Samo Allah
daje uputu.
mr. Adem-ef. Hadi
W l c j K d d hf
Prva vanredna skuptina demata Bo-
sna odrana je u nedjelju, 13. novembra
2011. godine, u mesdidu demata Bosna,
Hippgasse 32/1, 1160 Be, u vremenu od
10.00 do 14.00 sati.
Vanrednu skuptinu sazvao je demat-
ski odbor dopisom bez broja, poslanim
putem pote svim lanovima demata.
Na poetku vanredne skuptine bilo
je prisutno pedeset i devet (59) lanova
demata, a u toku vanredne skuptine
pristiglo je jo devet (9) lanova, tako da
je konaan broj prisutnih bio ezdeset i
osam (68). To je i razlog zato je o razlii-
tim odlukama glasao razliit broj lanova.
Za zapisniara na prvoj vanrednoj
skuptini izabran je Halil Luinovi, a za
potvrdioce zapisnika h. Eref Bijalbegovi
i prof. Mulo-ef. Pezer.
Dnevni red prve vanredne skuptine:
1) Izvjetaj predsjednika dematskog od-
bora, gospodina Devada Majdania
2) Finansijski izvjetaj blagajnika i kontro-
lora blagajne
3) Opoziv dematskog odbora i izbor no-
vih lanova u dematski odbor, te iz-
bor kontrolora blagajne
4) Razno
Usvojena je odluka da se predsjednik
skuptine izabere nakon 3. take dnevno-
ga reda, koji e nastaviti voditi skuptinu.
Ad 1:
Predsjednik dematskog odbora, gos-
podin Devad Majdani umjesto izvjeta-
ja prisutnima je proitao svoje impresije
koje je kao dematlija napisao u aprilu
2003. godine, a koje se odnose na nesu-
glasice u dematu Gazi Husrev-beg u vri-
jeme kada je pisao svoje utiske.
Izlaganje gospodina Majdania nije
niko od lanova demata komentarisao
niti je bilo pitanja.
Ad 2:
Finansijski izvjetaj demata podnijeli
su blagajnik h. Eref Bilajbegovi i zamje-
nik blagajnika Edin Zejnilagi. Finansijski
izvjetaj je protekao bez komentara i pita-
nja prisutnih lanova demata.
Izvjetaj o poslovanju fondacije Ikre
iji je osniva demat Bosna, podnio je
zamjenik predsjednika dematskog odbo-
ra, Edin Zuki. Dematlije su postavili pi-
tanje zato u dosadanjem radu fondacije
prvenstvo prilikom dodjele stipendija nisu
imali jetimi, i zato nikada nije sazvan sa-
stanak sa lanovima fondacije koji svojom
lanarinom odravaju njen rad.
Finansijski izvjetaj tribina Noi u
svjetlu islama podnio je h. Senad Mujki.
Niko od dematlija nije postavio pitanje u
vezi sa ovim izvjetajom.
Ad 3:
Kompletan dematski odbor podnio je
ostavku, a lanovi demata glasali su sa
49 glasova za, 3 glasa protiv i 7 suzdr-
anih.
Dematlije su ponudile listu kandidata
za novi dematski odbor:
Predsjednik: Salem Pobri, dipl. pe-
dagog
Potpredsjednik: Damir Korjeni, mr. ph.
Sekretar: Ibrahim Imirpai, dipl. ing.
Zamjenik sekretara: Devad gazibara,
ing.
Blagajnik: Zaim Digal, dipl. ing.
Zamjenik blagajnika: Jasmin Kadri
S obzirom da svi predloeni kandidati
nisu do sada bili ukljueni u rad sekcija
demata, postavljeno je pitanje ukidanja
ranije skuptinske odluke kojom je bilo de-
finisano da samo lanovi sekcija demata
mogu biti izabrani u dematski odbor.
lanovi demata su sa 35 glasova
podrali ukidanje ove odluke, 27 bilo je
protiv a 6 suzdrano.
Predloena lista sa kandidatima za
novi dematski odbor podrana je sa 49
glasova, 2 glasa su bila protiv, a 17 suz-
drano.
Za kontrolore blagajne jednoglasno su
izabrani h. Raif Hasanovi i Ejub Genjac.
U Mirovno vijee jednoglasno su iza-
brani:
mr. Adem-ef. Hadi
mr. hfz. Abdulmedid-ef. Sijamhodi
prof. Mulo-ef. Pezer
h. Husnija Hasanovi
Ad 4:
Pod takom razno, predloeni su i
usvojeni sljedei zakljuci:
- Dematski obdor moe samostalno
odluivati o investicijama u vrijednosti do
500,00 eura. Za sve projekte koji bi vie
kotali od ovoga iznosa, dematski od-
bor je duan odrati javni sastanak za sve
dematlije, prezentirati im planove i traiti
saglasnost veine.
- Dematski odbor ima pravo na mak-
simalno dva mandata, s tim da se drugi
mandat izglasa sa dvotreinskom vei-
nom na skuptini. (Razlog za drugi man-
dat moe biti izuzetno dobar rad demat-
skog odbora, zapoet vaan projekat koji
se mora zavriti, nepostojanje interesa za
drugim odborom, i sl.) Ljudi koji su bili u
dematskom odboru imaju se paravo opet
kandidirati, ali moraju ekati najmanje je-
dan mandat.
- Nuno je u saradnji sa Uredom za
bonjaku dijasporu definisati damijski
kuni red i istai ga na vidnome mjestu
u damiji.
- Neophodni projekti koji se moraju
uraditi u narednom periodu:
1) renoviranje ajhane
2) postavljenje ventilacije sa klimom u
damiji
3) popravke i dorade damijskih pro-
storija prostorija (prioritet ima sanacija
tete na zidu u kuhinji koja je nastala kao
posljedica proputanja vodene cijevi)
Izvjetaj sa prve vanredne skuptine demata Bosna,
odrane u nedjelju, 13. novembra 2011. godine
N
akon to je demat Bosna obi-
ljeio etvrtu godinjicu uspje-
nog postojanja, lanice demata su
uvidjele da je sazrjelo vrijeme da se
i ene meusobno, ali unutar de-
mata, organiziraju i, shodno svojim
potrebama, pripremaju aktivnosti.
Nezvanino je nastao enski ogranak
demata Bosna, pod nazivom Glas
sestara (GlasSestara). Ova sekcija
sastoji se iskljuivo od ena, lani-
ca demata Bosna, koje svojim ko-
ordiniranim i organiziranim radom
ele pomognu dematu, ali i da budu
podrka enama demata (projekat
ena demata) u obrazovnom, vjer-
skom, savjetodavnom i sestrinskom
smislu.
GlasSestara pomae dematske
aktivnosti svojim stalnim ili povre-
menim ueem. Primjer konstan-
tnog uea je organiziranje prav-
ljenja slanih i slatkih jela u svrhu
prikupljanja novanih sredstava za
podrku projekta Noi u svjetlu isla-
ma, te organiziranje predbajramskih
ienja damije.
Povremena uea se ogledaju u
koordinaciji jednokratnih humani-
tarnih pomoi, te prediftarskim ispo-
moima u mjesecu ramazanu.
Aktivnosti koje se odnose na pro-
jekat ena demata su raznovrsne,
a sve se ogledaju u sedminim dru-
enjima. GlasSestara je podijeljen
u nekoliko podsekcija: sekcija za
domainstvo, humanitarna sekcija,
islamsko-obrazovna sekcija, poro-
dino savjetovalite i sekcija za slo-
bodne aktivnosti. Svaka od nabro-
janih sekcija priprema aktivnosti za
jednu sedmicu. Sekcije i aktivnosti
se izmjenjuju ciklino. Neke od do-
sadanjih aktivnosti su: predavanje
iz oblasti zdravlja ene; predstavlja-
nje stare bonjake kuhinje, nonje
i kue; zajedniki doruak, piknik i
plivanje; predavanja iz oblasti isla-
ma; interkulturalna druenja sa po-
bonim katolikinjama; besplatno
ianje za pokrivene ene; humani-
tarne akcije u vidu prikupljanja nov-
ca za potrebite i u vidu sakupljanja
odjee i hrane, itd.
Redovnim druenjima se ele
proiriti horizonti znanja, te poveati
osjetljivost jednih za druge. Prema
tome, GlasSestara ne organizuje
akcije koje su usmjerene samo na
ene uopeno, ve i na enu kao je-
dinku. Jedan primjer toga je posje-
ivanje ene porodilje, zajedniko
uestvovanje u kupovini poklona,
sestrinsko prisustvo i potpora, to se
ogleda u inu stavljanja na raspola-
ganje za njene mogue potrebe. Sa
svojim skromnim ali raznovrsnim
aktivnostima GlasSestara je posti-
gao svoj najvaniji cilj, a to je da se
ena demata Bosna moe osjeati
dijelom demata i biti potovana in-
dividua, te da moe biti sigurna da
se njenom duhovnom i svjetovnom
razvoju poklanja panja.
Merisa Karauz
Glas sestara
demata Bosna
R
ije zikr je iz arapskog jezika a u
prijevodu znai sjeanje. U bo-
sanskom jeziku uvijek podrazumijeva
spominjanje Allaha, d.., i Njegovih
lijepih imena.
Kuran nam savjetuje da praktiku-
jemo zikr kako bismo proirili nau
svjesnost, poboljali nau duhovnu
usklaenost i nali mir za naa srca.
Kada vjernik spominje Allaha, d..,
i Allah, d.., njega spominje. Alla-
hovo, d.., spominjanje ns vee je
od naeg, kao to je reeno u ajetu:
Allahovo spominjanje vas vee je od
vaeg spominjanja Njega. Zato nas
On podstie da Ga se sjeamo i spo-
minjemo: Sjeajte se vi Mene, i Ja u
se vas sjetiti, i zahvaljujte Mi, i na bla-
godatima Mojim nemojte neblagodar-
ni biti! U hadisi kudsiji Allah, d..,
je rekao: Ko Me spomene u sebi i Ja
njega spomenem u Sebi, a ko Me spo-
mene u drutvu i Ja njega spomenem u
jo boljem drutvu od toga.
Allahovo spominjanje nas je Nje-
govo blagosiljanje kojemu se pridru-
uju i meleki. U Kuranu je reeno:
On vas blagosilja a i meleki Njegovi,
da bi vas iz tmina na svjetlo izveo On
je prema vjernicima Milostiv.
Imami Kurtubi u svom tefsiru, u
vezi s ovim ajetom kae: To je jedna
od najveih Allahovih blagodati koje
je podario ovom ummetu. To je ujed-
no dokaz prednosti ovoga ummeta nad
drugim ummetima suglasno rijeima:
Vi ste narod najbolji od svih koji se
ikad pojavio.
Allahovo blagosiljanje ovjeka je
Njegova milost i bereket na njega, a
blagosiljanje meleka je njihova dova i
traenje oprosta za ovjeka, shodno ri-
jeima Uzvienog: i mole se da budu
oproteni grijesi vjernicima.
Ibnul-Kajjim el-Devzi, rahime-
hullah, navodi vie od stotinu efekta i
koristi zikra.
Spomenut emo samo neke od
njih:
- zikrom se odbija i ukrouje ejtan,
- postie zadovoljstvo Milostivog,
- odstranjuju brige i alosti iz srca,
- u srce se nastanjuju radost, srea i
irokogrudnost,
- osnauje srce i tijelo,
- prosvjetljava lice i srce,
- isti srce od naslaga duhovne hre,
odnosno grijeha,
- uzrokuje sputanje Allahovog, d..,
smiraja, milosti i prisustvo odabra-
nih meleka,
- upoljava jezik i tako eliminie
ogovaranje, prenoenje tuih rije-
i, la i bestidan govor,
- zikr e onome koji se sjea Alla-
ha, d.., biti svjetlo na dunjaluku,
svjetlo u kaburu i svjetlo koje e
mu prethoditi kada bude prelazio
sirat upriju.
- zikr omoguuje boravak u dennet-
skoj bai jo na ovom svijetu, sva-
kom onom ko boravi u skupovima
gdje se spominje i velia Allah,
d..
- skupovi koji se sazivaju radi spo-
minjanja Allaha mjesta su na koji-
ma borave meleki na zemlji.
- zakiruni (oni koji puno spominju
Allaha) bit e predvodnici na Kija-
metskom danu.
- esto spominjanje Allaha daje si-
gurnost ovjeku da ne padne u
vode munakluka jer se munaci
malo sjeaju Allaha.
Nemogue je pobrojati sve koristi
koje se postiu spominjanjem Allaha
Uzvienog. Oni koji Ga se stalno sje-
aju, u Allahovoj su zatiti i na viso-
kim poloajima kod Njega. On im iz
obilja svoga nadoknauje i velikodu-
no ih nagrauje. Allah je zikrom ukra-
sio jezike onih koji Ga se sjeaju. Ne-
marno srce je kao slijepo oko, gluho
uho, ili oduzeta ruka.
Zikr se u Kurani-Kerimu spomi-
nje u razliitim oblicima na 174 mje-
sta, a i 83 vjerodostojna hadisa govore
o toj temi. Ovo nedvojbeno ukazuje na
znaaj zikra i njegovu vanost u ivotu
svakog vjernika i vjernice.
U 41. ajetu sure el-Ahzab, Uzvie-
ni nas podstie da Ga esto spominje-
mo i prisjeamo Ga se, ne istiui ni
vrijeme, ni mjesto, ni nain, za razliku
od drugih oblika robovanja, kao to su
namaz, post i hadd u sluaju kojih
su precizirani forma, vrijeme i mjesto.
Dematski zikr
Ibn Abbas, r.a., komentariui ovaj
ajet je rekao: Zaista Allah nije propi-
sao svojim robovima ni jednu obavezu
a da joj nije odredio granicu i izuzeo
odreene kategorije ljudi, u odree-
nim situacijama za njeno izvrenje,
osim zikra. Uzvieni nije zikru odredio
granicu niti je ikoga izuzeo od njego-
vog izvrenja.
Islamski uenjaci saglasni su u
tome da je dozvoljeno spominjanje
Allaha, srcem i jezikom, osobi bez
abdesta koja je dunub, kao i enama
u stanju hajza (menstruacije) i nifasa
(poslije poroda).
U narednom ajetu istiu se jutro
i veer, kao vremena koja su odliko-
vana nad drugim vremenima, za spo-
minjanje Allaha, d..: I spominji
Gospodara svoga ujutro i naveer u
sebi, ponizno i sa strahopotovanjem
i ne podiui jako glas, i ne budi ne-
maran.
- Stalno zikr ini u sebi (tajno) i na
glas (javno) i ne dozvoli da zabora-
vi na Allaha d..
- Prisustvuj skupovima na kojima se
odrava zikr, jer su to dennetske ba-
e na ovome svijetu.
- Redovno proui zikr poslije na-
maza (tespih).
- Obraaj se Allahu, d.., dovom
dok si na seddi, nakon svakog nama-
za i u zadnjoj treini noi.
- Ui zikr na mjestima gdje se rijet-
ko Allah spominje, kao to su arsije,
pijace, prodavnice, i slino.
- Uvijek najljepe misli o Allahu,
d.., i Njegovoj odredbi, i nipoto ne
reci: molio sam, ali mi Allah nije usli-
ao dovu, nego stvar prepusti Njemu.
- Dovu poinji zahvalom Allahu,
d.., i salavatom na Njegovog Po-
slanika, a.s., i time je zavravaj, prije
nego to kaes amin.
- Dovu upuuj za za druge ljude,
tajno da niko ne zna, i nipoto ne pro-
klinji - ne trai loe za njih.
Sjeajte se vi Mene, i Ja u se vas
sjetiti, i zahvaljujte Mi, i na blagoda-
tima Mojim nezahvalni nemojte biti.
(el-Bekare, 152.)
Kada oni (munaci) ustaju da namaz
obave, lijeno se diu, i samo zato da bi
se pred svijetom pokazali, a Allaha go-
tovo da i ne spomenu. (en-Nisa, 142.)
Allah ima najljepa imena i vi
Ga dozivajte njima. (el-Araf, 180.)
Enes b. Malik i Ebu Hurejre,
r.a., prenose da je Boqi Poslanik,
a..s., rekao: Kada prodete pored
dennetskih bati, poberite to se
da pobrati. Boqi Poslanie, ta
su to dennetske bate? Ree:
Damqe. A ta je to to se tre-
ba pobrati? Ree: Subhanallah,
elhamdulillah, la ilahe illallah i Al-
lahu ekber. (Tirmizi)
U drugoj predaji se prenosi:
Dennetske bate su halke zikra.
(Tirmizi, Ahmed, Bezzar, Ebu
Jala).
Svi navedeni ajeti i hadisi, kao i
mnogi drugi ovdje ne spomenuti,
bili su motivacqa i pokretaka sna-
ga dematlqama demata Bosna
pod vodstvom hfz. Abdulmedi-
da-ef. Sqamhodica i prof. Senada-
ef. Kusura, da se jedna dennetska
bata zasadti i u naem dematu,
pa da svi zajedno ubiremo njene
plodove.
Dana 1. oktobra 2010. godine, u
petak naveer, odran je prvi hal-
ka-zikr u naem dematu. Te se ve-
eri dogovorismo da svakog petka
poslqe jacqe-namaza u zimskom
periodu, a u ljetnom periodu po-
slqe akam-namaza, okupimo, oi-
stimo od grqeha i odmorimo nae
due uz zikr.
Do danas je zikr u kontinuite-
tu i bez prekida odran ezdeset
i est puta. Veliki broj dematlqa
na zikru i odravanje kontinuiteta
odravanja zikra, uz sve obaveze i
probleme koje svakodnevni ivot
nosi sa sobom, pokazuje ljubav na-
ih dematlqa prema ovom obliku
ibadeta.
Ibn Kajjim el-Devzqje je rekao:
Nema sumnje o tome da srce na-
griza hrda kao to nagriza eljezo.
Sjaj srca se dobiva zikrom, jer ga
zikr brusi i glaa pa postane kao
sjajno ogledalo. Kada ovjek zane-
mari zikr, njegovo srce zahrda, a
kada se sjeti Allaha i spomene Ga
on uglaa svoje srce...
Draga braco i drage sestre, ne
dozvolite da vaa srca zahrdaju,
kao to zahrda eljezo, vec estim
spominjanjem Gospodara naih
dua oistimo i uglaamo naa
srca.
Suad Kadri
M
ektebska nastava je osnov-
ni oblik islamskog odgoja
i obrazovanja u dematu. Glavni
cilj i zadatak mektebske nastave
jeste da pripremi i osposobi po-
laznike da razumiju i ive svoju
vjeru. U mektebu, djeca trebaju
da razviju ljubav prema islamu,
ali i ljubav prema zajednici i
dematu.
Tokom protekle 2010/2011.
godine, u na mekteb bilo je
upisano 166 djece, koja su bila
rasporeena u dvanaest gru-
pa. Od ukupnog broja upisane
djece, njih 45 ili 27 % uili su u
N
a

m
e
k
t
e
b
Kuranu. Nastava se izvodila po
prilagoenom Nastavnom planu
i programu mektebske nastave
izraenom od strane Vjersko-
prosvjetne slube Rijaseta Islam-
ske zajednice u Bosni i Hercegov-
ini. Termini odvijanja nastave bili
su subotom i nedjeljom od 10.00
do 13.00 sati. Sa djecom u mekte-
bu, radilo je etvero vjerouitelja:
- mualima Amina Halilovi-
Suljanovi
- mualima Lejla Hasanagi
- prof. Senad-ef. Kusur
- prof. Suada Tabakovi-Kusur
U aktuelnoj mektebskoj godini
(2011/2012.) znatno je povean
broj djece, to govori o kvalite-
ti mektebske nastave u naem
dematu. Takoer, razlog za
poveanje broja djece u mektebu
je i taj to se od ove mektebske
godine izvodi i dislocirana nas-
tava u Tullnu. Ukupan broj up-
isane djece u ovoj mektebskoj go-
dini iznosi 225 uenica i uenika.
Od toga njih 60 su uai Kurana.
S
port je nosilac epiteta najvanpe
sporedne stvari na svpetu. Njegov
glavni cilj nqe samo pruanje lqepe
zabave, vec i doprinos u izgranji
kompletnqe linosti mladoga ovje-
ka. Zato je vano da mladi u naem
dematu, pored sticanja moralnih
kvaliteta, u ponudi imaju i sportske
aktivnosti. Ovo i jeste glavna svrha
postojanja sportske sekcqe demata
Bosna.
Ova sekcqa trenutno nudi samo
treninge u nogometu. Treninzi se od-
nedavno odravaju na novoj adresi,
Hernalser Hauptstrae 162, nedjeljom
od 10.00 do 14.00 sati.
Posebna panja tokom treninga
poklanja se tehnikom i taktikom
uigravanju ekipe i vre se pripreme
za turnirsko takmienje natjecatelj-
ske ekipe.
Drugi vaan segment je rad sa
mladim kadrovima (malom djecom)
i mladim talentima, koji jo nisu u ta-
kmiarskoj kategorqi, vec samo tre-
niraju i vole nogomet. Sasvim je iz-
vjesno da ce i oni, s Boqom voljom,
kada porastu biti dobri igrai.
Nogometna ekipa demata Bosna
u proteklih godinu dana uestvova-
la je u dva turnira. Iako momci nisu
postigli zapaen rezultat, kao trener
sam vrlo ponosan na njih i zadovo-
ljan sam njihovom igrom. Oni su kao
juniorska ekipa na oba turnira igrali
u seniorskoj konkurencqi, te se stoga
bolji rezultat nqe mogao ni oekiva-
ti. Nakon svake utakmice ekipa je
ispracena gromoglasnim aplauzom,
zbog potene igre, pokazane borbe-
nosti, taktike i tehnike ljepote u
igri, kao i sportskih vrlina i umqeca
ovih mladih igraa: Alena, Amela,
Harisa, Murisa, Ede, Anisa i Adnana
(neka ostali ne zamjere).
Ovom prilikom, bez zamjerke
ostalima, posebno cu pohvaliti dvo-
jicu mladih talenata, dvojicu najbor-
benqih igraa, ponos naega dema-
ta i nogometne ekipe:
Murisa Cejvana, rodenog 1995.
godine i
Harisa Majdancica, rodenog 1995.
godine.
Sportisti iz Bosne i
Hercegovine u Austri i
svetu
Kako smo u prolom broju lista
Selam najavili, donosimo vam prikaz
o sportistima porqeklom iz Bosne i
Hercegovine koji su svoju karqeru
izgradili ili nastavili u Austrqi i u
svqetu.
Na prvome mjestu spomenut
cemo reprezentativca Bosne i Herce-
govine u nogometu, Samira Murato-
vica, koji je u ovoj godini (2010-2011.)
sa Sturmom iz Graz, klubom za koji
igra, osvojio ampionsku titulu. Iako
u poodmaklim godinama u karqeri
jednoga igraa (35), Samir je pravi
ambasador Bosne i Hercegovine.
Njegova velika ljubav prema domo-
vini i jo vece srce, u kojem ima mje-
sta za sve kojima je njegova pomoc
potrebna, merhamet, dobrota i esti-
tost, ne ue se ni na jednome univer-
zitetu. Ove osobine stiu se odgojem
kojeg svaki Bosanac i Hercegovac
batine od rodenja do smrti. Sami-
re, sretno ti bilo. Nisi ti bezrazlono
tamo gdje i pripara. Zasluio si.
Emir Dilaver, mladi Bosanac i
igra kluba Austria Wien, sa svojih
20 godina bio je debitant na vjei-
tom derbqu Rapid-Austria. Talenat,
upornost i borbenost njegove su od-
like, i zbog njih je izuzetno cqenjen.
Emir je bio u prvoj postavi Austria
Wien kada je ovaj klub slavio svoju
stotu obljetnicu i igrao protiv fud-
balske legende Figa.
Aferim, Emire. elimo ti puno
uspjeha, i da, uz Boqu pomoc, na-
stavi sa napredovanjem u karqeri.
Ova godina ce se pamtiti i po
prelascima u druge klubove na-
ih reprezentativaca Edina Deke
(FK eljezniar FK Teplice VfL
Wolfsburg - Manchester City), Sena-
da Ibricica (Podgrme NK Zagreb
NK Hajduk Lokomotiva Moskva)
i Senada Lulica (Luzern BSC Young
Boys Lazio Rim).
I na kraju, neizostavno mora se
spomenuti sportski dogadaj go-
dine, sramna odluka i suspenzqa
Fudbalskog saveza Bosne i Herce-
govine. Ali, nakon nekoliko mjeseci
napornog rada ambasadora fudbala
i komisqe za sport (Osim, Barbarez,
Hadibegic, Badarevic, Bajevic, Ali-
hodic i ostali) UEFA i FIFA donose
ispravnu odluku i ukidaju suspenzi-
ju Fudbalskog saveza Bosne i Herce-
govine, ime je zadovoljena pravda.
Za sve informacqe o sportskim
aktivnostima u dematu Bosna mo-
ete obratiti Rufadu Hromalicu, trene-
ru i rukovodiocu sportske sekcqe, na
broj mobilnog telefona 0699 11 804
803, ili Edinu Zejnilagicu, lanu sport-
ske sekcqe i dematskog odbora., ,
Sportske aktivnosti
u naem dematu
Sport
Priredio: Rufad Hromali
Aktivnosti u dematu
Iz ljetopisa
naeg demata
2. septembra 2010. godine u
posjeti naem dematu bio je
prof. dr. hfz. Safvet-ef. Halilovic,
profesor tefsira na Islamskom
pedagokom fakultetu u Zenici.
Ovom prilikom hfz. Halilovic je
u ulozi sejar-vaiza odrao preda-
vanje.
5. septembra 2010. godine,
demat Bosna posjetio je Amir
Demirovic, koji je odrao preda-
vanje o historqi Bosne i Hercego-
vine.
25. septembra 2010. godine
odrana prva manifestacqa Noci
u svjetlu islama. Ova manifesta-
cqa zamiljena je kao mjeseno
druenje Bonjaka iz Bea i okoli-
ne, a odrava se u zadnjoj suboti
svakoga mjeseca. Pored lqepog
druenja, prisutni imaju priliku
posluati i korisna predavanja.
Predavai na ovom druenju su
prof. Sanin Musa i prof. Mithat
Mujovic.
1. oktobra 2010. godine u na-
em dematu odran je zikr ko-
jeg je predvodio hfz. Abdulmed-
id-ef. Sqamhodic. Ove se veeri
dematlqe dogovorie da se sva-
koga petka poslqe jacqe-namaza
u zimskom periodu, a u ljetnom
periodu poslqe akam-namaza,
okupe i proue zikr. Do sada,
zikr jo nqednom nqe izostavljen,
i postao je stalna praksa u de-
matu.
30. oktobra 2010. godine, de-
mat Bosna i Organizacqa za had
i umru Al-Kiram, u velikoj Sali
instituta Wonder, organizovali su
ikrar dovu za hadqe koje su odlu-
ile da na had putuju sa organi-
zacqom Al-Kiram.
13. novembra 2010. godine,
hor demata Bosna pripremio je
i u naoj damqi izveo predbaj-
ramski program. Nakon uenja
Kurana, ilahqa, recitiranja odlo-
maka o kurban-bajramu, imam
demata Bosna, prof. Senad-ef.
Kusur, odrao je prisutnim de-
matlqama predavanje o ovom
blagdanu muslimana.
19. novembra 2010. godine
na demat posjetili su predstav-
nici Agencpe za certiciranje halal
kvalitete iz Tuzle, prof. Amir-ef.
Sakic i mr. Osman-ef. Kozlic. Na-
kon redovnog sedminog zikra,
musari su se obratili prisutnim
dematlqama i prezentovali rad i
nadlenosti Agencqe.
29. januara 2011. godine, po-
slqe jacqe-namaza, u na demat
posjetio je Muhammad Ismail Suk,
austrqski konvertita koji je zajed-
no sa svojom suprugom u Beu
osnovao muslimanski vrtic i da-
mqu. Prilikom ove posjete gos-
podin Suk odrao je predavanje
o klimatskim promjenama i odgovor-
nosti muslimana.
4. februara 2011. godine u
naem dematu, poslqe jaci-
je-namaza, prouen je mevlud
povodom rodenja posljednjeg
Boqeg poslanika Muhammeda,
a.s., uz prisustvo velikog broja
dematlqa. Ovim povodom u
posjeti je bila i delegacqa Rpaseta
Islamske zajednice u Bosni i Herce-
govini, na elu sa rukovodiocem
Ureda za bonjacku dpasporu, mr.
Mirsadom-ef. Kalajdicem, di-
rektorom Vakufske direkcpe, hfz.
mr. Senaidom-ef. Zajimovicem i
sekretarom Ureda za bonjaku
dqasporu, Mirnes-ef. Lemeom.
Pored delegacqe Rqaseta Islam-
ske zajednice u Bosni i Hercego-
vini, bili su prisutni i imam de-
mata St. Plten, Senad-ef. Velic,
imam novoosnovanog demata
Mdling, Ibrahim-ef. Jakubovic,
imam najstarqeg demata u bo-
njakoj dqaspori Gazi Husrev-beg,
hfz. Adil-ef. Makic, te mr. hfz.
Abdulmedid-ef. Sqamhodic i
Ibrahim-ef. Zukic.
18. februara 2011. godine po-
sjetio nas je doc. dr. hfz. Halil-ef.
Mehtic, predava na katedri Ki-
raeta na Islamskom pedagokom
Fakultetu Univerziteta u Zenici.
Nakon uenja zikra, hfz. Mehtic
odrao je predavanje o vanosti
uenja Kurana i zikra.
8. marta 2011. godine na de-
mat posjetila je grupa lanova
sekcqe Mektebskog centra Med-
lisa Islamske zajednice Bqeljina
zajedno sa glavnim imamom, Sa-
mir-ef. Camicem.
19. marta 2011. godine demat
Bosna bio je domacin medureli-
gqskog druenja kojeg je organi-
zovao Religionenforum Obakring.
Tema ovog susreta bio je Abra-
ham/Ibrahim i njegov primjer
za nas (Abraham - Ibrahim. Sein
Beispiel fr uns heute). Referenti
su bili dr. Johannes Ketzer i prof.
Senad Kusur.
20. marta 2011. godine na
demat su posjetili prof. Suad-
ef. Mahmutovic, predava u me-
dresi Demaludin-ef. Cauevick u
Cazinu i prof. Jakub-ef. Dervic.
Prilikom ove posjete dematlqa-
ma su prezentovali dvqe knjige
izdavake kuce Bookline.
9. aprila 2011. godine de-
mat Bosna posjetio je prof. dr.
Demaludin-ef. Latic, profesor
na katedri Tefsira na Fakulte-
tu islamskih nauka u Sarajevu.
Ovom prilikom prof. Latic odr-
ao je predavanje o ulozi hadisa i
sunneta u islamu i prezentovao je
prqevod zbirke hadisa na bosan-
ski jezik Cvjetovi iz Muhamme-
dove, s.a.v.s., bae, qi autor je
Mevlana Muhammed Jusuf Kan-
dehlevi.
16. maja 2011. godine, poslqe
akam-namaza, u posjeti de-
matu Bosna bilo je dvadeset i pet
imama Medlisa Islamske zajednice
Tuzla. Ovom prilikom dematli-
jama se obratio glavni imam MIZ
Tuzla dr. Amir-ef. Karic.
20. maja 2011. godine u de-
matu Bosna gostovao je dr. Fikret-
ef. Arnaut, glavni imam za regqu
Mnchen, Meihata Islamske
zajednice Bonjaka u Njemakoj.
Ovom prilikom dr. Arnaut je odr-
ao predavanje te prezentirao e-
tiri knjige i DVD materqal.
21. maja 2011. godine demat
Bosna bio je organizator haske
dove za hfz. mr. Abdulmedi-
da-ef. Sqamhodica, dematlqu
naega demata koji je pred ko-
misqom Univerziteta al-Azhar
prouio cqeli Kuran napamet
i tako stekao titulu haza. Ova
sveanost odrana je u velikoj
sali instituta Wonder, a prisustvo-
vali su predstavnici Islamske za-
jednice u Bosni i Hercegovini mr.
Osman-ef. Kozlic i Nermin-ef.
Mujkanovic, zatim predsjednik
turske organizacqe ATIB gos-
podin Sey Bozku, predstavnik
rimokatolike crkve vl. Martin
Rupprecht i veliki broj gostqu iz
Austrqe i Bosne i Hercegovine.
22. maja 2011. godine demat
Bosna posjetili su mr. Osman-ef.
Kozlic, profesor u Behram-bego-
voj medresi u Tuzli, i Nermin-ef.
Mujkanovic, direktor Centra za
rehabilitacqu ovisnika o psiho-
aktivnim supstancama Smoluca,
opcina Lukavac. Ovom prilikom
gosti su se obratili dematlqama
i predstavili im knjigu Zbirka
hadisi kudsqa I i II dio, sa ko-
mentarima imama en-Nevevqa
i el-Kastalanqa. Knjigu je preveo
Muhamed-ef. Halilkanovic. Ovo
je najobimnqe djelo ovakve vrste
koje je do sada prevedeno na bo-
sanski jezik.
5. juna 2011. godine demat
Bosna je posjetio gospodin Mu-
gdim Galqaevic, urednik Dnev-
nog avaza za inozemstvo. Ovom
prilikom, prisutnima je predsta-
vio svoju knjigu Suza na mezaru,
qi izdava je web magazin Bo-
njaci.net.
17. juna 2011. godine, na du-
ma-namazu, demat Bosna je po-
sjetio i hutbu odrao hfz. Husein-
ef. Cajlakovic. Iste veeri, nakon
akam-namaza i zikra, hfz. Cajla-
kovic odrao je predavanje i za-
jedno sa Nevres-ef. Sohicem pre-
zentirao DVD izdanje Kurana sa
audio sinhronizacqom na bosan-
ski jezik.
28. juna 2011. godine, poslqe
akam-namaza, u dematu Bo-
sna obiljeena je mubarek noc
Leiletul-Mirad. Ovom prilikom,
hor naeg demata priredio je
prigodan program, a prisustvo-
vali su i prof. Ibrahim-ef. Jaku-
bovic, mr. hfz. Abdulmedid-ef.
Sqamhodic i Husein-ef. Jahic,
koji su prouili mevlud. Imam
demata Bosna, prof. Senad-ef.
Kusur, odrao je predavanje o
znaaju ove mubarek noci u mu-
slimanskom kalendaru.
3. jula 2011. godine demat
Bosna posjetili su prof. Ahmed-
ef. Omerovic i prof. Smail-ef.
Haaric. Oni su dematlqama
prezentirali historqat i rad Be-
hram-begove medrese u Tuzli, te
prikazali kratki lm o ovoj obra-
zovnoj institucqi.
15. jula 2011. godine, na
duma-namazu, u neocqel-
noj posjeti naem dematu bili
reisul-ulema Islamske zajednice
u Bosni i Hercegovini, dr. Mu-
stafa-ef. Ceric, ambasador Bosne
i Hercegovine u Austrqi, gospo-
din Haris Hrle i naelnik opcine
Stari Grad, gospodin Ibrahim
Hadibajric.
14. augusta 2011. godine, na
podne-namazu, na demat po-
sjetio je prof. dr. hfz. Safvet-ef.
Halilovic, profesor tefsira na
Islamskom pedagokom fakul-
tetu u Zenici. Nakon prouene
mukabele, hfz. Halilovic odrao
je predavanje u kojem je nagla-
sio vanost ramazanskog posta i
znaaj demata, posebno za
Bonjake izvan domovine.
16. augusta 2011. godine u
dematu Bosna obiljeena je
mubarek noc Leiletul-Bedr.
Hor naega demata izveo
je program, a imam je naja-
vio predavaa mr. hfz. Ab-
dulmedida-ef. Sqamhod-
ica, novoizabranog lana
Izvrnog odbora Islamske
vjerske zajednice u Austrqi,
koji je govorio o znaaju i
ulozi ove vjerske zajednice,
ali i istakao vanost i znaaj
Rqaseta Islamske zajedni-
ce u Bosni i Hercegovini za
Bonjake u dqaspori.
Ovom programu prisustvo-
vao je i hfz. Mahdi Soltani iz Irana,
koji je svojim uenjem Kurana
zaivio prisutne dematlqe.
18. augusta 2011. godine, na
podne-namazu, demat su po-
sjetili dr. Izet Terzic, profesor na
Islamskom pedagokom fakul-
tetu u Bihacu, i Malik Nurovic,
direktor izdavake kuce el-Ke-
limeh iz Novog Pazara. Nakon
prouene mukabele, dr. Terzic
je odrao predavanje u kojem je
naglasio vanost Boqe upute za
ovjeanstvo, te naglasio znaaj i
ulogu Kurana u ivotu vjernika.
U nastavku, gospodin Nurovic je
predstavio rad izdavake kuce el-
Kelimeh i upoznao dematlqe sa
najnovqim izdanjima knjiga.
1. oktobra 2011. godine u ve-
likoj sali instituta Wonder odr-
ane su hatme za petnaestero
polaznika naega mekteba. Ovoj
sveanosti prisustvovao je veliki
broj dematlqa i rodbine ovo-
godinjih svrenika i svrenica.
U programu je uestvovao i hor
demata Bosna (hor Haderul-
esved) i dramska sekcqa naega
demata. Prisutnima se obratio i
novoizabrani predsjednik Islam-
ske zajednice u Austrqi, dr. Fuat
Sanac, a poslqe njega i hfz. Adil-
ef. Makic, imam demata Gazi
Husrev-beg u Beu. Na manife-
stacqi je gostovao i hor demata
Mdling.
22. oktobar 2011. godine,
u dematu Bosna priredena je
ikrar-dova za dvojicu hadqa iz
naega demata, h. Izeta Kastrata
i h. Raida Demua. Na ovoj dovi
bio je prisutan veliki broj imama
iz Bea i okoline.
13. novembra 2011. godine u
dematu Bosna odrana je prva
vanredna skuptina. Ovom prili-
kom stari dematski odbor pod-
nio je ostavku i izabran je novi
dematski odbor.
26. novembra 2011. godi-
ne obiljeen je poetak Nove
hidretske 1433. godine. Ovim
povodom u dematu je prouen
mevlud, a u programu su ue-
stvovali iskljuivo imami koji
su lanovi naega demata: mr.
Adem-ef. Hadic, Mulo-ef. Pezer,
Husein-ef. Jahic, hfz. Abdulmed-
id-ef. Sqamhodic i Senad-ef.
Kusur. Musar i predava na
ovom skupu bio je prof. dr. Su-
lejman-ef. Topoljak, profesor na
Islamskom pedagokom fakulte-
tu u Bihacu.
17. decembra 2011. go-
dine na demat posjetio je
rukovodilac Ureda za bo-
njaku dqasporu Rqaseta
Islamske zajednice u Bosni
i Hercegovini, mr. Mirsad-
ef. Kalajdic, sekretar Ure-
da Mirnes-ef. Leme, ef
marketinga Islamskih infor-
mativnih novina Preporod
Hasan-ef. Mujic i asistent
na Islamskom teolokom fa-
kultetu Univerziteta u Osna-
brcku, mr. hfz. Esnaf-ef.
Begic. Musari su se ovom
prilikom odrali predava-
nje i proveli nekoliko sati u
ugodnom druenju sa de-
matlqama.
U
protekle dvije godine, iz naega demata petu islam-
sku dunost, had, obavilo je deset dematlija. Oni
su sveta mjesta posjetili u organizaciji agencije za had i
umru al-Kiram, iji predsjednik, h. Izet Kastrat, je ujedno
i dematlija naega demata.
Ova agencija postoji od 2005. godine, a danas je res-
pektabilna organizacija koja ima blisku saradnju sa skoro
svim dematima na prostoru Austrije. Takoer, ovlatena
je od strane Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj i
Meihata Islamske skupnosti u Sloveniji za organizova-
nje hada i umre za muslimane iz ove dvije zemlje.
Hadije iz demata Bosna koje su 2010. obavile petu
islamsku dunost su:
h. Husnija Hasanovi
h. Rukija Hasanovi
h. Admir Hasanovi
h. ejla Hasanovi
Ikrar-dova za hadije
naega demata
h. Zuhdija Pajali
h. Razija Pajali
h. Hidajeta Kurumovi
h. Jasmin andi
h. Izet Kastrat
h. Raid Demu
Neka im dragi Allah ukabuli had, oisti ih od grijeha
i nagradi najljepom nagradom.
O
no ta je karakteristino za
ivot i rad porodice Diman
je svesrdan angaman kako u
organizacqi i ivotu zajednice
bonjaka u Austrqi, tako i u au-
strqskoj zajednici u kojoj ive.
Za vrqeme agresqe na BiH ue-
stvuju u humanitarnim akcqama
za pomoc Bosni i Hercegovini;
Oprema BiH ambasade u okviru
projekta za pomoc ranjenicima
Hajrudin Diman 1993., Prodajna
izloba u bekoj vqecnici 1994.
Umjetnici za djecu u ratu, De-
set dana za deset godina 1993.
predstavljanje bosanske kulture
u Beu. U gradu u kojem ive no-
sioci su priznanja Wolkersdorfer
Taler, koje ovaj grad dodjeljuje
za poseban doprinos kulturnom
ivotu. Adila i Hajrudin Diman
su jedni od osnivaa CSI-Austri-
ja (centar savremenih inicqativa),
koordinatori vecih kulturno-vjer-
skih bonjakih manifestacqa
u Beu (Rqe ljubavi 2005.,
Duhovnocu protiv narkoma-
nqe 2007. i drugih), saradnici
asopisa Oaza kao i udruenja
Im-puls Media.
Adila Diman je rodena u Sa-
rajevu gdje je zavrila gimnazqu
i Akademqu likovnih umjetno-
sti. Nakon zavrenog studqa, od
1989. radi kao profesor istorqe
umjetnosti u 4. Sarajevskoj gi-
mnazqi, a zatim kao kostimograf
u Narodnom pozoritu u Saraje-
vu sa stalnim anganamanom.
U tom periodu radi i na mno-
gobrojnim pozorinim projekti-
ma irom bive Jugoslavqe (Tu-
zla, Zenica, Osqek, Zrenjanin).
Dobitnica je dvqe nagrade na
14. Pozorinom festivalu BiH
- Bugojno 90 (za kostim i sceno-
graju). Clanica je ULUPUBIH
Udruenja likovnih umjetnika
primjenjenih umjetnosti BiH. Po-
slqe prvih osam mjeseci agresqe
na BiH provedenih u okruenom
Sarajevu, snano pokrenuta li-
nim osjecajima i saosjecanjem za
svoj narod, njena profesionalna
orjentacqa krece u drugom smje-
ru. Tako zavrava master studq
za savjetovanje (Counselling) na
odjelu za psihologqu engleskog
univerziteta u Hullu. 1997. godi-
ne radi kao savjetnik psihotera-
peut u gradskoj bolnici Koevo
u Sarajevu.
Adila Diman otvara 2005. pri-
vatnu ordinacqu za savjetovanje
ena i porodice u Wolkersdorfu
pored Bea, gdje i ivi sa poro-
dicom. Od 2007. vodi terapqu
slikanjem sa seniorima u domu
Margaretaheim u Wolkersdorfu.
Aktivno uestvuje u radu i aktiv-
nostima sestara u dematu Bosna
gdje vodi i koordinira redovna
predavanja za ene o temi poro-
dicno savjetovanje, koja se odra-
vaju jednom mjeseno.
Adila je inicqator i osniva
udruenja Centar enskih inicpa-
tiva (Zentrum fr Fraueninitiati-
ven ZFF), qe jezgro ine ene,
visokokvalikovani strunjaci iz
oblasti medicine, psihoterapqe,
psihologqe, farmakologqe i gine-
kologqe. Prvi projekt ZFF-a, pod
nazivom FeMiMi, traje vec drugu
godinu, a sastoji se od serqe pre-
davanja sa diskusqama i radioni-
cama o temi ouvanja i njegova-
nja psihozikog zdravlja, koji je
naiao na veliki interes sestara iz
svih bekih bonjakih demata.
Hajrudin Diman roden je u
Banja Luci, gdje je zavrio gimna-
zqu, a poslqe zavretka studqa na
Akademqi likovnih umjetnosti
u Sarajevu upisuje postdiplom-
ski studq, odsjek graka, na istoj
akademqi. Jo za vrqeme studqa,
1989. godine, uestvuje na reno-
miranom medunarodnom bie-
nalu grake u Ljubljani. Od tada
izlae na mnogobrojnim izlo-
bama u Sarajevu, Zagrebu, Kra-
kovu i Warni (nagrada Festival-
komplexa), Banjaluci, Salzburgu,
Linzu i Beu. Clan je ULUBIH
Porodica Diman
Uspjene i vrijedne dematlije
(Udruenja likovnih umjetnika
BiH). Njegovi graki listovi na-
laze se u grakim zbirkama Ga-
lerqe Bosne i Hercegovine, Odje-
la za kulturu Donje Austrqe, kao
i grada Bea. U statusu samostal-
nog umjetnika, kojeg ima do da-
nas, radio je kao graki dizajner
(plakati i programi za Pozorite
mladih u Sarajevu, scenograje
za komade u pozoritima u Zeni-
ci i Tuzli). Bio je bio angaovan i
kao ilustrator za Akademqu nau-
ka i umjetnosi BiH.
Po dolasku u Austrqu, 1992.
godine, imao je dvqe samostalne
izlobe u Beu (1. Bezirku). Sa su-
prugom Adilom osniva otvoreni
atelje 2005. godine u Wolkersdor-
fu, gdje vodi i kolu slikanja za
djecu i odrasle. Hajrudin je od
2008. godine profesor likovnog
obrazovbanja u vioj gimnazqi
u Deutsch-Wagramu, a njegovi
uenici postiu zapaene rezul-
tate na natjeajima iz oblati gra-
kog dizajna i lma. Od 2010.
je docent slikarske akademqe za
mlade u Donjoj Austrqi u Wol-
kersdorfu.
Izveden je njegov projekat
obnove pjeakog mosta u Wol-
kersdorfu, na kojem je, po na-
rudbi grada, izradio dvqe ve-
like skulpture, visoke 4 metra.
Hajrudin radi i kao konceptualni
umjetnik (Instalacqa u Stadthalle-
Wien Takmienje slikara po
motivu iz Rumqeve Mesnevqe,
Dokument akcqe sa zemljom Iz
zemlje, preko zemje..., povo-
dom 10 godina genocida u Sre-
brenici 2005. godine, instalacqa
na Stephansplatzu protiv Geno-
cida u Srebrenici 2011. godine).
Radio je i na uredenju demat-
skog lista Selam. Prilikom obnove
dematskih prostorqa bio je od-
govoran za arhitektonsko-vizuel-
ne detalje prostorqa.
Adila i Hajrudin roditelji su
dvoje djece. Esma (16 godina),
odlinim je uspjehom zavrila 6.
razred gimnazqe, lanica je hora
demata Bosna, zavrila je hatmu
u okviru mektebske nastave i ak-
tivno uestvuje u radu MJ (Mu-
slimische Jugend sterreich). Ke-
rim (11 godina), odlian je uenik
i ove godine upisao je 1. razred
gimnazqe. Redovno posjecuje
mektebsku nastavu u dematu
Bosna i lan je MP (Muslimische
Pathnder sterreich).
Snagu i motivacqu za svoj rad
crpe iz vjere u Jedinoga Stvori-
telja svega postojeceg i osjecaju
emanet da se trude u svakom
kontekstu u kojeg ih Allah po-
stavi. Tako i navedenim anga-
manima i rezultatima svjedoe
o vitalnosti i snazi univerzalnih
islamskih principa u skladu sa
kojima nastoje ivjeti.
BISMILLAH
autor Hajrudin Diman
R
ufad Hromali (otac rahmetli
Safet i majka Besima) je roen
4.8.1956. godine u Sanskom Mostu
gdje je proveo djetinjstvo, te zavrio
osnovnu i srednju kolu. Trenutno
ivi i radi u Beu, i aktivan je de-
matlija demata Bosna.
Jo od djetinjstva, pokazivao je
veliku sklonost prema sportu, a po-
sebno je bio nadaran za fudbal. Tako,
veoma rano poinje da trenira i igra
za fudbalski klub Podgrme iz San-
skog Mosta, a kasnije, u istom gradu,
i za omladinski nogometni klub Slo-
boda. Pored igrakih obaveza, gdje
je bio zapaen prvo kao pionir, zatim
junior, pa senior, bio je i kapiten, ali
i trener ekipe. Na kraju sportske ka-
rijere, postaje fudbalski sudija.
Sa familijom dolazi u Be, gdje
ga zatie agresija na Bosnu i Herce-
govinu. U toku agresije, zajedno sa
familijom, stavlja se na raspolaganje
izbjeglicama iz Bosne i Hercego-
vine, ali i borcima Armije BiH. Sa
ovlatenjem komandanta 7. korpusa
Armije BiH, rahmetli Mehmeda Ala-
gia, postaje logistiar navedenog
korpusa.
U periodu agresije na Bosnu i
Hercegovinu, Rufad se ukljuuje u
rad bosanskohercegovakog huma-
nitarnog drutva u Beu, te kao hu-
manitarac, zajedno sa gospodinom
Demalom Delaliem, organizuje
mnoge humanitarne akcije za pomo
Bosni i Hercegovini, kao to su: Mo-
joj dragoj BiH, Zima 94/95, Bonjak
Bonjaku (za 7. korpus Armije BiH),
Puhni vjetre malo sa Neretve (za 4.
korpus Armije BiH), Sedmi u pohode
petom (za 5. korpus Armije BiH), te
U pohode Sani (akcija organizovana
nakon osloboenja Sanskog Mosta).
Osim navedenih, bio je ukljuen
i u brojne druge akcije prikupljanja
novane pomoi za Bosnu i Herce-
govinu, ali i u organizaciju humani-
tarnih koncerta, bajramskih sijela te
fudbalskih turnira.
Od osnivanja demata Bosna, te
opremanja i ureivanja dematskih
prostorija, kao vrijedni dematlija,
Rufad se aktivno ukljuuje u sve
projekte koje demat organizuje.
lan je graevinskog odbora dema-
ta Bosna, trener fudbalske ekipe de-
mata, te rukovodilac sportske sekcije
demata.
Molimo Uzvienog Allaha da na-
gradi Rufada za njegov nesebian
rad i pomaganje drugima, te da mu
podari snage da ustraje u injenju
dobrih djela.
Sjeanje Rufada na jednu poseb-
nu humanitarnu akciju: Pria o dje-
vojci bez obje ruke
U toku rata, u na klub je dola
jedna djevojka kojoj je bila potreb-
na novana pomo kako bi mogla
platiti operaciju i kupiti proteze za
obje ruke, koje je izgubila tokom
bombardovanja njene kue. Ona je
izgubila obje rukei zadobila brojne
rane, a njena majka i dvije setre su
poginule u ovome napadu.
Dali smo sve od sebe kako bismo
pomogli ovoj djevojci. Ubrzo nakon
nae akcije prikupljanja sredstava za
njenu operaciju, ona odlazi u Ameri-
ku, i od tada smo izgubili svaki kon-
takt s njome.
Prije nekoliko godina, u na
klub dola je jedna lijepa djevojka,
koju nismo prepoznali. Tek nakon
to nam je ispriala svoju sudbinu
i pokazala ruke, sjetili smo se one
djevojke koja je prije toliko godina
otila na drugi kontinent. Potekle su
mi suze radosnice iz zahvale prema
Allahu, koji mi je dodijelio mogu-
nost da i ja budem jedan od uesnika
ove humanitarne akcije.
Rufad Hromali
mali (otac rahmetli
ajka Besima) je roen
ne u Sanskom Mostu
djetinjstvo, te zavrio
dnju kolu. Trenutno
eu, i aktivan je de-
a Bosna.
tinjstva, pokazivao je
t prema sportu, a po-
daran za fudbal. Tako,
oinje da trenira i igra aa
lub Podgrme iz Saaaaan- n- n- n- n- n- n- n-
kasnije, u istomgra aaaaaaadu du du du du du du du du,
i nogometn nnnnniiiiii kkkkkl kk ub Slo lo lo-
grakih oooooooba bbbbb veza za za za za za za a, gd gd gd gd gd gdje je je je je je
prvo kaoooo pion ooon on ooo ir, zatim
or, bio je i ka kkkkk piten, aaaali
Na kraju spo poooortske ka ka ka ka kaa-
fudbalski su su su suu su sudi di ddi ddi dija ja ja ja ja a ja a..
m dolaz az az az az azi u Be BBBB , gdje
sija na Bo BBBBBB snnnnuuuuuuuu ii Herce-
u agresij jjjjje, e, e, ee, e, zzzzzzaj aj aj aj aj ajedno sa
vlja se na raspo po pooooola la la la la a laggga ga ganj nj nj nj nj njeeeeee
iz Bosne i Herceg eg eg gg eg go- o- oooo
cima Armije BiH. Sa
ovlaten nje je je je je je e j mmmmmmm ko ko ko ko ko k ma ma ma ma ma and nnnnn an nn an nnnnta ta ta ta tt 7777777. kkkkko kkkk rpusa
Armije BiH HHH, rahm hm hm mmmmet eet et et etli li li li i li i MMMMMeh eh eh eh eh ehme eeeeda da da da da da da AAAAAAAla la la la la la a-
gia, postaje logi gi gi gi gi giist st st st st stti i i i i iar ar ar ar ar ar a nav vvvvved ed e en ee ogggg
korpusa.
U peri rrr odduuuuuuu agresije nnnnnnnaaaaaaaa Bosn sn snn snnuuuuu i
Hercegovinu,,,,, Rufad ad ad aad ad d seeee ukkkkkk uk uu llj llj lll u u u u u uuj uj uj uj uj ujeeeeee uu
rad bosans ssssssko ko ko ko ko ko ko ko kohe he he he he he he he herc rc rc rceg eg gggov ov ov ov ovako kkkkooooooogggggggg hu hu hu hu hu hummma mmm -
nitarnog og og oggg dddddddru ru ru ru ru ru ru uu ru ut t t t t t tt va va va va va va vva va uuuuuuuuuu BBBBBBe eeee u,,,,, tteeeeeee kkka kkk o hu-
manita ta aaaara ra ra aaac, c, c, c, c, c, , zzzzzzzaj aj aj aj aj aj aj aj aj j aj aj jjed ed ed ed ed ed ed ed edno no ooooo ssa gooosp sp sp sp spppodinommmm
Demalom oooo DDDD lll el el lal a iem mmm em m eeem m,,,, or ooooooor oor orr orga ga ga ga ga ga gaa gani ni ni ni ni ni ni ni ni izu zzzzz je eeeee
mn mn mn mn mn nnog og og og oog og o eeeeeee hu hu hu hu hu huma ma ma ma ma mani nnnnn tarne ak ak ak ak ak ak ak a ci iijje jjje je je je je e zzzzzzzaaaaaa po po po po po po ppo po ppo pooo p mo
Bo Bo Bo Bo Bo Bo B sn snn sn snni i He He Hee He Herc rc rc rc rc rceeg eg eg eg eg e ov ov ov ov ov ovini, kkkkkao ao ao ao ao ao to to to to to to to to oooo su: Mo-
jojjjjjjj dragoj BBBBBBiH iH iH iH iH iH H iH,, HH Zi Zi Zi Zi Zi Zi Zi Zimaa 9999994444/ 44 955 9555 95 95, Bonjak
Bonja aaaaaaku ku ku kku ku ((za za aaa 77777. ko oooooorp rp rp rp rp rpuuuus uu AAAAAAAAAAArrm rm rm rm rm rm rm rmij ij ij ij ij iijeeee BiH),
Pu Pu Pu Pu Pu Puhn hh i vj vj vj vj j vj vjet eet et et et et et t e rre re re reeee re ree mmmmal lllllooooooo sa ssa sa sa NNNNNNeret et ttttve ve ve ve ve ve (((((za za za za za za a za 444444.
ko ko ko ko ko korp rp rp rp rp rpus uuuuu Arm mmmmmij ij ij ij ij ij ij ijeeee Bi Bi Bi Bi Bi Bi B H) H) H) H) H) H), Se Se Se Se Sedm dm dm dm dm dmiiiiiiii uuuuuu po ppo po po po poho hhhhh de
peto to to o to to ommmmmm ((((za 55555555...... ko ko ko ko ko ko k rp rp ppppuuus us uu AAAAAArm r ije BiH))))))),, te
U pooooooho ho ho ho ho ho hode dddddd SSSSSSSaaaaan a iiiiiiiiii (((((((((((ak ak ak ak ak ak ak akcccci c ja aaaa oooooorgan nnnnizovvvvvvaaaan aa a
nakonnnnnnn os oos os oooslllo lo ll bbbbo bo bo bo bbb e e nj nj nj nj nj nja Sa Sa Sa Saa Saa Sans ns ns ns ns ns sko ko ko ko ko ko koggggggg Moooooost sssssss a).
Os Os Os Os OOsim mmmmm im im im im nnnnnnnnav vvvvvvved ed ed ed ed ed dden eeeee ih, bi bi bi bi bi bi iooooooo je je e je je je je uuuuuuukl kl kl kl kl klju ju ju ju ju juen
iiiii uuuuuu br br br broooj ojjjjjne neeee ddddddru ruuuuuge akc kc kc kcij ij ij ij ij ij ijeeeeeee pr ppppppp ikupljaaaaan a ja
no no noov van an an aneeeee ppppo po p mmmmo mm i i i i zzzzaaaaaa Bo Bo Bo Bo Boooooooooosn sn snnnnuuuuuu i He He He He Hee Heerce-
goo go go go govi vi vi viiiinnu nu nnu nu nnnnnnn , al al llliiiii iiiiii uuuuuuuu or or or orgga gani ni ni ni iiizzzza zzzz ci ci ci ci ci ci iju ju ju ju ju ju jju hhhhhhhuumani-
ta ta ta arn nnnih ih ih ih kkkkooon on oooo ce ce ce ce ce e c rt rt t rt rt rt taa, aaaaaaaa bbbbbbbajramskih sijela te
ffffu ff dbal llllsk skkkk skk skkkkkkkih ih ih ih ih h ih tttttur ur ur ur ur ur r u ni ni ni ni ni nira.
rad i pom
podari sna
dobrih dje
Sjeanj
nu human
vojci bez o
U toku
jedna djev
na novan
platiti ope
obje ruke
bombardo
izgu gu gu gu gu gubi b la o
ra ra ra ra ra rane, a nje
poooogi ginule u
Da Da Da Da Da Da Da D li sm
po po po po po po po po p mmmmmo mmmm gli o
nae akcij
njenu oper
ku, i od ta
takt s njom
Prije n
klub dola
koju nism
to nam j
i pokazala
djevojke k
otila na d
mi suze ra
Allahu, ko
nost da i ja
ove human
H
or demata Bosna osnovan je
2009. godine. Formiran je na
inicijativu nekoliko djevojaka iz
demata, koje su ljubav prema ilahi-
jama i kasidama pretvorile u stalna i
korisna druenja. Na samom poetku
svog postojanja, hor je brojao svega
etiri lana, da bi vremenom taj broj
porastao na trinaest. Kao to je bilo
promjena u lanstvu, jedni odlazili,
drugi dolazili u hor, isto tako je bilo
i sa rukovodiocima koji su pratili i
usmjeravali rad horske sekcije de-
mata.
Danas, hor demata Bosna broji
trinaest lanica, a njihov rad, vjebe
i nastupe prati i koordinira prof. Sua-
da Tabakovi-Kusur. Djevojke se sa-
staju jednom sedmino kako bi se
uvjebale i pripremile za nastupe na
znaajnim vjerskim manifestacija-
ma u organizaciji, naeg, ali i drugih
demata. U sklopu horske sekcije,
djeluje i recitatorska sekcija, iji za-
datak je, da sadraj vjerskog progra-
ma obogati recitiranjem prijevoda
Kurana, hadisa Allahovog Poslani-
ka, kao i itanjem pounih proznih i
poetskih odlomaka, koji su vezani za
temu konkretnog programa.
S promjenom funkcionisanja, ali
i izgleda, hor je u protekloj godini
dobio posebnu svjeinu i ostvario
zavidne rezultate. Izrastao je u pre-
poznatljiv, profesionalni hor, koji
svojom izvedbom ilahija, i lijepim
glasovima, ukraava sve vane vjer-
ske sveanosti u Beu, ali i okolini.
U narednom periodu, hor e nasto-
jati da dobije priliku da se predstavi
i u drugim dijelovima Austrije, ali i
da nastupa u domovini, Bosni i Her-
cegovini. Hor je u sadanjem sastavu
nastupao na vie razliitih manife-
stacija:
- Predbajramsko vee
(13.11.2010.)
- Nova hidretska godina u
dematu Gazi Husrev-beg
(7.12.2010.)
- Mevlud u dematu Bosna
(4.2.2011.)
- Promocija Hadijskog fonda
(5.2.2011.)
- Mevlud u dematu Mdling
(19.2.2011.)
- Sveanost obiljeavanja go-
dinjice demata St. Plten
(26.3.2011.)
- Sveanost obiljeavanja go-
dinjice demata Mdling
(9.4.2011.)
- Mektebska sveanost u dematu
Ebu Hanife (10.4.2011.)
- Noi u svjetlu islama VIII
(30.4.2011.)
- Promocija Organizacije za hd i
umru al-Kiram (7.5.2011.)
- Haska dova hfz. Abdulmedi-
da-ef. Sijamhodia (21.5.2011.)
- Noi u svjetlu islama IX
(28.5.2011.)
Hor
demata
Bosna
- Dani islamskog kulturnog centra
el-Iman u Beu (25.6.2011.)
- Program u povodu Leiletul-
mirada u dematu Bosna
(28.6.2011.)
- Predramazanski program u de-
matu Bosna (31.7.2011.)
- Program u povodu Leiletul-Bedra
u dematu Bosna (16.8.2011.)
- Program u povodu Leiletul-kadra
u dematu Bosna (26.8.2011.)
- Koncert ilahija u Mdlingu
(3.9.2011.),
- Hatme-dova u dematu Bosna
(1.10.2011.),
- Program povodom Nove hidret-
ske 1433. godine u Kremsu
(26. novembra 2011.)
- Dematsko druenje u dematu
Bosna (17.12.2011.)
lanice hora su veoma aktivne
lanice demata, i esto se okupljaju
u damiji, kako radi uenja Kurana i
sluanja predavanja, tako i radi meu-
sobnog druenja. Zanimljiva injenica
jeste da djevojke, lanice hora dema-
ta Bosna, dolaze iz raznih bekih de-
mata, pri emu ih zajednika ljubav
prema ilahijama i kasidama zbliava
i okuplja u naem dematu.
lanice hora:
1. prof. Suada Tabakovi-Kusur
2. Amina Deli
3. Arnela Mei
4. Elmedina Osmi
5. Emina Puul
6. Esma Bonjakovi
7. Esma Diman
8. Fatima Durmievi
9. Medina ikari
10. Muradija Kovaevi
11. Sara-Nur Mahmi
12. Alma Kurtovi
13. Adna Hadi
Esada Grabus, prof.
G
ovor je dar Boji, kojim je
darovano krunsko stvorenje
Boje ovjek. Ljudska bica me-
dusobno se sporazumqevaju uz
pomoc rqei koje izgovarju ili ih
pak piu. Rje predstavlja osnov-
nu graditeljsku jedinicu u grade-
nju odnosa medu ljudima. Ona
je takoder najznaajnqe sredstvo
u instrumentarqu vjere. Rqe po-
sjeduje snagu koja moe biti gra-
diteljska, ali i ubojita. Rana od
rqei koja pogodi ovjeka veca je
od one od puanog zrna. Zna-
meniti ashab, to jest drug Boqeg
poslanika Muhammeda, a.s., ha-
zreti Alqa, r.a., je rekao:
Rpec dok ne izgovori vlada
njome, a kada je izgovorena ona vla-
da tobom.
U svakom ovjeku nalazi se
ona svqetla strana, melekutska, i
s druge strane ognjena narav o-
vjeka. Covjek nesvjesno, a nekad
i svjesno, pod utjecajem ognjene
naravi ljudske, povrqedi ni krivo
ni duno drugo ljudsko bice ni
manje niti vie nego ubojitom
rqeju. No koliko je vana lqepa
rqe i oprost, stoji i u Casnom
Kuranu: Lpepa rpec i izvinjenje
vrjednpi su od milostinje koju prati
vrpe!anje. A Allah npe ni o kome
ovisan i blag je. (el-Bekara, 263.)
Neophodnoo je biti svjestan
da Bog iziskuje od ovjeka da go-
vori istinu, te da se takoder bori
za nju. Jedno od prelqepih deve-
deset devet Boqih imena je ime
Boje el-Haqq, to znai Istinolju-
bivi. Dobro djelo, ime se jedino
ovjek potvrduje kao ovjek, ne
smqe u sebi imati ni trun lice-
mjerstva, lai i neiskrenosti. Do-
bro djelo se potvrduje lqepom,
plemenitom i iskrenom rqeju.
Plemenita namjera, pracena lqe-
pom i istinitom rqeju je veoma
bitna znaajka dobrih djela. Pra-
vednoljubivi o lqepoj i istinitoj ri-
jei kae: Na put Gospodara svoga
mudro i lpepim savjetom pozivaj i s
njima na najljepi nacin raspravljaj!
Gospodar tvoj zna one koji su zalu-
tali s puta Njegova, i On zna one
koji su na Pravome putu. (en-Nahl,
125.)
Poduka lqepe rqei ogleda se u
naputanju loeg, to jest onog to
ne valja, te da ne inimo drugima
zlo kako mislima, tako ni rqeima
ni djelom. Covjek je duan pobi-
jediti samoga sebe, jer kao to je
u Kuranu reeno, dua je sklona
zlu, a ovjek se treba izdici iznad
takve due, spram druge vrste
due, koja je takoder spomenuta
u Kuranu: pa ju nadahnu da shva-
ti put dobra i put zla, jer put zla i
put dobra nisu isto. Put sebino-
sti i licemjerstva, nqe isti to i put
plemenitosti i istine. Cicenjem
svoje due ovjek treba teiti ka
naputanju onogo to ne valja:
eljeti drugom covjeku ono to eli
sebi, i na taj nain kroz takovrsno
proicenje, doivjeti istinsku
plemenitost i dobrotu.
Zar ne vidi kako Allah navo-
di primjer - lijepa rije kao lijepo
drvo: korijen mu je vrsto u zemlji,
a grane prema nebu, ono plod svoj
daje u svako doba koje Gospodar
njegov odredi - a Allah ljudima na-
vodi primjere da bi pouku primi-
li. A runa rije je kao runo drvo:
iupanom drvetu s povrine zemlje
nema opstanka. (Ibrahim, 24-26.)
Lijepa rije
Mensur Kerla, prof.
S
imenom Allaha, Milostivog,
Samilosnog. Neka je Allahov
blagoslov i spas na Njegovog
Poslanika, s.a.v.s., naeg prvaka
i dobroinitelja, Muhammeda,
s.a.v.s., njegovu asnu porodicu,
uzorite ashabe i sve one koji ga
slqede putem istine do Sudnjega
dana.
Nema sumnje da su se mnogi
pitali: ta je to Kuran? Ta rqe,
to ime, toliko puta spomenuto i
citirano, u mnogim muslimani-
ma raspiruje najljepe osjecaje,
sjecanja i razmiljanja. Pa, i pored
toga to su muslimani najsuptil-
nqim osjecajima vezani za Kuran
i to je on sastavni dio svakog
momenta njihovih ivota, samo
rqetki uspqevaju precizno i ta-
no govoriti o njemu. Ovaj tekst je
pokuaj da se ukratko upoznamo
s Kuranom i ponovimo ono to
je ranqe naueno.
Kuran je vlastito ime posljed-
nje Allahove Objave ljudima,
prema miljenju jedne grupe
islamskih uenjaka. Prema ovom
stavu, Kuran je ime koje nqe
izvedeno, nego je Allah, d..,
Svoju posljednju Objavu tako
nazvao slino imenima rani-
jih objava: Tevrat, Zebur, Indil.
Neki drugi rqe Kuran deriviraju
iz pojedinih glagola poput qaree
u znaenju sakupiti ili od istog
korqena u znaenju itati, ali ara-
mejskog porqekla. Znaenje rqei
Kuran u smislu uenja i itanja
upucuje da je to knjiga koja ce
biti itana i uenja, a zatim pro-
uavana, a znaenje sakupiti upu-
cuje na do da je Kuran skup svih
prqanjih objava, kao i skup sve-
ga to je potrebno ovjeanstvu u
smislu upute do Sudnjega dana. I
zbilja, nema trenutka na Zemlji, a
da neko ne ui Kuran i svoje srce
napaja sa najistqeg izvora upute
i mudrosti.
Kuran je Allahov, d.., govor,
objavljen Njegovom posljednjem
poslaniku, Muhammedu, s.a.v.s.
Kuran je mudiza (natprirod-
no djelo) izrazom i znaenjem, a
samo njegovo uenje predstavlja
ibadet. Prenesen je (do nas) teva-
tur predajom (doslovno i preci-
zno ga prenosi toliki broj ljudi
da je nemoguce da su se sloili u
lai), zapisan je u zbirci, mushafu
od poetka sure el-Fatiha do kraja
sure en-Ns.
Navedena denicqa sadri
nekoliko vanih detalja koje tre-
bamo pojasniti. Najprqe, Kuran
je Allahov, d.., govor. U njemu
nema rqei Muhammeda, s.a.v.s.,
ashaba (njegovih savremenika
koji su ga sreli) ili nekoga iz ge-
neracqa poslqe njih. To nisu rqei
pjesnika ili govor nekog proroka.
Kuran je, dakle, Govor Gospodara
svjetova!
A zato oni ne razmisle o
Kuranu? Da je on od nekog drugog,
a ne od Allaha, sigurno bi u njemu
nali mnoge protivrjecnosti. (en-
Nisa, 82.)
Objava Kurana poela je 610.
godine. Muhammed, a.s., je, na-
ime, esto razmiljao o tome da
postoji samo jedan Bog, Stvoritelj
Sunca, Mjeseca, Zemlje, neba i
svih ivih bica, i da svi ljudi tre-
baju samo Njega oboavati. On
bi esto naputao rodnu Mekku i
odlazio u pecinu na planini Hira.
Tamo je volio biti sam, daleko od
ta

je

to

K
u
r
a
n
?
svih dunjalukih misli i ivotne
svakodnevice. U svojoj etrdese-
toj godini Muhammed, s.a.v.s.,
je ponovo napustio Mekku da bi
se osamio u pecini i razmiljao o
Stvoritelju.
U posljednjoj trecini mjeseca
ramazana, u jednoj od nepar-
nih noci (Lejletul-qadr), Allah,
d.., je poeo objavljivati Svoju
poruku ovjeanstvu preko Mu-
hammeda, s.a.v.s., aljuci Svoga
izaslanika, plemenitog meleka po
imenu Dibril. Taj melek se poja-
vio Muhammedu, s.a.v.s., u pe-
cini i zapovqedio mu: Uci, citaj,
proucavaj... Prvih pet ajeta sure
el-Aleq koji su objavljeni tom pri-
likom predstavljaju prvi impera-
tiv u Bojoj Objavi muslimanima.
Egipatski misionar, Amr Halid,
govoreci o samom dogadaju i
poetku objavljivanja Kurana,
kae: Silazak objave Allahovom
Poslaniku, s.a.v.s., u pecini Hira
ima vie aspekata. Objava se do-
godila na udaljenom i teko pri-
stupanom mjestu, a nqe se do-
godila u velianstvenom dvorcu!
Uzvieni Allah eli nas poduiti
da poetak vjere opstoji na snazi
razmiljanja i poslanice, a ne na
vanjskim i prolaznim stvarima,
koje nemaju vrqednosti, osim
kod onih koji nemaju razuma i
koji razumqu samo ono to je nji-
ma dostupno i vidljivo. Oni su
daleko od shvacanja svega onoga
to ne mogu vidjeti ().
Kada kaemo da je Kuran
mudiza, mislimo na to da je
kompletna njegova struktura,
svaki harf, ajet i sura, izrazom
i znaenjem neto to je nemo-
guce oponaati ili doci s neim
slinim. Kuran postavlja izazov
pred sve one koji sumnjaju u to
da je on od Allaha, d.., i kae:
A ako sumnjate u ono to objavlju-
jemo robu Svome, nacinite vi jednu
suru slicnu objavljenim njemu, a po-
zovite i boanstva vaa, osim Allaha,
ako istinu govorite. Pa ako ne ucini-
te, a necete uciniti, onda se cuvajte
vatre za nevjernike pripremljene, cpe
ce gorivo biti ljudi i kamenje. (el-
Bekare, 23-24.)
Naglaava se da je Kuran je-
dina knjiga za muslimane koju je
ibadet uiti (djelo sluenja, robo-
vanja Uzvienom Allahu za koje
se stiu posebne nagrade). Ova
osobenost Kurana je podsticaj
milionima muslimana koji ue
ovu knjigu i nadaju se nagradi
Uzvienog Allaha, iako ne zna-
ju nqednu rqe arapskog jezika
i vjerovatno ne razumqu, osim
pomnog iitavanja prqevoda,
ono to ue. Uzvieni Allah kae:
Oni koji Allahovu Knjigu citaju i
molitvu obavljaju i od onoga cime ih
Mi opskrbljujemo udjeljuju, i tajno i
javno, mogu se nadati nagradi koja
nece nestati da ih On prema onome
to su radili nagradi i jo im iz obilja
Svoga d, jer On mnogo prata i bla-
godaran je. (Fatir, 29-30.)
Prenosi se od Ebu Hurejre, r.a.,
da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: Ko poslua uenje jed-
nog ajeta Knjige Uzvienog Alla-
ha, bit ce mu upisana dva dobra
djela, a ko proui jedan ajet bit ce
mu svjetlost na Sudnjem danu.
(Hadis biljei imam Ahmed u
Musnedu.)
Abdullah ibn Mesud, poznati
ashab Muhammeda, s.a.v.s., je re-
kao: Trai srce u tri situacqe: pri-
likom sluanja uenja Kurana,
na mjestima gdje se ini zikr i sti-
e korisno znanje ili u trenucima
osame, pa ako tu ne nade tvoje
srce, zamoli Allaha da ti podari
srce jer ga nema.
Muhammed, s.a.v.s., je do-
sljedno, potpuno precizno i bez
ikakvih izmjena ljudima preno-
sio svaki objavljeni harf, a oni su
to pamtili i zapisivali na njima
dostupnim materqalima. Imaj-
mo na umu da je Kuran uvan
na dva naina: uenjem napa-
met i zapisivanjem. Ova metoda
je onemogucila bilo kakve iz-
mjene kuranskog teksta. Kolika
se panja posvecivala uvanju
Kurana i njegovom izuavanju
moda najbolje govori injenica
da je u jednom vojnom pohodu
poginulo oko sedamdeset haza
Kurana (haz je osoba koja zna
cqeli Kuran napamet)! Kad je Bo-
qi Poslanik ostavio ovaj zemalj-
ski ivot, Kuran je bio potpuno
napisan i potpuno sauvan, samo
nqe bio u jednu zbirku ili cjelinu
sakupljen i sabran. Ovo nqe bilo
ni moguce, jer, da bi se to uini-
lo, bilo je potrebno da Objava
Kurana prestane dolaziti. Dok
je Muhammed, s.a.v.s., bio iv,
Objava je dolazila i ovako ta nqe
se moglo dogoditi. Samo nakon
preseljenja Muhammeda, s.a.v.s.,
u vjeni ivot, Boqa Objava se
mogla sabrati u jednu zbirku.
Na prqedlog drugog halife,
hazreti Omera, iz bojazni da na-
kon gubitka velikog broja haza
u spomenutoj bici ne uslqedi ne-
to slino i da se radikalno smanji
broj osoba koje su znale Kuran
napamet, kao i zbog injenice da
Kuran jo uvqek nqe bio sabran
u jednu zbirku, hazreti Ebu Bekr,
prvi halifa, pozvao je Muhamme-
dovog, s.a.v.s., linog pisara, Zej-
da ibn Sabita, r.a., koji je redovno
pisao Objavu kada bi dolazila
Muhammedu, s.a.v.s., da se pri-
hvati tekog, odgovornog i a-
snog zadatka sabiranja Kurana u
jednu zbirku, to je on uspjeno
obavio.
Za vrqeme hazreti Osmana,
treceg halife, Kuran je prepisan
u nekoliko primjeraka koji su za-
tim preneseni u razne dqelove
islamskog svqeta, kako bi se ot-
klonila svaka mogucnost pogre-
nog uenja. Sve ovo je potvrda
i pojanjenje kuranskog ajeta:
Mi, uistinu, Kuran objavljujemo
i zaista cemo Mi nad njim bdjeti!
(el-Hidr, 9.)
Kuran se sastoji od 114 sura
(najblii prqevod rqei sura
moe biti poglavlje, ali je svaka-
ko nepotpuno i neprecizno jer se
kuranske sure potpuno razlikuju
od poglavlja u nekom napisanom
djelu, to je tema nekog drugog
opirnqeg rada). Sure su sastav-
ljene iz ajeta, qi broj prelazi 6000
(u literaturi se, zbog razliitih
metoda brojanja ajeta, moe naici
na preciziran broj 6236 ili 6666).
Prva kuranska sura je el-Fatiha.
Svakoj suri dat je naslov koji ima
simbolino znaenje. Poglavlja
nisu poredana po hronolokom
redu (za kojeg se vjeruje da je re-
doslqed njihovog objavljivanja).
Nakon uvodne sure el-Fatiha,
Kuran nastavlja najduom, a za-
vrava najkracim surama.
ta Allah, d.., kae o
Kuranu? Navest cemo samo ne-
koliko kuranskih ajeta:
I kunem se casom kad se zvpez-
de gube a to je, da znate, zakletva
velika, on je, zaista, Kuran plemeni-
ti u Knjizi briljivo cuvanoj dodir-
nuti ga smpu samo oni koji su cisti,
on je Objava od Gospodara svjetova.
Pa, kako ovaj govor omalovaavate i
umjesto zahvalnosti to vam je hra-
na darovana vi u njega ne vjeruje-
te? (el-Waqia, 75-82.)
Ovaj Kuran vodi jedinom
ispravnom putu, i vjernicima koji
cine dobra djela donosi radosnu vi-
jest da ih ceka nagrada velika, a da
smo za one koji u onaj svpet ne vje-
ruju bolnu patnju pripremili. (El-
Isra, 9-10.)
Alqa ibn Ebi Talib, r.a., zet Mu-
hammeda, s.a.v.s., u svom opisu
Kurana, kae: U njemu je sud o
onome to je medu vama, vqest o
onome to je bilo prqe vas i navi-
jece onoga to ce biti poslqe vas.
On je jasni govori, a ne lakrdqa.
Onog ko ga ostavi iz oholosti,
Allah ce unititi, a onog ko trai
uputu u neemu drugom, Allah
ce ostaviti u zabludi.
Mjesec ramazan je najbolja
prilika da ovjek pobolja svo-
ju vezu sa Kuranom. Povratak
Kuranu nqe dobrovoljno djelo,
stvar linog izbora ili pitanje ne-
kog unutranjeg osjecaja. Za mu-
slimana taj povratak predstavlja
potvrdivanje pripadnosti islamu.
sa slovom elif
(II dio)
HADISI
Prevod iz knjige
Muhtaratul ehadisin-nebevijjeh
od merhum es-Sejjid Ahmed el Haimija
- Postupnost je od Allaha, a br-
zopletost od ejtana.
(Prenosi Bejhekpa od Enesa)
- Dvojicu Allah na Sudnjem
danu nece pogledati: onoga ko
kida rodbinske veze i loeg
komqu.
(Prenosi Dejlempa od Enesa)
- Ademov sin mrzi dvqe stvari:
smrt, a ona mu je bolja od t-
ne, i pomanjkanje imetka, a kod
malo imetka je lake polaganje
rauna.
(Prenosi Ahmed od Mahmud ibn
Lebida)
- Dvqe ce stvari Allah pouriti
na ovome svqetu (pourice sa
kaznom za njih): mrnju i nepo-
slunost roditeljima.
(Prenosi Taberanpa od Ibn Ebi
Bikreta)
- Cuvajte se oholosti jer, kada se
rob oholi, Uzvieni Allah kae
svojim melekima: Ovog mog
roba upiite u red nasilnika.
(Prenosi Ibn Udejj od Ebu
Umame)
- Obavljajte namaz i u svojim
kucama, i nemojte ih uzimati
za kabure (pusta mjesta).
(Prenosi Buharpa)
- Cuvajte se sedam propasti:
1. Cuvajte se pripisivanja Allahu
sudruga,
2. Cuvajte se sihra,
3. Cuvajte su ubpanja due
onim to je Allah zabranio,
osim onog to je va hakk,
4. Cuvajte se jedenja kamate.
5. Cuvajte se jedenja jetimovog
imetka,
6. Cuvajte se bjeanja u slucaju
napada neprpatelja,
7. Cuvajte se potvore potenih i
cistih vjernikinja.
(Prenose oba ejha)
- Kod Allaha je najbolje ono
djelo u kojem ste ustrajni, makar
i malehno bilo.
(Prenose oba ejha od Aie)
- Najdrae djelo Allahu je da
umre, a tvoj jezik bude vlaan
od zikra Allahu.
(Prenosi Bejhekpa od Muaza)
- Allahu Uzvienom je najdrai
namaz Davudov, a najdrai post
Allahu je post Davudov. On je
spavao pola noci, a trecinu ibade-
tio, a estinu opet spavao, a po-
stio je dan i mrsio dan.
(Prenosi Muslim)
- Allahu je najdrai govor da rob
kae: Subhanallahi ve bi hamdihi
(Slava i hvala Allahu).
(Prenosi Tirmizpa od Ebu Zerra)
- eli svqetu ono to i sam sebi
eli.
(Prenosi Buharpa)
- Cuvaj ljubav svoga oca. Nemoj
je presjeci, pa da Allah ugasi tvoj
nur.
(Prenosi Buharpa)
- Cetiri su reenice Allahu najdra-
e:
1. Subhanallahi Slava Allahu.
2. Vel hamdu lillahi Hvala Alla-
hu,
3. Ve la ilahe illallahu Nema
boga osim Allaha,
4. Vallahu ekber- Allah je najveci.
Ne smeta koju god prvu izgo-
vori.
(Prenosi Ahmed od Semure ibn
Dunduba)
- Allahu je najdraa ona od vaih
kuca u kojoj se jetim potuje.
(Prenosi Bejhekpa od Omera)
- Allahu je najdrai pravedan rob:
pravedan kad prodaje, pravedan
kad kupuje, pravedan kada izvr-
ava svoju obavezu i pravedan
kada trai svoje pravo.
(Prenosi Bejhekpa od Ebu Hurejre)
- Allahu je najdrai onaj od vas
koji manje jede i koji je tjelesno
laki.
(Prenosi Dejlempa od ibn Abbasa)
- Volite Arape iz tri razloga:
1. Jer sam ja Arap,
2. Kuran je na arapskom,
3. I to ce razgovor dennetlqa u
dennetu biti na arapskom.
(Prenosi Taberani i drugi)
- Cuvajte se da o svqetu imate
loe miljenje.
(Prenose Ahmed i Bejhekpa)
- Voli svoga prqatelja umjereno,
jednog dana moe ti biti nepri-
jatelj, a mrzi svoga neprqatelja
umjereno, jer moe da ti bude
prqatelj jednog dana.
(Prenosi Tirmizpa)
- Najvie to se bojim za svoj
ummet je pun stomak, pretjerano
spavanje, ljenost i slab iman.
(Prenosi Dare Kutni od Dabira)
- Izvri ono to ti je Allah stavio
u dunost, bit ce najpobonqi in-
san. Cuvaj se onog to ti je Allah
zabranio, bit ce najduhovnqi in-
san. Budi zadovoljan onime to ti
je Allah udqelio i bit ce najboga-
tqi insan.
(Prenosi in Udejj od Ibn Mesuda)
- Nauite vau djecu ova tri
svojstva:
1. Da vole vaeg Poslanika,
2. Da vole njegovu porodicu
Ehli bejt,
3. I da vole uiti i itati Kuran,
jer ce nosioci Kurana biti u
Allahovom hladu, onoga dana
kada ne bude drugog hlada
osim Njegovog i to sa Njego-
vim vjerovjesnicim i prqatelji-
ma.
(Prenosi Dejlempa od Alpe)
- Molite Allaha tvrdo uvjereni da
ce vam On dovu usliati i znajte
da Uzvieni Allah ne prima dovu
iz nemarnog i neodgovornog
srca.
(Prenosi Tirmizpa od Ebu Hurejre)
- Kad ti je Allah dao imetak, neka
se onda na tebi vide tragovi Alla-
hovog nimeta i Njegove plemeni-
tosti.
(Prenosi Hakim od Valid Ebu Ahve-
sa)
- Kada podete na namz budite
ponosni i dostojanstveni, pa na
to stignete to i klanjajte, a to vas
prode to nadoknadite.
(Prenose dvojica ejhova)
S arapskog preveo:
mr. Adem-ef. Hadi
K
ada bismo tragali za slino-
stima medu svjetskim reli-
gqama, svakako da bi hodoace
bilo nezaobilazna usporedba i
vana slinost. Veliki broj vjer-
nika svih religqa, barem jednom
u ivotu posjeti neko od hodoa-
snikih mjesta iz razliitih moti-
va. Ipak, najeci razlog je neodo-
ljiva elja, tavie potreba, da se
sveto osjetno dodirne i da mu se
tako priblii.
Had, hodoace svetim mje-
stima muslimana, znatno se ra-
zlikuje od hodoaca u ostalim
religqama. Ovo putovanje mu-
slimanima je naredeno kao stro-
ga vjerska dunost (farz), i svaki
vjernik koji je u mogucnosti, oba-
vezan je hodoastiti Mekku ba-
rem jednom u ivotu. Hodocasti-
ti Hram duan je, Allaha radi, svaki
onaj koji je u mogucnosti. (Kuran,
3:97) Takoder, had je jedan od
krunskih ibadeta (poslunosti)
Bogu.
Hodoace u razliitim religi-
jama dobilo je i razliitu struk-
turu i razliit duhovni sadraj.
Tako u islamu postoji cqeli sistem
propisa vezan uz obred hada, a
krenje pojedinih propisa moe
prouzrokovati neispravnost ili
nepotpunost samog obreda, to
iziskuje otkup (kefaret) ili zahti-
jeva ponovno izvravanje ovog
obreda.
U povqesti religqa zabiljeeno
je da su postojala hodoasnika
mjesta u kojima su se mqenja-
li razliiti religiozni oblici koji
su njegovo znaenje preinaa-
vali prema svojim religioznim
uvjerenjima. Takav je sluaj i sa
Mekkom, hodoasnikim odredi-
tem muslimana. Boqi poslani-
ci Ibrahim i Ismail, a.s., u ovom
gradu prvobitno su sagradili
Hram (Kabu) kao mjesto slue-
nja Jedinome Bogu, ali su nara-
taji koji su dolazili poslqe njih
preinaili namjenu Svetoga Hra-
ma, uinivi ga hodoasnikim
mjestom mnogoboakih Arapa.
Muhammedovim, a.s., oslobada-
njem Mekke, 630. godine, pono-
vo se oivljava poetna namjena
Svetoga Hrama. O vjernici, mno-
goboci su doista pogani i neka se
Hramu Svetome ne prikucuju oni
nakon ove njihove godine. (Kuran,
9:28)
Jednako tako postoje i mjesta
koja su istodobno sveta mjesta
razliitih religqa, kao to je Jeru-
salem hodoasniko i sveto mje-
sto jevreja, krcana i muslimana.
elja za
Boijim zadovoljstvom
Hodoae u islamu
i u svjetskim religijama
Kvalitetu Svetoga najece su
dobivala mjesta izvanrednog Bo-
qeg zahvata te znaajna mjesta
iz ivota Boqih poslanika, i mje-
sta vezana uz ivot pobonih lju-
di, muenika i izrazitih svjedoka
vjere (ehida).
Kada je posrqedi islam, obave-
zno je naglasiti da postoje samo
tri hodoasnika mjesta. Mu-
hammed, a.s., je obznanio: Sedla
se ne priteu (nema putovanja u
neko mjesto vjerujuci u njegovu
svetost, op. prev.), izuzev zbog
tri hrama: svetoga hrama u Mekki,
moga hrama u Medini i hrama el-
Aksa u Jerusalemu. Ipak, diljem
svqeta medu muslimanima je
ustaljena pojava okupljanja na
odredenim mjestima za koja se
vezuju predaje o posebnoj Boqoj
intervencqi i mjestima na kojima
je Bog usliao molitve (dove). Ta-
kva mjesta ne mogu biti zamje-
na za had, niti se smqu nazivati
ovim imenom, ali ne postoji ni
vjerski opravdana smetnja za
ovakva okupljanja. To su najece
mjesta na kojima se narod sasta-
jao i prqe prihvatanja islama. Lju-
di se na ovim mjestima okupljaju,
pa kada to vec ine, nema smet-
nje da klanjaju namaz u dema-
tu, sluaju predavanja i ue dovu.
Takoder, ovakva okupljanja su u
pravilu dobro iskoritena za ire-
nje i promovisanje dobra, zago-
varanje javnog morala i ukaziva-
nje na drutvene devqacqe.
I pored mnotva razlika, hodo-
ace u svjetskim religqama ima i
dosta slinosti. Htjeti hodoastiti,
u svim religqama znai htjeti biti
kao i drugi vjernici. U islamu je
ova karakteristika najizraenqa,
jer sve hadqe u ihramima (bqe-
lim arama) isto izgledaju, pri
emu razliitosti nisu oevidne ili
im se ne pridaje znaaj.
Prqe nego se zaputi, hodoa-
snik ima cilj. Hodoace je put
u odredeno mjesto, s odredenim
ciljem, u odredenom vremenu.
Mjesto kojem je hodoace usmje-
reno je neko sveto mjesto. Koliko
god je vano doci na sveto mjesto,
podjednako je vano na tom mje-
stu susresti ljude koji su dopusti-
li da im to sveto mjesto oblikuje
ivot. Hodoace je odlazak s
planiranim povratkom. Ide se da
bi se vratilo natrag. Promqenjen,
obnovljen, drugaqi, bolji. Rqetki
su hodoasnici na koje sveto mje-
sto i iskustvo susreta sa drugim
ljudima nisu ostavili upeatljiv
trag, trajnu promjenu. Mnoge
hadqe se do kraja svoga ivota
rado sjecaju iskustava s hada,
prepriavaju ih, i tako uvaju
svjeinu i jainu ovih doivljaja
u svojim srcima. Sa posebnim za-
nosom kazuju o susretu s Kabom,
o Haderul-esvedu (Crnom kame-
nu), o Arefatu, Mini, Revdi, i mno-
gim znamenjima Boqim koja su
vidjeli i iskusili.
Hodoaste se krajolici ispu-
njeni mjestima o kojima nam go-
vore sveti tekstovi. Vjernici koji
hodoaste, pa tako i muslimani
pri obavljanju hada, odlaze na
vec poznata mjesta. Na hadu ih
ne upoznaju, nego se susrecu sa
poznatim, ali jo nedotaknutim.
Tako, itanjem Kurana i hadisa
buduci hadqa je vec stvorio pre-
dodbe o mjestima na koja ide.
Na licu mjesta, pak, susrecuci
se ponovo s poznatim tekstom,
hadqa vrlo brzo postane svje-
stan da se izmedu njega i svetih
mjesta nalaze stoljeca politikih i
drutvenih promjena. Mnoga ru-
enja i gradenja. Ipak, pored svih
vremenski razdaljina i zikih
izmjena svetih mjesta, vjernik i
dalje osjeca blizinu svetome, to-
plinu i ljubav. I dalje ive sjecanja
na dogadaje koji su se na tim mje-
stima odvili.
Po povratku, hadqa kazuje i
svjedoi drugima, te tako i u nji-
ma otvara istu udnju sa kojom je
i on krenuo na had.
U modernom svqetu ljudima
su se pruile nove mogucnosti
iz kojih su proistekle nove elje
i navike. Tako se uz hodoace
razvio i turizam. Jednako kao to
hodoasnik eli doci u dodir sa
svetim mjestima, turist eli doci
u dodir sa drugim i drugaqim, s
drugom kulturom, jezicima, kra-
jolicima, klimom, drugim okusi-
ma i mirisima.
No, razlika izmedu hodoa-
snika i turiste je velika. Hodoa-
snik je od poetka spreman na
susret sa svetim mjestima, i spre-
man je na promjene. tavie, elja
za promjenom lei u samoj odlu-
ci da se krene na put. Pogotovo u
islamu je ova elja za promjenom
izraena. Hadqa, nakon povrat-
ka, u pravilu zapoinje novi i-
vot, ostavlja rune navike koje
ima, izbjegava injenje grqeha a
trudi se da radi samo dobra i pla-
menita djela. Ispred svoga imena
dodaje titulu hadi, koja je upravo
zbog navedenih osobina hadqa
stekla poseban autoritet u dru-
tvu.
Turist nqe u potrazi za Bogom.
On traga za neobinim i nesvaki-
danjim iskustvima, eleci pro-
mjenu u svojoj svakodnevnici.
Zapravo, on trai udaljavanje od
svakodnevnice kako bi se od nje
odmorio. Hodoasnik ne trai
odmor. On ulae veliki trud i na-
por da bi stekao Boqe zadovolj-
stvo.
Senad Kusur, prof.
Es freut mich auerordentlich,
dass mich mit ihrem Imam Se-
nad Kusur eine uerst gute und
konstruktive Zusammenarbeit
verbindet. Es hat begonnen mit
den Planungen fr eine Fahrt von
Christen und Muslimen nach Bo-
snien im Jahr 2012. Es wird das
100-Jahr Jubilum der o zi-
ellen Anerkennung des Islam in
sterreich sein.
Eine andere gemeinsame,
wenngleich uerst traurige,
Aufgabe war die Beerdigung ei-
nes Kindes. Die Muuer ist Musli-
ma, der Vater Katholik. Vor dem
Rtsel des Leides sind wir alle
gleich machtlos. Die Menschen
erwarten sich von uns Religion-
svertretern, dass wir Honung
geben und mithelfen, damit das
Leben weiter gehen kann. Fr die
Familie war es ein groer Trost
als wir, Pfarrer und Imam, geme-
insam am Grab beteten.
Im Mai haben sie zur Feier der
Diplomberreichung fr Ihren
Has Abdulmedid Sqamhodic
eingeladen. Die Schnheit der
Koranrezitation ist ein Aspekt,
der leider nur wenigen Chri-
sten zugnglich und bewusst
ist. Auch die Gesnge ihrer Ju-
gendchre an diesem Abend wa-
ren ein Geschenk. Ich wnsche
ihnen sehr, dass sie viele Jugen-
dliche motivieren knnen, aus
dem Glauben heraus das Leben
zu gestalten. Ebenfalls wre es
notwendig, dass Christen noch
mehr vom Glauben der Muslime
sehen, kennenlernen und ver-
stehen. Mit ihrem Imam Senad
wollen wir Programme nden,
damit Christen und Muslime
sich gegenseitig besser verstn-
digen knnen und voneinander
lernen und protieren.
Im Jahr 1965 beschrieb die
Katholische Kirche im 2. Vati-
kanischen Konzil ihr Verhltnis
zum Islam und forderte die Kat-
holiken auf:
Deshalb mahnt die Kirche
ihre Shne und Tchter, da sie
mit Klugheit und Liebe, durch
Gesprch und Zusammenarbeit
mit den Bekennern anderer Reli-
gionen sowie durch ihr Zeugnis
des christlichen Glaubens und
Lebens jene geistlichen und sit-
tlichen Gter und auch die sozi-
al-kulturellen Werte, die sich bei
ihnen (den anderen Religionen)
nden, anerkennen, wahren und
frdern.
Das wre ein groer Wunsch,
dass wir uns bestrken in den
guten Gaben, die wir haben, und
dass wir so als religise Men-
schen beitragen zum Wohle der
Menschheitsfamilie wie auch
zum Lobe Goues.
In diesem Sinne erbiue ich fr
Sie Goues Segen!
Pfr. Martin Rupprecht
Iz naeg komiluka
Martin Rupprecht ist katholischer Pfarrer
in der Kirche Neufnaus (hinter der
Stadthalle) und Dechant der Kirche im 15.
Bezirk. Er ist der Islambeauhragte des Wi-
ener Erzbischofs Dr. Christoph Kardinal
Schnborn und leitet die Kontaktstelle
fr christlich-islamische Begegnung in
der Erzdizese Wien.
Liebe Nachbarn
in der bosnischen Moscheegemeinde!
P
rehrambeni obiaji i navi-
ke razlikuju se u razliitim
geografskim podrujima irom
svqeta. One su dio ivotnog sti-
la ili naina ivota i uslovljene
su zdravstvenim stanjem, sta-
rosnom dobi, ivotnim okrue-
njem, zanimanjem, kao i mno-
gim drugim faktorima. Isto tako,
prehrambeni obiaji pojedinaca
razlikuju se s obzirom na njihovu
pripadnost odredenoj religqi, ali i
etnikoj skupini.
Dolaskom u novo okruenje
zapadne civilizacqe, muslimani
se susrecu sa brojnim prehram-
benim proizvodima, koji esto
predstavljaju izazov i stvaraju e-
lju za njihovim konzumiranjem,
a pri tome je najece nepoznat
sastav takvih proizvoda. Kao
konzumenti takve hrane, musli-
mani su esto pod strahom da bi
neki od njenih sastojaka mogao
biti haram ili imati haram pori-
jeklo. S druge strane, industrqski
proizvodi su komercqalno i mar-
ketinki, svojim ukusom, izgle-
dom i bojom sve atraktivnqi, to
od vjernika zahtqeva oprez pri
odabiru takvih namirnica.
Marketi i trgovine u zemljama
Zapada nude brojne proizvode
razliitog geografskog porqekla,
tradicionalne proizvode kako
domacih, tako i proizvodaa iz
drugih zemalja.
Prema erqatskim propisima,
muslimanu nqe dozvoljeno da
kupuje robu koju ne poznaje.
Zato, prqe svake kupovine mo-
ramo se informisati o proizvodu
kojeg elimo kupiti, tj. moramo
znati ta kupujemo. Kada je ri-
je o hrani, to podrazumqeva da
obavezno itamo deklaracqu na
ambalai proizvoda, ali i da se
informiemo o pojedinim sastoj-
cima te hrane. Po analogqi, mu-
sliman je obavezan da ita tekst
na deklaracqi proizvoda i da po-
znaje ta bi moglo imati haram
sastojak.
Haram su sve vrste hrane koje
sadre meso zabranjenih ivo-
tinja, kao to je svinjsko meso,
meso divljih ivotinja, meso do-
zvoljenih ivotinja ako nqe za-
klano u Boqe ime, ako sadri
krv (koja je estrahovana i od nje
napravljen proizvod), strv, ili al-
kohol. Ponekad je vrlo teko pre-
poznati da li namirnica sadri
ta jedemo,
a ta bismo trebali jesti?
neku od ovih komponenti. Zato
se preporuuje samo kupovina
namirnica sa halal znakom.
Osim rizika od konzumacqe
haram proizvoda, postoje i rizi-
ci konzumacqe proizvoda koji
mogu tetiti i zdravlju. Navedeni
rizici su veci ako se vri konzu-
macqa hrane u koliinama koje
su neprimjerene. Savremeni in-
dustrqski prehrambeni proizvodi
esto sadre po zdravlje rizine
sastojke, kao to su: konzervansi,
sintetske boje, sintetske arome,
umjetna sladila, odredene vrste
emulgatora, itd. To sve oteava
izbor prehrambenih proizvoda
koje treba da su istovremeno i
zdravstveno sigurni i halal.
Kada je u pitanju zdravstvena
sigurnost hrane, manja je mo-
gucnost da hrana sadri tetne
sastojke ako je proizvedena po
savremenim standardima kao to
su ACCAP, ISO, ISS i sl.
Kada se govori o namirnicama
koje je neophodno konzumirati
svakodnevno kako bi se omoguci-
lo normalno funkcionisanje orga-
nizma, bitno je naglasiti da je naj-
vanqa namirnica u ishrani voda.
Naalost, voda iz javnih vodovo-
da, zbog sadraja sredstava za de-
zinfekcqu, esto sadri ostatke tih
sredstava koje unosimo u organi-
zam. Tako, opravdan je oprez kod
vecine stanovnitva kod konzu-
macqe, npr. hlorisane vode, te je
sigurnqe da se pqe airana voda
u kojoj je manja vjerovatnoca za
prisustvo tetnih materqa.
Kod konzumiranja hljeba, tjeste-
nine i drugih proizvoda od itarica,
uvqek se preporuuje konzu-
miranje proizvoda sa punim zr-
nom, kao to je integralni hljeb,
integralne tjestenine i sl. Naime,
ovakva vrsta hljeba pozitivno
utie na zdravlje, jer sadri siro-
va dqetalna biljna vlakna, vitami-
ne i minerale, te aktivne sastojke
koji poboljavaju imunitet orga-
nizma. Hljeb, tjestenine i slini
proizvodi od bqelog, raniranog
brana, gotovo da ne sadre ove
sastojke i esto su izvor samo pra-
zne energqe. Sa hljebom se unose
i velike koliine soli, jer hljeb sa-
dri od 1,5 % do 2,5 % soli, to je
posebno rizino za osobe osjetlji-
ve na visoki krvni pritisak uzro-
kovan unosom soli. Tako, kon-
zumiranjem hljeba od 0,5 kg na
dan, ovjek unosi oko 10 g soli,
to je duplo vie od maksimalno
preporuenog dnevnog unosa (5
g). Jednostavan zakljuak je, da
treba konzumirati crni hljeb i u
ukupnim dnevnim koliinama
kod odraslih osoba ne vie od 200
g na dan. Izrazita prednost daje
se crnom hljebu i integralnim tje-
steninama.
Hljeb je inae halal, ako je pro-
izveden sa halal pekarskim aditi-
vima. Medutim, esto se u hljebu
nalaze esteri viih masnih kiseli-
na, mono i diglicerida, te elciste-
in, koji mogu imati haram porqe-
klo. Tako, najece konzumirana
namirnica, hljeb, moe biti i naj-
eci haram proizvod koji se sva-
kodnevno konzumira, a da to ve-
cina muslimana i ne zna.
Voce i povrce treba konzumira-
ti svakodnevno, i ono je, uglav-
nom, svo halal. Za odraslu osobu
potrebno je da konzumira najma-
nje 400 do 500 g voca i povrca na
dan, ne ukljuujuci u navedenu
koliinu krompir. Voce moe da
sadri opasne ostatke mikotoksi-
na i pesticida, te ga je stoga po-
trebno prqe konzumiranja dobro
oprati i kupovati na mjestima
gdje se esto vri nadzor i kontro-
la od strane dravnih inspekcq-
skih organa. Voce i povrce sadre
izuzetno vane zatitne materqe
koje preveniraju mnoge bolesti,
naroito bolesti srca i krvoil-
nog sistema i, to je najvanqe,
poboljava probavu i spreava
opstipacqu (zatvor). Zbog toga
je i preporuka konzmiranja pola
kilograma voca na dan. Manje
koliine ostvaruju i manji efekat.
Od namirnica iz grupe mli-
jecnih proizvoda za sve uzraste se
preporuuje svakodnevno kon-
zumiranje koliine do 0,5 l kise-
log mlqeka, jogurta, kera, mla-
canica, ili ekvivalentne koliine
mladoga sira. Pri kozumiranju
mlqeka daje se prednost mlqeku
sa niim sadrajem masnoca od
0,9 % do 1,5 %, te kiselomlqenim
proizvodima.
Probiotici koji se nude na tri-
tu, nisu svi halal. Ovo je poseb-
no sluaj kod masnih sireva, jer se
jo uvqek proizvode sirila na ha-
ram nain, bilo da se dobqaju ge-
netskom modikacqom ili da se
dobqaju od ivotinja koje musli-
manima nisu dozvoljene za kon-
zumacqu (npr. iz svinjskoga elu-
ca), ili ivotinja koje nisu zaklane
na halal nain. Osobe starqe dobi
moraju biti oprezne u ukupnom
unosu tvrdih punomasnih sireva,
jer ovi sirevi sadre vece koliine
masnoca i holesterola.
Kada je rqe o konzumaci-
ji jaja, treba naglasiti da su ona
dobar izvor proteina i hranljivih
tvari, pri emu je vano voditi
rauna o tome da su jaja halal i
provjerena. Jaja su uglavnom ha-
lal, osim ukoliko ih nose kokoi
koje se hrane animalnim namir-
nicama, kotanim branom, ili
ako se hrane svinjskim pekom, a
to je vrlo est sluaj u zemljama
Zapadne Evrope.
Takoder, kod konzumiranja
jaja postoji i veliki rizik od trova-
nja bakterqom salmonelom, tako
da je preporueno kupovati jaja
u marketima, koja su industrqski
proizvedena, dakle na farmama
gdje se vri redovna kontrola, a
nqe preporueno kupovati jaja u
slobodnoj prodaji. Zdrave osobe
bi trebale sedmino konzumirati
do desetero jaja.
Konzumacqa pilecega mesa,
koje je, ukoliko je zaklano na ha-
lal nain, naelno halal, zahtqeva
od konzumenta da vodi rauna i
o tome da je pile prethodno hra-
njeno na halal nain. Dakle, meso
peradi je halal samo ukoliko je
hranjeno na halal nain i ukoliko
je zaklano na halal nain. Sve vrste
peradi, da bi bile halal, moraju biti
hranjene biljnom hranom, tj. itari-
cama, odnosno hranom za perad,
i ne smqu biti hranjene svinjskim
masnocama, to se esto koristi u
ishrani peradi zbog brega rasta.
Takoder, ne smqe se pojaviti, tzv.
delala, tj. perad ne smqe kljucati
izmet. Svakako je vano naglasiti
da se sa ivotinjama mora postu-
pati na human nain i pri samom
inu klanja, to zahtqevaju i zakoni
Europske unqe.
U Bosni i Hercegovini se go-
dinje pojede u prosjeku 12 kg
peradi po glavi stanovnika, dok
je ovaj prosjek u Europskoj unqi
27%, a u cqeloj Europi 22%. Pile-
ce meso je meso koje se najece
konzumira, izmedu ostaloga i
zato to je najjehinqe. Preporu-
ena konzumacqa pileceg mesa
jeste tri puta sedmino. Prednost
se daje bqelom pilecem mesu, tj.
pilecim prsima. Poslqe kruha, o
kojem smo prethodno govorili,
najeci haram u ishrani moe
biti pilece meso. Muslimani koji
istinski ele potovati norme svo-
je vjere moraju konzumirati halal
pilece meso.
Sljedeca namirnica u lancu
ishrane koja se najece upotre-
bljava jeste riba. Preporueno
je najmanje dva puta sedmino
konzumirati ribu. to se pak tie
halala u koritenju ribe u ishrani,
moe se reci da su muslimanima
generalno dozvoljene sve vrste
riba. Ipak, postavlja se pitanje da
li je dozvoljeno konzumirati ribe
koje se hrane drugim ribama?
Ribe koje su biljojedi imaju svo-
ju prednost. Ono to se naroito
preporuuje u cilju zdravlja, jesu
ribe sjevernih mora, kao to su
losos, haringa, bakalar, ali i ribe
junih mora, kao to je skua, sar-
dela i sl. Manje su preporuene
slatkovodne ribe, ali i one sadre
vane spojeve, kao to su omega
3 masne kiseline.
Ono to je u sljedecem stupnju
prehrane, jesu razliiti industrp-
ski proizvodi, prera!evine od mesa,
kao to su patete, naresci, traj-
ne i polutrajne kobasice, suho-
mesnati proizvodi, i sl. Oni vrlo
esto mogu da sadre haram sa-
stojke. Naime, kobasice, iako se
deklariu kao pilece, po zakonu
mogu sadravati i svinjsko meso,
jer je dominantno pilece meso,
pa odredeni procenat svinjskoga
mesa se slobodno dodaje. To je ra-
zlog da je samo znaajna tvrdnja
da je halal meso samo ono koje je
provjereno od strane kompenten-
tne i eminentne agencqe za halal
certiciranje, kao to je Agenci-
ja za certiciranje halal kvalitete iz
Tuzle. Druge agencqe u Europi
su upitne, jer medunarodno pra-
vo dozvoljava da svaka Islamska
zajednica, pa ak i svaki demat,
ima pravo da autoritativno izda
certikat za odredeni proizvod
da je halal. Tako moemo esto
naici na greke da je halal certi-
katom deklarisano ak i svinjsko
meso, ili proizvodi koji pored
pileceg ili govodeg mesa sadre
i procenat svinjskoga mesa, to
je apsurdno. Kao primjer haram
sastojaka kod preradevina od
mesa, jeste i koritenje ovojnice
za kobasice koja ima haram pori-
jeklo (esto svinjsko).
Kada je u pitanju zabrana kori-
tenja svinjskog mesa u prehrani,
muslimani ne trebaju tragati za
objanjenjem zato je ono zabra-
njeno. Bespotrebne su tvrdnje da
je svinjsko meso zabranjeno zato
to sadri vece koline holeste-
rola, te da zbog toga nqe zdravo.
Njega muslimani ne konzumira-
ju samo zato to ga vjera zabra-
njuje u ishrani. Ne treba ulaziti u
naune rasprave da bismo poku-
ali obrazloiti ovu zabranu.
Takoder, i u judaizmu je za-
branjena upotreba svinjskoga
mesa. Stoga i preporuka musli-
manima da, ukoliko ne mogu
naci halal meso, neka slobodno
konzumiraju koer meso, jer i ono
je zaklano u ime Boga. Meso sa
koer oznakom je, uglavnom, vrlo
kvalitetno meso. U ovom sluaju,
ivotinja je zaklana na pravilan
nain, u ime Boga, i u potpunosti
je iskrvarila.
Kada je rqe o industrpskim pre-
hrambenim proizvodima, treba na-
glasiti da i kolaci, keksovi, biskviti,
cokolade, bombone, i sl. esto mogu
imati haram sastojke, jer mogu
sadravati emulgatore razliitog
porqekla, a vrlo esto i elatin
svinjskoga porqekla. Najece se
koristi svinjski elatin, jer je dugo
vremena postojala opasnost od
kravljeg ludila, te se u industrq-
skoj proizvodnji govedi elatin
nqe koristio. Svinjski elatin je i
jehinqi, i to je dodatni razlog za-
to se ece koristi u industrqskoj
proizvodnji ivotnih namirnica.
U proizvodnji se koristi i riblji
elatin. On je muslimanima do-
zvoljen (halal), ali samo ukoliko
riba nqe hranjena hranom ivo-
tinjskog porqeklom od ivotinja
koje su muslimanima zabranjene
u ishrani.
Sve namirnice koje sadre alko-
hol u bilo kojem obliku, muslima-
nima nisu dozvoljene u ishrani.
Zahtjev islama je da se pri-
likom konzumiranja jela i pica
ne pretjeruje, te je preporueno
ece konzumiranje hrane, ali u
malim koliinama. Ovo savje-
tuje i savremeni nutricionizam.
Tako je preporueno da se tokom
dana jede najmanje tri puta, po
mogucnosti est do sedam puta,
sa tri glavna obroka i sa dva do
tri meduobroka. Takoder, ishra-
na treba da bude raznovrsna.
Tako se preporuuje svakodnev-
no konzumiranje razliitih vrsta
voca, integralni kruh 300 do 400 g
dnevno, zavisno od tjelesne mase
osobe, pqenje vode, najmanje 30
do 40 ml po kilogramu tjelesne
mase (tako osoba koja je teka 80
kg treba piti oko 2,5 litara vode
dnevno), i drati se principa ne-
pretjerivanja u ishrani.
Posebnu panju treba obratiti
kada je u pitanju upotreba soli.
Ne bi se smjelo koristiti vie od
5 g soli dnevno, za odrasle oso-
be. Veliki oprez treba posvetiti i
kada je rqe o konzumiranju bi-
jeloga ecera. Nqe preporueno
konzumirati vie od 20 do 30 g
ecera dnevno, to podrazumqe-
va i unos ecera kroz slatkie. Bi-
jele masnoce treba svesti na mini-
mum, kao to su bqeli margarin,
kravlji maslac, i sl. Preporuka je
da se i bqelo brano izbjegava, jer
je ono isti krob koji se u orga-
nizmu vrlo brzo pretvara u glu-
kozu, tj. ecer, i ulazi u krvoilni
sustav, te stvara opterecenje za je-
tru, a kao posljedica se vrlo esto
pojavljuje ecerna bolest. Danas
smo svjedoci da se broj ecernih
bolesnika u protekih petnaestak
godina nekoliko puta multipli-
cirao. Prqe dvadeset godina broj
ecernih bolesnika u Europi bio
je 0,51 %, a danas je 6,7 %. Ra-
una se da ce za dvadeset godina
u Zapadnoj civilizacqi broj ecer-
nih bolesnika porasti na 20 %!
Zato poseban oprez moramo
obratiti na tzv. etiri bqele opa-
snosti, a to su: bqelo ranirano
brano, so, ecer i bqele masnoce.
Pored zdrave i redovne ishra-
ne, neophodno je da se posveti
panja i redovnoj zikoj aktiv-
nosti. Vano je da se unose do-
voljne koliine tenosti u orga-
nizam, umjereno konzumiraju
integralne itarice, konzumira
namanje pola kilograma raznovr-
snog voca dnevno (po mogucno-
sti voca sa pet razliitih boja), ali
i upotrebljava mlqeko sa malom
koliinom masnoce. Konzumira-
nje crvenoga mesa treba se svesti
na samo jednom sedmino. Pre-
poruuje se konzumiranje ribe
dva do tri puta sedmino, pileceg
mesa dva do tri puta sedmino,
a vrlo rqetko konzumacqa slatki-
a, posebno baklave, hurmaica,
i sl. (Nqe preporueno vie od
jednom sedmino.) Prednost se
daje jelima koja se konzumiraju
kaikom.
Sa hranom moramo biti opre-
zni, ali u hrani trebamo i uiva-
ti. Muslimanima nqe zabranjeno
uivati u blagodatima ovoga svi-
jeta. Jedno od prvih zadovoljsta-
va sa kojima se ljudsko bice susre-
ce jeste majino mlqeko, a nakon
toga dolazi se u dodir i upoznaju
ostala raznovrsna jela, voce i po-
vrce, kao posebne blagodati Bo-
qe. Muslimani ne trebaju samo
jesti da bi odrali ivot, musli-
manima je dozvoljeno i da jedu
radi uivanja, ali da uvqek budu
svjesni ove blagodati koju nam
je dao Allah, d.. Kada Bog lju-
dima opisuje raj, u svim svetim
knjigama, opisuje ga spominjuci
voce i ostale vrste hrane. Lqepo
je i dozvoljeno uivati u bajram-
skom jelu nakon ramazana.
prof. dr. Midhat Jai
Historija Bosne i Hercegovine
u vrijeme Osmanskog carstva
Sultan Mehmed II Fatih (29/30. mart 1432 - 3. maj 1481.) osman-
ski sultan, za vrqeme njegovone vladavine Osmansko carstvo
proirilo se i na prostore BiH
C
ovjek koji je omogucio ulazak
Bosne u sastav Osmanskog
carstva, sultan Mehmed II Fatih,
bio je jedan od najuspjenqih voj-
skovoda Osmanskog carstva u ci-
jeloj njegovoj historqi. Pod njego-
vom komandom je 1453. godine
osvojen Carigrad, a potom je sta-
vio pod kontrolu cqelu Anadolqu,
te dao sebi titulu Fatih to znai
Osvaja. Za vrqeme svoje vlada-
vine, sultan Fatih je potpuno uni-
tio venecqansku armqu u Grkoj,
te osvojio Moldavqu i Madarsku,
a bio je u procesu pripreme velike
invazqe na Italqu, kada je 1481. go-
dine umro.
Ahdnama dokument koji je
28. 5. 1463. godine, sultan Mehmed
II Fatih dao kustodu Bosanske
kustodqe fra Andelu Zvizdovicu
predstavlja jedan od najstarqih
dokumenata o potivanju ljudskih
prava i sloboda u historqi. Napi-
sana je 326 godina prqe Francuske
revolucqe 1789. godine i 485 godi-
na prqe Medunarodne deklaracqe
o ljudskim pravima usvojene 1948.
godine.
Tekst navedene Ahdname, koja
se i danas uva u muzeju Franje-
vakog samostana u Fojnici, glasi:
Mehmed, sin Murad-Hanov, vaz-
da pobjedonosni! Zapovped casnoga,
uzvienoga sultanskoga znaka i svpe-
tle tugre osvajaca svpeta, jest sljedeca:
Ja, Sultan Mehmed-Han, (dajem) na
znanje cpelom svpetu, da su posjednici
toga carskoga fermana, bosanski du-
hovnici, nali moju veliku milost, pa
zapovpedam: Neka niko ne smeta i ne
uznemiruje spomenute ni njihove cr-
kve. Neka (mirno) stanuju u mom car-
stvu. A oni, koji su izbjegli, nek budu
slobodni i sigurni. Neka se povrate i
neka se bez straha u zemljama moga
carstva nastane u svojim samosta-
nima. Ni moje Visoko Velicanstvo,
ni moji veziri, ni moji slubenici, ni
moji podanici, niti iko od stanovnika
moga carstva neka ih ne vrpe!a i ne
uznemiruje, ni njih, ni njihov ivot,
ni njihov imetak, ni njihove crkve.
Pa i to, ako bi iz tu!ine doveli koje-
ga covjeka u moju dravu, da im je
doputeno. Buduci da sam spomenu-
tima milostivo dao tu carsku zapovi-
jed, kunem se sljedecom Velikom Za-
kletvom; Tako mi Stvoritelja zemlje i
neba, koji hrani sva stvorenja, i tako
mi sedam Musafa (Svetih Knjiga),
i Velikog Bopeg Poslanika (Muha-
meda) i 124.000 Bopih Poslanika i
tako mi sablje, koju paem, niko nece
protivno uciniti ovomu to je napisa-
no, dok ovi budu pokorni mojoj slu-
bi i vjerni mojoj Zapovpedi. Pisano,
28. maja 1463. u taboru Milodra.
FATIH SULTAN MEHMED
Osmansko carstvo je bilo voj-
na organizacqa qi je admini-
strativni sistem bio dizajniran za
obezbjedivanje prqe svega dvqe
stvari: regruta za vojsku i novca
za placanje te vojske. Ovaj sistem
dosljedno je provoden, prven-
stveno kroz porezne registre sta-
novnitva iz kojih su se vrlo pre-
cizno mogle vidjeti, to se Bosne
tie, dvqe vane historqske inje-
nice. Naime, prva se tie procesa
prelaska Bonjaka na islam, jer su
ovi poreski registri razvrstava-
li Bonjake po vjeroispovjesti, a
druga potvrduje da u Bosni nqe
bilo nikakvog masovnog doselja-
vanja Turaka ili bilo kojeg drugog
naroda, to bi znaajno promjeni-
lo etniku sliku Bonjaka.
Prvi porezni registar Osman-
sko carstvo uspostavlja u Bo-
sni vec 1468. godine, i iz njega
se vidi da u prvih pet godina
osmanske vladavine nqe veliki
broj Bonjaka preao na islam.
Iz poreznog registra iz 1520. go-
dine, primjetan je znatan porast
prelaska stanovnitva na islam,
tako da broj Bonjaka muslima-
na prelazi 45% od ukupnog broja
Bonjaka. Takoder, poznati su i
podaci o vjerskoj pripadnosti sta-
novnitva Bosne iz 1624. godine,
koje je zabiljeio albanski kato-
liki svecenik Peter Masarechi,
prema kojima u Bosni ivi oko
150.000 Bonjaka katolika, oko
75.000 Bonjaka pravoslavaca i
ak 450.000 Bonjaka muslima-
na. Dakle, moe se zakljuiti da
se prelaenje Bonjaka na islam
nqe desilo preko noci, niti je bilo
prisilno, vec da se radi o procesu
koji je trajao oko 150 godina.
Iz prethodno spomenutih
poreskih registara, moe se pra-
titi i jedan poseban proces, a to
je irenje pravoslavlja po Bosni.
Tokom srednjovjekovne dra-
ve Bosne, pravoslavlje je ireno
medu Bonjacima bogumilima,
sa gotovo nikakvim rezultatom.
Izuzev neto malo pravoslava-
ca u jugoistonom dqelu Bosne,
pravoslavlje nigdje drugdje nqe
uhvatilo korqena medu Bonjaci-
ma i u vrqeme srednjovjekovnog
bosanskog kraljevstva. Medutim,
po ulasku Bosne u sastav Osman-
skog carstva, vidljiv je znatan po-
rast broja pravoslavaca u Bosni,
kada se pojavljuju gdje ih nikada
nqe bilo, to se objanjava inje-
nicom da je Osmansko carstvo
preferiralo njih u odnosu na ka-
tolike, prvenstveno iz razloga to
se konstantno ratovalo sa velikim
brojem katolikih zemalja.
Bosna je cqelo vrqeme unutar
Osmanskog carstva imala po-
vlateni status u odnosu na sve
druge zemlje koje su bile u njego-
vom sastavu. Bonjaka feudalna
gospoda je, ne samo zadrava-
la svoje posjede, nego je imala i
pravo unutar svojih porodica na
nasljedivanje istih. Tokom vre-
mena, Bonjaci u Bosni su potpu-
no preuzeli lokalnu vlast u svoje
ruke, to nqe bio sluaj sa naro-
dima u ostalim zemljama koje su
se nalazile u sastavu Osmanskog
carstva.
U zemljama unutar Osman-
skog carstva bilo je vie vrsta
civilnih zakona, a generalno su
sprovodeni na lokalnom nivou
od strane kadpe. Kadqa je bio naj-
vanqi administrator na lokal-
nom nivou, i oblast nad kojom je
on administrirao se zvala kadiluk.
Odredeni broj kadiluka je inio
sandak, nad kojim je administra-
Ahdnama - dokument koji je 28.
5. 1463. godine, sultan Mehmed II
Fatih dao fra Andelu Zvizdovicu
cqa bila od strane vojske. Vie
sandaka inili su ejalet, odnosno
paaluk, koji je predstavljao najve-
cu drutveno politiku jedinicu.
Do 1580. godine Bosna je ima-
la status sandaka, a od 1580. go-
dine stie status ejaleta. Bosanski
ejalet bio je pod upravom pae ili
begler-bega, a u sebi je ukljuivao
cqelu modernu Bosnu, plus dqe-
love Bosne koji se danas nalaze
u sastavu Hrvatske, Crne Gore i
Srbqe.
Prvo sjedite bosanskog eja-
leta bilo je u Banjoj Luci, koje se
1639. godine seli u Sarajevo, za-
tim u Travnik 1697. godine, da bi
se 1850. godine. njegovo sjedite
ponovo vratilo u Sarajevo.
Iako je Bosna bila pod vlacu
muslimana, to uopte nqe uticalo
na slobodu vjeroispovqesti pri-
padnika ostalih religqa. Dravna
politika se nqe sastojala u tome
da se Bonjaci prisile da predu na
islam, niti da se prisiljavaju da se
ponaaju kao muslimani. Drav-
na politika se uglavnom sastoja-
la u tome da se zemlja dri pod
kontrolom i da se porez Osman-
skom carstvu redovno isplacuje.
Nikakve smetnje nisu pravljene
katolicima, pravoslavcima ili je-
vrejima, kojima je u potpunosti
bilo dozvoljeno da se ponaaju
po svojoj vjeri i njenim zakonima
u njihovim sopstvenim sudovi-
ma.
Veoma znaajna godina za
Bonjake jeste 1631. godina, kada
Mehmed Hevaji Usku iz Do-
brnje kod Donje Tuzle, objavlju-
je bosansko-turski rjenik, koji
je bio i prvi zvanini bosanski
rjenik. Za cqelo vrqeme uprave
Osmanskog carstva nad Bosnom,
bosanski jezik bio je jedan od
slubenih jezika unutar Carstva.
Autograf ovoga rjenika nalazi se
u Uppsali (vedska).
Na vojnom planu, u periodu
pod osmanskom vladavinom,
Bonjaci bivaju regrutovani i ue-
stvuju u mnogim ratovima koje
je vodilo Osmansko carstvo, od
rata protiv Austrqe u periodu od
1593. do 1603., rata sa Venecqom
(Mlecima ili Bnecima) od 1640.
do 1669. godine, kao i u ponov-
nom ratu protiv Austrqe 1663.
godine. Nakon posljednjeg nave-
denog rata protiv Austrqe, dola-
zi do primirja, koje traje sve do
1683. godine, kada se rat nastav-
lja. U periodu od 1684. do 1687.
godine, austrqanci postepeno
osvajaju Madarsku, koja je uglav-
nom bila pod vojnom kontrolom
bosanskih spahqa, to je prouzro-
ilo veliku migracqu Bonjaka iz
Madarske u Bosnu. Takodjer, Ve-
necqa je izvrila veliki napad na
Bosnu 1685. godine, koji je bio
uspjeno odbqen.
1697. godine, deava se jed-
Ferhat-paina dama (Ferhada) u Banja Luci - izgradena
1579. godine. Ubraja se u najuspjenqa arhitektonska ostvarenja
bosanske arhitekture 16. stoljeca.
na od najteih invazqa na Bosnu
od strane austrqske vojske, pod
komandom princa Eugena Sa-
vojskog. Poslqe pobjede u junoj
Madarskoj, oko 6000 austrqskih
vojnika dopire ak do Sarajeva i
njegove branioce zatie potpuno
nespremne za borbu, te 23. okto-
bra 1697. godine gotovo potpu-
no spaljuju Sarajevo, koje je tada
bilo sjedite bosanskog ejaleta i
poprilino veliki grad sa preko
120 damqa. Austrqska vojska
biva ubrzo potisnuta iz Bosne, a
sam rat sa Austrqancima se zavr-
ava tako to dolazi do sklapanja
Karlovakog mira, koji je sklo-
pljen u Sremskim Karlovcima
1699. godine. Ovaj rat je bio prvi
veliki vojni poraz Osmanskog
carstva, jer Madarska i Transilva-
nqa bivaju preputeni Austrqi, a
veliki dio Dalmacqe i Grka pre-
laze pod nadzor Venecqe.
Rezultat proteklih ratova sa
Venecqom i Austrqom, odnosno
gubljenje velikog teritorqa, bio
je veliki udarac za Osmansko
carstvo, koje je jedva doekalo
prvu priliku da ponovo zapone
rat sa Venecqom, to se i dea-
va 1714. godine, poslqe krenja
odredenih odredaba Karlova-
kog mira od strane Venecqe.
Austrqa ponovo postaje saveznik
Venecqi te biljee veliku pobjedu
nad Osmanskim carstvom kod
Novog Sada (Petrovaradin) 1716.
godine, dok su svi njihovi napadi
na Bosnu bili uglavnom uspje-
no odbqeni. Poslqe toga dolazi
do sklapanja novog mira u Poa-
revcu 1718. godine, poslqe ega
Austrqa i Venecqa uzimaju neke
dqelove Bosne, te se uspostavlja
dananja jugozapadna granica
Bosne.
Sve navedeno je rezultiralo
da Osmansko carstvo povisuje
poreze Bonjacima, te se deava-
ju velike pobune Bonjaka 1727.,
1728., 1729. i 1732. godine.
1788. godine razvqen je plan
o osvajanju Balkana od strane
ruske carice Katarine Velike i au-
strqskog cara Josipa II, te ubrzo
vre veliki napad na Bosnu. Na
poetku rata obecavaju da ce po-
tivati slobodu vjeroispovqesti
svim Bonjacima muslimanima,
ukoliko poloe oruje i predaju
se, a takoder su se nadali velikoj
podrci Bonjaka katolike i pra-
voslavne vjeroispovqesti u cqe-
lom tom planu. Kada, 1788. go-
dine, ulaze u Bosnu, jedan mali
dio Bonjaka, zaista, i pristupa
austrqskoj vojsci, ali velika veci-
na Bonjaka svih vjeroispovqesti
prua estok otpor Austrqanci-
ma na samoj granici Bosne, ne
doputajuci njihov daljni prodor.
Bonjacima je ila na ruku inje-
nica da zbog te agresqe i Rusqa i
Austrqa bivaju izloene velikom
diplomatskom pritisku, zbog
ega su 1791. godine konano
odustale od agresqe. Zauzvrat,
osmanski sultan odobrava au-
strqskom caru ocqelni status
zatitnika krcana koji ive
unutar Osmanskog carstva.
Spomenuti ratovi i pobune
doveli su do znaajnih drutve-
nih i politikih promjena unutar
Bosne. Najvanqa promjena je
bila uspostava kapetanpa u Bosni.
Kapetan je bio vojni administrator
u pograninim pojasevima i nje-
gov zadatak je bio da uspostavlja
vojsku, provjerava putnike koji
su prelazili granicu, odrava pu-
teve sigurnim od razbojnika i da
izvrava razne druge policqske i
administrativne dunosti. Kape-
tanqe su mogle biti manje ili vece
od kadiluka. Tokom 17-tog sto-
ljeca, sistem kapetanqa znatno je
bio proiren na unutranjost ze-
mlje, a takoder su bile proirene i
ingerencqe samih kapetana, tako
da su neke porodice poele da
tretiraju kapetanqe kao nasljednu
institucqu. Kapetanqe su postoja-
le jedino u Bosni. U svojoj sutini,
kapetanqe su predstavljale sko-
ro apsolutnu nezavisnost Bosne,
to se tie lokalne uprave, dok se
morao placati porez Osmanskom
carstvu, bez razlike.
U vrqeme sklapanja Karlo-
vakog mira 1699. godine, u
Bosni je bilo 12 kapetanqa, da bi
krajem 18-tog stoljeca njihov broj
porastao na 32, pokrivajuci prak-
tino cqelu Bosnu.
1813. godine, sultan pokuava
da umanji ovu nezavisnost, te a-
lje u Bosnu Siliktar Ali-pau, koji
je imao zadatak da zapone pro-
ces ukidanja kapetanqa u Bosni.
Sultan uskoro alje veliku vojsku,
sainjenu od turskih i albanskih
vojnika da pokore Sarajevo, a ta-
kodjer 1820. godine izvreni su
napadi na Mostar i Srebrenicu, te
su ubqena dva kapetana iz Banja
Luke i Dervente. Novi sultan Ma-
hmut II, 1826. godine vri veliku
reformu vojske, to nailazi na ve-
liki otpor u Bosni, te sultan alje
Abdurahman-pau iz Beograda
da izvri ove reforme u Bosni, ali
on postie veoma malo uspjeha u
tome.
1831. godine die se velika po-
buna Bonjaka na elu sa Husein
Kapetanom Gradaevicem za
autonomqu Bosne. Te iste godine,
bosanska vojska na elu sa Hu-
sein Kapetanom Gradaevicem
osvaja Travnik i zarobljava Vezi-
ra, te ga javno poniava, tjerajuci
ga da skine novu reformsku
odjecu i obue tradicionalnu no-
nju. Zatim, bosanska vojska od
preko 25.000 vojnika nanosi veli-
ki poraz Velikom Veziru na Koso-
vu, a 12. septembra 1831. godine,
u Sarajevu, i zvanino proglaava
autonomqu Bosne. To je prakti-
no znailo da Bosna dobiva punu
nezavisnost, iako je diplomatski
porueno sultanu da ce se i da-
lje on smatrati vrhovnim vlada-
rom Bosne. Nakon toga, sultan
uspqeva da unese neslogu medu
Bonjake, i pridobqa na svoju
stranu Ali-agu Rizvanbegovica i
Smail-agu Cengica, te alje veliki
vojni kontigent od preko 30.000
vojnika na Sarajevo, te bosanska
vojska doivljava veliki poraz u
maju 1832. godine. Husein Ka-
petan Gradaevic se povlai u
Austrqu, a pokret za autonomqu
Bosne, odnosno za punu neza-
visnost Bosne, biva uguen tek
1850. godine.
1836. godine nekoliko kapeta-
na iz okoline Bihaca die pobunu,
koja je bila krvavo uguena od
strane vojnih trupa iz Anadolqe.
Sljedeca velika pobuna se desila
1840. godine, kada je ponovo ve-
zir bio istjeran iz Travnika, ali i ta
pobuna biva uskoro ugaena od
strane regularnih trupa Osman-
skog carstva.
1850. godine sultan alje u Bo-
snu Omer-pau Latasa, koji do
kraja 1850. godine uspostavlja
potpunu kontrolu nad Bosnom i
ukida kapetanqe, te uvodi novi
sistem vlasti, koji je dqelio zemlju
u 9 oblasti, od kojih je svaka bila
pod vlacu Kajmakama.
1877. godine, Rusqa zajedno sa
Austrqom, objavljuje rat Osman-
skom carstvu i vec poetkom
1878. godine Rusi dolaze skoro
do Istanbula, poslqe ega dolazi
do primirja, gdje su Rusi bili ti
koji su diktirali uslove, koji su ili
puno vie njima u prilog, nego
njihovim saveznicima Austri-
jancima. Po ovome sporazumu
Rusqa obezbjedjuje Bugarskoj da
se znatno proiri i dobqe gotovo
punu autonomqu od Osmanskog
carstva. Bosna je po tom dogovo-
ru ostala dqelom Osmanskog car-
stva, uz velike reforme, i po lanu
14. toga sporazuma bosanski pri-
hodi se od tada, pa u naredne tri
godine, moraju troiti iskljuivo
u bosanske svrhe.
Ova situacqa je bila prilika
za Bonjake da ponovo pokrenu
pitanje autonomqe Bosne, to je
u medunarodnim krugovima
shvaceno kao opasnost od no-
vih sukoba, tako da ovaj mirov-
ni sporazum biva korigovan u
julu 1878. godine u Berlinu, na
uvenom Berlinskom kongre-
su, gdje je odlueno da Bosna,
iako teoretski i dalje u sastavu
Osmanskog carstva, bude oku-
pirana i administrirana od strane
Austro-Ugarske.
Poznati upravitelji
Bosne u vreme
Osmanskog carstva
Ishak-beg je bio drugi kra-
jinik Bosne. Postavljen je na taj
poloaj od strane Porte u vrqeme
kad je osmanska Bosna u svom
sastavu imala samo Fou, Cajni-
e, Pljevalje i Nevesinje.
Sjedite ove male pokrajine
(Bosna sve do 1463. godine nqe
zvanino postala sandak) bilo je u
kasabi Foi. Tani datumi poet-
ka i zavretka njegove vladavine
su nepoznati, ali je zabiljeeno da
je vec 1415. godine vodio napade
na hrvatske banove u Dalmacqi
i Slavonqi. Vec sljedece godine
njegovi novi vojni poduhvati su
prikljuili cqelo podruje izmedu
Viegrada i Vrela Bosne Osman-
skom carstvu. 1419. godine Is-
hak-beg po carskom naredenju
osvaja jo vie podruja, ukljuu-
jui i Trebinje. Pola ovog novog
podruja pripojio je Osmanskom
carstvu a pola dao Sandalju Hra-
nicu. 1428. godine, pod pritiskom
Ishak-begovih napada, Srbqa je
pristala da placa dizju.
Potujuci sultanovu zapovi-
jed, prema kojoj je bilo neop-
hodno da se panja usmjeri na
madarske zemlje prema zapadu,
Ishak-beg je za nekoliko mjeseci
uspio da prodre u Madarsku sve
do Temivara i da zauzme mnogo
robova. Smqenjen je sa poloaja
Bosanski paaluk u periodu oko 1593-1606.
bega Bosne i premjeten u neku
drugu pokrajinu carstva. Njegov
sin, Isa-beg, postao je bosanski
krajinik 1454. godine, dok je
njegov unuk Gazi Mehmed-beg
bio esti bosanski sandak-beg.
Zabiljeeno je da je Ishak-beg bio
oslobodeni rob jednog Ervenos-
bega.
Isa-beg Ishakovi je bio za-
dnji krajinik bosanskog krajita
i drugi sandak-beg osmanske
pokrajine Bosne te glavni osniva
Sarajeva i Novog Pazara. Njego-
va vladavina u Bosni je trajala
od otprilike od 1454. do 1463.
godine. Zbog njegovog dopri-
nosa razvoju zemlje on je danas
jedan od najpoznatqih likova iz
Osmanskog razdoblja bosanske
historqe. Bio je sin prvog bega
Bosne, Ishak-bega, i otac estog
bosanskog sandak-bega Gazi
Mehmed-bega.
Gazi Husrev-beg (1480.-1541.)
je bio bonjaki beg u Osman-
skom carstvu u prvoj polovini
16. vqeka. Bio je sposoban vojni
strateg i smatra se najznaajnqim
namjesnikom osmanske Bosne.
Roden je u Serezu u Grkoj. Otac
mu je bio Bonjak iz Trebinja, dok
mu je majka bila Selduka, kcer-
ka sultana Bajazida II.
Gazi Husrev-beg je ratovao
protiv Mleana, Madara i ostatka
bosanskog kraljevstva koje se bu-
nilo protiv Osmanskog carstva.
Za manje od tri godine osvojio je
Knin, Skradin i Ostrovicu. Nakon
ratnih uspjeha, Gazi Husrev-beg
je odlukom carskog divana ime-
novan bosanskim sandak-be-
gom.
Pod vodstvom Gazi Husrev-
bega, Osmanska vojska je brzo
napredovala u ratovanju. Gazi
Husrev-beg je takoder osvojio
utvrdene gradove Greben, So-
kol, Jezero, Vinac, Vrbaki Grad,
Liva, Karmatin, Boac, Udbinu,
Vranu, Modru i Poegu.
Osim vojnih uspjeha, Gazi
Husrev-beg je imao ogroman
uticaj na razvoj Bosne, naroito
grada Sarajeva. Obnovio je Ca-
revu damqu i izgradio uvenu
Gazi Husrev-begovu damqu,
biblioteku, medresu, sahat-kulu,
bolnicu i mnoge druge poznate
zgrade.
Gazi Husrev-beg je izgubio i-
vot u bici u Crnoj Gori 1541. go-
dine. Njegovo tqelo je preneeno
u Sarajevo i sahranjeno u haremu
njegove damqe. Iznad vrata na
turbetu pie: Neka svaki dan mi-
lost Bopa i blagoslov na njeg pada.
Gazi Ferhat-paa Sokolo-
vi je bio graditelj i utemeljiva
Starog Grada Banja Luke ili Do-
njeg ehera. Bio je rodak vezira
Mehmed-pae Sokolovica. Od
1566. do 1574. godine Ferhat-pa-
a je bio kliski Sandak-beg, od
1574. do 1588. prvi Begler-beg a
od 1580. do 1588. i paa.
Ferhat-paa Sokolovic je 1573.
godine prenio sjedite bosanskog
paaluka iz Travnika u Banja
Luku koje je ostalo u Banjoj Luci
sve do 1639. godine. Pri kraju
svog ivota bio je unaprqeden i
za namjesnika budimskog paa-
luka. Ferhat-paa je imao mnoge
zadubine od kojih je najznaaj-
nqa damqa Ferhadqa sa kojom
je i utemeljen Donji eher Banja
Luke. Ferhat-paa Sokolovic je
urbzano izgradivao Banja Luku,
pa je u periodu 1579. do 1587.go-
dine, izmedu rqeke Vrbasa i po-
toka Crkvene podigao 216 javnih
gradevina, a medu njima su naj-
poznatqe karavan-saraj, hambari
za ito, nova arqa sa oko 200
zanatskih i trgovakih ducana.
Ferhat-paa je ostavio iza sebe
jo znamenitih javnih objekata u
krajevima gdje je doprirala nje-
gova vlast, kao naprimjer: dami-
ja u tvrdavi Zemunik kod Zadra,
mekteb u tvrdavi Vrani kod Za-
dra, hamam u Kostajnici, hanovi
u Livnu, Ravnom, Dobrunu, Kra-
tovu. itd.
Priredio: Devad Gazibara, ing.
Gazi Husrev-begova medresa, Sarajevo

Selam 06

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Selam 06

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Razlozi objave Kurani-Kerima 4

Ajeti koji imaju svoju istoriju 4

You might also like