Prof. dr. sc. Z.

Prelec ENERGETSKA POSTROJENJA Poglavlje: 8

(Rashladni tornjevi) List: 1
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

RASHLADNI TORNJEVI

Rashladni tornjevi su ureaji (izmjenjivai topline voda/zrak) pomou
kojih se neiskoritena energija (toplina) iz energetskih postrojenja, preko
rashladne vode s kojom se hlade kondenzatori i ostali hladnjaci u
postrojenju, predaje okolini.
Rashladni sustavi s rashladnim tornjevima spadaju u tzv. cirkulacijske
rashladne sustave, a prema nainu izmjene topline mogu biti:
- otvoreni (tzv. vlani) s direktnim kontaktom izmeu zraka i vode,
- zatvoreni (tzv. suhi).

Prednosti otvorenih (vlanih) rashladnih tornjeva:
- Vea efikasnost hlaenja u odnosu na zatvorene (suhe) rashladne
tornjeve,
- Primjena na mjestima gdje nema dovoljno raspoloive koliine vode za
protono hlaenje,
- Ekoloki prihvatljiviji u odnosu na protone rashladne sustave.

Kod zatvorenih (suhih) rashladnih tornjeva izmjena topline vri se
konvekcijom i kondukcijom preko izmjenjivakih povrina, dok se kod
otvorenih (vlanih) rashladnih tornjeva, pored direktne konvekcije
izmeu povrine estica rasprene vode, prijenos topline i mase zbiva
takoer uslijed otparivanja dijela vode koja se uslijed toga hladi.

Ovisno o nainu dovoenja zraka, rashladni tornjevi mogu biti:
- s prirodnim strujanjem zraka (toranjska hiperbolina izvedba)
- s prisilnim strujanjem zraka (popreno, protustrujno).



Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKA POSTROJENJA Poglavlje: 8
(Rashladni tornjevi) List: 2
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Rashladni tornjevi s prirodnim strujanjem zraka
(hiperbolina izvedba)




Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKA POSTROJENJA Poglavlje: 8
(Rashladni tornjevi) List: 3
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Rashladni tornjevi s prisilnim strujanjem zraka





Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKA POSTROJENJA Poglavlje: 8
(Rashladni tornjevi) List: 4
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Shema rashladna tornja s prisilnim poprenim strujanjem zraka


Ispune rashladna tornja s poprenim prisilnim strujanjem zraka

Zagrijana rashladna voda


Ohlaena rashladna voda


Zagrijani vlani zrak
Zagrijana rashladna voda


Zrak iz
okoline
Zrak iz
okoline
Sabirni bazen
Distribucijski
bazen
Toranjske
ispune
Ventilator

Zrak
V
o
d
a

Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKA POSTROJENJA Poglavlje: 8
(Rashladni tornjevi) List: 5
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Shema rashladna tornja s prisilnim protusmjernim strujanjem zraka




Ispune rashladna tornja s protusmjernim prisilnim strujanjem zraka



Zrak iz okoline
Zagrijana
rashladna voda
Zrak iz okoline
Toranjske
ispune
Distributor
vode
Sabirni
bazen
Ventilator
Ohlaena rashladna voda
Voda
Zrak
Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKA POSTROJENJA Poglavlje: 8
(Rashladni tornjevi) List: 6
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

OSNOVNI PRORAUN RASHLADNOGA TORNJA




Temperaturni raspon hlaenja

Temperaturni raspon hlaenja definiran je kao razlika ulazne
(zagrijane ) i izlazne (ohlaene) vode iz rashladna tornja.
U praksi se kree od 6 do 12
0
t
C.
w
=t
2
-t

1

t
W
Visina tornja
t
2
t
1
t
vl,t
Zrak
Voda





T
e
m
p
.

Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKA POSTROJENJA Poglavlje: 8
(Rashladni tornjevi) List: 7
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


Priblienje temperaturi vlana termometra

Zahvaljujui tome to se prijenos topline kod vlanih rashladnih tornjeva
zbiva najveim dijelom uslijed ishlapljivanja, voda se moe ohladiti do
temperature koja je nia od temperature okoline, odnosno teoretski do
temperature vlana termometra.
U realnosti, vlani rashladni tornjevi hlade vodu do temperature t
1
koja
je 3 do 8
0
C iznad temperature vlana termometra t
vl,t
(ovisno o veliini
tornja i relativnoj vlanosti okolnoga zraka). Razlika izmeu izlazne
temperature vode iz rashladna tornja t
1
i temperature vlana termometra
t
vl,t
t
, to ustvari predstavlja priblienje temperaturi vlana termometra,
pokazatelj je kvalitete izvedbe rashladna tornja, odnosno
vl,t
=t
1
-t
Temperatura vlana termometra definirana je kao temperatura
isparivanja filma vode u struji zraka kod neke vlanosti i temperature
okoline.
vl,t


Efikasnost rashladna tornja

Efikasnost rashladna tornja definirana je omjerom stvarnoga i
teoretskoga temperaturnog raspona hlaenja, odnosno:

t vl
h
t t
t t
, 2
1 2

=




Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKA POSTROJENJA Poglavlje: 8
(Rashladni tornjevi) List: 8
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Materijalna i energetska bilanca rashladna tornja


Gubici vode u rashladnome tornju:
m
w
=m
wi
+m
ws
+m
gdje je:
wo
m
wi
m
gubitak vode zbog otparivanja
ws
m
- gubiak vode zbog odstrujavanja (odnoenja) kapljica
wo

gubitak vode zbog odsoljavanja
Povratna zagrijana voda
m
w
, T
2
Zagrijani vlani zrak
m
zr
, h
2
, X
2
, (m
wi
+m
ws
),


Voda za dopunu
m
wi
+m
ws
+m
o

Ulazni (okolni) zrak
m
zr
, h
1
, X
1


Odsoljavanje
m
o

Polazna ohlaena voda
m
w
, T
1
Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKA POSTROJENJA Poglavlje: 8
(Rashladni tornjevi) List: 9
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Na otparivanju vode temelji se glavni efekt hlaenja, odnosno odvoenja
topline u vlanome rashladnom tornju, a nastala koliina vodene pare
iznosi se zajedno sa zrakom kojemu se na taj nain poveava vlanost od
X
1
( na ulazu ) do X
2

( na izlazu iz tornja).
Koliina otparene vode (m
wi
m
):
w
c
w
(T
2
-T
1
) = m
wi
m
r
wi
=m
w
c
w
(T
2
-T
1
m
)/r
wi
=4,18 m
w
(T
2
-T
1
m
)/2450
wi
=0,0017m
w
(T
2
-T
1
gdje je:
)
c
w
r - latentna toplina isparivanja vode [2450 kJ /kg]
- specifina toplina vode [4,18 kJ /kg K]

Koliina zraka (m
zr
m
) za rashladni toranj:
wi
=(X
2
-X
1
)m
m
zr
zr
= m
wi
/(X
2
-X
1
gdje je:
)
m
zr
X
potrebna koliina zraka za rashladni toranj [kg/h]
1
- sadraj vode u zraku na ulazu u toranj [kg
H2O
/kg
zr
X
]
2
- sadraj vode u zraku na izlazu iz tornja [kg
H2O
/kg
zr

]
Koliina vode koja se moe otpariti zavisi prvenstveno o stanju okoline,
odnosno o relativnoj vlanosti okolnoga zraka te temperaturi suhog i
vlanoga termometra. Porastom vlanosti okolnoga zraka smanjuje se
koliina vode koja u danim uvjetima moe otpariti u tornju, pa se na taj
nain smanjuje i temperaturni raspon hlaenja, odnosno rashladni uin
tornja.

Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKA POSTROJENJA Poglavlje: 8
(Rashladni tornjevi) List: 10
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


Gubici vode zbog otparivanja iznose priblino 1,5 do 2,5 % u odnosu na
koliinu vode u cirkulaciji.
Gubici vode zbog odstrujavanja (m
ws

):
Ovi gubici zavise prvenstveno o hidrodinamskoj konstrukciji
rashladna tornja (prirodna ili prisilna cirkulacija zraka), izvedbi
odstranjivaa kapljica, te o uvjetima strujanja oko tornja (vjetar).
Gubici zbog odstrujavanja (m
ws

) mogu biti 0,3 do 2,5 % u odnosu
na koliinu vode u cirkulaciji.
Gubici vode zbog odsoljavanja (m
wo

):
Ovi gubici zavise o dozvoljenoj koncentraciji soli u rashladnoj vodi.
Koncentracijski broj C je omjer koncentracije soli u cirkulacijskoj
vodi unutar rashladnoga sustava u odnosu na koncentraciju soli u
dodatnoj (svjeoj) vodi.
Dozvoljeni koncentracijski broj C zavisi o kemijskoj obradi rashladne
vode radi sprjeavanja taloenja kamenca, korozije te
mikrobiolokoga rasta.
- Vei koncentracijski broj uvjetuje sloeniju i skuplju kemijsku
obradu rashladne vode, ali manje trokove za dodatnu vodu zbog
manjih gubitaka odsoljavanja.
- Manji koncentracijski broj ima za posljedicu veu koliinu vode
koja se odsoljava (vee gubitke vode), ali manje trokove kemijske
obrade rashladne vode.
U praksi je uobiajeno koncentracijski broj C =2 do 5.





Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKA POSTROJENJA Poglavlje: 8
(Rashladni tornjevi) List: 11
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Bilanca koliine soli u vodi koliina vode koja se isputa
odsoljavanjem

Da bi se odrao zadani koncentracijski broj C u rashladnoj vodi, koliina
soli koja se unosi dodatnom vodom za dopunu gubitaka treba biti
jednaka koliini soli koja se iz rashladna sustava iznosi odsoljavanjem i
odstrujavanjem (vodom koja se otparuje ne iznose se soli), prema
jednadbi bilance soli:

m
wi
+m
ws
+m
wo
=C(m
ws
+m
wo
Iz ove jednadbe proizlazi koliina vode koju treba kontrolirano
isputati radi odsoljavanja da bi se konventracija soli u vodi odrala u
dozvoljenim granicama, odnosno da bi se odrao odreeni
koncentracijski broj C.
)

Odabrani koncentracijski broj C treba biti predmet optimizacije
pogonskih trokova, odnosno:
- trokova dodatne vode,
- trokova kemijske obrade vode u rashladnome sustavu,
- utjecaja uvjeta zatite okolia.