SEMINARSKI RAD

PROIZVODNJA MEDA












2

SADRAJ:

1. UVOD.........................................................................................................3
2. PROIZVODNJA MEDA.4
3. SASTAV MEDA.........................................................................................5
4. VRSTE MEDA...........................................................................................6
5. NEKVALITETAN MED............................................................................9
6. UPOTREBA MEDA I DOZIRANJE........................................................10
7. PAKOVANJE I UVANJE MEDA.........................................................11
8. KALENDAR PROIUVODNJE MEDA....................................................12
9. ZAKLJUAK...........................................................................................13
10. LITERATURA........................................................................................14









3

1. UVOD

Med je vjekovima ovjeku hrana, sladilo i lijek, ima veliku nutritivnu vrijednost,
specifian okus i miris, proizvode ga pele medarice i ne moe se industrijski proizvesti.
Med ima preko 180 razliitih materija, mnogobrojnih organskih kiselina, razliitih vitamina,
minerala, enzima, voska, peludnih zrnaca i eterinih ulja.
Zbog skladnog sastava, med je bioloki vrijedna hrana za djecu i odrasle.
Vjekovima je koriten kao sladilo, a zbog svoje nekvarljivosti i kao sredstvo za konzerviranje
hrane, sve dok se na kulinarskoj sceni nije pojavio eer.
Meutim, u sveoptem povratku prirodi i pravilnoj prehrani, med ponovo postaje
svakodnevna namirnica.
Med je lako probavljiv, brzo i gotovo u potpunosti se iskoritava, po svom sastavu med je
prirodni invertni eer, oboljava rad svih organa, jaa otpornost organizma, isti krv od toksina i
olakava resorpciju mnogih supstanci.
Prirodno svojstvo meda je kristalizacija, a kristalizirani med se iz vrstoga stanja u tekue vraa
zagrijavanjem na temperaturi od 45C.
Hranjivost meda je vrlo velika jer sadri i do 3200 kilo kalorija u 1 kg.
Kvalitet meda zavisi od vrste izvora (cvijea) sa kojeg pele uzimaju nektar, pa su tako izuzetno
cijenjeni medovi od ljekovitih usnatica (kadulja, majina duica).
PROIZVODNJA MEDA
Med je slatka hrana koju pele izrauju tako to sakupljaju sokove nektara ili i druge slatke
sokove koji se nau na ivim dijelovima biljki, obogate je supstancama iz svoga tijela , u tijelu je
prerade, spreme u sae i konzerviraju (poklope sae) nakon to dozri.
Osnovna sirovina od koje pele proizvode med je nektar. Pele radilice stare oko 20 dana poinju
izlaziti iz konice i sakupljati nektar. Ukoliko nema dovoljno pela da sakupljaju nektar u odnosu
na koliinu koju lue biljke, za vrijeme dobrih panih prilika, onda pele i ranije poinju izlaziti
iz konice. Za vrijeme dobrih panih uslova pele lete oko 1,5 do 2 kilometra od konice u
potrazi za nektarom, a u loijim panim uvjetima 3 do 4 kilometra pa i vie.
Pele siu nektar pomou rilica i prenose ga u konicu u svom mednom mjehuru. U pun medni
mjehur stane oko 50 mm
3
nektara. Za jedan kilogram nektara potrebno je oko 15.000 punih
mednih mjehura, ali da bi se dobio jedan kilogram meda potrebno je tri kilograma nektara.
Meutim, rijetko kada je medni mjehur posve pun, a i tokom leta pela potroi dio nektara koji
nosi, tako je za jedan kilogram meda potrebno izmeu 100.000 i 150.000 letova.
4

Radi sakupljanja nektara pojedina pela izlijee prosjeno 10 puta na dan, a svaki let traje
prosjeno oko pola sata.
Pele u povoljnim prilikama proizvedu vie meda u odnosu na koliinu koja im je potrebna za
prehranu i vrijeme zimovanja. Viak meda pelari uzimaju, to je cilj praktinog pelarstva.
Viak meda u prosjenim panim prilikama koje pele proizvedu kod stacionarnih drutava je
oko 10 do 20 kilograma po konici u toku jedne sezone. Med koji proizvode pele u
stacionarnim drutvima, tj. drutvima koja su smjetena na jednom mjestu, je vrhunskog
kvaliteta. Pele tokom itave sezone sakupljaju nektar sa razliitih vrsta biljaka i takav med je
proizveden od vie vrsta nektara te ima veu ljekovitu vrijednost.
Prinos vika meda se moe poveati na 50 do 100 kilograma po konici ukoliko se pele sele sa
jedne pae na drugu tokom sezone. Med proizveden na ovaj nain je jednosortan, to znai da je
nastao od nektara jedne biljne vrste.
SASTAV MEDA
Med se sastoji od eera (oko 76%), vode (oko 18%) i ostalih sastojaka koji ine oko 6%.
Glavnu karakteristiku medu daje eer (slatkou), zatim voda (da je tekuina), a sastavni dijelovi
koji se nalaze u manjim koliinama odreuju razlike izmeu raznih vrsta meda. Te razlike su
boja, aroma i okus.
eeri
eer u medu nije jedne vrste, nego se sastoji od tri vrste eera. To su voni eer (fruktoza),
kojeg ima najvie u medu (oko 41%), groani eer (glukoza), kojeg ima oko 34% i obini
eer (saharoza) kojeg ima izmeu 1 i 2%. Omjer jedne vrste eera prema drugojzavisi o izvoru,
tj. cvijetnoj pai, a donekle i o enzimu invertazi koja razlae obini eer na groani i voni. Taj
enzim nalazi se u cvijetu iz kojeg pele sakupljaju nektar, ali je on prisutan i u samom organizmu
pele.
Ostali sastojci
U ostale sastojke spadaju: minerali, proteini, kiseline i neodreene tvari. Omjer ovih sastojaka
razlikuje se od jedne vrste meda do druge.
Minerali
Minerala ima oko 3,68%. Iako to u ukopnom sastavu meda ne ini veliki iznos, minerali u medu
podiu vrijednost meda za ljudsku ishranu. Med sadri uglavnom ove minerale: kalij, hlor,
sumpor, kalcij natrij, fosfor, magnezij, silicij, eljezo, mangan i bakar. Kada se posmatraju
prosjene vrijednosti, tamnije vrste meda su bogatije mineralima nego svijetlije. Naravno,
pojedinano mogu se nai tamnije vrste koje su siromanije od nekih svjetlijih vrsta.
5

Proteini
Kao sastavni dijelovi baljaka dolaze u med iz naktara i polena. Proteini u medu mogu biti u vidu
vrlo sloene grae ili u obliku jednostavnih spojeva, tj. amino-kiselina.
Kiseline
Kiseline su takoer sastavni dijelovi meda. Prije se smatralo da pele eludcem ubacuju pelinji
otrov u eliju saa sa medom i da ga tako konzerviraju. S obzirom da je jedan od glavnih
sastojaka pelinjeg otrova mravlja kiselina, smatralo se da u medu ima i mravlje kiseline. ak su
neki ljudi odvraali druge da ne troe med radi toga. Istraivanja su pokazala da su sasvim druge
kiseline koje se nalaze u sastavu meda, uglavnom jabuna i limunova kiselina.

VRSTE MEDA
Prema izvoru iz kojieg je nastao, med se moe podijeliti na cvijetni med i medljiku. Cvijetni med
potie uglavnom od cvijetova razliitih biljaka, dok medljikovac potie iz slatkih tekuina koje
neki insekti izbacuju kao viak hrane, hranei se sokom biljke na kojoj se nalazi.
Cvijetni med
Dijeli se na mnogo vrsta, a glavni faktor odreivanja kojoj vrsti ripada je biljka od koje je
sakupljen nektar za njegovu proizvodnju.
Neki od poznatijih vrsta meda su: bagremov, lipov, kestenov, vrijeskov, kaduljin itd.
Svaku od ovih vrsta je jednostavno razlikovati po boji, okusu i nekim drugim
osobinama.Bagremov med (Robinia pseudoacacia)

Po vrijednosti za pelarstvo bagremu pripada prvo mjesto. U izboru zemlje vrlo je skroman, pa
raste i na najslabijoj vrsti zemlje, pa ak i na ivom pijesku. Najvee bagremove ume na
prostorima bive Jugoslavije nalaze se u Vojvodini. Rijetko zasaen bagrem ima veu kronju,
bogatiji je cvijetom, dobiva vie sunca, pa zato medi bolje od bagrema u umi. Cvjetanje
bagrema dolazi u prvoj polovoni maja, dok su pele jo nerazvijene, pa ga ne mogu maksimalno
iskoristiti. Na jednom mjestu bagrem cvjeta oko 12 dana. Izluivanje nektara pogoduju tople
noi, sa dosta jutarnje rose, a dani trebaju biti umjereno topli bez vjetra. Na povoljnom vremenu,
jake zajednice prikupe na bagremu za desetak dana po 50 kilograma nektara. Na bagremu u toku
jedne pae prosjeno se moe izvrcati oko 20 kilograma meda po konici.
ist bagremov med, bez primjesa, vrlo je svijetao, staklasto proziran, gotovo bezbojan. Slabog je
mirisa. Po okusu podsjea na sok bagrema. Vrlo je blag i ugodan. Zreo bagremov med je gust.
6

Od invertnog eera sadri vie vonog nego groanog, pa se zato dugo dri u tekuem stanju.
Tako zna ostati po godinu danada se ne kristalizira. Pri niskoj temperaturi je ljepljivi istee se
poput tijesta. Vrlo je pogodan za zimovanje pela.
Lipov med
Lipa ima vie vrsta, ali se tee razlikuju. Lipova stabla su lijepa i velika, s jakim pravilnim
kronjama. Listovi lipa su raznolikog oblika i veliine. Lipa cvjeta od polovine juna do polovine
jula mjeseca. U Bosni i Hercegovini su najznaajnije lipove ume na Majevici i Grmeu.
Medenju lipe pogoduju zatiena stanita u kotlinama gdje zrak stagnira. Potrebni su topli i lijepi
dani sa dovoljno vlage u zraku. Medenju pogoduju blage i lagane kieu doba cvjetanja. Na naim
prostorima se rijetko kada dobije vie od 20 kilograma meda po konici na lipovoj pai.
Lipov med je blagout do zelenkast. Vrlo jakog je mirisa po cvijetu. Ugodnog je slatkog i otrog
okusa, ali malo gori. Zbog prejakog mirisa i gorine neki ga potroai ne podnose. Kristalizira
se za jedan do dva mjeseca, tvorei sitne kristale. Pele na njemu dobro zimuju.
Kestenov med Pitomi kesten raste u samoniklim umama. Zbog plodova ubraja se meu
voke, a zbog mjesta i naina rasta meu umsko drvee. Kesten je vrlo visokog i
razgranatog stabla. Listovi su produeno ovalni, na rubovima nazubljeni. Poinje cvjetati u
junu mjesecu. Cjetanje pojedinog stabla traje oko 10 dana, ali poto sva stabla ne
procvjetaju odjednom, produi se na 20 dana. Prvih dana slabo medi, daje samo polen, ali
ako je vijeme toplo, sa dosta vlage u zraku zna dobro mediti. Pele zatrpaju konicu
polenom kao ni na jednoj drugoj pai. Od ukupnog unosa oko polovina ja polen. Dnevni
prinosi mogu se kretati do 5 kilograma. Najvei ukupni prinos moe biti od 10 do 15
kilograma meda.
Med je svijetlo ut, vrlo jakog i otrog mirisa. Slatkog je trpko-gorkog okusa, zbog ega ga
potroai ne uzimaju redovno. Ne kristalizira nekoliko mjeseci. Nije pogodan za zimovanje pela
na njemu.
Vrijeskov med
Viegodinji je odrvenjeli polugrmi koji je visok do 50 cm, ljuskastih listova, sa blijedim ili
ljubiastim cvjetovima. Cvjeta od poetka augusta pa do mrazova. Povoljna su mu podruja sa
obiljem padavina. Kod nas ga ima mjestimino. Prinosi iznose najvie 3 kilograma na dan i
obino se proizvede od 10 do 15 kilograma. Interesantno je da su prinosi uglavnom stalni, da
nema iznenaenja. Ovaj med ima jo jednu karakteristiku, a to je da se teko vrca iz saa.
Med je ut ili tamnout. Slabog je mirisa, ugodnog specifinog okusa. Kristalizira se nakon 2-3
mjeseca. Uz pomo miroskopa moe se razlikovati od svih ostalih vrsta meda po prisutnosti
igliastih kristala. Pogodan je za zimovanje pela.

7

Kaduljin med
Kadulja (alfija, slavulja, pelin) je samonikla biljka. Ima je u Hercegovini i ima znaaju ulogu u
uvanju zemlje da je ne raznosi bura. Najboljim predjelima smatraju se prostori od Dubrovnika
prema Matkoviu i Trebinju. Kadulja je viegodinji odrvenjeli grm iz kojeg izraste po vie
mladica do 70 cm visine. Listovi su uski, ovalni, na rubovima malo nazubljeni. Cvjetanje traje
oko 20 dana. Rana kadulja poinje cvjetati krajem aprila. Najprije ona blie moru, pa se pomjera
prema unutranjosti i planinama., gdje se cvjetanje zavrava polovinom juna mjeseca. Poslije
bagrema je najvrijednija kaduljina paa za pele. KAdulja najbolje medi kada je toplo vrijeme sa
dosta vlage u zraku. Pogoduje joj sitna lagana kia. Bez kadulje ne bi bilo opstanka pelama u
krnim krajevima, ili se ne bi isplatilo pelariti.Kaduljin med je ugodnog do malo gorkog okusa.
Ima izrazit miris po cvatu biljke. Dugo se dri u tenom stanju. Kristalizira u srednje krupne
kristale, ali ni tada nije pretvrd. Boja joj varira jer istovremeno cvjeta vinova loza koja utie na
boju.
Medljika
Nisu sve medljike jednakog kvaliteta. Najkvalitetnijom smatra se jelova medljika. Nakon nje
hrastova medljika, koju izbacuju titaste ui na hrastu. Manje kvalitetne smatraju se vrbova i
bukova medljika. Medljika je karakteristina i po tome to je obogaena mineralima, zbog ega
je cijenjena kod potroaa.
NEKVALITETAN MED
Zaista je teko prepoznati nekvalitetan med, tanije nije teko proizvesti falcificirani med.
Postoje dvije vrste falcificiranog meda, onaj koji je proizveden bez posredstva pela i onaj koji je
proizveden uz pomo pela. Drugim rijeima, onaj koji je proizveden u kanti i konici.
Najprimitivniji i najjednostavniji nain je da se obini eer otopi u vodi i dobije gusti sirup, te
da se pomijea sa prirodnim medom. Tako se poveava koliina meda i eer proda (podvali) po
visokoj cijeni. Umjesto eera koristi se i groani eer (glukoza) koja se kupi u obliku gustog
sirupa. I jedan i drugi falcifikovani med se mogu jednostavno otkriti pomou polariskopa.
Prirodni cvijetni med je optiki lijevo aktivan, a otopina eera i glukoze su desno aktivni. Ako
se cvijetnom medu doda izvjesna koliina eernog sirupa ili glukoze, uz dekstrozu koja ve
postoji u medu, a koja je takoer desno aktivna, polarizacija skree udesno, i falcificirani med
postaje optiki desno aktivan, ime se razlikuje od prirodnog cvijetnog meda. Mnogo je tee
ako se za falcificiranje upotrijebi invertni eer. On se otkriva pomou hemikalije koja se zove
anilinski hlorid. isti med ostaje nepromijenjen, a falcificirani se oboji u crveno. Ovaj nain nije
uvijek pouzdan. Med i invertni eer po svom sastavu su vrlo slini. Med, kao prirodan
proizvod, sadri u sebi mineralnih sastojaka, koji se ne mogu nai u otopini invertnog eera od
rafiniranog eera.
8

U novije vrijeme nesavjesni pelari imaju obiaj da pele prihranjuju obilno u toku sezone pele
sa eernim sirupom. Pele invertuju taj sirup prenosei ga u sae. Iako je takav med proizvod
pela, ne moe se uzeti da je pravi med jer je u njemu sam eer, bez ostalih sastojaka prirodnog
meda koji mu daju potpunu vrijednost. I takav med se moe raspoznati. Pele nikada ne uspiju
da dodanu saharozu izvertuju u potpunosti. Ako uzorak sumnjivog meda pokazuje vei postotak
saaroze nego to je obini med ima, postoji sumnja da je taj med dobiven od eera. Raspoznaje
se i po tome to u sebi ne sadri mineralne sastojke.
Postoji jo faktora koji mogu pomoi u raspoznavanju lanog meda, ali otkrivanjem tih metoda,
usavravan je i nain proizvodnje lanog meda. Kombinacijom vie metoda i analizom meda po
dmokroskopom moe se doi do podataka da li ima osnove za sumnju u analizirani med. Jedina
sigurna metoda je da med kupujete od osobe u koju imate povjerenja i za koju ste sigurni da Vam
nee podvaliti ili da pokuate za svoje potrebe pelariti sa nekoliko konica ukoliko imate uslove
za to.
UPOTREBA MEDA I DOZIRANJE
Med je prije svega vrijedan hranjivi proizvod. Svakodnevna upotreba meda pozitivno utie na
ovjekov organizam i ne teti organizmu kao to je to sluaj sa veinom lijekova koji se koriste u
medicini. Med ne razdrauje sluzokou digestivnog sistema i dobro se apsorbuje, te brzo
oslobaa neophodnu energiju. Za razliku od drugih eera, bre prolazi kroz bubrege.
Treba voditi rauna da se med ne zagrijava na temperaturi veoj od 6oC, mada je bolje da
temperatura bude i nia. Ako koristite med da zasladite aj, napravite ga, saekajte da se malo
ohladi pa onda dodajte med. Na taj nain sprjeavate da doe do unitavanja hranjivih materija
koje se nalaze u medu.
Takoer, ne treba pretjerivati sa koliinom meda koja se konzumira u toku dana.
Preporuena dnevna koliina meda za odraslu osobu je izmeu 60 i 100 grama, rasporeenu u tri
djela (ujutro, tokom dana i prije spavanja). Preporuena dnevna koliina meda za djecu mlau od
10 godina je 30 grama, takoer bi se trebalo uzimati rasporeeno tri puta u toku dana.
Za sasvim malu djecu se preporuuje u manjim koliinama i to iskljuivo kao zaslaiva.