www.BesplatniSeminarskiRadovi.

com

EKOLOKA PROIZVODNJA MEDA
U prirodi postoje dva izvora slatkih sokova iz kojih pele proizvode med: nektar i
medljika (medena rosa).
Nektar je slatki sok koji izluuje medonosno bilje iz posebnih lijezda - nektarija.
One se obino nalaze u cvijetu biljke. Kemijski sastav nektara kao i koncentracija
eera u njemu, razliit je i ovisi o vrsti medonosnog bilja. Med proizveden od
nektara naziva se cvjetni med.
Medljika (medna rosa) je slatki sok koji izluuju razne vrste lisnih ui. Med
proizveden od medljike naziva se med medljikovac. Pele skupljaju slatke sokove u
prirodi i donose ih u konicu u svom usnom mjehuru. U usnom mjehuru (ustima)
pele nektar se mijea s tvarima koje pela lui iz svojih lijezda. Po dolasku u
konicu pela sakupljaica predaje skupljeni nektar mladim pelama
hraniteljicama, ije lijezde imaju veu sposobnost da pretvaraju sloene eere u
jednostavne eere. Daljnji postupak sastoji se u tome da pele odlau nektar u
elije saa, ali samo do polovice elije kako bi suvina voda iz nektara to prije
isparila, istovremeno pod djelovanjem fermentacije poveava se koncentracija
eera u nektaru to kroz neko vrijeme dovodi do zgunjavanja nektara i njegovo
pretvaranje u med.

Nema pele koja proizvodi lo med, lo med rezultat je loeg pelara!

2. SASTAV MEDA
Glavni sastojci meda su eer (oko 76%), voda (oko 18%) i ostalo (oko 6%).
Osnovnu karakteristiku medu daju eer, a ostali dijelovi koji se u medu nalaze u
manjim koliinama presudni su za razliku izmeu raznih vrsta meda (boja, aroma,
okus).
eer se u medu sastoji od tri vrste eera:
Voni eer ( fruktoza ili levuloza ), kojeg u medu ima najvie, oko 41%
Groani eer (glukoza ili dekstroza), oko 34%
Obini eer (trani ili saharoza) kojeg ima najmanje 1-2%
Meusobni omjer raznih vrsta eera u medu zavisi o izvoru, odnosno cvjetnoj
pai, a donekle i o enzimu invertrazi koji rastavlja obini eer na groani i voni.
Taj se enzim ve nalazi u cvijetu iz kojeg pele sakupljaju nektar, ali je prisutan i u
samom organizmu pele. Zreo med nema vie od 2% obinog eera, zato jer
enzim invertraza rastavlja obini eer na jednostavne eere. Enzim invertraza
nastavlja svoje djelovanje u medu i poslije vrcanja, ako grijanjem meda ili kakvim
drugim postupkom nije bio uniten, tako da stajanjem med zori, tj. ima sve manje
obinog eera.
Ostali sastojci meda, njih oko 6% su dekstrini, minerali, proteini, kiseline i
vitamini.

Njihov je omjer u sastavu meda vrlo razliit u pojedinoj vrsti.
Minerali su vrlo vani za rast i zdravlje ljudskog tijela. Poznata je vrijednost eljeza
kod stvaranja krvi ili pak kalcija za izgradnju kostiju. Med uglavnom sadri
sljedee minerale: kalij, sumpor, kalcij, natrij, fosfor, magnezij, silicij, eljezo,
mangan, bakar.
Proteini, kao sastavni dijelovi biljaka u med dolaze iz nektara i peluda.
Kiseline koje se nalaze u medu su uglavnom jabuna i limunska, a vitamina ima u
vrlo malim koliinama. U medu su pronaeni: Vitamin C i neki vitamini B
kompleksa .Koliina vitamina u medu ovisi o biljci s koje pele sakupljaju nektar ,
o zrelosti meda, o peludu u medu. Ta mala koliina dobrodola je nadopuna unosu
vitamina u svakodnevnoj prehrani. U medu su jo pronaena i eterina ulja koja mu
daju karakteristinu aromu. No, te su tvari vrlo labilne i lako ishlape grijanjem
meda.


3. SVOJSTVA MEDA
3.1.Kristalizacija
Nastane kad groani eer ne ostaje vie tekui u medu, nego se pretvara u vrstu
tvar, kristale. Kristalizacija zahvaa samo jedan sastavni dio meda, dekstrozu.
Drugi dio levuloza, i dalje ostaje u tekuem stanju i tvori tanki tekui sloj oko
kristala dekstroze. Kristalizirani med dobiva neku slinost s

krutim eerima pa se zato i naziva ueereni med. Takav med mijenja i boju i
okus. Kristalizacija ovisi o stupnju koncentracije eera u medu i omjeru groanog
i vonog eera. to je vie groanog eera, a manje vonog, kristalizacija je bra
i jaa i obrnuto. Med se u novom, mladom sau sporije kristalizira, a u starom ili
vrcani bre.

3.2. Vrenje
Mogunost kristalizacije je manja, to je sadraj vode u medu vei. Gui je med
zasieniji groanim eerom i zato skloniji kristalizaciji. Za vrenje vrijedi upravo
suprotno pravilo. to je med rjei to je skloniji vrenju. Med I. klase ne smije imati
vie od 20% vode u sebi. Taj se postotak inae kree izmeu 13% i 21%, ve
prema vrsti meda i stadiju zrenja. Zato je vrlo vano da se med iz konica ne vadi
prerano, dok nije potpuno poklopljen.

4. MED U LJUDSKOJ PREHRANI

Industrijska proizvodnja eera zadovoljila je sve vee potrebe ljudi, koje pak
proizvodnja meda nije mogla, pa je tako potisnula potronju meda na tetu ljudske
potrebe.
Obini eer ili saharoza je disaharid i tijelo ga najprije pomou enzima rastavlja na
groani eer (dekstrozu) i voni (levulozu), tj. invertira ga. Budui je med ve
prirodni invertni eer na ga organizam ne treba rastavljati. Med je probavljiviji i
zato pogodniji za ljudski organizam, a osobito za malu djecu koja su osjetljivije
probave, za bolesnike i starije ljude.
Dokazano je i da organizam zadrava u sebi vie kalcija dobivenog u hrani, ako se
obini eer zamijeni medom, a isto vrijedi i za magnezij. Med, pomae i u
stvaranju hemoglobina u krvi.
Vitamini, proteini i neke druge tvari, iako ih u medu nema mnogo, ipak daju
prednost medu u ljudskoj prehrani. Osim za ljudsku hranu med se koristi i u
kozmetici, u medicini, kao antiseptik za rane, za izradu nekih mirisa itd. Takoer
treba spomenuti i proizvode pelinjih aktivnosti kao to su vosak, pelud, matina
mlije, propolis, koji sami ili kombinaciji sa medom postaju ne samo vrijedne
namirnice, nego se koriste i u medicinske svrhe. Tako se npr. propolis koristi u
narodnoj medicini za lijeenje gnojnih rana, opekotina, uljeva, bradavica itd.
Pelud, bogat korisnim tvarima djeluje protiv slabokrvnosti, normalizira rad
probavnih organa, popravlja apetit i radnu sposobnost, sniava krvni tlak, te
poveava koliinu hemoglobina u krvi.

5. PELE

Pele med proizvode na isti nain najmanje 150 milijuna godina. Njima je med
zaliha za duge zimske mjesece kada cvijee ne cvjeta i stoga ne proizvodi biljne
sokove. To je jedini kukac koji proizvodi hranu koju jedu i ljudi.
Pela, inae, ima tri para nogu, etiri krila, alac i poseban trbuh koji zadrava biljni
sok. Njihov uspjeh u ivotinjskom carstvu je obilat zbog primjene njihovih
proizvoda u kemiji: med, vosak, otrov, propolis, peludni, i matinu mlije .
Maticu zovemo kraljicom pela, ali kao i svaka kraljica ona se najprije mora izboriti
za taj poloaj. Nakon 17 dana od poloenog jajeta mlada matica izlazi iz matinjaka
i njezin prvi zadatak je da pronae ostale matinjake u konici i ubije matice u
njima prije nego to se izlegu. Ukoliko u tome ne uspije dolazi do borbe matica u
konici dok ne ostane samo jedna. No to nije kraj jo mora izletjeti iz konice na
oplodnju s trutovima i sretno se vratiti u konicu. Kada matica pone polagati jaja u
konici postaje neosporna vladarica konice. Uvijek je okruena pelama pratiljama
koje se brinu o svojoj kraljici, iste ju hrane i tite od opasnosti. Njezin jedini
zadatak postaje polaganje jaja o emu i ovisi opstanak pelinje zajednice.
Postoji narodna izreka: " Lijen kao trut." to nas navodi na zakljuak da trutovi u
konici ne rade nita. No je li to zaista tako?
Trut je mujak pele i on ima vanu ulogu u ivotu pelinje zajednice. Razvoj
liinke truta je najdui i traje 32 dana. Mladi trutovi izlaze iz elija saa koja su ira
i vea nego kod pela radilica, te je i on vei i deblji od ostalih pela. Trutovi nisu
sposobni da se sami hrane ve ih hrane pele, osim to ih hrane vode brigu o njima,
iste ih i paze, a kad postanu spolno zreli izlaze po prvi put iz konice na tzv.
orijentacijski let. Za lijepih toplih i sunanih dana bez vjetra trutovi izlaze iz
konica i okupljaju se na jednom mjestu u zraku. Na to mjesto dolazi i matica na
oplodnju, ali oplodit e ju samo najbri od njih. Nakon oplodnje trut umire, a
matica se vraa u konicu. Postoji miljenje da nakon to se oploena matica vrati u
svoju konicu, pele izbacuju sve ostale trutove iz konice, jer im vie nisu
potrebni. Trut izvan konice brzo umire jer nije sposoban da se sam hrani.
No, nije to ba uvijek tako. Hoe li pele izbaciti trutove ili ne ovisi o tome kakva
je situacija u pelinjoj zajednici. Ako je godina loa i nema dovoljno hrane pele se
ponaaju vrlo racionalno i svi koji u zajednici nisu neophodni bit e izbaeni iz nje
da bi ostali imali anse za preivljavanje. U godinama kada pae i nektara ima
dovoljno u konici, te je zajednica jaka, trutovi ostaju u konici cijele godine.
Njihova je uloga tada odravanje topline zajednice, a smatram da njihovo prisustvo
u konici djeluje umirujue na ostale pele.
Radilica je takoer enka, ali njezini su jajnici zakrljali i nije sposobna za
reprodukciju. Razvoj matice i pele je do treeg dana ivota liinke isti. Pele
liinke do treeg dana hrane matinom mlijei (koju smatramo visokovrijednom
hranom),a nakon toga odrede 10 - 20 najbolje razvijenih liinki koje e postati
matice. Njih nastavljaju hraniti matinom mlijei, dok ostale liinke nadalje hrane
nektarom i peludom. Nakon 10-tak dana zatvore poklopce saa sa leglom i nakon
21 dana od jajeta iz elije saa izlazi mlada pela. Odmah po izlasku oko nje se
okupljaju starije pele i iste ju i hrane. U konici svaka pela prema svojoj starosti
obavlja odreen posao, pa tako razlikujemo:
- pele hraniteljice (0-3 dana starosti) - hrane mlade pele i leglo
- pele graditeljice (3-10 dana starosti) - grade sae (lue vosak i matinu mlije)

- pele istaice (10-15) iste konicu iznosei trunje i mrtve liinke ili pele, te
lepeui krilima na ulazu u konicu ubacuju zrak u konicu, ime u konici stalno
odravaju potrebnu temperaturu (oko 25 C) Q pele straarice (15-20 dana
starosti) - uvaju konicu od neprijatelja

- pele radilice (20 dana do kraja ivota) donose u konicu nektar, pelud, propolis i
vodu.

Prema potrebi pele preuzimaju odreene poslove i prije tog roka.

6. VRSTE MEDA

Bagremov med je izrazito svijetao, ugodnog mirisa i blagog okusa. Ubraja se u
najcjenjenije vrste meda. Pomae kod nesanice, umiruje previe nadraeni ivani
sustav i otklanja posljedice nagomilanog stresa. Mjesecima ostaje u tekuem stanju.
Bagremov med dobar je za umirenje, kod vrtoglavice, nesanice i slinih smetnji.
Preporuuje se uzimanje sa ajem od kamilice jer tako pojaava djelovanje meda i
aja. Preporuuje se uzimanje naveer prije spavanja.
Med kestena je taman, prepoznatljivog mirisa i izrazito karakteristinog gorkog
okusa. Povoljno djeluje na cjelokupni probavni sustav. Preporuuje ga se
konzumirati za lijeenje probavnih organa. Ima izvanredno djelovanje u oporavku
kod utice, poslije operacije ui i sl.
Lipov med je bistar, gotovo proziran, ugodnog mirisa i blagog okusa. Donosi
olakanje kod prehlada, upala dinih i probavnih organa, te nekih bubrenih
oboljenja. Neizmjerno znaenje ima u izbacivanju tetnih tvari iz organizma jer
pospjeuje metabolizam. Med od lipe smiruje greve, primjenjuje se protiv
bubrenih bolesti. No, treba napomenuti da se ne smije davati osobama koje pate
od bolesti srca i krvnih ila, to isto tako vrijedi za aj od lipe.

Kaduljin med koristi se protiv prehlada jer omoguuje lake izbacivanje sluzi iz
dunika i bronhija, pa i iz eluca i jednjaka. Tako se bolesnik bolje osjea, te mu se
vraa apetit. aj s medom od kadulje ne smije se uzimati vru, ve mlak.

umski med je vrlo taman, osebujnog mirisa i okusa. Naglaeno bogatstvo
mineralnih tvari (eljezo) podie razinu hemoglobina u krvi, poveava snagu srca i
izdrljivost krvnih ila, te otpornost imunog sustava. Preporuuje se djeci,
trudnicama i starijim osobama. umski med - med od medljike jo se zove i
medljikovac. Razlikujemo umski med od bjelogorice i crnogorice.

Livadni med je pelinjom strpljivou skupljeno bogatstvo cvjetne livade. Snagom
raznovrsnih sastojaka povoljno utjee na djecu u razvoju, starije osobe, kao i sve
one kojima je potreban oporavak i dodatna energija. Preporua se svakodnevna
primjena. Livadni med je med od raznog livadnog cvijea. Pa mu je prema tome i
djelovanje iroko. Preporuuje se u dnevnoj prehrani, djece i starijih osoba. Sudei
prema koliinama livadnog meda livade su znaajna paa za sve pele.
Suncokretov med je jantarno ut, prepoznatljivog mirisa i okusa. Blagotvorno
djeluje na dini sustav, a zbog svojih jedinstvenih sastojaka povoljno utjee na
regulaciju razine masnih kiselina u organizmu. Vrlo se brzo kristalizira u obliku
krupnih hrskavih kristala.
Med od lavande u aju od kamilice, metvice ili pelina smiruje organizam, koristi se
protiv nadutosti i pospjeuje mokrenje. Dobro djeluje protiv migrene i vrtoglavice i
preporuuje se onima koji boluju i od bolesti srca i krvnih ila.
Med divlje trenje osvjeavajueg je mirisa i prepoznatljivog okusa. Sakupljen za
prvih toplih proljetnih dana u sebi nosi snagu i svjeinu proljetnog sunca. U pukoj
medicini se koristi za osvjeavanje i jaanje srca i krvnih ila. Med od voaka u
naim se krajevima obino ne vrca jer ga pele gotovo u cijelosti potroe za
razvitak legla.


7. EKOLOKO PELARENJE

Mnogi strunjaci tvrde da bi svaki med po svojoj kvaliteti bio med, tj. da je ist jer
potjee od biljaka i cvijea, a da mu se ne dodaju strane tvari. Pela, ako se i otruje
sa zatitnim sredstvom, ona ugiba, pa tetna/otrovna supstanca ne dospijeva u
konicu i med.
Postoje i strunjaci koji tvrde da ni jedan med danas nije ist. Odnosno, da ne moe
biti ist zbog zagaenja zraka i kiselih kia koje svuda padaju.
injenica je da insekticidi ne ubijaju svaku pelu. Zatitna sredstva postupno gube
svoju toksinost i uvjetuju razliita subletalna oteenja. Takve pele, koje su
oteen fiziki ili kemijski, vraaju se u konicu i sa sobom unose ostatke
kemijskih sredstava. Ta kemijska sredstva su tetna i za ovjeka.
U konicu ulaze tetne rezidue, odnosno u pelinje proizvode, i to ne samo zbog
suvremenih agrotehnikih mjera, nego kao i posljedica zagaivanja u prometu sa
tekim metalima (olovo, kadmij) te industrijskih zagaenja. Lokaciju za pelinjak i
pau treba odabrati tako da bude na mjestu koje je dovoljno udaljeno od takvih
zagaenja.
Moramo i primijeniti i razmiljati o primjeni onakvih naina rada uz iju emo
pomo obraniti pele od bolesti i tetoina i to na takav nain da zdravlje pelinje
zajednice ne bude upitno, te da se u pelinjim proizvodima ne nau nikakve
rezidue.
Med proizveden po ekolokim principima pelarenja nije jednak komercijalnom
medu. Eko-med je on zaista ist i zdraviji, pa postoji opravdana potreba trita za
takovim medom.

7.1. OSNOVNI PRINCIPI EKO-PELARENJA

Postoje etiri osnovna principa eko-pelarenja, a to su:
-izbor odgovarajueg mjesta za pelinjak, odnosno odgovarajui izbor pelinje pae
-odgovarajua pelarska tehnologija
-odgovarajua zdravstvena zatita pela bez rizika
-propisno rukovanje, obrada i skladitenje pelinjih proizvoda

Izbor pelinje pae
Uspjenost pelarenja ovisi o odabiru odgovarajue pelinje pae. To je ona
pelinja paa koja pored vlastitih potreba osigurava za pelinju zajednicu vie
nektara i peludi i to po mogunosti kontinuirano. Kod eko-pelarenja uz to je
potrebno da pano podruje bude zatieno od kemijskih zagaivaa. Takva se
podruja nalaze u umama, u zatienim podrujima, rezervatima i na zemljitima
gdje se uzgaja tzv. zdrava hrana.
Kada pelar pronae mjesto za svoj stacionarni ili selei pelinjak tada ga obiljei
na zemljopisnoj karti i to poalje u nadleni dravni kontrolni centar. U centru se
zahtjev razmotri te se moe prihvatiti pelarov prijedlog ili ga se eventualno moe
zatraiti da potrai bolje mjesto za ekoloko pelarenje. Moraju biti iskljuene sve
poljoprivredne povrine bilo da su one ratarske, voarske ili povrtlarske te se mjere
odgovarajui parametri za prepoznavanje opasnosti od prometnog ili industrijskog
zagaenja. Odravanjem i obiljeavanjem odgovarajueg izolacijskog pojasa
(udaljenosti) pelar se zatiuje od oneienih podruja.

Osnovu za izraunavanje te izolacijske udaljenosti ini mjerenje radijusa kretanja
pela letaica od konice do pae. Na udaljenost do koje e pele maksimalno
letjeti na pau utjee nektarska sposobnost pae, smjer vjetra i razjedinjenost terena.
Pele su po prirodi racionalne ivotinje te posjeuju pau koja je prisutna u velikoj
koliini, onu koja ima veu koncentraciju eera u nektaru i/ili tei pelud. Pele
nerado lete uz brda, a u sluaju jaeg vjetra prekinu izlet. Prosjeni promjer
izolacijskog pojasa je 2 km (zakonska odredba).
Odgovarajua tehnologija pelarenja
Prednost ini koritenje suvremene opreme, ali u biolokom pelarenju od toga je
vaniji odnos pelara prema pelama.
Osnovne znaajke pelara su: motri zajednicu i ponaanje pela na letu te poznaje
dobro stanje u konici i bez estog otvaranja konice. Sve nepravilnosti ili
promjene dobro oko moe otkriti prema stanju u letu. Konice moraju biti
postavljene na odgovarajua postolja u poluhlad na mjesta koja su zatiena od
vjetra sa letima okrenutima prema istoku. Izmeu konica mora postojati udaljenost
oko 1 m (po tom pitanju situacija nije povoljna na pokretnim pelinjacima).
Ispravno je konice postaviti to blie pai. Ako imamo razliitu visinu terena, tada
konice smjetamo to blie dnu brijega da bi se pele sa teretom vraale u konicu
nizbrdo.
Potrebno je osigurati trajno i tempirano higijensko pojilo. Pri selidbi je potrebno
vrlo oprezno rukovati sa konicama i pelama u njima radi to manjeg uzrujavanja i
stresa.

Zdravstvena zatita pela bez opasnosti
Pele treba zatititi od bolesti i tetoina. Ovu zatitu je potrebno rijeiti lijekovi,
sredstva i metode koritenja pri lijeenju ne kode ni pelarima niti potroaima
meda.
Pretpostavlja se da su tzv. selekcionirani lijekovi samo toliko selektivni koliko
pelama vrlo malo nakode za razliku od parazita, za ije unitenje je namijenjeno.
Postoje znatne razlike izmeu lijekova u djelovanju, koncentraciji, koristi i teti
koju ine. Razlike proizlaze u prvom redu iz letaliteta pojedinog sredstva, a u
drugom redu u brzini razgradnje.
Meu lijekovima protiv varoe najotrovnije je kumafos (Perizin) kao sredstvo na
bazi fosforiziranih estera. Aktivna supstanca u Bayvarolu je jedan piretroid koji
kod ovjeka izaziva "samo" proljev.
Mobilnost je svojstvo koje ukazuje na brzinu prelaska odreenog sredstva , koje se
otapa u lipofilnim supstancama (topivima u mastima), iz voska u med do trenutka
vrcanja.
Za lijeenje varoe biopelari ne smiju, iz sigurnosnih razloga, koristiti preparate sa
lipofilnim svojstvima. Jedino ih mogu koristiti za testiranje prisutnosti/zaraenosti
varoom prije uzimanja. Ako je rezultat testiranja pozitivan, pelaru je dozvoljeno
koristiti bilo koji registrirani lijek, jer je ipak osnovna zadaa pelara da ne dozvoli
propadanje pelinje zajednice. Do nestanka lipofilnih lijekova iz voska pelar nee
svoj med deklarirati kao ekoloki proizvod.
Preparati koji se u ekolokom pelarenju koriste u borbi protiv varoe su na bazi
eterinih ulje i trava. Osim ovih preparata preostaje nam jo nekoliko organskih
kiselina kao to su oksalna i mravlja. Postoje i specijalni preparati na bazi
ljekovitog bilja (Origo-Stim).
Moemo zakljuiti da sve neprirodne tvari eko-pelari koriste samo u sluaju
nude, a nikada u preventivne, odnosno profilaktike svrhe. U ekolokom
pelarenju preventiva znai osigurati pelama dobre, kvalitetne ivotne uvijete.
Pravilno rukovanje pelinjim proizvodima
Pravilna rukovanja pelinji proizvodima podrazumijevaju sve postupke od vaenja
iz konice preko konfekcioniranja, pakovanja distribucije i prodaje. U ekolokom
pelarenju nije primjereno maksimalno izvrcavanje, tj. ostavljanje zajednice bez
zalihe meda i peludi. Slinu ravnoteu potrebno je uspostaviti i pri proizvodnji
voska, matine mlijei i pelinjeg otrova. Neispravno je vrcati okvire sa leglom. To
se prvenstveno odnosi na konice bez matine reetke. Pravilima ekolokog
pelarenja regulirani su izgradnja i pravilna upotreba mjesta za vrcanje i kvaliteta
opreme koja se pri tome rabi.
Konani proizvod podlijee strogom laboratorijskom nadzoru. Obiljeje eko-
proizvod dobije se samo u sluaju ako rezultati kontrole iskljuuju prisutnost
ostataka zatitnih sredstava, antibiotika, industrijskog eera i bilo koje druge
strane tvari.

8. PRAVILNIK O EKOLOKOJ PROIZVODNJI
IVOTINJSKIH PROIZVODA

Ovim Pravilnikom se takoer definira ekoloka proizvodnja meda. Poslije
prijelaznog razdoblja u vremenu od godinu dana, odreuje se status ekoloke
proizvodnje , ako su zadovoljeni uvjeti stanja u konicama i kakvoa okolia.
Pri osnivanju pelinjaka u uvjetima ekoloke proizvodnje mora se voditi briga o:
da se osigura dovoljno hrane za pele
da je pelinjak postavljen tako da u promjeru 2 km od pelinjaka nektar i pelud
potjeu od poljoprivrednog bilja iz ekoloke proizvodnje ili od prirodne vegetacije
koja nije tretirana kemijskim sredstvima, odnosno manji promjer ako postoji
prirodna zatita podruja ispae, to potvruje nadzorna stanica
da postoji dovoljna udaljenost od bilo koje proizvodnje koja je izvor oneienja
okolia kao to su npr. gradski centar, industrijska zona, autoput i sl.
Navedeni uvjeti ne odnose se na vrijeme kada nema vegetacije ili kada pelinja
zajednica miruje.


9. PELARSKA PROIZVODNJA

Proizvodnja vrcanog meda
Za taj posao potrebno je odabrati sunan da kada je temperatura izmeu 20 i 25C,
kako bi rijetki med lake vrcali, a izletnice bile izvan konice. Vrcati se smije samo
zreli med, odnosno kada je poklopljeno oko 2/3 povrine okvira medom, jer tada
med sadri manje od 20% vode. Ako je sadraj vode u medu vei moe biti
potaknuto vrenje i kiseljenje uskladitenog meda. Zrelost meda lake je postii u
LR nego u A konicama.

Pripreme za vrcanje
Nektar koji je unesen u sae jo nije zreo med. Tu slatku tekuinu pele tek trebaju
preraditi u med. U konici nektar produava zriobu, a da li je med zreo, prepoznaje
se po tome to je sae s medom poklopljeno za oko 50-75% s obje strane. No, moe
se dogoditi da i zreo med nije svaki put poklopljen jer stranice saa zbog slabe pae
nisu sasvim ispunjene. Ako takav okvir s medom drimo u rukama pljotimice
prema zemlji, ustanovit emo da li je med zreo. Ispadaju li kapljice meda iz saa
bez ikakvog zamaha, znai da med nije zreo i da se mora jo ekati. No, ako med
ne curi, mogu se uzima ti okviri za vrcanje.
Iznimku ini med medljikovac. Kada se radi o ovoj vrsti meda, onda ne treba ekati
da med bude poklopljen. Ovaj med se mora vrlo esto vrcati jer se inae skruti u
sau pa ga je nemogue izvaditi.
Med se ne smije vrcati iz saa u kojem se nalazi leglo, pogotovo dok je
nepoklopljeno. Za vrijeme jakih paa ponekad se dogaa da se na nekom okviru
nae tek manja koliina poklopljenog legla, a oskudica je prostora za unos novog
nektara. U tom sluaju preporua se da se takvi okviri stave u medita. Prieka se
dok leglo izae, a zatim se vri vrcanje.
Kada se ustanovi da je u veini konica med zreo, tj. da je to vie poklopljen (osim
ako se radi o medu medljikovcu) treba pripremiti sve to je potrebno. Treba voditi
rauna da pele imaju dovoljno praznog saa za unos nektara jer bi inae prinos
podbacio.

Oduzimanje okvira s medom
Ne smije se propustiti vrijeme za pravovremeno oduzimanje i vrcanje meda. Za
vrijeme glavne pae potrebno je paziti na unos nektara i zrenje meda u konicama.
Isto tako se ne smije preuraniti, jer nezreo med nije ni za domau upotrebu, a
pogotovo ne za trgovinu. Da se ne bi preuranilo ni zakasnilo, potrebno je ee
pregledavat medita i to pred veer. Nije potrebno pregledavati sve okvire u
meditu, nego samo jedan krajnji i srednji okvir. Tako e se vidjeti koliko su
popunjeni i koliko je povrine saa poklopljeno. Potrebno je voditi rauna od kojih
biljaka potjee med.
Ne bi se trebalo ekati poklapanje sae iznad meda, ako se radi o nekoj
crnogorinoj medljici (medljikovac), nego ga vrcati im se vidi da pri pregledu ne
kaplje iz sae. Ako je unos od cvjetnih vrsta biljaka, iznimno je vano da med bude
potpuno zreo.
Ako se radi o slaboj a dugotrajnoj pai, onda se u istom meditu moe nai osim
potpuno zrelog meda i kapljice tek unesenog nektara na istom okviru. Kada imamo
takvu situaciju onda je potrebno odabrati okvire s potpuno zrelim medom i njih
oduzeti, a na njihovo mjesto staviti druge prazne izmeu okvira s jo nezrelim
medom. Veliki znaaj ima veliina okvira i tip konice.
Prilikom oduzimanja okvira potrebno je voditi rauna o dobu dana kada je najbolje
vaditi okvire s medom za vrcanje. Svako uznemiravanje pela, posebice za glavnih
paa, ometa njihov rad. Zbog toga moe doi do opadanja prinosa meda. Pele e
itavog dana raditi slabije to e uzrokovati smanjenje prinosa, ako ih se
uznemiruje u prije podnevnim satima. Vrijeme koje se preporua za oduzimanje
okvira sa medom za vrijeme glavne pae je oko 17-18 sati.
Najbolje je izvaene okvire s medom i pelama staviti u prvu okvirnjau da se
pele nasiu meda. Dok se posljednji okvir izvadi iz medita, dotada su se pele na
prvom izvaenom okviru nasisale meda. Nakon toga najprije se vadi prvi izvaeni
okvir iz okvirnjae i pele se s njega stresu nazad u konicu. Nasiene pele se vie
ne vraaju na okvir na kojem su bile. Pele su site i ne bodu pa se moe lako raditi
bez upotrebe dima. Stresu se laganim udarcem desne ruke po lijevoj u kojoj se dri
okvir. Manja koliina pela koja zaostane na okviru omete se nekom mirisnom
travom. Osim travom, pele se jo ometaju i guim perom koje je prethodno
umoeno u istu hladnu vodu u koju je usuto malo vinskog octa (taj miris odbija
pele da ne bodu). Za svaku konicu je potrebno imati posebno pero, ako je na
pelinjaku bilo pelinjih zajednica koje su zaraene opakom gnjiloom legla.
Preporuljivo je da se na mjesto oduzetih okvira za vrcanje stave prazni da se pele
ne bi dva puta uznemirivale. Ako u pelinjaku ima neke zarazne bolesti, tada se ne
smiju mijeati okviri iz raznih konica. Potrebno je najprije izvrcati iz zdravih, pa
tek potom iz zaraenih ili sumnjivih na zarazu. Med iz takvih konica se ne smije
mijeati.
Moe se dogoditi da na jakoj pai dio plodnih okvira bude ispunjen medom. U tom
sluaju matice nemaju mjesta za odlaganje jaja. Ako bismo tako ostavili, dolo bi
do znatnog slabljenje pelinje zajednice, to bi se negativno odrazilo u sljedeoj
godini. U ovakvoj situaciji potrebno je okvire s mnogo meda a malo poklopljenog
legle prenijeti u medini dio konice, a na njihovo mjesto staviti druge okvire sa
pravilno izgraenim saem (ako ih nema onda sa satnim osnovama). Kada iz tih
premetnutih okvira cijelo leglo izae, potrebno je i njih sljedei put izvrcati.
Postupit emo jednako ako sa u ploditu nalazi med koji nije dobar za zimovanje
pela (repiin med ili med medljikovac od kojeg pele obole, dobiju griu i uginu).
Upotreba bjealice. To je spravica koje pele udalji iz punih medita. Bjealica se
stavi u otvor na poklopcu koji se nalazi ispod krova konice. Poklopac sa
umetnutim bjealicama stavi se izmeu plodita i medita oko 2 dana prije
uzimanja meda. Pele ponekad ostave medita ve nakon 12 sati, a ponekad to
moe trajati i do 48 sati. Sve ovo zavisi o vremenu i jakosti pelinje zajednice.
Bjealica se uvijek stavlja u veernjim satima (nikada u jutarnjim, jer bi se pri
veim vruinama pele mogle uguiti). Medite se poklopi drugim poklopcem.
Pele na ovaj nain vrlo brzo osjete da su bez matici i odmah se ponu provlaiti
kroz bjeilicu. Pele se ne mogu vraati, pa se medite postepeno oslobaa.
Prilikom oduzimanja okvira iz medita nakon 48 sati, moe se nai jo poneto
pela pri dnu sredinjih okvira. One se mogu lako oistiti i bez upotrebe dima.
Okvirnjaa za prijenos okvira. Slui za prijenos punih okvira s medom od
pelinjaka do prostorije za vrcanje. Upotrebljava se i prilikom pregleda pela kada
je potrebno prvi krajni okvir izvaditi i staviti privremeno u okvirnjau (nikako
pored konice). Upotrebljava se i za prijenos praznih okvira iz skladita do
pelinjaka, za privremeno dranje okvira na kojem se nalazi matica sa pelama za
zamjenu ili oznaavanje.

Prostorija za vrcanje meda
Vano je da bude potpuno ista, svijetla i nepristupana za pele, ose i druge kukce.
Ukoliko je med zgusnut, potrebno je da se prostorija zagrije na 25-30C, pa da se
dovoljno ugrije, pone se vrcati.

Otklapanje saa i vrcanje meda
Osim istoe prostorije za vrcanje, vana je i istoa odjee, ruku i pribora za
vrcanje. Unesene okvire s medom prvo je potrebno sortirati po starosti saa, po
teini meda u sau, te po mogunosti i po sortama meda.
Opranu i osuenu vrcaljku potrebno je postaviti vodoravno i uvrstiti je da se pri
radu ne bi pokretala. Votani poklopci skidaju se noem ili vilicom. Pribor je
potrebno drati u vruoj vodi , jer nije mogue isto i brzo raditi sa hladnim
priborom. Pri samom otklapanju saa treba nastojati to manje zahvaati u dubinu
saa s medom.
Za vrijeme otklapanja saa potrebno je voditi rauna da med ne bi kapa po podu i
da se komadii saa ne raznose na nogama izvan prostorije jer bi se takvom
neopreznou mogao izazvati grabe na pelinjak.
Ponekad se dogodi da pokoja pela bude unesena u sau. Te pele onda navaljuju
na prozore ili na postavljenu mreu. Tim je pelama onda potrebno omoguiti
izlazak kroz postavljenu bjealicu.
Otklopljeno sae stavlja se u ko vrcaljke (pazi se da suprotne teine saa s medom
budu priblino jednake). Takoer je potrebno paziti da je sae priblino iste starosti
(lake je regulirati brzinu okretaja). Isto tako treba nastojati da sae bude
naslonjeno uz sam ko vrcaljke jer bi se inae lomilo.
U poetku se ko sa vrcaljkom okree lagano dok iz vanjske strane okvira ne izae
jedan dio meda. Nakon kraeg vremena okretanje se zaustavi i okviri okrenu na
drugu stranu. Pri tome se pazi da se stavljaju u ko vrcaljke onako kako je
prethodno spomenuto. Okretanje se nastavlja malo bre to ovisi o starosti i jakosti
saa. Kada med vie ne izlazi iz saa onda se ponovno okrene prva strana satine
koja se sada potpuno izvrca brim okretanjem koa.
Kada je izvrcano nekoliko okvira s medom, otvori se slavina da med iscuri u
podmetnutu posudu. Ako se vrca dok paa jo traje izvrcano sae moe se odmah
vraati u konicu u svako doba dana (ako nema zaraze). Prije vraanja saa u
konicu, izvrcano sae je potrebno obrezati nazubljenim noem prema irini
satonoe. Tako prireeno sae treba pokvasiti u hladnoj istoj vodi, otresti te u
okvirnjaama odnositi na pelinjak i stavljati u konice. Ako je paa prestala,
prazno sae se vraa kasno pred veer da bi ga pele preko noi mogle oistiti.

Postupak s medom poslije vrcanja
Izvrcani med je potrebno razliti u vee posude, zatim se pokrije istim platnom i
povezati. Ovisno o temperaturi prostorije u kojoj se nalazi med, ostavi se stajati 3
do 4 dana. Prostorija u kojoj se uva med treba biti ista, suha i prozrana s
temperaturom od oko 25C. Nakon nekoliko dana sa povrine meda obere se pjena
u kojoj ima peludnih zrnaca i trunja. Obiranje pjene se ponovi vie puta, sve dok
povrina meda ne ostane potpuno ista i dok ne prestane stvaranje pjene.
Kada prestane stvaranje pjene, med se cijedi kroz trostruku gazu. Gazu je potrebno
prethodno pokvasiti u istoj vodi i temeljito ocijediti. Ovako prireenu gazu stavi
se iznad druge isto oprane vee posude u kojoj e se med dalje taloiti.
Ukoliko je med jo topao, cijeenje tee dosta brzo. Ako je med hladan, on se
zgusne i ne moe se brzo procijediti. Vrlo je vano da prilikom cijeenja med ne
pada s visine u malim gustim kapljicama jer, prolazei kroz zrani prostor, stvara se
tisue malih zranih mjehuria koji zamute med.

Sortiranje meda
Kada se med ocijedi i izbistri u veim posudama potrebno ga je sortirati po
podrijetlu (da se odredi od kojih biljaka potjee), ali i po sadraju vode u njemu.
Potpuno zreo med sa 18-20% vode ima specifinu teinu izmeu 1,412 i 1,430, a to
znai da 1 litra takvog meda ima masu izmeu 1,412 i 1,430 kg (ponekad i vie).

uvanje meda
Prostorija u kojoj se uva med kora biti ista, suha i prozrana. U njoj ne smije biti
nita to izluuju neugodne i otre mirise. To su tvari kao to je petrolej, benzin,
katran itd. Posebno se mora paziti da prostorija za uvanje meda ne bude vlana jer
i najzreliji med u vlanoj prostoriji navlai vlagu iz zraka pa se pokvari, provri i
ukiseli.
Posue napunjeno medom mora biti dobro zatvoreno. Med ne smije biti izloen
neposrednim sunanim zrakama jer se tim unitavaju njegove dobre osobine.

Postupak s kristaliziranim medom
Poznato je da se svaki prirodni med prije ili kasnije kristalizira, skrutne ili ueeri.
Time se kvaliteta meda ne pogorava, ali se mijenja izgled i konzistencija meda.
Kristalizaciju meda teko je sprijeiti. Da bi se potpuno uklonili kristali dekstroze u
medu, bilo bi potrebno grijati med 30 minuta na temperaturi od 70 C. Ali tolika
temperatura je opasna za kvalitetu meda. Kristalizirani med podloniji je vrenju i
kvarenju od tekueg zato to se poveava postotak vode u onom dijelu meda koji
nije kristalizirao.
Manje koliine meda mogue je povratiti u tekue stanje vrlo jednostavnim
postupkom. U veu posudu usipa se voda koju je potrebno prethodno ugrijati na
tihoj vatri. Na dno posude stavi se komad daske, pa na to posuda sa kristaliziranim
medom. Vrijeme koje je potrebno za otapanje meda ovisi o koliini meda i o
temperaturi vode u kojoj se med otapa. Bolje je produiti vrijeme otapanja nego da
se med pregrije. Temperatura ne bi smjela prijei 40 C (pregrijani med gubi
prirodnu aromu, te hranjivu i ljekovitu vrijednost).


ZAKLJUAK

Nain ivota, prehrana, tjelesna i psihika iscrpljenost, stresna stanja, oneienje
okolia negativno se odraavaju na otpornost ljudskog organizma. Prilagodba
ovjeka na nov nain i dinamiku ivota zahtijeva jae izvore kvalitetne energije.
Upravo iz tih razloga visoko je znaenje pelinjih proizvoda meda, propolisa,
matine mlijei i peluda u medicini i znanosti openito.


LITERATURA

1. J. Katalini i sur.: Pelarstvo. Znanje, Zagreb, 1990.
2. F. imi: Nae medonosno bilje. Znanje, Zagreb, 1980.
3. A. Perui: Pelinji med. Izdava, Zagreb, 1959.

Popis web stranica
1. www.pelarstvo.hr
2. www.pip.hr
3. www.google.com
Pravilnici
1. Pravilnik o kakvoi meda i drugih pelinjih proizvoda. Narodne novine br.
20/2000.
2. Postupci uzimanja uzoraka meda i drugih pelinjih proizvoda. Narodne novine
br. 20/2000.
3. Metode fizikalnih i kemijskih analiza za ispitivanje udovoljavanja temeljnim
zahtjevima kakvoe meda i drugih pelinjih proizvoda. Narodne novine br.
20/2000.