S.arnautovic-Izbori U Bih 1990

i-- --- ---- -----
0323-0139
1
li
I
I
IZBORI
I
I
U BOSNI I HERCEGOVINI '90.
Analiza izbornog procesa
PROMOCULT
0323-0140
Suad
IZBORI U BOSNI I HERCEGOVINI '90.
PROMOCULT
Sarajevo, 1996. godine
Recenzija: Prof. dr. Atif Purivatra
Prof. dr. Safet
Prof. dr. Hidajet Repovac
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine,
Sarajevo
UDK 342.8(497.15)(048.83)
Suad
0323-0141
Izbori u Bosni i Hercegovini '90: analiza izbornog procesa
I Suad - [1. izd.]. - Sarajevo: Promocult,
1996. - 249 str. : tabele ; 21 cm. - (Biblioteka Politoloka misao;
kolo 1, knj. 1)
Sadri i: Ustavni, zakonski i podzakonski propisi o izborima u BiH
1990. - Bibliografija uz svako poglavlje; bibliografske i druge
biljeke uz tekst
Urednik izdanja: prof. dr. Halim
0323-0142
Prema miljenju Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta R/F BiH broj 02
413-4319/95 od 21.08.1995. godine ova knjiga je proizvod iz 19. 12.
Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga na se promet ne porez na
promet proizvoda.
Biblioteka "POllTOlOKA mlSAO"
I kolo, knjiga 1.
Suad
IZBORI U BOSNI I HERCEGOVINI '90.
Izdaje: "PROMOCULT", Sarajevo
Za Samira Katica -
Prvo izdanje
Tira: 500 primjeraka
tampa: MULLER
Za tampariju: Darije MOller
DTP: Nadir
Knjiga se izdaje uz financijsku potporu The SOROS
Foundations - Open Society Fund Bosnia and Herzegovina
0323-0143
SORO Fondacija - Fond otvoreno drutvo Bosne i Hercegovine
------------- ----------------
0323-0144
l '
'
UMJESTO PREDGOVORA
Studija je pripremana tokom ratnih godina - 1994/95 godine.
Glavni predmet studije je izborni proces proveden u kompetitivnim izborima u Bosni i
Hercegovini 1990. godine. Svi dotadanji izbori u BiH (od 1945. do 1990.) pripadaju kategoriji
nekompetitivnih izbora, jer su se zasnivali na neslobodi izbora i odabira
opcije i kandidata. Ova kvalifikacija vai i za tzv. delegatske izbore,
koji su biliposljednji oblik nekompetitivnih izbora, to su potvrdila i longitudinalna empirijska
istraivanja delegatskih izbora iber i dr.).
U studiji se analizira geneza organiziranja u BiH, primjenjeni izborni model,
uloga javnog mnjenja i televizije, kao i drugi elementi izbornog procesa. Ipak, teite
istraivanja je na rezultatima izbora i alokaciji osvojenih mandata. Svakako, ovaj rad nije
cjeloviti prikaz izbornog procesa 1990. (na primjer izostavljena je, zbog nedostupnosti
podataka, cjelokupna oblast finansiranja stranaka i utroka sredstava u izbornoj kampanji)
dakle koje je veoma iroko i apsolutno sagledavanje zahtjeva svestranija
multidisciplinarna istraivanja, to ipak nije ambicija ovoga rukopisa.
Istraivanje ovog ima izuzetno i Zbog toga da
istraivanjima izbora u BiH u proteklom periodu nije duna panja. Izborima
1990. godine je novo razdoblje Bosne i Hercegovine, koje se sastojalo u
neprekidnoj borbi (prvo a potom i oruanoj) za utemeljenje novog
poretka i osamostaljene drave Bosne i Hercegovine. Slobodni izbori smatraju se prvim
stupnjem prijelaza iz totalitarnog u demokratski poredak. U BiH, kao uostalom i u
drugim ex-jugoslovenskim republikama, taj je istovremeno bio i prvi korak ka stvaranju
(obnavljanju) nezavisne, suverene drave sa svim ustanovama koje jednu takvu dravu
kolektivni ef, Skuptina i Vlada, stranke, a nakon
priznanja 6.4.1992. i ostale ustanove (vojska i diplomatija). Takav kontekst, a posebno
izvrene agresije i pokuaj nasilnog prekida demokratskog procesa u BiH, izbore u BiH
iz1990. jednim od novije
historije. Izbori u BiH 1990. nisu se odvijali u normalnim okolnostima, te ih je utoliko tee
podvesti pod ustanovljena i poznata pravila i modele. Odstupanja od obrazaca
rezultat su posebnih kulturnih, historijskih i socijalnih uvjeta u BiH u vrijeme izbora.
Studija je podjeljenja u tri dijela.
U prvome dijelu, koji njenu sutinu, izloena je historijska komparacija
organiziranja i postignutih rezultata izbora u BiH tokom historije izbornog nadmetanja na tlu
BiH. date su osnovne naznake izbornog sistema i primjenjenog izbornog modela
u BiH 1990.; temeljne orijentacije pred izbore; rezultati ispitivanja javnog mnjenja;
uloga TV; djelatnost tokom izborne kampanje;postignuti rezultati; neke
pojave neregularnosti; izborna geografija; te analiza izbornog procesa.
U drugom, dosta dijelu, navedene su stranke koje djeluju u BiH i nakon
neto vie od pet godina poslije obavljenih izbora 1990. Kako se radi o sasvim
situaciji nego onoj koja je bila 1990 stranke su navedene prema kombiniranim
5
0323-0145
kriterijima: po mjestu registracije (Federacija BiH - srpski entitet),parlamentarnoj snazi, te
eventualnim procjenama uspjeha na izborima u BiH 1996.
dio dodatak u kojem su navedeni svi bitni zakonski i podzakonski propisi koji
su relevantni za izborni proces u BiH 1990. I pored dileme da li priloiti ove propise ili ne,
ipak sam se da ih objavim, iz najmanje dva razloga. Na prvom mjestu je elja da
se izbora, ali i svim drugim u izbornom postupku prui
da sve propise o izborima u BiH 1990. imaju na jednom mjestu, radi preglednosti i lakeg
snalaenja. Drugi razlog je to sam elio prikazati lutanja i nedosljednosti
struktura u donoenju tih propisa. Ta lutanja nisu samo plod neznanja, nego prije svega
ispoljavanja (zloupotrebe) i manipulacije koja je opravdavana ratnom
situacijom.
To se da primjetiti u pitanjima izbora Predsjednitva, donoenju nekih
rjeenja koja su primjeri ikompatibilnosti zakonodavne i izvrne vlasti (ambasadori
- poslanici) i tsl. U cilju komparacije nekih rjeenja u ovome djelu je priloen i Aneks 3
dejtonskog sporazuma o izborima. Miljenja sam da ovaj dodatak biti od koristi
I na kraju, elio bih da se zahvalim recenzentima prof.dr Atilu Purivatri, prof.dr Safetu
i prof.dr Hidajetu Repovcu na korisnim sugestijama i recenzijama; Fondu
Otvoreno drutvo BiH - Fondaciji Soro na financijskoj g. Nadiru na
kompjutorskoj obradi teksta i dizajnu publikacije; te prof.dr Halimu na
korisnim sugestijama i studije. zahvaljujem se i svim ostalim
PROMOCUL T na pri objavljivanju ove knjige. Posebnu
zahvalnost dugujem mojoj porodici na i razumjevanju.
U Sarajevu, marta - aprila 1996.
Suad
6
0323-0146
IZ RECENZIJE
Rukopis Suada dipl. politiloga iz Sarajeva, spada u izbornih
studija i kao takav izuzetno je potreban politolokoj nauci i
javnosti lako je rad nevelikog obima autor je uspio da u saetim crtama da osnovne,
i za ovakvu vrstu studija, neophodne teorijske napomene koje upoznaju sa genezom
izbornog sistema koji u trijadi: izborni sistem. sistem i sistem u sutini
temelj moderne konstitucije savremenih demokratskih drava. Zbog toga
istraivanje ovog ima izuzetno i
Prvim kompetetivnim izborima u BiH nakon drugog svjetskog rata je i novo
razdoblje politike. Na sceni su se javile stranke
sa bosanskim senzibilitetom, kao i stranke koje su svojim programima
zastupale to prikriveno to eksplicitnije antibosanske platforme. Naa nauka, i
pored izraene drutvene potrebe, nije analizi izbora u BiH 1990. godine sa tog aspekta
posvetila potrebnu panju. Tako se i desilo da ni u niti u pa ni u
radovima, nemamo dovoljno izbore u BiH '1990. kao
izuzetan, historijski fenomen. Stoga ovaj rad Suada predstavlja doprinos analizi
javnog mnjenja i opredjeljivanja na izborima 1990. napose
to je autor uspio da prikupi i pregledno sistematizira relevantne podatke o
u izbornoj trci i rezultatima, se pri tome temeljnim
metodolokim zakonitostima u okviru nauke i sociologije izbora.
konsekvence izbornih sistema i izbornih rezultata bitno je izbornih
studija. kosekvencije izbornog modela, ne sistema u BiH gdje su kombinovani
poznati sistemi proporcionalnog (razmjernog) predstavnitva i sistema
odgovarali su konstituciji bh. parlamenta sa dva
i te Predsjednitvom BiH kao reprezentativnim organom.
autor s pravom ukazuje na neodrivost takvog modela u nekim narednim izborima
u BiH, a posebno na neodrivost ovakve parlamentarne strukture, s obzirom na izostanak
nekih, od poznata demokratskih kompetitivnih izbora
jednakosti, tajnosti i neposrednosti), odnosno odsustva jednakosti izbornog prava.
posebno kod glasanja za poslanike za
Mislim da je opravdano to je autor predvidio da u okviru ove rasprave o opredjeljivanju
na izborima u BiH 1990. godine priloi i zakonske akte kojim su regulirani
izbori '90. To pored svoje dokumentacione vrijednosti ima i svrsihodnostjer prua
ne samo da se podsjeti na izbornu legislativu nego da u traganju za
novim rjeenjima za vrijeme ima jasnu predstavu o loim rjeenjima iz predhodnih
izbora.
Prof. dr Safet
Fakultet nauka
Sarajevo
7
0323-0147
8
0323-0148
"Zapad je od nas traio da oborimo
komunizam i da izvedemo narod na
izbore. Mi smo to .
(Stjepan
05.09.1995.)
"Srpski narod se sporo oruja, ali
ga vrlo sporo i ostavlja ...
Mi smo u tome da se
baviti politikom, sve dok je to
Kad se ne bude mogla voditi politika,
srpski narod nam se zahvaliti i sam
voditi rat. Stranka voditi rat,
ako do njega narod."
(Radovan
2.10.1990.)
/ '
"Sa punom kaem
ovdje: muslimanski narod orujem
braniti Basnu. Moram da kaem tako
ozbiljnu stvar, jer postoje gora
rjeenja: da nam zametnu
rat ovdje, da nas podijele i unite
dravu koju imamo. Mi to ne moemo
dozvoliti".
(Alija
iz govora na mitingu "Krajina za SDA -
'- SDA za Krajinu", V. Kladua, 15.09.1990.J,
"Bojim se da je iracionalizam
prevladao, da su izvrene sve
pripreme kako bi narod glasao protiv
sebe!"
(Jovan
Novi sukobi, Stare mrnje
Sarajevo, 07.10.1990.)
9
r
0323-0149
1
I
10
0323-0150
S. IZBORI U BiH 1990.
1. UVOD
Izbori u Bosni i Hercegovini, odrani 18. novembra/studenog 1990. godine, prvi su
izbori
1
obavljeni u ovoj, nekad sredinjoj jugoslavenskoj republici, nakon
Drugog svjetskog rata.
Prema svojim krajnjim konsekvencijama nesumnjivo je da rezultati ovih izbora jo
dugo biti predmetom najtananijih analiza r.e samo znanosti, nego i
i strane javnosti
Stoga je potrebno, prije nego se upustimo u elaboraciju naeg osnovnog' zadatka u
ovom radu, a to je analiza opredjeljivanja na izborima u BiH 1990. godine, upozorili
na nekoliko bitnih odrednica koje mogu da se ovi izbori to bolje razumiju i objasne.
Prije svega, to se odnosi na promjene u okoliu, odnosno
na ruenje sistema, su nakon viedecenijskog "bratskog"
starateljstva "velikog brata", napokon mogli da samostalno i slobodno izaberu svoje
predstavnike u vlasti, odnosno da se slobodno i samostalno preko izabranih predstavnitava
opredijele za oblik ustrojstva.
Isto tako, unutarnja kriza u tadanjoj Jugoslaviji, koja se izraavala kroz
ekonomske. kulturne, nacionalne, socijalne duhovne i svekolike druge stresove i
sukobe, imala je i te kakvog odraza na tok i rezultate izbora u Bosni i Hercegovini.
Nadalje, odnose u ovoj republici, posebno u posljednjih nekoliko godina pred
izbore, su potresale razne stvarne i izmiljene i ekonomske afere, to je
u velikoj mjeri uticalo na poziciju jedine stranke - SK BiH. Pored toga,
svojevremena zabrana organiziranja stranaka na nacionalnoj osnovi2 kao i
Neki autori tvrde da je izbora bilo i u periodu 1945.-1948. po naem miljenju
uistinu nije bilo uvjeta da bi se tadanja slika okarakterizirala kao kompetitivna. O tome ire u :
Kotunica, K pluralizam ili monizam, Univerzitet u Beogradu IDN, Centar za
filozofiju i drutvenu teoriju, Beograd, 1983.
2 Naime, Skuptina SRBiH je, se za delegatske izbore u martu 1990. donijela izborni zakon
koji je u 4. decidirano zabranjivao organiziranje u BiH na nacionalnoj osnovi. Ustavni sud
BiH, predsjednik je tada bio dr Kasim Trnka, je osporio ovu odredbu, pa je u Zakonu o izborima
odbornika i poslanika u skuptine zajednica, prema kojemu su i obavljeni izbori u BiH
t 990., ova kontoverzna odredba izostavljena
11
r

!
0323-0151
IZBORI U BiH 1990. S.
estoke diskusije i kontroverzna miljenja o pitanju da li legalizirati okupljanje
na nacionalnoj osnovi, pa i u formi stranaka, znatno se odrazila na
profilaciju ambijenta u BiH, odnosno na svojevrsno bujanje opozicionih
stranaka i drugih grupacija, a njima na prvom mjestu onih sa nacionalnim
predznakom.
Ovi izbori su bili determinirani i mjeovitim izbornim sistemom - modelom
(sistem proporcionalne reprezentacije za jedno Skuptine BiH, a sistem za
drugo i za izbor Predsjednitva BiH) i strukturom Predsjednitva Republike
tj. njihovim nacionalnim kvotama (izbor za Skuptinu se vrio prema
nacionalnim procentima 15% u odnosu na strukturu stanovnitva BiH prema
popisu iz 1981. godine (kasnije je ovaj procenat podignut na 30%}, a u Predsjednitvo SR
BiH prema formuli (2+2+2+ 1 ). izbori su se istovremeno vrili za lokalne skuptine
i za zakonodavno tijelo (parlament) Bosne i Hercegovine, kao i za Predsjednitvo SR BiH.
Ovim je staro ustrojstvo institucija novouspostavljenom
pluralnom ambijentu.
Drugim izborni zakon i ostali izborni propisi, promovirali su jednu sasvim
novu (staru) profilaciju, a to je pripadnost, kao osnova
predstavljanja, odnosno legitimiteta. Ovim zakonom je, dakle, propisana
nacionalna pripadnost, kao obavezna osnova u izbornom postupku (predlaganje,
kandidiranje, predstavljanje, izbor, imenovanje) za sve organe i tijela u
Republici.
Dakle, ovim izborima, to je sada evidentno, BiH su svoj suverenitet
ustupili nacionalnom.
Na ovim izborima vie od 2.300.000 se izjanjavala o vie hiljada kandidata, koje
je predloilo 15 stranaka. Poslije ponovljenih izbora gradjani su izabrali
sedam Predsjednitva SRBiH, 240 poslanika u dva doma Skuptine SRBiH i 6.419
odbornika u 11 O skuptina i Skuptini grada Sarajeva. Kao to je poznato
pobjednik na izborima 1990. u BiH je Stranka demokratske akcije, iako se govori o
ubjedljivoj pobijedi tri nacionalne stranke (Stranka demokratske akcije, Srpska demokratska
stranka i Hrvatska demokratska zajednica). To nije jer su te tri stranke nastupile
koaliciona i one su uistinu pobjednici izbora jer su u parlamentu osvojile ukupno
84% mandata, u skuptinama 75,78 % mandata, te u
Skuptini grada Sarajeva 60,83 % mandata.
Na osnovu takvih rezultata stvoren je partnerski odnos u vlasti ovih stranaka, tj.
svojevrsna tronacionalna koalicija stranaka, koja je uspostavila cjelokupni sistem
vlasti u BiH na principu osvojenih (i vie od toga) glasova. Odnosno, stvorenom
tronacionalnom koalicijom i one stranke iz te koalicije (SDS i HDZ), koje su za pojedina
izborna tijela i nivoe osvojile procentualno manje glasova od nekih opozicionih
stranaka (SKBiH-SDP i SRSJ za BiH) u podjeli vlasti su participirale sa procentom
od onog dobijenog na izborima. To je efektno postignuta koalicionom majorizacijom prilikom
raspodjele vlasti na svim nivoima.
12
0323-o 1s2
S. IZBORI U BIH 1990.
I ova nas na da su izbori u BiH i po fenomenu
"negativnog glasanja"
3
odnosno da je znatan broj glasao za jednu(e) stranku(e)
samo da bi pobjedu neke druge, a ne zbog kvaliteta programa ili kandidata te
stranke.
Prema tome, prvi parlamentarni izbori 1990. godine u BiH sude facto bili izbori "protiv"
a ne izbori "za", odnosno izbori kojim se eljela izvriti temeljna redistribucija
u BiH u korist stranaka sa izrazitom jednonacionalnom konstitucijom i
platformom, a nautrb stranke, odnosno poretka hipertrofiranog negativnim

Pitanje koje slijedi je: koje su to platforme ponudile novouspostavljene stranke
na vlasti da bi taj osnovni spirttus movens u izbornoj trci?
Taj duhovni koji je opredijelio tijelo u BiH je u osnovi
"nacionalni" program, program koji spaava navodnu ugroenost vlastite nacije. tj. cjelina
poteza koje su stranke markirale u cilju poloaja svoje nacije u Republici.
"Tenja za poboljanjem poloaja (nacije, op.a.) podrazumeva uverenje da'je nacija o
kojoj je bitno potisnuta u sistemu."
4
To uvjerenje je prihvatilo izborno tijelo u BiH, a rezultat tog uvjerenja je tronacionalni
izborni trijumf. Prognoza kako izbori 1990. u BiH nisu nita drugo do svojevrsni
nacionalni popis stanovnitva izbornim rezultatom je i
Dakle. predmet ovog rada jeste istraivanje i analiza izbornog procesa u SRBiH na
izborima 1990. godine. a to istovremeno da u ovom radu pokuati analizirati i
konsekvencije izbornih rezultata. U tom smislu prije svega, izvriti anaiizu
primijenjenog izbornog sistema u BiH, zatim u izbornoj utakmici, a potom i rezultata
izbora. Na kraju pokuati formulirati generalizacije, odnosno
analizu, kao pokuaj teorijske valorizacije izbora u BiH sa stanovita njihovih rezultata.
Prema tome, cilj ovog rada je pokuaj sagledavanja krajnjih konsekvencija
opredjeljivanja tijela na izborima u BiH na temelju uporednih pokazatelja
rezultata tih izbora, te da se ukrtanjem relevantnih prui uvid u dominantne
karakteristike opredjeljivanja tog tijela.
Osnovna metoda koja je primijenjena u ovom radu je analiza sadraja dostupnih
dokumenata, a prije svih izvjetaja o rezultatima izbora, a potom i drugih izbornih
propisa (zakona), te komapartivna i metoda.
Jedinice analize sadraja su pokazatelji izbornih rezultata izborne jedinice
(struktura), sastav Skuptine SR BiH, te sastav Predsjednitva SRBiH.
3 Mirjana, Istraivanje izbora, Vjesnik, Zagreb. 20.02.1991. godine.
4 Goati. Vladimir. Trijumf nacionalne karte, 21.04.1991. godine
13
I
I
I
0323-0153
Ovaj rad moemo tretirati i kao "ex post facto" istraivanje s obzirom da su koriteni
sekundarni podaci, odnosno podaci o rezultatima izbora objavljeni od strane
Dravnog zavoda za statistiku RBiH i izborne komisije.
Odmah treba naglasiti da smo svjesni teine, obima teme i cilja koji smo postavili u
ovom radu. u vidu karakter i njegovu namjenu, smatramo da i sam
pokuaj studioznijeg sagledavanja ove problematike, veoma za dalji demokratski
proces u BiH, kao i pitanja koja se postave ili pokrenu biti dostatan izazov za neka
produbljenija istraivanja na ovu temu, ali istovremeno i odgovor na
postavljeni cilj.
14
!--- ---- --
0323-0154
2. IZBORI I IZBORNI SISTEM
/ '
"U suvremenim demokratskim
sistemima izbori su univerzalno
instrument i osnova konstituiranja
predstavnitva."
(. Deren - Anto/jak)
'
2.1 Izbori kao elemenat i faza u razvoju procesa
U svim demokratskim sistemima izbori su legitimni izraavanja volje
Oni su, de jure ide facto, jedini legalni sticanja legitimiteta nosilaca
(vlasti), odnosno izborni proces je jedini put za legitimiranje i delegitimiranje nosilaca
vlasti. Eventualni nedostaci u izbornom postupku bacaju sjenu na legitimitet cjelokupnog
izbornog procesa. Zbog toga, izabrani predstavnici na takvim izborima ne uivaju
neophodno povjerenje izbornog tijela, to dolazi do izraaja u kriznim
situacijama.
Dakle, "funkcija izbora nije da demokratiju vie demokratskom da je
(G. Sartori).
5
mnogobrojnim ovog pojma mi bismo se opredijelili za
"Izbori (engl. election) su postupak kojim dravljani svoje predstavnike. Izbori su
prenoenja suverenosti puka na izabrana predstavnitvo, parlament, se tvori
sistem demokracije (podvukao - S.A.)"
6
sa pravom glasa, kroz izbore izraavaju (ne)povjerenje kandidatima i
strankama, odnosno ocjenjuju protagoniste dotadanje i
o tome ko obrazovati tijelo legitimirano da predstavlja interese
i da u njihovo ime. "Izbori imaju fundamentalno jer prenose
drutvenu i slue kao instrument posredovanja u vrenju vlasti."
7
5 Navedeno prema: Goati. V Trka jednog konja, "Danas", Zagreb, 04.08. 1987. godine
6 Leksikon temeljnih pojmova politike, kolska knjiga, Zagreb, 1990. godine, str. 101.
7 Deren- Antoljak, tefica, Sistem proporcionalne reprezentacije, Nae teme br. 6 Zagreb. 1990. godine,
str. 1256.
15
I

!
0323-0155
iber tvrdi da su izbori najrasprostranjeniji i najvaniji oblik aktivnosti.
pravo glasa koje je, s rijetkim izuzecima, u svim modernim dravama, svi
punoljetni stanovnici na izvjestan su donosioci odluka i akteri
zbivanja."
8
Evidentno je, dakle, da su izbori (izborni sistemi, izborno ponaanje) par exellance
politoloka problematika, a moglo bi se s pravom da znanost nad ovim
"zasigurno posjeduje znanstvenu legitimnost, ako ne i monopol. "
9
iako je u svjetskim razmjerama na tom akumulirana
empirijska i testiran veliki broj hipoteza i modela, za uvjete u Bosni i Hercegovini, ali
i u Hrvatskoj, se ne moe da je na ovom iskazan izuzetan interes.
Izuzetak su autori iz Zagreba i suradnici, radovi teorijsko-empirijskog karaktera
objavljeni na FPZ u Zc;prebu, te I. iber, koji kontinuirano istrauje motivaciju u
izbornom ponaanju).
1
Moda se ova moe objasniti time to nismo imali naih
iskustava sa slobodnim izborima.
2.2. Izborni sistem
Izborni sistem predstavlja skup prava i postupaka na
temelju kojih se i realizira na izborima. To je, dakle, i skup mjera
i postupaka koje se izbora, odnosno organizacije izbora, kao i postupka i tehnike biranja.
Karakter izbornog sistema ima izuzetan u cjelokupnom izbornom procesu, a
izborni zakoni, kojim se izborni sistem normira i legalizira, predstavljaju
temeljne akte od ustavnog
Dakle, izborni sistem predstavlja nerazdvojivi dio ustavnog i sistema svake
zemlje, njena ogledalo dostignute drutvenog Izborni sistem je
oblik vrenja vlasti, oblik realiziranja narodnog suvereniteta, u sistemima u
B iber. lvan Psihologija i drutvo, CEKADE, Zagreb, 1984. godine str. 99.
9 lvan, Izborne odrednice, misao'', Zagreb, br. 2190, str. 9.
10 Usp. u Bene Milan, Izborno ponaanje Zagreb, 1974.godine str. 25126 i I. cit.rad,
str.9. U Hrvatskoj se posebno nakon ovoj problematici poklanja duna panja.
Pored vie studija, rasprava i koji su predstavljali interpretaciju znanstvenih rezultata
longitudinalnih projekata izbora koji su (projekti) vreni na Fakultetu znanosti u
Zagrebu od 1978. godine, objavljene su i dvije posebno interesantne studije nakon odranih prvih
izbora u Hrvatskoj. Prva je, knjiga "Hrvatska u izborima '90." autora lvana
Mirjane lvana ibera i Nenada Zakoeka. Ova publikacija predstavlja znanstvenu
interpretaciju originalnog projekta, odnosno empirijskog istraivanja
provedenog pisanom anketom deset dana prije prvih izbora u Hrvatskoj 1990.
godine. Druga je, pak studija "Izborni i sustav Republike Hrvatske" Mirjane u kojoj je
autorica na veoma pregledan i sistematiziran predstavila izborne modele u Hrvatskoj na izborima
1990. i 1992. godine.
16
- P'eo;l
0323-0156
kojima su izabrani predstavnici odgovorni tijelu i u kome ti predstavnici izvravaju
smjernice tog tijela.
Izborni proces dijelimo na nekoliko faza, od kojih su utvrdjivanje izbornih
jedinica, postupka kandidiranja; mjesta, glasanja,
izbornih rezultata; zatita izbornog prava, itd.
Da bi izborni proces ponio atribut demokratskog neophodno je i da pravo
na demokratskim Naime, svako demokratsko izborno pravo na
temeljna koja karakteriziraju, manje vie, svaki demokratski izborni sistem. Ta
su: jednakosti, neposrednosti i tajnosti.
Ova su dui vremenski period, a posebno su u primjeni od
proklamiranja narodne suverenosti i jednakosti
polazi od prava da svi bez obzira na njihove klasne,
polne, vjerske i druge razlike, uivaju pravo pod jednakim uvjetima. Ovo
pravo se jer obuhvata sve punoljetne odnosno koji ispunjavaju
Ustavom i zakonom minimalne uvjete. pravo je
pravo svakog koji je ispunio osnovne pretpostavke za sticanje prava,
da bude i da u izbornom procesu, bez bilo kakve diskriminacije

Osnovne pretpostavke za sticanje prava jesu: doba starosti
je to sa danom sticanja punoljetstva), sposobnost oblikovanja i ispoljavanja sopstvene volje
i odsustvo pravnog osnova po kome je lien prava (npr. po osnovu
sudske presude. itd.).
pravom ne smatra se ono pravo koje je nekim od cenzusa.
Poznati su cenzusi po osnovu imovinskog stanja. obrazovanja, nastanjenosti (u izbornom
zakonodavstvu za izbore u BiH 1990. ovaj cenzus je iznosio 6 mjeseci, to je otro
kritikovano, posebno u tzv. no odlukom Ustavnog suda BiH ovaj
cenzus je ukinu!), te po osnovu pola.
pravo, kao pojam, sadri i neka posebna prava, a prije svih: pravo
da bira svoje predstavnike, pravo da bude biran za predstavnika, pravo
da bude kandidiran, te pravo da glasa i da svojim glasom o
svim relevantnim pitanjima koja mogu biti postavljena na nekom od oblika
izjanjavanja (referendum).
pravo se dijeli na aktivno i pasivno. Aktivno pravo podrazumijeva pravo
da glasa, a pasivno pravo je pravo da se kandidira i da bude
biran u organe.
jednakosti polazi od toga da svaki glas ima jednaku vrijednost, po
osnovu principa "jedan - jedan glas". Suprotno ovome postoji nejednako
pravo glasa i ono se ogleda u tome to se razlikuju po vrijednosti njihova glasa.
11
Ovo
razlikovanje moe biti otvoreno i prikriveno.
17
0323-0157
Otvoreno razlikovanje se ogledalo kroz tzv. pluralni votum (umnoeni glas), a prikriveno
razlikovanje vrijednosti glasa se ogledalo u tome to su se dijelili u posebne
grupe (kurije), koje su birale nesrazmjeran broj predstavnika prema broju pojedinih
grupa.
neposrednosti ogleda se u pravu da neposredno (direktno) biraju svoje
predstavnike. Ono se, dakle, razlikuje od posrednog biranja u kojemu biraju neke
organe koji, naknadno, u ime biraju zastupnike koji ih zastupati u
tijelu (takav je bio npr. delegatski sistem).
tajnosti predstavlja osiguranje da se na ne vri nikakav pritisak, bilo od
predstavnika vlasti, bilo od pojedinaca ili socijalnih grupa. Nasuprot ovome, javno glasanje
prua kontrole opredjeljivanja, to moe proizvesti posljedice
po bilo od vlasti, bilo od suparnika.
Pored ovih temeljnih i u nauci i u praksi se sa pojmom
inkompatibiliteta. Ovaj pojam nespojivost u vrenju funkcija vlasti. To,
da ako se vri jedna funkcija (npr. u zakonodavnom tijelu) ne moe
se istovremeno vriti i neka druga funkcija (npr. u izvrnoj vlasti). U demokratskim sistemima
u kojima je organizacija drave zasnovana na trodjelnoj podjeli vlasti na sudsku,
zakonodavnu i izvrnu, institucija inkompatibiliteta se objanjava spajanja
funkcija u istom licu (npr. sudske i izvrne, sudske i zakonodavne ili zakonodavne
i izvrne).
lnkompatibilitet je usko vezan i za izborno pravo s obzirom na to da se pasivno
pravo jer je vrenje dravnih dunosti nepodudarno sa
funkcijom.
Dakle, nespojive su funkcije onoga koji vri nadzor (parlament, sud itd.) i onoga nad
kojim se taj nadzor vri.
2.3. dodjele mandata
U principu postoje dva sistema podjele mjesta u tijelima (dodjeljivanja
mandata): i proporcionalni (razmjerni). sistem ima tri podvarijante, i to:
sistem relativne po kojem se smatra izabranim onaj kandidat koji je dobio relativnu
11 U izborima u BiH 1990. ovo je prekreno u dva prilikom glasanja za izbor poslanika za
te prilikom glasanja za Predsjednitva SRBiH. Naime prilikom glasanja za
poslanike u VO Skuptine SRBiH nisu istu vrijednost glasa imali svi jer se iz svake birao
jedan poslanik bez obzira na broj Tako se desio da npr. za izbor jednog poslanika u jednoj
treba 3.000 glasova, a za drugog 50.000 glasova. Kod izbora Predsjednitva nije isto vrijedio
glas Muslimana i Hrvala. Glas Hrvala je vrijedio 2 puta vie od glasa
Muslimana. O ovim nepravilnostima opirnije vidjeti u daljem tekstu.
18
0323-0158
glasova (npr. od tri kandidata izabran onaj kandidat koji je dobio 34% glasova,
pod uvjetom da druga dvojica dobiju po 33% glasova); sistem apsolutne u dva kruga,
po kojem se smatra izabranim onaj kandidat koji dobije apsolutnu glasova. Ako niko
ne dobije apsolutnu zakonom) u drugi krug idu dva najbolje plasirana
kandidata od kojih je izabran onaj ko u drugom krugu dobije glasova. varijanta
sistema je sistem alternativnog glasa, koji je za Australiju. Po
ovom sistemu redosljed na listi kandidata ispred njihovog imena
redni broj koji eli (1, 2, 3 itd.). Ako ni jedan ne dobije vie od 50% glasova, onda se eliminira
najslabije plasirani kandidat i njegovi glasovi se pridruuju drugim kandidatima u skladu sa
preferencijama

Procedura se ponavlja sve dok kandidat ne osvoji apsolutnu

I proporcionalni (razmjerni) sistem, ima vie varijanti. Da bi se izbjegle
deformacije i disproporcije osvojenih glasova i broja mandata alociranih u
tijelima (parlamentu) do dovode izbornih jedinica i
tehnike glasanja "gotovo svi kompetetivni sistemi (s nekim izuzecima)
primjenjuje neku od varijanti sistema proporcionalnog predstavnitva.''
13
'
Proporcionalni sistem adekvatnije predstavnitvo manjim
strankama. Stranke ulaze u izborno nadmetanje sa izbornim listama kandidata
i sukladno dobijenim procentima glasova o izbornoj jedinici kandidati, prema
redosljedu od vodstva. postaju tijela za koji
se vri izbor (dakle glas se daje listi a ne pojedincu).
Svaka lista ima onoliki broj kandidata koliko broji parlamentarno tijelo za koje
se vri izbor.
Ovaj izborni sistem polazi od velikih izbornih jedinica, a najidealnija situacija je kada je
teritorija drave jedna izborna jedinica.
Osnovni cilj ovog izbornog sistema, odnosno njegova karakteristika, je to tei
da omjer broja izabranih kandidata to je priblinije odgovara omjeru
dobijenih glasova njihovih stranaka. Proporcionalnim sistemom rijetko se realizira
majoritarna u tijelu.
pitanje je raspodjela mandata to je najneposrednije vezano uz osvajanje,
raspodjelu ili zadravanje vlasti.
razmjer se d'Hondtovom metodom ili metodom
Sainte Laguea.
14
I na kraju, ne treba zaboraviti da od rjeavanja
pitanja kao to su: izbornih jedinica. sastav organa za
12 Usp. Goati. Vladimir, U susret demokratiji, MSC Pucar Stari", Saraievo. 1990. godine, str. 48.
13 DerenAntoljak. tefica, cit.rad. str. 1261.
14 O tome ire u: Deren-Antoljak, tefica. cit.rad
19
r----------
0323-0159
izbora, i raspored mjesta, postupak kandidiranja,
glasanja, rezultata glasanja i drugih pitanja, zavisi i
karakter izbornog sistema.
2.4. Primijenjeni izborni model u Bosni i Hercegovini na izborima
1990. godine
Primijenjeni izborni model u BiH
15
, odnosno rezultata izbora na prvim
izborima u BiH novembra/studenog 1990. godine, bio je za
strukture za koje su stranke kandidirale svoje predstavnike. Tu, prije svega,
mislimo na strukturu BiH parlamenta-Skuptine SRBiH (sa i
i Predsjednitva SRBiH, koje kao izborna tijela analiziramo u ovom
radu.
S tim u vezi prezentirati u naznake izbornog modela koji je primijenjen
na izborima u BiH 1990.
2.4.1. Za Predsjednitva SR BiH
Glasanje za izbor Predsjednitva SRBiH vreno je istovremeno kada i glasanje
za odbornike skuptina (grada Sarajeva) i poslanike oba Skuptine SR Bosne
i Hercegovine.
U ovom Republika je bila jedna izborna jedinica, a zakonom je
da se izbor Predsjednitva SRBiH vri sistemom relativne po nacionalnim
listama (kvotama).
Naime, zakonom je da se iz reda jednog naroda (Muslimani, Srbi, Hrvati) mogu
birati najvie dva kandidata, a za kandidate iz reda Jugoslavena i ostalih najvie za jednog
(2+2+2+ 1), tako da je jedan imao 7 glasova (sic!).
Za Predsjednitva SRBiH izabrani su oni kandidati koji su dobili najvie glasova
(relativna do broja koji se bira iz reda pripadnika istog naroda i ostalih.
Tako su za izbor Predsjednitva bile obrazovane kandidatske liste (dijelovi
i to: lista kandidata iz reda Muslimana; lista kandidata iz reda Srba; lista
kandidata iz reda Hrvala i lista kandidata iz reda pripadnika drugih naroda i narodnosti,
odnosno koji se nisu nacionalno opredijelili ili su se opredijelili prema regionalnoj
ili drugoj pripadnosti.
15 Vidjeti Zakon o izborima odbornika i poslanika u skuptine zajednica ("SI.list SRBiH",
br. 21190 i 28190). Ovdje koristimo izraz model a ne sistem, jer se radi o kombinaciji dva izborna sistema
spajanjem nije obrazovan novi izborni sistem, nego izborni model. Usp.
Mirjana, Izborni i sustav Republike Hrvatske, Alinea, Zagreb, 1993 str.S.
20
r
0323-0 ISO
S. IZBORI U BtH 1990.
Kao to je da se glasanje vri po nacionalnim listama, tako je da se
i rezultati izbora za kandidate sa svakog dijela liste posebno.
2.4.2. Za Skuptine SR BiH
rezultata izbora i podjela mandata za Skuptine SRBiH i u
sazive skuptina izvreno je primjenom proporcionalnog sistema
(razmjerno predstavnitvo) i to kombinacijom izborne kvote i d'Hondtove formule (izbornog

kvalitet ovog sistema, kao to smo rekli, je u tome to
participaciju u parlamentu broju stranaka se afirmira sistem.
16
Izbor poslanika za Skuptine SRBiH vrenje u sedam izbornih jedinica,
i to: izborna jedinica Sarajevo (bira 24 poslanika), izborna jedinica Tuzla (28), izborna
jedinica Zenica (15), izborna jedinica Mostar (15), izborna jedinica Doboj (14), izborna
jedinica Banja Luka (25l i izborna jedini<;a (9). Dakle, u ovo BiH parlamenta
birano je 130 poslanika.
7

izborni sistem za ovo odnosno kombinacija izborne kvote i d'Hondtove
formule ima prednost u odnosu na d'Hondtovu formulu jer znatno postupak
raspodjele mandata (izbacuje se postupak dijeljenja glasova svih lista sa brojevima od 1 do
sa brojem poslanika, odnosno odbornika koji se bira u izbornoj jedinici to moe
biti, zavisno od broja odbornika-poslanika, vrlo dug postupak).
Prema zakonskom rjeenju, raspodjeli mandata prethodilo je izborne kvote
ili izbornog Izborna kvota je broj glasova koji je potreban da bi lista sigurno dobila
jedan mandat, odnosno jedno mjesto. Izborna kvota se
tako to se ukupan broj glasova u izbornoj jedinici podijeli sa brojem poslanika -
odbornika koji se bira u toj izbornoj jedinici. Nakon izborne kvote za svaku listu
kandidata posebno se koliko je cijelih izbornih kvota dobila ta lista (stranka) i na
osnovu toga se dodjeljuje broj mandata.
Kako se primjenom izborne kvote nisu raspodijelili svi mandati u vie izbornih jedinica
na izborima u BiH 1990., onda se pristupilo njihovoj raspodjeli primjenom d'Hondtove
formule, tako to se ostatak "neutroenih" glasova svake liste dijelio brojem od 1 do
sa brojem koji je odgovarao broju mandata. Tako su se dobijali
16 U vezi s tim Moris Divere je ustvrdio poseban "zakon": (1) sistem s jednim
mjestom po izbornoj jedinici vodi k dualizmu; (2) sistem s glasanjem u dva kruga i
srazmjerno predstavnitvo vode prema multipartizmu. Navedeno prema: !van, Izbori u
Hrvatskoj, vrednovanja, preferencije. u knjizi Hrvatska u izborima '90., Naprijed, Zagreb, 1991
str. 92.
17 Vidjeti kartu 3 - Pregled izbornih jedinica VG Skuptine SR BiH
21
0323-0161
koji su se razvrstavali po a zavisno od broja
mandata izabrani su oni sa

2.4.3. Za Skuptine SRBiH
U izborima poslanika za Skuptine SRBiH primijenjen je sistem
i to apsolutne Izbor poslanika u ovo vren je u dva kruga u onim izbornim
jedinicama gdje niti jedan kandidat nije dobio apsolutnu glasova
koji su glasali u izbornoj jedinici). To je da su dva prva kandidata, koji u prvom
krugu glasanja nisu osvojili glasova koji su glasali i izbornoj
jedinici (apsolutna ali su osvojili broj glasova, idu u drugi krug. U drugom
krugu glasanja kandidat.
Za izbor poslanika u ovo koje broji 11 O mandata (po jedno mjesto iz
svake od 109 i jedno mjesto iz grada Sarajeva), svaka je bila
izborna jedinica za izbor tog jednog poslanika, kao i grad Sarajevo za jednog.
19
ovaj sistem je za Francusku (Peta republika), a primijenjen je i na
prvim izborima u Hrvatskoj, travnja i svibnja 1990. godine.
2.4.4. Skuptina grada Sarajeva
Kao te je za izbor poslanika u Skuptine SR Bosne i
Hercegovine isti sistem je primijenjen i kod izbora odbornika za Skuptinu Grada Sarajeva
(proporcionalni-razmjerni, izborni D Hondtova formula). Izborne jedinice za izbor
odbomika u Skuptinu grada su 10 udruenih u grad Sarajevo (Stari
grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi grad, llida, llija, Trnovo i Pale) .
. . .
Prema svemu iznesenom, moe se konstatirati da su izbori u BiH 1990. bili sa
kombiniranim izbornim modelom, i to: sa apsolutnom i relativnom i
proporcionalnim, sa kombinacijom izborne kvote i d'Hondtove formule (izbornog
18 Primjere raspodjele mandata na izloeni vidjeti u: . Deren Antoljak, cit.rad, str. 1265-1267;
Izborni ABC, posebno izdanje Sarajevo, novembra 1990. godine, str. 25. i 26., te u
Leksikonu temeljnih pojmova politike, str. 104.
19 Vidjeti Zakon o izbornim jedinicama za izbor poslanika u Skuptine SRBiH ("SI.list SRBiH", br.
21190), te kartu 2. Pregled izbornih jedinica VO Skuptine SR BiH
22
r

0323-0162
LITERATURA
1. Cotteret, Jean-Marie, Emeri, Claude, Les systemes electoraux, Presses
Universitaires de France, Paris, 1994.
2. Gurvitch. Georges, Sociologija, Naprijed, Zagreb, 1966.
3. Lipset, Sejmor Martin, Drutvena osnova politike, Rad, Beograd,
1969.
4. Deren-Antoljak, tefica, Sistem proporcionalne reprezentacije, Nae teme, broj 6,
Zagreb 1990.
5. iber, /van, Psihologija i drutvo, CEKADE, Zagreb, 1984.
6. Goati, Vladimir, Jugoslavija na pokretnici, Od monizma do rata,
Jugoslavenski institut za novinarstvo, Beograd, 1991.
7. Goati, Vladimir, anatomija jugoslavenskog drutva, Naprijed, Zagreb, 1989.
8. Duka, Izborni sistem, Pravni fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 1983.
9. Mirjana, Izborni i sustav Republike Hrvatske, Alinea, Zagreb,
1993.
1 O. Hi/mo, Prvi izbori u SR Bosni i Hercegovini, Pravna misao, god
"XXI, broj 10-11-12, Sarajevo, 1990.
11. !van, Mirjana, iber /van, Zakoek Nenad, Hrvatska u izborima
'90., Naprijed, Zagreb, 1991.
12. Pravni le.ksikon, Savremena administracija, Beograd, 1975.
13. enciklopedija, Sa vremena administracija, Beograd, 19 75.
14. BiH izbori '90., 1990.
23
0323-0163
IZBORI U BiH 1990.
S.
24

u323-u 164
IZBORI U BiH 1990.
3. IZBORNI PROCESI U BiH HISTORIJA
I KOMPARATIVNA ANALIZA
organizovanje Muslimana
je pod austro-ugarskom okupacijom krajem XIX i
XX vijeka. To je bilo u isto vrijeme kada su osnivali
stranke i Srbi i Hrvati u Bosni i Hercegovini".
(A.Purlvatra)
3.1. organiziranja u BiH
Bosnu i Hercegovinu, koja je do 1878.g. bila u sastavu Turske, voljom svjetskih
sila i na osnovu odluka Berlinskog kongresa okupirala je Austro-Ugarska 1878. godine, a
kasnije (1908.g.) jednostrano i anektirala, to je dovelo do tzv. aneksione krize.
Austro-Ugarska je Bosnom vladala punih 40 godina, sve do stvaranja Drave Slovenaca,
Hrvala i Srba a potom Kraljevstva Srba, Hrvala i Slovenaca 1. decembra 1918. godine. BiH
je bila u sastavu te Drave a nakon toga i Kraljevstva SHS (od 1921. godine - Kraljevina
SHS).
U tom periodu, dakle "za vrijeme 40-godinje austro-ugarske uprave kapitalizam u BiH
(se-op.a.) nije ni razvio kao kompletan i sveobuhvatan sistem u svojoj a jo manje
formi' ".
1
Ipak, jedna od temeljnih komponenti drutva - slobodno
organiziranje - u tom periodu da se i u BiH.
Ono, organiziranje u Bosni i Hercegovini) dakle, ima relativno kratku
historiju. Prve stranke se pojavljuju ovoga mahom nakon to su popustile
stege jakog Kalajevog (Benjamin Kallay) reima (1882-1903). Bitno je da se one
primarno osnivaju "na konfesionalno-nacionalnoj osnovi".
2
u Bosni i Hercegovini
prvo su se formirale muslimanske stranke, zamah posebno dolazi do
izraaja nakon to su Muslimani 1909.godine, izborili svoju vjersku i
vakufsko-mearifsku autonomiju u okviru Austro- Ugarske Monarhije.
arac, Nedim, Teme nae novije istorije, Svjetlost, Sarajevo, 1981., str. 28.
2 Purivatra, Atif, Nacionalni i razvitak Muslimana, Svjetlost, Sarajevo, 1970., str. 133.
25
0323-0165
IZBORI U BiH 1990.
Prva muslimanska stranka u BiH bila je Muslimanska narodna organizacija.
Ova stranka je odmah pokrenula svoj list "Musava!", koji je izlazio u Mostaru.
"Prva stranka u BiH, koja je istakla svoj program i provela formalnu
organizaciju, bila je Muslimanska narodna organizacija (MNO), osnovana 3.decembra
1906. Na stranke stajao je tzv. Egzekutivni odbor za je prvog predsjednika izabran
Alibeg Firdus".
3
Istovremeno se." u drugoj polovini prve decenije formiraju prve
muslimanske stranke, Muslimanska narodna organizacija, Muslimanska
(napredna) samostalna stranka i dr koje su se u bh. Saboru 1910 - 1914. borile za zatitu
agrarnih, dravnopravnih i drugih interesa naroda kojeg su predstavljale".
4
Nasuprot MNO, na Skuptini odranoj od 24-26. augusta 1908. osnovana je
Muslimanska narodna stranka (MNS), koja 1910. revidirati svoj program i promijeniti ime
u Muslimanska samostalna stranka (MSS).
U maju 1907 sarajevski ljekar dr. Lazar osnovao je Srpsku narodnu
samostalnu stranku, koja je nakon potpunog izbornog kraha 191 O. godine prestala sa
radom.
Prva jaka srpska stranka u BiH osnovana je na Skuptini odranoj 27-31.oktobra 1907.
Formirana, na vjersko-nacionalnom principu (od strane Srba), 1907. godine
'.Srpska narodna organizacija je nastala ujedinjenjem tri grupe. "Tri srpske
grupe, okupljene oko listova 'Srpska 'Narod' i 'Otadbina' 1907. godine, obrazuju
jedinstvenu formaciju, Srpsku narodnu organizaciju."
5
Najistaknutiji predstavnici ove stranke bili su Gligorije i Vojislav ola, a od
intelel<tualaca pridruio im se i dr. Milan

Nakon duih priprema u februaru 1908. godine utemeljena je Hrvatska narodna
zajednica (HNZ). Na ove stranke stajao je dr Nikola "ali je njen stvarni
glavni i ideolog bio tuzlanski advokat dr Ivo Pilar.''
7
Kako je vodstvo HNZ smatralo da ova stranka treba da se profilira kao nadkonfesionalna
asocijacija to je dola u sukob sa dr Josipom tadlerom, sarajevskim nadbiskupom,
koji je namjeravao da ujedini sve katolike u BiH. S obzirom da nije uspio pridobiti
3 lljas, Mustafa, Bosna i Hercegovina u vrijeme austro-ugarske vladavine, u
knjizi: Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja drugog svjetskog rata, VK OS RBiH,
Sarajevo, 1944 str. 2t7.
4 Mustafa. Osnovne historijske naznake bosanskomuslimanskog nacionalnog identiteta, Uvodni
referat sa osnivanja Kongresa bosanskomuslimanskih intelektualaca u Sarajevu, 22.12.1992 u knjizi
pitanje, Press centar Armije R BiH, Sarajevo. 1995 str.13.
5 arac, Nedim, ci!. rad, str. 44.
6 lbidem, str. 218.
7 lbidem. str. 219.
26
[ 4
I '
I
. '
i.
I'
I'
i
1-
I
I
I'.
I.
I
L
I
I
11
I,
I .

0323-0 lbb
IZBORI U BIH 1990.
vodstvo HNZ na ovom programu nadbiskup tadler je januara 191 o. osnovao svoju
stranku Hrvatsku udrugu (HKU).
Hrvatima u Bosni i Hercegovini javile su se dvije struje, Jedna je bila
Hrvatska udruga, koju je vodio nadbiskup tadler i jezuiti, a drugu Hrvatska
narodna zajednica, koju su vodili franjevci i inteligencija."
8
Prva vienacionalna (transnacionalna) stranka u BiH je Socijaldemokratska
stranka BiH, osnovana juna 1909. godine u Sarajevu. Ova stranka se oslanjala na jaku
tradiciju sindikalnog organiziranja i svoju aktivnost je provodila zajedno sa sindikatom.
"Socijaldemokratska stranka i Glavni savez za Bosnu i Hercegovinu
uporedo, proimati se i djelovati kao reprezentanti jedinstvenog - i
sindikalnog pokreta."
9
3.2. ustav, Sabor i prvi saborski izbori 1910.
3.2.1. ustav i Izborni red
Nakon aneksije BiH od strane Austro-Ugarske, koja je proglaena carskom
proklamacijom stanovnicima BiH 7.10.1908.godine, Bosna i Hercegovina je dola u
konstitucionalno-pravni poloaj. proglaenje Zemaljskog ustava
(Statuta) za BiH obavljene je u Sarajevu 20.2.191 O.godine. "Ustavni poredak u BiH reguliran
je 1910.godine sa est zakona koji podstavljaju cjelinu: (1) Zemaljski ustav (tatut); (2)
Izborni red; (3) Saborski poslovni red; (4{ Zakon o drutvima za BiH; (5) Zakon o skupljanju
za BiH; (6) Zakon o kotarskim
0
uloga Sabora kao zakonodavnog tijela
ostala je i svedena je na "saradnju" sa carom u donoenju zakona
(ne svih).
S obzirom na nae osnovno interesovanje osvrnu! se na opis izborne procedure
za saborske
Prema Izbornom redu
11
(Zakon o izborima) BiH su bili podijeljeni u tri kurije,
prema konfesionalnoj pripadnosti. Na osnovu ovih pravila, svakoj vjersko-nacionalnoj grupi
bio je zagarantiran broj mjesta (mandata) u Saboru, u vidu
brojnost, odnosno udio svake ove grupe u ukupnom broju stanovnika BiH. "Unutar
8 Fuad. lstorija naroda FNRJ, "Veselin Maslea" .. Sarajevo, 1961.g .. str. 210.
9 arac, Nedim. cit. rad, str. 11.
10 I., M lbidem. str.223.
11 O tome ire vidjeti u: Zemaljski ustav (tatut) za Basnu i Hercegovinu. zakoni
svezak 12 ., tisak i naklada Daniela A.Kajona, Sarajevo, 191 O., str.19-39 kao i fototip izdanja Bosanskog
ustava iz 191 O.godine koju je za tampu priredio i uvodnu napisao Uzeir Uvodnu studiju je
napisao Mustafa Ovo izdanje je objavio "Muslimanski glas" iz Sarajeva 1991.godine.
27
L-
0323-016 (
IZBORI U BiH 1990.
konfesionalnog izbornog tijela postojale su r:osebne kurije na socijalnoj bazi: gradska,
seoska, i kurija inteligencije."
2
Srazmjerno broju stanovnitva u BiH sabor
su birana 72 saborska zastupnika, od kojih je za pravoslavce bio zagarantiran 31 mandat
ili 43% svih mandata, za muslimane 24 ili 33,3%, za katolike 16 ili 22,2% i za Jevreje 1 ili
1,4% svih saborskih mandata. Aktivno pravo bilo je priznato mukarcima od
navrenih 24 godine starosti i starijim, a enama je priznato aktivno pravo samo ako
su bile veleposjednice i "ukoliko 140 kruna zemljarine". Pasivno pravo imali
su mukarci sa navrenih 30 godina ivota, pod uvjetom da uivaju sva prava.
Mandat saborskih zastupnika trajao je pet godina, bez da ih opozovu.
Osim izabranih zastupnika Sabora su, shodno odjeljku li paragraf 22.
Zemaljskog Ustava (tatuta), lica po poloaju (viriliste) bili:
1."reis-el-ulema, vakufsko-mearifski direktor, sarajevski i mostarski muftija i osim toga
po imenovanju najstariji muftija;
2. srpsko-pravoslavna mitropolita i potpredsjednik velikog upravnog i prosvjetnog
savjeta srpsko-pravoslavne crkve:
3. nadbiskup i dva dijecezanska biskupa kao i oba
redodravnika reda;
4. sefardijski nadrabin sarajevski;
s. predsjednik Vrhovnog suda;
6. predsjednik komore u Sarajevu;
7. glavnog zemaljskog grada Sarajeva;
8. predsjednik i komore u Sarajevu" .
13
3.2.2. Prvi saborski izbori 1910. godine
Prvi saborski izbori po pojedinim kurijama desili su se u periodu od 18.do 28. maja 191 O.
godine. Rezultati glasanja su
12 lbidem, str.224.
13 Zemaljski ustav (tatut) za Bosnu i Hercegovinu, str.9.
28
'.

L
t
I"
I

i,
'
I,
I,
0323-0168

IZBORI U BiH 1990.
Tabela a)
REZULTATI PRVIH SABORSKIH IZBORA 1910. GODINE
Redni I NAZIV STRANKE
broJ :
OSVOJENI MANDATI
l- ------- -----
1. : Srpska narodna organizacija 31
f
2. ! Muslimanska narodna organizacija 24
I - ---- - - -
.. j
12
4 Hrvatska ud1uga 4
% U ODNOSU NA DODIJEUENJU
KVOTU
1.00 % pravoslavnih mandata
75 % mandata
25 % mandata
"U toku rada sabora bilo je vie
frakcijskoP. i koalicionog prestrojavanja, mandata i dopunskih izbora za upranjena
mjesta".
1
Tako su dopunski izbori za sabor 12 pravoslavnih poslanika odrani septembra
1913.godine. Na tim dopunskim izborima grupu Gligorija zamijenili grupa
Danila
'
Posljednje, zasjedanje sabora odrano je 1914. godine, a posljednja,
komemorativna sjednica sabora odrana je 29. januara 1914.
godine, dan poslije ubistva prijestolonasljednika Franca Ferdinanda. Krajem jula i
augusta 1914. godine irom BiH provedena je mobilizacija vojnih obveznika
sredstava za ratna djejstva.
3.3. Komparativni prikaz rezultata izbora u BiH od 1920. do 1939.
Tabela a1)
REZULTATI IZBORA ZA 63 MJESTA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U USTAVOTVORNOJ
SKUPTINI KRAWEVSTVA SHS - KONSTITUANTI - OD 28.11. 1920. GODINE
Redni
1
broj
NAZIV STRANKE I OSVOJENI MANDATI %
y--- -------
1 ! Jugoslavenska muslimanska organizacija 24 38
--------+----------- ----------- --+--- -----------
2 : Save7 teaka I 12 19
____ _, _________________ --------+-------r- - -----------
3 ! Narodna radikalna stranka : 11 17.4
--L------------ -------- --- ------ - --- ------------ - ;- -----------
4. ! HNatska stranka 7 11.1
---+--- ---- - --------------- ---- ---'--- -------1---- - -
5 partija 4 I 6,3
6. ) HNatska stranka
---- '----------t-------------
-----r-------- ------- ----
7. ' Demokratska stranka
I

14 I., M ibidem, str.226.
3 I 4,7
- ------ _._L_ --------
2 3,1
29
0323-0169
IZBORI U BiH 1990.
3.3.1. Izbori za Konstituantu 1920.
Nakon zavretka I svjetskog rata i poraza Austro-Ugarske, 1.decembra 1918.godine
stvoreno je Kraljevstvo Srba, Hrvala i Slovenaca u koje je ula i Bosna i Hercegovina.
Izbori za Ustavotvornu skuptinu Kraljevstva SHS odrani su 28.11.1920. godine. Na
izborima su sudjelovale 22 stranke, a njima i sedam stranaka iz Bosne i
Heregovine.
15
Na ovim izborima je od 2.480.623 upisana sudjelovalo svega 64,95%
ili 1.607.265
16
"Od ukupno 63 mandata koliko je bilo za Basnu i
Hercegovinu, Jugoslovenska muslimanska organizacija dobila je najvie - 24 (38% svih
mandata), Savez teaka 12, Narodna radikalna stranka 11, Hrvatska stranka 7,
partija 4, Hrvatska stranka 3 i Demokratska stranka 2 mandata."
17
Dakle. "oivljavanje aktivnosti kod sve tri (nacionalne -op.a.) grupacije u BiH
poslije 1918. provodilo se na vjersko- nacionalnoj osnovi",.
18
Od sedam navedenih
stranaka koje su na izborima 1920. godine tri su bile srpske, dvije hrvatske, a
po jedna muslimanska i vienacionalna. "Srbi su pristupili Narodnoj radikalnoj stranci,
Savezu teaka i Demokratskoj stranci. Hrvati su bili okupljeni u Hrvatskoj stranci i
Hrvatskoj stranci, a kasnije HSS, dok su Muslimani u ogromnoj bili uz JMO.
Neznatan broj Muslimana pripadao je srpskim ili hrvatskim
strankama, dok su bili vrlo rijetki da su Hrvati pripadali srpskim
stra11kama, ili obratno, da su Srbi bili hrvatskih stranaka. U vezi s ovim neznatno je
bila bolja situacija sa tzv. jugoslavenskim strankama. Takva orijentacija, to se
stranaka, zadrala se i u kasnijem razvitku sve do NOR-a."
19
3.3.2. Skuptinski izbori 1923.
organiziranje i djelovanje u BiH na vjersko-nacionalnoj osnovi nastavljeno je i
nakon obrazovanja Ustavotvorne skuptine. Moe se daje dolo i do jasnijeg profiliranja
i podjele tijela po vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti iako je u muslimanskom i
hrvatskom korpusu dolo do formiranja disidentskih stranaka.
Ovakvo svrstavanje imalo je odraza i na rezultate skuptinskih izbora odranih 18. marta
1923. godine, to je vidljivo iz Tabele b).
15 JMO, Savez teaka, Narodna radikalna stranka, Hrvatska stranka, Hrvatska stranka,
Demokratska stranka, partija, jedina stranka je bila
JMO.
16 Poviies1 SKJ, ICK/NK/RAD, Beograd, 1985., str. 75.
17 Vlado, Bosna i Hercegavina u dravnoj zajednici jugoslavenskih naroda, u knjizi Istina o BiH,
iz istorije BiH, Altermedia i NUB BiH, Sarajeva, 1991., str. 65.
18 PurivatraAtif, citrad, str. 161.
19 Pregled istorije SKJ, Beograd, 1963., cit. prema Purivatra, AOf, Nacionalni..., str. 161.
30

!
6
,
0323-0 i /O

IZBORI U BIH 1990.
Tabela b)
OSVOJENI MANDATI IZ BIH ZA SKUPTINU KRAWEVINE SHS NA SKUPTINSKIM IZBORI MA 18.
MARTA 1923.
Redni
broj i
.. -
NAZIV STRANKE
1. I Jugoslavenska muslimanska organizacija
---t-
2. Narodna radikalna stranka
., i . . - - -
3.
1
! stranka
4
5. i HRSS disident
I
6. ! Srpska stranka

OSVOJENO MANDATA
i % U ODNOSU NA UKUPAN
18 37.5
t----
!
13 27.1
14.5
-i-
14.5
2 4.2
2.1
Ovi rezultati pokazuju nesumljivo liderstvo Spahine JMO Muslimanima,
Narodne radikalne stranke Srbima, i Hrvatske republikanske
stranke Hrvatima. Pored ovih pet stranaka koje su ule u parlament na izborima se
jo 1 o stranaka ili izbornih lista, ali te stranke nisu osvojile dovoljan broj glasova
za ulazak u Skuptinu.
3.3.8. Skuptinski izbori 1925.
PP vlada raspisala je parlamentarne izbore za OS.februar 1925.
Jedan od glavnih izbornih ciljeva radikala, osim vlastitog izbornog uspjeha, bio je i razbijanje
muslimanskog tijela. U tom cilju kao protutea JMO pod patronatom reima,
stvorene su Narodna muslimanska organizacija i Muslimanska radikalna stranka koje su se
u potpunosti oslanjale na politiku Narodne radikalne stranke Nikole
cilj imala je i Hrvatska republikanska stranka Stjepana koja je
ozbiljno na muslimanske glasove.
Predizborni kontekst 1925. godine odisao je jakim pritiskom reima i proreimskih
organizacija na u BiH.
"Cjelokupni dravni aparat. od velikih upana pa sve do poreznika i umara,
bio je angaovan od vlade u predizbornoj aktivnosti u Bosni i
Hercegovini".
20
No, i pored pritisaka i apsolutne poslunosti dravnog aparata u korist Narodne
radikalne stranke, opozicione partije iz BiH, postigle su dobar izborni uspjeh. Taj uspjeh nije
bio kao 1920. i 1923., ali je u dalim uvjetima (policijski teror, falsificiranje izbornih rezultata,
20 Purivatra, Atif. JMO u ivotu Kraljevine Srba, Hrvala i Slovenaca, Svjetlost, Sarajevo, 1977
str. 197.
31
0323-0 i, i
IZBORI U BiH 1990.
djelovanje Srpske nacionalne omladine - SRNAO - i Udruenja srpskih
"Petar bio to je vidljivo iz tabele c).
Tabela c)
OSVOJENI MANDATI IZ BiH ZA SKUPTINU KRALJEVINE SHS NA IZBORIMA OD S.FEBRUARA 1925.
Redni 1,
broj
NAZIV STRANKE
I % u ODNOSU NA UKUPAN
OSVOJENO MANDATA i BROJ MANDATA IZ BiH
1- -- --
--i-- - :::
1. ; Jugoslavenska muslimanska organizacija
2. i Narodna radikalna strnka
3. ! Hrvatska republikanska stranka
14
---- r-
20.8
- --1-
14.5
. - - -- - - - --- ... - --- ---- I -
I Nac1onalrn blok {Radikalna i Samostalna demokratska!
i stranl<a)
T - - - -1, -
! stranka
4.
5_ 2 4,1
U BiH je pred izbore 1925. bilo registrirano 515.602 a na izbore je izalo i glasalo
426.708 ili 82,7% to je bio veoma visoki procenat na izborima.
3.3.4. Rezultati oblasnih izbora 1927.
Na izborima za oblasne skuptine u BiH odrane 23.1.1927. godine je
ukupno osam stranaka (JMO, Narodna radikalna stranka, HSS, Savez zemljoradnika,
Demokratska zajednica - JMO i OS, Samostalna demokratska stranka, Nezavisni radikali,
Udruena opozicija). Na ovim izborima je dolo do saradnje JMO i OS koje su nastupile
sa listom Demokratske zajednice u natjecanju za izbor poslanika u sarajevskoj, tuzlanskoj
i mostarskoj oblasti.
Rezultati tih izbora prikazani su u tabeli d)
Tabela d)
OSVOJENI MANDATI U IZBORIMA ZA OBLASNE SKUPTINE U BiH ODRANIH 23.01.1927.
Rbed?i NAZIV STRANKE i OSVOJENO MANDATA i
ro1 :
1
I
,-- ---------.. ---------r----- - - ---------+--- -----
:!. Jugoslovenska mushmanska organizacija 52 27 .4
% SVIH MANDATA
- ---l---- - ------ - ---+--- - "------------+-- -- ------
2. Narodna radikalna stranka I 47 24.7
'....-- ---- ------ ----- - ---------------- +--- ----------------+-------- ------ .--- ----
3. ! Hrvatska stranka I 36 . 1.8.9
-----.-i------------------------------!----------- .__ -----+------------ --- -
4. : Savez zemljoradnika i 28 i 14.7
"-------l------------------------ ----
5 : Demokratska zajednica (JMO i DS} ' 15 7 .9
. -1--- ---------------------.------ 1-------. ______________ ,,_____ - ----- --------- -
6
1
Samostalna demokratska stranka 10 5.3
--- ---- --- ----------1--- __ ------- --
7. : Nezavisni radikali , 1
1
0.5
-t--------+--------- -
8. I Udruena opozicija j l
1
0.5
32
r
I
I
I.

'

0323-o 112
IZBORI U BlH 1990.
Dakle, prema rezultatima izbora za oblasnu skuptinu 1927. kao
stranka izala je JMO, to joj je da i u narednom periodu
bude "jedini predstavnik Muslimana"
21
Moe se da su druge "vjersko-nacionalne" stranke (Narodna radikalna stranka i
HSS prije svih) sa ovih izbora izile kao legitimni predstavnici
katolika i pravoslavaca.
3.3.5. Rezultati vanrednih skuptinskih izbora za izbor narodnih poslanika
Kraltevine SHS 1927.
U situaciji zategnutih drutvenih odnosa i izazvane krize u radu Parlamenta i vlade,
raspisani su i 11. septembra 1927. godine odrani vanredni skuptinski izbori za izbor
narodnih poslanika Kraljevine Jugoslavije. Ovim izborima je prethodila veoma jaka agitacija
i napadi od strane srpskih radikala i pripadnika udruenja "Petar kao i
agitacija od strane pripadnika HSS, koji su nastojali razbiti JMO i pridobili tijelo
Muslimana. ti pokuaji su ostali bez uspjeha, to su
pokazali i rezultati vanrednih izbora 1927.
Tabela e)
REZULTATI VANREDNIH IZBORA ZA 48 MJESTA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U
SKUPTINU KRALJEVINE SHS ODRANIH 11.09.1927. GODINE
Redni broj NAZIV STRANKE
OSVOJENO MANDATA % U ODNOSU NA UKUPAN
I BROJ MANDATA IZ BiH
Narodna radikalna stranka
!
14
2 ' Demokratska zajednica 10
3 Jugoslovenska muslimanska organizacija 9
' Hrvatska stranka 8
5 1 Sa1iez zemljoradnika 6
+--------
6. Samostalna demokratska stranka
- - +- - - - ---
'
I
----r--
29.16
1 20.83
i
I
... f-
i
---+
18.75
16.66
12.5
2.08
Iz tabele je vidljivo da je JMO i njena koaliciona lista (Demokratska zajednica)
najbolje rezultate, to je ovu stranku na poziciji bh. stranke.
3.3.6. Rezultati za izbor u BiH 1928.
Uspostavljeni odnos tri "vjersko-nacionalne" stranke je i na izborima
za u BiH, koji su odrani 28.oktobra 1928. godine.
I tada je, bez obzira na izrazitu pojedinih stranaka, u sa
brojem "svoje" i vjerske opredijeljenosti, ukupan zbir osvojenih mandata
21 Purivatra, Atif, ibidem, str. 365.
33
0323-01/3
IZBORI U BiH 1990.
JMO na mjesto BH stranke sa ukupno osvojenih 32,8%
mandata. Iza JMO, po snazi iz ovih izbora su izale Narodna radikalna stranka sa 30,3%
osvojenih mandata i Hrvatska stranka sa 16, 7% od svih mandata (vidjeti
tabelu f).
Tabela I
REZULTATI IZBORA NA IZBORIMA OD 28.10.1928. GODINE
R.b. NAZIV STRANKE
OSVOJENO
% R.b. NAZIV STRANKE
JMO
2. ; Narodna radik. stranka
i
1--
3 HSS
4 '.Savez zemljoradnika
5 - demok. koalicija !
6 Demokratska stranka
Ukupno 4.470 mandala
MANDATA
1466
'
32,8
'
. -
7. : Samost. demok. stranka
!----- --- ----- -
1357 I
I
30,3 8. 1 muslim. liste
t
749 16,7 9. I Disidenti JMO
,_
454 i 10. 1 10.
182 4.1
123-- -! 2.7
11. Socijalisti
i - .
12. ! liste
1,6
0,1
0.1
Komparativni prikaz uspjeha stranaka u Bosni i Hercegovini na skuptinskim
izborima u Kraljevini SHS u periodu od t920. do 1927. pokazuje da je najuspjenija bh.
stranka nesumljivo bila JMO, a potom Narodna radikalna stranka, (koja je okupljala
Srbe), te Hrvatska stranka.
Ti fezultati su prikazani u tabeli g.
Tabela g)
UPOREDNI PRIKAZ USPJEHA BH STRANAKA NA SKUPTINSKIM IZBORIMA U
KRALJEVINI SHS
Redni
broJ
2.
3.
NAZIV STRANKE : 28.02.1920. ! 18.03.1923. : 08.02.1925. : 11.09.1927.
JMO
- -- -- -- ----- -____ , ____ --I- - ----- -L-------+ - ---- ---
33,5% ' 32% I 29,9% 30,8%
-- ---- _________ :_ ________ ---L------------l-.------------+--- ------ --
f\Jarodna rad1ka!na stranka
-------------l-- --- _____ -
+--
HrvCJtska stranka 16,6 %
Izvor: Purivatra. Atif. lbidem. str. 611
3.3.7. Rezultati skuptinskih izbora od 5. maja 1935.
Nakon izbora odranih 11.9.1927. godine nova Skuptina je pokazala potpunu
neefikasnost sistema. I opozicija, a i poslanici stranke optuili su v(adu
za teror.
Poslije izbora na jugoslavenskom planu dolo je do formiranja
koalicije (SDK) od ljutih protivnika: Samostalne demokratske stranke
usmjerenja) i HSS (glavni protagonist federalizma).
34
r
:
. '
.
0323-0174
IZBORI U BIH 1990.
1928. godine u Skuptini je izvren atentat na poslanike HSS i to je do usijanja
zaotrila situaciju. koja se 6.1.1929. godine estojanuarske
diktature, kojom je kralj Aleksandar "ukinuo ustav, raspustio skuptinu i uveo diktaturu".
22
Ubrzo potom je zabranjen rad svim strankama, a zakonom od 3.10.1929.
promijenjen je naziv drave u Kraljevina Jugoslavija.
Tek od 1935. godine na drinske banovine (BiH), jedino je legalno
djelovala reimska Jugoslavenska nacionalna stranka (JNS).
"lJ okolnostima i uslovima, kada stranke nisu postojale 'javno'
nego 'tajno', pa su u tom stilu i djelovale, 6.2.1935. donesena je odluka o rasputanju
Narodne skuptine.''
23
To je bio uvod u raspisivanje izbora i pokretanje predizborne kampanje, te pokuaja
oivljavanja "predestojanuarskih" stranaka.
"Opti tokovi, pa i lokalne predizbornih aktivnosti, ipak su bili diktirani
kursom reimskih krugova. U potpuno izmijenjenoj situaciji, provladini orijentirani
nalazili su se u apsolutnoj prednosti".
24
. '
Sa estojanuarske diktature (6.1.1929) parlamentarni ivot je uguen, tako
da su naredni izbori odrani tek 5. maja 1935. godine. Ovi, (petomajski izbori) su
dva izborna bloka: Zemaljsku listu i Listu udruene opozicije.
"Na parlamentarnim izborima odranim 5. maja 1935. godine Zemaljska lista na
sa Bogoljubom je, izbornog sistema i terora, dobila ukupno
1.746.982 glasova ili 60,6%, a lista Vlatka (blok Udruene opozicije u kojoj je u prvo
vrijeme bila i JMO) dobila je 1.076,345 glasova ili 37,4%".
25
Tabelarne prikazani rezultati petomajskih izbora 1935.godine izgledaju ovako:
Tabela h)
REZULTATI SKUPTINSKIH IZBORA ODRANIH 5. MAJA 1935. GODINE
j NAZfV LISTE BROJ PALIH GLASOVA 1 OSVOJENI MANDAT!
___________ _L ___ _
l ,_ZEMALJSKA USTA (80GOUUB1 l.74G_
982
_ __ _____ - ------
303
USTA UDRUENE OPOZICIJE1
2. I (VLATKO 1.076.345
67
22 Duan, Historija SFRJ Glavni procesi 1918-1985, kolska knjiga, Zagreb, 1985 str.23.
23 lek. Tomislav. Hrvatska stranka u Bosni i Hercegovini, t929 1941 Institut za istoriju, Sarajevo,
1991 str.108.
24 lbidem, str. 110.
25 lbrahim, Poloaj Bosne i Hercegovine i Bonjaka u Jugoslaviji (1918.-1945.), u knjizi:
Bosna i Bonjaci. Press centar ARBiH, Sarajevo, 1995 str.76.
35
---------------------"'u"3"2"3"-'Plu"'tlll!t"s-
IZBORI U BiH 1990
"Ako se rezultati petomajskih izbora promatraju u kontekstu reima, onda bi
se moglo ocijeniti da je 'reim na ovim izborima pretrpio krupan poraz', tim vie stoji ako
se ima na umu da su izbori provedeni na temelju anahronog zakona, u uslovima koji opoziciji,
ilegalnoj i legalnoj, nisu 'normalnu' agitaciju".
26
Posljedice po koji su glasali za opozicione stranke na izborima 1935. bile su
Neke od kazni reima bile su: premjetanje i otputanje sa posla, liavanje
povlastica, poreza i tsl.
3.3.8. REZULTATI PARLAMENTARNIH IZBORA ODRANIH 11. DECEMBRA 1938.
Posljednji parlamentarni izbori u Kraljevini Jugoslaviji odrani su 11. decembra 1938.
godine. Njih karakterizira takav izborni zakon koji je do apsurdnosti proteirao vladinu listu,
to se jasno vidi iz priloene tabele i:
Tabela I
PARLAMENATNI IZBORI 11.DECEMBRA 1938.
Na izbore izalo 3.039.041 Ili 74,48 %
I NAZIV LISTE
broj ;
_ j - Milan
i Lista udruene opozicije Vlatko
BROJ PAUH
GLASOVA
1.643.783 I
. - I
1.364.524
BROJ j % U ODNOSU
OSVOJENIH I NA UKUPAN
MANDATA _ i_BROJ MANDATA
%
-- --
54,9 306 82,03
44.1. 67 17,96
Izbornim zakonom i manipulacijama Lista udruene opozicije iako je osvojila 10% manje
glasova od Vladine liste, ipak je dobila samo 67 mandata ili 17,96% svih mandata.
"Novi i posljednji izbori odrani su 11. prosinca 1938. Rezultati izbora i dodjela mandata
bili su apsurdni.
Vladina lista je dobila 54,09 posto glasova, a 306 mjesta. Opozicija na
s dobila je 44,90 posto glasova, a 67 poslanika, to da je dobila 4,5 puta
manje mjesta od vladine liste".
27
3.3.9.
U ovoga kratkog prikaza izbornih procesa (reduciranog na
analizu u izbornim trkama i rezultata) s pravom se moe konstatirati da
cjelokupni period od organiziranja pa do li svjetskog rata u Bosni
i Hercegovini karakterizira iva aktivnost glavnih predstavnika, prije svih
tri glavne vjersko-nacionalne grupacije (Muslimani, Hrvati, Srbi). Formiranje
26 lbidem, str. 122.
27 Duan, ibidem, str.25.
36
IZBORI U BiH 1990.
stranaka u BiH gotovo, na nacionalnoj (i vjerskoj) osnovi izraz je vienacionalnog
(multikonfesionalnog) sastava Bosne i Hercegovine.
stranka na bh. sceni do estojanuarske diktature
1929. godine i zabrane djelovanja stranaka u Kraljevini SHS, nesumnjivo je bila
Jugoslavenska muslimanska organizacija Mehmeda Spahe, koja je sa punim legitimitetom
ovjerenim na izborima, predstavljala muslimansku populaciju.
Druga stranka po bila je Narodna radikalna stranka Nikole koja
je predstavljala glavnog protagonistu velikosrpske a "glavno
sredstvo vladanja velikosrpske buroazije bila je gruba sila".
Ovoj orijentaciji se, s pravom, pridodaje i Demokratska stranka Ljube
Glavna snaga hrvatskih masa bila je Hrvatska republikanska
stranka (HSS) sa Stjepanom na
Ove tri stranke, kako smo i pokazali, predstavljale su glavne izborne favorite u
BiH i gotovo sa se moe ustvrditi da su te stranke predstavljalll izborne
reprezentante bh. populacije, koja se gotovo u cjelini na izborima diferencirala po
osnovu konfesionalno-nacionalnog opredjeljenja.
uporedo sa narastanjem jugoslavenske krize i pojavom faizma u srcu Evrope
(Italija, u Jugoslaviji je to ilegalno, to legalno pokret.
Ovaj pokret je po osnutku (na "kongresu ujedinjenja" aprila 1919. u Beogradu) prolazio
kroz faze legalnog i ilegalnog rada, kroz izborne uspone i padove. KPJ je na izborima za
ustavotvornu skuptinu 1920. dobila 58 mandata, to je ovu stranku izbacilo na
mjesto po broju mandata u parlamentu. Ubrzo potom KPJ je stavljena van zakona, pa
je svoje kongrese drala van granica zemlje (u 1926. i Drezdenu 1928.). 1932.
i 1934. KPJ je znatno konsolidirala svoje redove i svoju aktivnost.
faizma i politika tadanjeg reima stvorila je ansu KPJ da se ispolji kao
snaga Jugoslavije. U tom cilju 1940. KPJ u Zagrebu u strogoj ilegali
odrava V zemaljsku konferenciju na kojoj novi kurs i za generalnog sekretara bira
Josipa Breza Tita. 1941. KPJ je toliko osnaila da je igrala ulogu u
narodnom pokretu, koji je na martovskim demonstracijama 1941. sruio vladu -
koja je 25. marta 1941. potpisala pakt o pristupanju Jugoslavije "trojnom
paktu". U aprilskom slomu kraljevske vojske i rasulu, okupaciji i komadanju zemlje
- KPJ je bila jedina snaga sposobna da pozove sve narode Jugoslavije na ustanak,
da ih organizira i povede u borbu. Na sastanku CK KPJ 4.jula 1941. o tome su donijete
odluke. Od tada pa do 1945. KPJ je predvodila borbu i, kako se
tek kasnije uvidjeti, vodila revoluciju.
28 Duan, lbidem, str.19.
37
0323-017 (
IZBORI U BiH 1990.
Nakon perioda agresije i njenog sloma, u novoj Jugoslaviji uveden je
poredak koji nije dozvoljavao konkurenciju programa,
stranaka i kandidata na liberalna - demokratskim tradicijama Zapadne Evrope. Umjesto
uvjeta za razmah pluralizma i za organiziranje
predstavnika svih slojeva drutva i opcija koje su u otporu faizmu KPJ je uvela
vladavinu, koja se na vlasti odrati punih 45 godina, sve
do uruavanja projekta u Evropi.
Takva 45-godinja vladavina je raspadom SFR Jugoslavije i
velikog broja stranaka, pokreta i udruenja.
Na bh. pozornici 1990. godine ponovo su se pojavile stranke, koje su
ponudile svoje programe bh. tijelu. Jedan broj tih stranaka, a
prije svih tri nacionalne stranke: SDA, SDS i HDZ, su formirane na nacionalno-
konfesionalnoj osnovi pripadanja trima velikim grupacijama u Bosni i Hercegovini.
LITERATURA
1. Purivatra, Atif, Nacionalni i razvitak Muslimana, Svjetlost, Sarajevo, 1970.
2. Purivatra, Atif, JMO u ivotu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca,
Svjetlost, Sarajevo, 19 77.
3. Mustafa, Pravni poloaj i unutranji razvitak Bosne i Hercegovine
od, 1878. do 1914., Svjetlost, Sarajevo, 1976.
4. Hamdija, Bosna i Hercegovina u vrijeme Austrougarske vladavine,
Svjetlost, Sarajevo, 1968.
5. Vladislav, Nuri-Osman, Nikola, Bosna i Hercegovina pod
Austro-Ugarskom upravom, IKP Geca Kon A.O., Beograd, 1938.
6. arac, Nedim, Teme nae novije istorije, Svjetlost, Sarajevo, 1981.
7. lek, Tomislav, Hrvatska stranka u Bosni i Hercegovini, 1929-1941. Institut
za istoriju, Sarajevo, 1991.
8. Duan, Historija SFRJ Glavni procesi 1918-1985., kolska knjiga, Zagreb,
1985.
9. Grupa. autora, Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja drugog svjetskog
rata, SVK OS RBiH, Sarajevo, 1994.
10. Nusret, Bosna i Hercegovina 1918-1925, Institut za istoriju, Sarajevo, 1991.
11. Povijest SKJ, IC Komunist !Narodna knjiga/ Rad, Beograd, 1985.
12. Fuad, /storija naroda FNRJ, "Vese/in Maslea", Sarajevo, 1961.
13. Grupa autora, Istina o BiH, iz istorije BiH, Altermedia i NUB BiH, Sarajevo,
1991.
14. Safet, Restitucija bosanske dravnosti, KDM "Preporod", Zenica, 1993.
38
r
t
0323-0178

IZBORI U BiH 1990.
4. IDEJE I ORIJENTACIJE NA
SCENI 1990.
"SDA je jedina snaga koja moe BiH,
naravno ne sama, ali kao dominantna snaga u ovom
plemenitom nastojanju. Neki drugi bi htjeli da to
ali ne mogu. Neki niti niti mogu. Samo
mi to i moemo."
(A.
Uporedo sa krizom u SKJ, nastalom nakon smrti Josipa Breza Tita 1980., a posebno
nakon raspada SKJ na njegovom posljednjem, 14. kongresu, skoro u svim republikama
bive SFRJ dolazi do naglog bujanja opcija, pa i organiziranog okupljanja
kroz pokrete, udruenja i stranke. Nakon Slovenije, gdje je pluralizacija
najprije i u drugim republikama formiraju se opozicione stranke.
Tako je u periodu od 1989. do 1990. g., odnosno i prije donoenja amandmana na Ustav
SRBiH i izbornih zakona, i bh. scena postala pluralna. od donoenja
amandmana na Ustav SRBiH ubrzo ona biva jo bogatijom, tako da bh. prostor
1990.g. 42 registrirane stranke.
1
lako je po broju i nazivu stranaka to uistinu bilo pravo arenilo, ipak se, po
naem miljenju, zapravo prije moe govoriti o siromatvu morfologije ideja.
Vidjeti Dodatak pod b) 3, na str.212 ove publikacije. prva novoformirana
stranka osnovana po u BiH je Stranka
demokratske akcije. skuptina stranke odrana je 26. maja 1990. godine kada je jo uvijek
bila aktualna dilema u redovima SK BiH da li dozvoliti organiziranje na nacionalnoj
osnovi. Vjerovatno su se iz lih razloga stranke opredjelili da izbjegnu nacionalni (vjerski)
naziv stranke. Lider stranke Alija penzionirani pravnik, od komunista 1946. godine
na 3 godine zatvora. a 1983. godine na 14 godina (u zatvoru proveo 5 godina i osam mjeseci), po izlasku
iz zatvora pokrenuo je inicijativu za formiranje stranke 'muslimanskog kulturnopovjesnog
kruga". Stranka je na Skuptini, pored predsjednika izabrala i tri potpredsjednika: Adila
Salama i Mirsada Cemana, a u Predsjednitvo su uli: Demaludin Omer
Behmen (obojica su, 1983. g.), Sulejman Ugljanin, Mirsad i Kenan Mazlani. Od
svog osnivanja maja 1990. stranka uspjean put koji biti krunisan pobjedom na izborima 18.
novembra 1990. godine.
39
0323-01/9
IZBORI U BiH 1990.
broj tih stranaka bio je programski krajnje neprofiliran, a neke od njih nisu
ni imale svoje programe. Njihova programska je daleko nadmaivala njihove razlike,
kao to je to i za stranke u Hrvatskoj.
2
ta vie, kod nemalog broja stranaka izrazita
je bila diskrepanca njihovog imena, programa i prakse u predizbornom
periodu. Po imenu su npr. bile lijeve, po programu liberalne, po praksi unitarne,
dogmatske ili toga ih je veoma teko klasificirati prema tradicionalnoj
shemi na ljevicu, desnicu i centar. ipak, kriterije njihove samoidentifikacije
sopstvene orijentacije, njihove nazive, programe i praksu, onda bi se
moglo, uz sav rizik. da je stranaka bila na pozicijama ultra desnog, umjereno
desnog ili desnog centra su tu tri nacionalne stranke), manje na ljevici (ultra,
umjereno i lijevi centar - tu su reformirane partije "stare ljevice" i Savez
reformskih snaga), a da partija u centru nije ni bilo.
I pored svega jo uvijek se postavlja pitanje da li su ovi izbori bili zaista demokratski.
Razlog za ovo pitanje je prije svega u predominaciji "izborne iracionalnosti" i u brojnim
odstupanjima od poodavno izbornih zakonitosti u okviru politoloke nauke, kao i
prakse kompetitivnih sistema sa dugom izbornom praksom. To se ponajvie ogleda u
minornom ili gotovo nikakvom uticaju programa i kandidata na opredjeljenje
pa se moe govoriti i o izostanku "stvarne izborne aktivnosti".
4
Nacionalno-religijski
faktori su imali apsolutni prioritet.
Da bi se pokuala objasniti sutina ideja i orijentacija glavnih izbornih
protagonista neophodno je bar u naznakama ukazati na osnovnu ideju vodilju SDS i HDZ,
odnosno na njihovu osnovnu ideoloku i orijentaciju, koja u relativno kratkom
periodu nakon izbora, kulminirali ustrojstvom i pokuajem otvorenog ruenja
drave u kojoj su ove stranke zajedno sa SDA pobijedile na izborima 1990.
Naime, kada je o SDS treba se podsjetiti da je jo sa izradom Memoranduma
Srpske akademije nauka i umjetnosti
5
reetabliran i reafirmiran velikosrpski program irenja
srpskog ivotnog prostora i stvaranja davno zaplanirane "velike" i nacionalno "homogene
Srbije".
6
2 Tvrtko, Analiza sadraja programa stranaka u Hrvatskoj (izbori
'90.). Revija za sociologiju, Zagreb. Vol XXI (1990), No1, str.1134.
3 "Desnica uvek predstavlja sektor partija koji se povezuje sa interesima viih i klasa, dok levica
izraava nie ekonomske i drutvene klase. a centar srednje klase . Desnica je naklonjena aristokratiji,
hijerarhiji po ili bogatstvu, levica se borila za jednakost u poloaju i i za zahteve
Lipset S. Martin, drutvena osnova politike, Rad, Beograd, 1969 str. 271.
4 "Pod stvarnom izbornom podrazumijevamo onaj izbor kada se pojedinac na osncvi
poznavanja predloenih modaliteta", iber, lvan, Psihologija i drutvo, CEKADE, Zagreb, 1984.,
str.130. U sutini ovdje se misli na tzv. sofisticirana glasanje (op.a.).
5 Temeljno polazite Memoranduma bilo je da "jedino srpski narod nije rijeio nacionalno pitanje, nrti je
dobio dravu kao ostale nacije" u SFRJ. Odluku o izradi Memoranduma donijela je godinja skuptina
SANU odrana 25. maja 1985. godine.
40
\,
! '
'!
IZBORI U BiH 1990.
Ovaj program je konkretni je oblikovan u tajnom spisu ministra unutranjih poslova Srbije
llije Garaanina iz 1844. godine) u kome se navodi da "srpska drava nesme
ostati mala ... mora se rasprostraniti i
Garaanin "os nov i temelj" velike Srbije vidi u "carstvu serbskom. .. na mestu
carstva", a "najlake" ostvarenje u "saglasnosti sa Rusijom"
7
Svaka varijanta velikosrpskog plana za proirenje srbijanskog ivotnog prostora na
drugih drava, je sa Bosnom i Hercegovinom. BiH je svojim geostrategijskim
poloajem i da gotovo njenog stanovnitva lica koja se izjanjavju
kao Srbi, postala predmet od prvorazrednog i bitan uvjet za ostvarenje velikosrpskih
ciljeva.
Zbog toga je Bosni od strane velikosrpskih hegemonista i ovinista
posebna panja, a u razne aktivnosti, koje se svrstavaju u suptilne
oblike specijalnog rata ulagani su napori.
Bosna i Hercegovina je, u prvom naletu srpskog ovinizma, izdrala pritisak za
organiziranje mitinga "antibirokratske revolucije", posebno onog famoznog -
"optejugoslovenskog" - u Jajcu, ali nije mogla druge oblike podrivanja.
gledano, se pokazalo obrazovanje pete kolone u BiH, se matica
oblikovala kroz Srpsku demokratsku stranku BiH - SDS BiH.
SDS je formirana 12. jula 1990. godine u Sarajevu. Osnovna programska platforma ove
stranke zasnivala se na unitarne Jugoslavije pod platem federacije, sa
dominacijom Srba unutar nje,
8
za jedinstvene JNA, za svestranu saradnju sa
srpsko-pravoslavnom crkvom, ... Na bazi ove platforme i drugih pseudo - demokratskih
proklamacija ona je na prvim izborima pokupila broj srpskih glasova
i ula u koaliciju. Sa te pozicije SDS je uvelike izvrila destrukciju legalne vlasti u
Bosni i Hercegovini. Zapravo je ovdje intenziviran specijalni rat, od strane Srbije, koji je
poprimio najgrublje forme.
9
Jo 1989. godine general je istupio sa tezom da je
Titova koncepcija optenarodne odbrane "podvala" da bi u 1990. (izbornoj) godini
6 Projekat Homogena Srbija Stevana advokata porijeklom iz Rudog,
ideologa u tabu Drae datiran 30. juna 1941., u stvari je rekonstrukcija Projekta Srpskog
kulturnog kluba iz 1938. koji je bio uzeo u obzir predhodne modifikacije
7 ... Kako je nastala Graaninovo Spomenik Srpske kraljevske akademije, XCI,
Beograd 1939, str. 76- 102.
8 O tome Radovan prema od 2. oktobra 1990., kae: "Ko moe da iz
Jugoslavije, ali ne moe istovremeno da trai od Srba ulazak u konfederalni odnos. Da se razumijemo, ni
SDS BiH, ni ja ne traimo srpsku dravu, ovo to imamo: federaciju!"
9 Posebna panja poklanjana je permanentnoj indoktrinaciji Srba u BiH s tezom o ugroenosti srpskog
stanovnitva i nebeskog naroda da vlada drugima, te mrnjom prema svemu
nesrpskom, posebno "Turcima". Isto tako, panja poklanjana je organiziranju kompleta i afera
("Agrokomerc", "Moevac", "Neum" ... ), izazivanja i insceniranja sukoba, sa paralelnim
formiranjem paravojnih formacija i masovnim ilegalnim naoruavanjem srpskog stanovni1va.
41
0323-0181
IZBORI U BiH 1990.
preuzimanjem naoruanja iz magacina teritorijalne odbrane u armijska skladita
razoruao teritorijalnu odbranu nesrpskih naroda, kao njihovu jedinu oslonca odbrane
u evidentno oruanom sukobu. Paralelno sa tim procesom izvreno je tajno
naoruavanje srpskog stanovnitva i formiranje paravojnih formacija (u je SDS
odigrala veoma ulogu) da bi se tokom 1991. godine, pred agresiju na BiH to
naoruavanje i otvoreno sprovodilo.
Dakle, u cilju realiziranja velikosrpskog projekta preduzeti su koraci koji su za cilj imali
razbijanje Bosne i Hercegovine, a to je prije svega da se u ambijentu
u vienacionalnoj BiH obrazuje srpska nacionalna stranka, koja svoj ideoloki,
programski, propagandni, materijalni, duhovni, vojni oslonac imati u Beogradu. Temeljna
programska orijentacija te stranke je bila BiH u okviru Jugoslavije, odnosno u
samrtnom zagrljaju velike Srbije.Ova programska orijentacija posebno je apostrofirana na
Svesrpskom saboru u Banja Luci. 13. oktobra 1990. godine kada je formirana Srpsko
nacionalno BiH .
10
Nakon to je preko "misionarske" djelatnosti Jovana po BiH, a po uputama
Beograda, formirana SDS i nakon to je uz snanu, to tajnu, to javnu podrku medija i
iz Srbije ova stranka pobijedila na izborima u BiH 1990. (u koaliciji sa SDA i HDZ),
dolo je do otvorene destrukcije Bosne i Hercegovine i pokuaja njenog prije svega
a potom i vojnog slamanja i u "veliku Srbiju".
Tako je nakon novembarskih izbora 1990. SDS kroz novouspostavljenu vlast u BiH sve
preduzela da se osujeti bilo kakvo normalno funkcioniranje BiH na istim osnovama kako
funkcioniraju i druge republike bive SFRJ. ni danas nije jasno zato
odnosno jedina stranka (SDA) nije u
trenutcima postizborne opstrukcije SDS u Skuptini BiH, zajedno sa HDZ ili strankama
opozicije izglasala rasputanje Skuptine i raspisivanje novih izbora, to je i
izborno zakonodavstvo
No, ne treba ispustiti iz vida da se u ulozi drave Bosne i Hercegovine
pojavljuje i drugi koalicioni partner SDA, stranka HDZ, odnosno novi faktor, kojega (godinu
dana nakon odranih izbora) formira ova stranka na izborima u BiH '90. - tzv.
Hrvatska zajednica (kasnije Hrvatska Republika) "Herceg-Bosna".
11
Politika HDZ oduvjek
1 O U dokumentima sa ovoga sabora stoji: 'Na osnovu opredjeljenja srpskog naroda da ivi u jedinstvenoj
saveznoj dravi Srpsko nacionalno BiH donosi odluku kojom srpski narod u BiH stavlja na znanje
da se dravni poloaj srpskog naroda u BiH ne moe promjeniti nikakvim skuptinskim odlukama,
nacionalnim referendumom. Prema prvoj odluci Srpskog nacionalnog BiH srpski narod u
BiH priznati nikakvu odluku o promjeni dravnog karaktera BiH, koju bi donijeli predstavnici umjesto
naroda, odluku do koje na referendumu srpskog naroda." BIH izbori,
public, Sarajevo, 1990. str.116.
11 Ova tvorevina je proglaena u Grudama godinu dana nakon prvih izbora u BiH, 18.
novembra 1991. godine. "Globus", Zagreb, 21. 11. 1991. godine, str. 12. U skladu sa manjim ili
izgledima na uspjeh srpsko- hrvatskog dogovora o podjeli Bosne njeni napori biti usmjereni na
42

I

ii
. '

''
I!
I
:!
'I
k
p

0323-0182

IZBORI U B1H 1990.
se u Zagrebu,
12
a njena vreno je u BiH. Zbog nedostatka potrebne
BH s jedne strane, ali posebno zbog potrebe slijepog politike
Zagreba,
13
s druge strane, dolazilo je do vrlo kadrovskih unutar stranke (u tri
mjeseca, od osnivanja HDZ u BiH 18.augusta 1990. godine, pa do dana izbora smjenjen je
a postavljen a nakon izbora do danas strankom je rukovodilo est
predsjednika). Samo u prvom periodu borbe za samostalnost republika bive SFRJ, HDZ
je bio za suverenu BiH. Kasnije se otkriti pravo lice politike Zagreba, odnosno pokuaj
realiziranja inoviranog dogovora iz 1939. godine o podjeli Bosne (dogovor
- iz
14
U toj nakani hrvatsko vrhovnitva "upregnuti"
sve kadrove HDZ-a, a one koji se budu usprotivili toj politici nemilosrdno uklanjati sa
scene .
Tek sa potpisivanjem Vaingtonskog sporazuma i sa odravanjem mirovnih pregovora
u Daytonu (SAD) do pomaka u implementaciji dogovora i sporazuma o Federacji
BiH, a potpisivanjem Mirovnog ugovora u Parizu 14. decembra 1995. godine i do
kakvog - takvog rjeenja za dravu Basnu i Hercegovinu. Tim rjeenjem stvorena su dva
paralelna entiteta na tlu BiH (Federacija BiH i "Republika Srpska" ) je za
jedno vrijeme, zadovoljena velikosrpska pouda za Bosnom. Ovim sporazumom
istovremeno je izbjegnuta da se o tripartitne vlasti nacionalnih
stranaka (izabrane na izborima u BiH 1990.) na izborima 1996. godine u BiH izjasni
jedinstvena izborno tijelo.
podrivanje drave Bosne i Hercegovine.
12 U velikoj dvorani KSC Skenderija u Sarajevu 18. augusta 1990. godine na skuptini Hrvatske
demokratske zajednice u Bosni i Hercegovini okupilo se mnotvo Hrvata iz svih dijelova BiH i ire.
Bezbroj hrvatskih ahovnica i drugih nacionalnih hrvatskih znamenja, pjevanje hrvatske himne "lijepa
naa'', klicanje Franji s jedne strane i izostanak bilo kakvog simbola ili neke druge insignija
koji bi podsjetio na Bosnu i Hercegovinu i grad Sarajevo u kojem se taj skup odravao, s druge strane,
ukazao 1e tada na politiku koja je u Sredinjem odboru HDZ u Zagrebu. I tadanji naziv
stranke "HDZ u BiH" na svojevrstan je potvrdio da ova stranka osim uskog nacionalnog interesa i
okupljanja Hrvala voditi o irim interesima i politici. Dio
iz programske deklaracije HDZ u kojem se kae da se HDZ zalagati za" ostvarivanje prava hrvatskog
naroda na do otcjepljenja." izgleda nije se shvatao samo kao pravo Hrvata u Hrvatskoj.
Sva kasnija politika Zagreba i Gruda potvrdila je takve ocjene.
13 "Molim vas, ja nisam ovdje doveden zato to sam Hrvat, nego sam doveden to je ocjenjeno,
odnosno, izabran sam jer mogu da provedem borbu za hrvatske interese." Stjepan
23. oktobar 1990.
t4 U vezi s tom politikom Alija je u referatu na Skuptini SDA u Sarajevu, 26. maja
1990. godine rekao: "Ne uzimam sebi pravo da govorim u ime muslimanskog naroda, za to me niko nije
ovlastio, ali sam siguran, da najdublja muslimanskog naroda ako kaem da on
dozvoliti komadanje Bosne. Sramni sporazum o podjeli ove zemlje se ponoviti."
Neto kasnije, na predizbornom skupu SDA u Sarajevu, 6. oktobra 1990. je istakao: ".
vie niko potezati kartografske crtarije preko naih avlija, naih njiva i naih domova."
43
0323-0183
IZBORI U BiH 1990.
Tako osim drave BiH, i stranke i kandidati i u izborima 1996.g., biti podjeljeni
na dva stvorena entiteta na ove u svijetu jedinstvene, ali i
zemlje.
Dakle, gotovo jedino to se u programa stranaka (prepunih
mjesta) kao razlika jeste odnos prema Bosni i Hercegovini i bivoj Jugoslaviji.
Na tom pitanju su se jasno izdiferencirala tri "bloka partija".
15
. Tako, u odnosu na
pitanja Bosne i Hercegovine jedni su bili za BiH u Jugoslaviji, neovisno od
ustrojstva ondanje Jugoslavije (Savez komunista - demokratska
partija, Savez reformskih snaga Jugoslavije za BiH, Demokratski savez, SSO
- Demokratski savez i Eko pokret "Zeleni" BiH, Muslimanska organizacija), drugi
su bili za BiH samo u federativnoj Jugoslaviji (Srpska demokratska stranka, Srpski pokret
obnove, demokratska stranka - stranka federalista, Jugoslovenska
partija), a rijetke su stranke, koje su BiH vidjele izvan Jugoslavije. Kao poseban odnos istakli
bismo stav SDA, koja je kalkulirala, odnosno lavirala tri opcije: BiH u
federaciji, BiH u konfederaciji i samostalna BiH. Tako npr. u paragrafu VI Programske
deklaracije SDA stoji: "zalaemo se za odranje Jugoslavije kao slobodne zajednice
suverenih naroda i republika sa sadanjim federalnim granicama." Nedugo zatim ovaj stav
je relativiziran.
16
Iz ovakvog odnosa prema Bosni i Hercegovini jasan je bio i odnos stranaka
prema ustrojstvu bive Jugoslavije. stranaka je bila za opstanak Jugoslavije, i za
njeno federativno u modalitetima. Jedino su se eksplicite za
konfederativno ustrojstvo BiH izjanjavale Hrvatska demokratska zajednica
17
i
Demokratska partija Mostar, dok je jedan broj stranaka stajao na stanovitu da ne treba
prejudfoirati karakter ustrojstva bive Jugoslavije.
Ovdje smo ukazali samo na jedno pitanje iz programa stranaka, zato to je
sasvim izvjesno da je, uz preferiranje vlastitog naciona, odnos prema BiH i bivoj Jugoslaviji,
presudno uticao na opredjeljivanje na proteklim izborima.
kada se vri komparacija ideja i orijentacija na bh. sceni
1990. godine, a posebno kada se sagleda protekli period od odravanja izbora do danas,
15 "Stranke, programi, Sarajevo, 1990.
16 " ... za Bosnu smo svi zabrinuti, ali u pogledu Bosne postoje tri opcije: Bosna u federativnoj Jugoslaviji -
prihvatiljiva opcija; Bosna u konfederativnojJugoslaviji prihvatljiva opcija; i nezavisna i
slobodna Bosna. Moram ovdje otvoreno, ako se ostvare pratnje, da Hrvatska i Slovenija iz
Jugoslavije Bosna ostati u krnjoj Jugoslaviji. Drugim Bosna i ne pristaje da ostane u
velikoj Srbiji i da bude njen dio. Ako do toga proglasiti nezavisnost. apsolutnu
nezavisnost Bosne i tada u kojoj novoj se Bosna kao suverena
republika koja koristi svoj Alija, iz govora na mitingu u Velikoj Kladui
15.09.1990.
17 U programskoj deklaracip HDZ BiH stoji: "Ciljevi i zadaci Hrvatske demokratske zajednice Bosne i
Hercegovine su: - osiguranje prava hrvatskog naroda na do prava na ocjepijenje i
oivotvorenje dravnosti i suverenosti Republike Bosne i Hercegovine; .. ."
44
.

i
I
IZBORI U BIH 1990.
onda je da je u sutini bh. prostor pred izbore 1990. bio "lano pluralan''.
Naime, vie je nego jasno da je znatan broj stranaka de facto bio produena "ruka" glavnih
takmaca, odnosno njihovi sateliti. Ova konstatacija se u cjelini odnosi na SDS i
njene satelite (tu su posebno bile aktivne stranke: RDS -Stranka federalista, JDSP
Jajce, Jedinstveni jugoslavenski pokret Sarajevo, Jugoslavenska demokratska stranka
Banja Luka, Jugoslavenska demokratska stranka Velika Kladua, Jugoslavenska
demokratska stranka - front Srbac, selo Kukulje, Jugoslavenski pokret za rad,
solidarnost i ravnopravnost Sarajevo, jugoslavenska stranka Bosanska Gradika,
- stranka Bosanska Dubica, partija BiH Bosanska Grahovo,
Socijaldemokratski savez BiH Mostar, Srpski pokret obnove ipovo, Stranka demokratskih
reformi l)tranka Jugoslavena, Stranka progresivno orijentisanih jugoslavena
Stranka za demokratiju i pravnu dravu Nevesinje, SSO - Liberalna stranka BiH -
Centar Sarajevo i dr),
18
dijelom na HDZ demokratska zajednica
selo Hrvatska demokratska stranka za BiH Ljubuki, Republikanska stranka
BiH ... ), kao i na SK-SDP (DSS), i SSO - OS (Ekoloki pokret "Skakavac", Ekol\)ki pokret
"Zeleni") dok se takva orijentacija najmanje moe ustvrditi za SDA, koja nije ni imala potrebe
da formira svoje satelitske stranke.
Sve u svemu ideje stranaka u izborima u BiH '90. mogle bi se jasno diferencirati
na spomenuta dva pitanja izbora: BiH i biva Jugoslavija. Na tim pitanjima
iskristalizirala su se tri spomenuta bloka stranaka.
Neophodno je, tri krupne dileme koje su bitno uticale na profil
ideja i orjentacija. je, naime. o shvatanju drave koje inplicira tri elementa:
narod, teritorij i suverenu vlast. U izborima '90. u BiH sva ova tri elementa su bila na
nedefinirana. Dotadanja drava (SFRJ) je bila u raspadu (Slovenija i Hrvatska su u
procesu disolucije SFRJ ubrzano krenule u osamostaljivanje), a BiH jo nije bila
priznata. niti je u kampanji bilo takvih zahtjeva. Takva nedefinirana situacija
otvorila je i pitanje suverene vlasti i pitanje naroda. Sve su to dileme koje su uticale
da programska profiliranost bude nepotpuna i sa dosta dvosmislenosti i

Nesumnjivo je jedno: od velikog broja stranaka koje su djelovale "u Bosni", malo je bilo
onih koje su svoje ideje i orijentacije temeljile na iskrenom promiljanju "o
Bosni", kao suverenoj demokratskoj dravi.
18 U propagiranju politike koja je ila na vodu SDSu. pored Dragana Voje Kupreanina, ratka
Eleza. Jovana Spreme, Berislava Grahovca, Janka Ognjena Milorada i
Obrada Milidraga, koji su bili na "stranaka" sa nenacionalnim predznakom, a u sutini su
predstavljali satelite velikosrpske ideologije koju je u BiH sprovodila SDS. posebno su se isticali i Salko
i Rabija koji su bili zagovornici iste politike.
45
0323-0185
IZBORI U BiH 1990.
LITERATURA:
1. Vjekoslav - Tvrtko, Analiza sadraja programa stranaka u
Hrvatskoj (izbori '90.). Revija za sociologiju, Zagreb, vol. XXI (1990.) No 1
2. Stranke, programi, Sarajevo, oktobar 1990.
3. Izborni ABC, Sarajevo, novembar 1990.
4. Goati, Vladimir, Jugoslavija na prekretnici od monizma do rata,
Jugoslavenski institut za novinarstvo, Beograd 1991.
5. BiH izbori' 90, public", Sarajevo, 1990.
6. Memorandum: ta pie ita se u ozloglaenom dokumentu Srpske akademije
nauka i umetnosti, vanredni broj "Duge", Beograd, juni 1989.
7. Dedijer, Vladimir - Antun, Genocid nad Muslimanima, "Svjetlosr', Sarajevo,
1989.
8. Statut HDZ BiH i ProgFamska deklaracija HDZ BiH, Sarajevo, 18. kolovoza 1990.
9. Odluka I sabora HDZ (24. i 25. li 1990.), Programske zarade i ciljevi HDZ,
Statut HDZ, Izborni proglas, Izabrana tijela HDZ, Zagreb, 1990.
1 O. SK-SDP, Za miran, slobodan i bogat ivot u suverenoj BiH i demokratskoj
Jugoslaviji. lzborniprogram SK BiH - SDP, Sarajevo, septembra 1990.
11. SK SDP, Da ivimo zajedno, Izborni program SK BiH SDP, verzija,
swajevo, septembra 1990.
12 MBO, Deklaracija i Statut, Sarajevo, oktobra 1990.
13. SSO - Demokratski savez BiH, Demokratski odgovor, Izborni program Izbori 1990
Sarajevo, oktobar 1990.
14. SDA, Programska deklaracija, Sarajevo, 1990.
46
I<

I .
h
'
i'
![',
I
I,

i
I
i'
S.
5. KO POBIJEDITI?
(ISTRAIVANJA JAVNOG MNJENJA)
IZBORI U BiH 1990.
r "
" . ..iste mase koje su danas
jednom aplaudirale,
sutra ga -"
(R. Supelc)
Javno mnjenje kao pojam poznat je jo od 18. i se definira
se kao stav pripad.nika jedne globalne drutvene' zajednice,
prema drutvenim pojavama, prema postupcima i dranju grupa i pojedinaca,
posebno prema akcijama i ponaanjima i drutvenih faktora, a koji imaju stvarni
ili imaginarni za ivot stanovnitva zajednice, socijalne grupe, sloja, nacije,
profesije ili generacije. Prema Habermasu javno mnjenje "dobija
prema tome da li se na njega kao na instancu u odnosu na normativne
postulirani publicitet vrenja i drutvene vlasti ili se kao receptivna instanca u
odnosu na demonstrativne i manipulativna postignuti publicitet upotrebljava za lica i
institucije, potrona dobra i
pak, javno mnjenje definira kao "oblik

kolektivnog javnosti o aktuelnim drutvenim situacijama koje poprimaju
vid problema bitnog za ivot i praksu socijalnih zajednica", odnosno kao "oblik ispoljavanja
socijalnih stavova pripadnika javnosti o daloj situaciji- problemu, je uslovljena
i njegova funkcija:stimuliranje subjekata prakse na tip drutvenog
ponaanja u procesu razreavanja socijalno relevantnih problema."
10
Javno mnjenje po svom sadraju obuhvata psiholoke-ideoloku i idejnu reakciju (stav)
odobravanja ili osude, podravanja ili protivljenja u odnosu na postupke, mjere i odluke od
interesa za drutvo, koje je iskazano od strane broja datog
drutva ili pojedinaca ili grupa.
Javno mnjenje je psiholoko-ideoloki proces integriranja miljenja i
raspoloenja pojedinaca i socijalnih grupa u kolektivne grupne ili drutvene)
9 Habermas, Jirgen, Javno mnenje, Istraivanje u oblasti jedne kategorije drutva, Kultura,
Beograd, t 969., str.297.
t O Toma, javno mnenje, Savez inenjera i Jugoslavije, Beograd, 1989 str.61.
47
03
stavove, reakcije, a koji se manifestiraju na manje ili vie javan, vidljiv (postoji i manje
vidljivo javno mnjenje u vidu "utnje", latentno javno mnjenje za razliku od manifestnog).
Za razliku od ostalih sadraja i oblika javnog mnjenja, izborno javno mnjenje je
i kao takvog ga karakterizira:
-sadraj miljenja i objekat koji je odabran za razmiljanje i vrednovanje - vrednuju se
dravne i institucije, kandidati protukandidati, njihov
stil, vjerovanje i ponaanje, vrednuju se programi, njihova uvjerljivost i realnost;
- oblik ispoljavanja - izborno javno mnjenje moe da se ispoljava u vidu spontanog ili
racionalnog reagiranja, u vidu ili javnog demonstriranja, usmeno i u vidu pisanih
tekstova, naglo ili postepeno reagiranje na izborne postupke i odnose;
- irina svoje drutvene osnove - da li je javno mnjenje ili
grupno, segmentarno, frakcijsko, koliko je zahvatilo populaciju, koliko ima
opredijeljenih, a koliko ravnodunih koji ne zauzimaju i ne ispoljavaju svoje
stavove u toku izborne kampanje;
- dinamika, intenzitef ispoljavanja uvjerenja i emocionalnog reagiranja - da li se
javno izborno mnjenje formira naglo, eruptivna ili postepeno, da li je ili tolerantno,
da li djeluje u vidu otre i nagle osude ili je alternativno, manje
-izborno javno mnjenje je ideoloki obojeno, na ideologiji zasnovana,
ali nije sa ideologijom - izborno javno mnijenje je
misaono-emocionalna, svjesna i spontana reakcija populacije na aktuelne
izborne pojave i probleme (da li izborom zamijeniti vlast drugom ili je zadrati na
vlasti, da li sruiti ili kandidate, da li podrati ili zamijeniti izborni program i
sl.);
- po mnogo izborno javno mnjenje je teko spoznajna, je i
promjenljivo, varljivo, sklono naglim zaokretima i sopstvenim "prevarama" i
"izdajama" - mijenja se pod uticajem elementarnih povoda, vie uvaava
povode, a manje racionalne razloge pa u toku predizborne kampanje valja biti veoma
suptilan, osjetljiv, jer sitnice mogu ne samo da nego i da nadvladaju.
11
Ispitivanju javnog mnjenja u predizbornom periodu u svim drutvima poklanja se
izuzetna panja. ".Tokom kampanje se ipak dosta jasno obrazuju struje
javnog mnenja. Onako kao to se po zakonu socijalnog pregrupisavanja formiraju
blokovi snaga okupljenih oko jedinstvenog izbornog tako se i u
domenu borbe miljenja formiraju struje javnog mnenja."
Mnoge agencije (zavisne i nezavisne),tampa, radio, TV vre ispitivanja javnog
odnosno sondiranja tijela s ciljevima (propagandnim, komercijalnim,
11 Stojan, Predizborno javno mnijenje, OKSK Kakanj, Kakanj, 1990.
12 Toma, ibidem, str.262.
48
I'

j,J.,
,,
'
I
i
i
0323-0188
itd.). osnovni cilj je da se prognozira krajnji rezultat izbora. No, u toj
procjeni vrlo se raznim mjerama pokuava uticati na javno mnjenje, tj. uticati
na profiliranje odluke neopredijeljenog dijela populacije. Stoga mnoge ankete
plasirane u tampi pred izbore, bez obzira na eventualnu primjenu metoda u
ispitivanju javnosti, vie se mogu smatrati propagandnim mjerama podstaknutim od strane
izbornih tabova stranaka, 1
3
nego istinskim odrazom raspoloenja tijela.
Takva situacija je u prolosti vrlo dovodila do katastrofalno pogrenih procjena
rezultata izbora.
14
Kao to je to u svijetu i u BiH je u vie navrata ispitivana predizborno
raspoloenje dobiveni rezultati sondaa javnog mnjenja toliko su podbacili
u odnosu na ishod izbora, da se moe govoriti o katastrofalno pogrenim procjenama
rezultata izbora za to, postoje objanjenja. Naime, anketirani su u svim
ispitivanjima davali prednost Savezu komunista - demukratskoj
partiji i Savezu reformskih snaga. a znatno manje izglede su prema njima imale nacionalne
stranke. Ovo se moe objasniti psiholokim strahom da se javno iskae
prema tada proskribiranim nacionalnim strankama. Tek sa prudubljivanjem krize
u BiH i proizvodnjom kolektivnih nacionlanih strahova stvarao se prostor za uticaja
nacionalnih stranaka, koje su u tom kontekstu predstavljaju kao zatitnici "ugroenih"
naroda. Istraivanja, to su ih provele revije "Start" i "Nedjelja", list novine", te
Centar za istraivanje i razvoj Radio-televizije Sarajevo, su davala 25% glasova
Savezu komunista - demokratskoj partiji, 20% Savezu reformskih snaga, 20%
Stranci demokratske akcije, 15% Srpskoj demokratskoj stranci, 10% Hrvatskoj
demokratskoj zajednici i 10% ostalima. Poznato je kakav je ishod izbora bio. Tri nacionalne
stranke su vie nego ubjedljivo pobijedile. Promaaj u procjeni ishoda izbora je dijelom
uvjetovan i da se produbljavanje krize manifestiralo u ugleda i
uticaja nacionalnih stranaka, koliko su se izbori pribliavali. Ispitivanja javnog mnjenja nisu
pratila taj proces do samog izbora. Isto tako, treba imati u vidu i objektivno skromne
domete svakog istraivanja ishoda prvih slobodnih izbora. Dobar dio
u takvim okolnostima mijenja svoje stavove na sam dan izbora, a u izbora u BiH
'90. zasigurno je to produkt vie emocionalnih, nego racionalnih razloga.S obzirom na to,
da u izborima u BiH "90. nije bilo verificiranih nezavisnih agencija koje bi na validan
uz punu neutralnost, vrili sondae javnog mnjenja, a niti su to instituti za
13 Ovu konstataciju dokazuje i zahtjev 16 stranaka koje su 12.09.1990. godine uputile TV
Sarajevo s upozorenjem "da se RTSa objavljivanja rezultata javnog mnjenja (SIC! - op.a.) koje rade
pojedine stranke." Vidjeti Zapisnik sa sastanka predstavnika stranaka Bosne i Hercegovine i
RTSa od 12.09.1990. godine u RTSa, str.3.
14 revija The Literary Digest doivjela je pravu katastrofu u prognozi izbora 1936.g. nakon
je je ova revija prestala izlaziti. Revija je tada prognozirala pobjedu republikanskog kandidata Landona, a
pobijedio je Roosevelt sa 523 glasa naspram 8 za Landona! Vidjeti Supek. Rudi, Ispitivanje javnog
mnjenja, Naprijed. Zagreb, 1968 str. 200.
49
o 0.7

""'" .
0.2
o.s
Grafikon A
"Prema onome to Vam je poznato i to i
vidite oko sebe; to mislite, koja stranka dobiti
najvie glasova na izborima ?"
CIJELI UZORAK MUSLIMANI SRBI HRVATI
10 20 30
s.s
1 3
l.9.8
"

"-

-
o.s
,1
o.s
0.5
:I.O 20 30 40 10 20 30 40 50
"
1
1'
'
21

li o.a
tu 0.5
315 .... 40.7 ::. .......
odpo""'
Napomena: Originalni grafikon objavljen u reviji "Start" sadri i podatke za jo
drugih stranaka koje nisu relevantne za nae istraivanje, pa ih nismo
ni uvrstili u na grafikon
1 .s
16
30
24.8
"'"'
___
Grafikon B
"Koja se stranka, ili vie njih, Vama osobno najprihvatljivijom,
odnosno, najmanje prihvatljivom ?"
ClJEU UZORAK MUSLIMANI SRBI HRVATI

-

I
I I
I
-

---1
bl
i-

=. ....
p
L ___
C=:J najprihvatljivija stranka
- najmanje prihvatljiva stranka
..
-
Napomena: Originalni grafikon objavljen u reviji "Start" sadri i podatke za jo
nekoliko drugih stranaka koje nisu relevantne za nae istraivanje, pa ih nismo
ni uvrstili u na grafikon
N
Oj
o

c::
U.)
OJ
[-._:,
s: U.)
-
I
"'
"'

""
...........
'-.D

I
I
li
ji
I
I
,,
!!
0323-0191
drutvena istraivanja vrili, kao to na alost nije bilo ni originalnih
projekata koji bi pratili izborni proces u BiH od samog smatramo (s
aspekta istraivanja u ovoj oblasti) prezentirati rezultate istraivanja javnog mnjenja
koja su sprovele navedene institucije.
5.1 Istraivanje magazina "Start" Zagreb
15
Ovo istraivanje provedeno je telefonskom anketom na uzorku od 585 punoljetnih
stanovnika BiH. Prema izbora jedinica istraivanja je o stratificiranom
sistematskom uzorku u koji su bili telefonski brojevi iz vie od 200 naselja s
tadanjih svih mrenih grupa BiH. Izbor ispitanika u okvirima
telefonskog broja je Troldahl- Carterovom metodom.
da je, prema dostupnim podacima, telefonskom mreom pokriveno neto vie
od 50% BiH, a ta se prema relevantnim kriterijima za
istraivanje javnog mnjenja, donekle razlikuju od ostalih, uzorak je planiran prema
parametrima strukture stanovnitva a ne strukture telefonskih pretplatnika.
takvih korektiva nedostaci u pogledu reprezentativnosti telefonske ankete svedene
su u granice tolerantnosti.
Anketiranje je provedeno 17 18. i 19. oktobra 1992. godine. Od ukupno 874
kontaktirane osobe sudjelovanje u anketi odbilo je 33, 1%. U telefonske metode
istraivanja zabiljena proporcija odbijanja u granicama je
Istraivanje je realizirala Sluba novinskog istraivanja Vjesnikove agencije za
marketing.
Upitnik za Bosnu i Hercegovinu sadri 12 pitanja vezanih za izbore i 8
pitanja iz kojih se vide socijalno- demografska obiljeja ispitivane populacije, to je ujedno
i posredna potvrda reprezentativnosti uzorka. Rezultati ankete pokazuju da je
anketiranima bilo 31, 7% stanovnika gradskih i 68,3% seoskih naselja (isti je odnos u
populaciji prema popisu 1981. godine 36,2% prema 63,8%), da je anketom
49,3% mukog i 50,7% enskog stanovnitva (u ukupnoj je populaciji prema
popisu stanovnitva 1981. godine bilo 49.7% mukog i 50,3% enskog stanovnitva) te da
su dobna i struktura uzorka i ukupne populacije u okvirima tolerantnih odstupanja.
odstupanja uglavnom su posljedica demografskih promjena procesa i struktura
razdoblju nakon posljednjeg popisa 1981. godine. Posredno je
da, relativno mlada populacija uz stalno iseljavanje,
smanjivanje prirodnog prirasta, i trajanja ivota, stari (anketa
pokazuje relativnu zastupljenost istih dobih skupina nego popis 1981.) te da je u
15 Magazin "Start". Zagreb, br. 568 od 27.10.1990., str. 36-40.
52
0323-0192
cijelosti gledano obrazovna razina ukupnog stanovnitva obrazovna
razina ispitanika bitno je nego ukupna stanovnitva (npr. ispitanicima 6,8% je
bez kole; 19.3% je zavrilo osnovnu kolu, 53,3% srednju kolu, dok 9,8% ima viu i
visoku spremu) to bi moglo dovesti u sumnju reprezentativnost pristupa i
predstavlja daljnjih korektiva pri eventualnoj procjeni rezultata. Praksa je pokazala
da se smanjivanjem obrazovne razine ispitanika ili pak udjela poljoprivrednika
njima i udjeli nedefiniranih odgovora ili kategorije bez odgovora. a da su
kreatori i nosioci javnog mnjenja i ideja ionako obrazovanije socijalne skupine. Sve
to naravno bitno mogu poremetiti naglaene posebnosti, stupanj
homogenizacije i iracionalne predizborne odluke. je situacija i sa
zanimanjem s obzirom da su anketom uglavnom osobe u radnom odnosu
(57,3%), (13,0%) i umirovljenici (12,0%), a u vrlo malom obimu ostale kategorije
(poljoprivrednici npr. s udjelom od 1,8%).
pripadnost anketiranih osoba (33,3% Muslimana; 29,5% Srba; 20,8% Hrvata;
13,3% Jugoslavena; 2,7% ostalih i samo 0,3% bez odgovora) dijelom se r<1zlikuje od
sastava konstatiranog popisom 1981. godine, a brojni radovi iste
problematike uglavnom su i pretpostavljali neke od tih promjena kao posljedicu
diferenciranog iseljavanja i reprodukcije stanovnitva.
pripadnost u stranci) kod ispitanika nije posebno izraena
kategorija (85,3% ispitanika bez odgovora, odnosno nisu niti jedne stranke). ali je
zanimljivo navesti da je 7,5% SK-SDP; 2,2% SRS (Savez reformskih
snaga); 1,8% HDZ-a: 1,5% SDA i 1,3% SDS-a. Ostalo su zanemarive Dakle,
ispitivanje uzorka - populacije takvih demografskih i socijalnih obiljeja prua nam
okvir trenutnih razmiljanja u Bosni i Hercegovini i niti u kojem ne predstavlja izbornu
prognozu. To je stanje u toku intenzivnih predizbornih aktivnosti dijela populacije s nekim
naznakama promjena na koje bitno mogu utjecati; intenzitet predizborne aktivnosti.
organiziranost pojedinih stranaka, izborni zakon, istaknuti kandidati, dolazak radnika s
privremenog rada u inozemstvu. izvan Republike,
homogenizacija, iracionalne odluke itd. itd. Izrazito iroki prostor
uvjetovanosti i usmjeravanja javnog mnjenja, i u kratkom razdoblju, uglavnom negira
potrebu procjena rezultata izbora. ali istovremeno elju za
sagledavanjem potencijalnih okvira
Na prvo postavljeno pitanje: "Prema onom to Vam je poznato i to i vidite oko
sebe, to mislite, koja stranka dobiti najvie glasova na izborima?", nije
odgovorilo 34,0% ispitanika, a konkretnim odgovorima najvie (19,8%) ih je bilo za
SK-SDP, zatim 18,8% za SDA i 16,3% za SRS. Za ostale dvije nacionalne stranke HDZ i
SDS samo 4% ispitanika misli da dobiti najvie glasova, dok za sve ostale stranke to isto
misle samo pojedinci (DSS i SJ npr.) ili nije bilo izjanjavanja (SPO, UJDI. ZELENI
itd.). S iznesenim miljenjem o dobivanju broja glasova pojedinih stranaka jako je
zadovoljno 35,7% i zadovoljno 15.8% ispitanika, dok je i jako nezadovoljnih
bilo realtivno malo. To da prevladava miljenje i uvjerenje ispitanika kako bi
53
3C"'!":"2 :0:-3_':":""!0 1r":"l'9"'l""3 -
pobjeda SOA (stvar ispitivanih Muslimana i Hrvala) ili SK-SDP (stav ispitivanih Srba) u
velikoj mjeri zadovoljavalo stanovnitvo. Vrlo je zanimljivo da niti Srbi misle da pobijediti
SOS, a niti Hrvati da pobjediti HDZ, a nezadovoljnih jednim i drugima ima relativno
malo.
na izbore sigurno 65,5% anketiranih, vrlo vjerovatno jo 17,5%, a jo ne
zna 9,5%. Zanemarivi su udjeli onih koji vjerovatno i sigurno na izbore, a njima
su najzastupljeniji Srbi. Srbi su i kod prva dva pitanja relativno najvie odgovarali sa ne
znam ili nisu dali odgovor to je vrlo vjerovatno predrasuda prema nosiocu
anketiranja. Ovakvo zanimanje za izbore i sudjelovanje na njima elju
stanovnitva za neposrednim nakon dugotrajne
jednopartijske monotonije. Bez obzira na rairenost miljenja o pobjedniku izbora
u njihovom socijalnom okruenju i realtivnog zadovoljstva s tom spoznajom, stavovi o
prihvatljivosti i neprihvatljivosti pojedinih stranaka poneto su U okviru cijelog
uzorka najprihvatljivijom strankom se smatra SRS s izraenih 28,0%, a odmah do njega je
SK-SDP s 26,2% odgovora.Tek nakon toga slijede nacionalne stranke: SDA s 9,5%, HDZ
s 8,8% i SDS s 5,5% iako i Muslimani i Hrvati misle da pobijediti SDA, a pobjedu SRS u
cjelini ne niti jedna nacionalna skupina. Prihvatljivost stranaka u muslimanskom
dijelu uzorka ide istim redom kao i u cijelom uzorku samo s tom razlikom da se vie vjeruje
reformatorima nego komunistima, da je prihvatljivost SDA bitno te da je SDS potpuno
neprihvatljiva. a HDZ prihvatljiva stranka malom broju Muslimana (2%).
Srbima najprihvatljivija stranka je SK-SDP 34,5% ispitanika), zatim po istom
obiljeju dolaze SRS (21,5%) i tek na mjestu SDS (17,5%). SDA se prihvatljivom
kao i neke stranke jugoslavenske orijentacije (1,7%), a za HDZ se Srbi kod ovog pitanja
nisu izjanjavali. Za razliku od Muslimana i Srba koji vjeruju reformatorima i komunistima,
kod Hrvala je situacija bitno Hrvatima je najprihvatljiviji HDZ s uvjerljivih (u
usporedi s drugim skupinama) 38,4% potvrdnih odgovora, a vjeruju jo reformatorima
(27,2%), bitno manje komunistima (12,0%) te poneto SDA (4,8%) i, to je posebno
zanimljivo (najvie od svih skupina), Stranci Jugoslavena (3,2%). Glavni razlog
prihvatljivosti stranaka iz prethodnog pitanja su, u cjelini njihovi programi
(30,0% ispitanika), a najvanija stvar unutar njih je jugoslavenska orijentacija i zalaganje za
nacionalnu ravnopravnost. Ekonomski dio programa, zalaganja za mir ili pak za suverenost
Bosne i Hercegovine ispitanicima se manje vanim. Posebno relativna
nevanost ekonomskih pitanja, to jasno ukazuje izrazitu ispolitiziranost i
nacionalnim strahovima velikog dijela populacije. Muslimani misle o istom pitanju na
time da kao najbrojnija skupina u uzorku i u ukupnoj
populaciji uglavnom obiljeja te populacije i da su svojevrsna srednja vrijedoost
srpskih i hrvatskih stavova. Srbima je npr. u programu najvanija jugoslavenska
orijentacija stranke (18, 1%), a relativno nevaan njezin ekonomski program (4,0%), dok je
kod Hrvata jednako vana jugoslavenska orijentacija (8,8%) i ekonomski program stranke
(8,8% ispitanika).
54
f
I
I
I
;I

!
I
I
i
0323-o 194
S. IZBORI UBiH 1990.
Zbog svega navedenog jasno je da najmanje prihvatljive stranke biti nacionalne; i to
sve nacionalne stranke SDA 20,0%, HDZ 15,5%, SDS 14,0%. Posebno je zanimljivo da se
ispitanicima neke vrlo ekstremne nacionalne stranke (SPO npr.) ne posebno
neprihvatljivim, to ne njihovu relativnu ukazuje na
njihovo zanemarivo u populaciji. je i s brojnim malim strankama
jugoslavenske orijentacije po pitanju prihvatljivosti. stranka po neprihvatljivosti je
SK-SDP (7,0%), to je s obzirom na estinu s kojom se u predizbornim nastupima s njom
opozicijske partije i negativnog povijesnog ipak
Muslimanima je najmanje prihvatljiv SDS (13,0%), pa nacionalni SDA (11,0%), pa tek onda
HDZ (9,5%) i SK-SDP (7,0%), a Srbima uvjerljivo HDZ (24,8%) i SDA (18,7%), neto manje
uvjerljivo nacionalni SDS (10, 1% plus SPO 1,7%), i tek neznatno SK-SDP (3,9%). Kod
Hrvala vodi SSDS (20,8% plus SPO 2,4%), a veliko nepovjerenje pokazuju prema
SK-SDP-u (14,4%) i u najmanjem omjeru od promatranih skupina prema
nacionalnom HDZ-u (8,8%).
Razlozi neprihvatljivosti pojedinih stranaka bitno su nego prihvatljivosti. Prije
svega nije vie u pitanju samo program stranke, nego se panja pridaje i osobama,
a relativno je i bitan i udio stavova, miljenja da ne postoji takva stranka,
bez odgovora i Uglavnom 15,5% ispitanika smatra da je pojedina stranka
neprihvatljiva zbog programa (najvanije nacionalno obiljeje i agresivnost stranke), a
10,2% smatra da je to zbog osoba koje stranku vode. Kod Muslimana su ti odnosi dok
Srbi vie misle da je to zbog programa unutar kojeg su najneprihvatljivije stvari nacionalno
obiljeje, agresivnost i zalaganje stranke za konfederaciju. Hrvati o ovom pitanju imaju
najmanje konkretnih odgovora, i stranke su im vie neprihvatljive zbog programa
(nacionalno obiljeje stranke ne predstavlja im negativno obiljeje u toj mjeri kao Srbima)
nego zbog osoba. Uprkos iznesenim miljenjima o vjerojatnom pobjedniku izbora i o
prihvatljivim i neprihvatljivim strankama na pitanje: "Za koju stranku glasati?" odgovorilo
je gotovo 3/4 ispitanika (ponovo najmanje Srbi, a najvie Hrvati). Anketirana populacija
(zapravo njezin dio s konkretnim odgovorima), najvie bi glasala za SK-SDP (22,0%), a tek
neznatno manje za SRS (21,2%). Nacionalne stranke dobile su bitno manje glasova, ali to
je posebno ilustrativna njima vodi HDZ s 8,8%, a slijede ga SDA s 8,3% i SDS s 5,5%. -
Brojne ostale stranke dobile su manje od 2% glasova (SO oDS 1,5%, DSS 0,8%, SJ 1,8%
itd.) ili nisu dobile glasove (UJDI npr. itd.). Muslimani su glasove podijelili gotovo
podjednako na tri stranke: SRS (23,0%), SDA (22,0%) i SK-SDP (22,0%), dok kod Srba i
Hrvata ipak postoje razlike u izjanjavanju.
Srbi su uvjerljivo za SK-SDP (27,7%), pa tek onda za nacionalni SDS (18,6%) SRS
(15,3%), a Hrvati uvjerljivo za svoj HDZ 41,6%). Hrvati podravaju jo SRS (20,8%,
dakle u relativno omjeru nego Srbi), a najmanje u odnosu na promatrane etnikume
podravaju SK-SDP (10,4%).
Odgovori na pitanje o informiranosti o strankama i njihovim programima pokazuju visoki
stupanj informiranosti ispitanika odgovorila je da je dobro informirna o svim
strankama!) to s obzirom na brojnost stranaka i obimnost programa poimalo
55
0323-0195
neuvjerljiva; kao i vrlo mali udio odgovora (samo 2%). Uzorak je u cjelini najvie
informiran o programu spominjanih 5 stranaka, s tim da su Muslimani najvie
informirani o SDA, Srbi o SRS-u i SK-SDP- u (vrlo malo o SDS-u), a Hrvati o HDZ-u i SDA.
Shodno prethodnim odgovorima bilo je za da Nijaz (SK-SDP) ima
najvie izgleda da postane predsjednik Bosne i Hercegovine s uvjerljivom ispred
Alije (SDA) i Nenada (SRS). O prva dva kandidata isto misle
Muslimani i Hrvati, dok Srbi smatraju da N. ima neto anse od A.
Redoslijed se bitno nije promijenio niti kod direktnih odgovora za koga
ispitanik glasati, ali je bitno napomenuti da vie od 2/3 anketiranih na ova pitanja nije dalo
konkretan odgovor. Bosni i Hercegovini 43,5% ispitanika brine o posljedicama
izbora, a 40,5% ih misli da biti bolje. Vrlo malo ispitanika ne razmilja o tome (2,8%).
Najzabrinutiji su Srbi (50,8%), a najmanje brinu o posljedicama Hrvati (40,8%).
Anketa je jasno pokazala da se Muslimani vrlo vjerovatno izjanjavati za 3 stranke:
SRS, SDA i SK-SDP s ipak pomakom prema nacionalnoj SDA. Kako su uz to
anketirani svoje glasove davali i brojnim malim strankama, je daljenje rasipanje
muslimanskog izbornog korpusa. Sa Srbima je situacija; uvjerljivo su prema anketi
okrenuti prema SK-SDP, a tek onda prema nacionalnoj SDS i Savezu reformskih snaga. S
najvie sumnji, nepoznanica i straha te relativno slaboj informiranosti o SDS-u ulaze u
izbore. Formiranje nacionalnog i militantnosti SPO-a, a dijelom i SDS-a, dodatni je
faktor njihove je jo podijeljenost nego kod Muslimana.
su najvie homogeni Hrvati. Uglavnom vjeruju svom HDZ-u, manjim dijelom SRS-u,
a vrlo malo komunistima. S obzirom na znatnu informiranost o HDZ-u i velikom iskustvu i
pobjedi iste stranke u Hrvatskoj, organiziranosti te materijalnoj i programskoj snazi HDZ-a,
Hrvati u velikoj biti okupljeni oko svoje stranke i u izbore ulaze s objektivno
izgledima za dobivanje mjesta nego to to pokazuju demografski podaci.
5.2 Istraivanja revije "Nedjelja" Sarajevo
16
Rezultati nisu dobiveni kroz metodloki istraivanja. Prezentiramo ih dijelom
kao indikativ stavova u dalom trenutku, a dijelom samo kao ilustrativan
pregled nalaza objavljivanih u javnim medijima. Na taj dolo se do pet
istraivanja koja su provedena na uzorku formiranom po priblino istim principima, uz
primjenu telefonskog metoda anketiranja. Ovakav izbor metoda anketnog
postupka ujedno da su svi nalazi podloni sistemskoj greci koju uslovljava razlika
populacije telefonskih pretplatnika i ukupne populacije SR BiH.
Rezultati ovih istraivanja vrlo su indikativni. U periodu proteklom prva dva
istraivanja jasno je faza "konstituiranja" stranaka. U tom periodu za 7% se smanjio
16 Revija "Nedelja", Sarajevo, br. 39 od 18.11.1990., str. 10 13
56

I
0323-0196
datum 22.6 31.8 15.10 19.10 4.11
realizator Sigma Sigma Sigma Vjesnik Nedjelja
SKBiH 37.0 21.2 28.5 22.0 20.0
SRSJ 0.5 15.3 14.0 21.2 16.5
SDA 1.5 9.3 7.3 8.3 10.2
HDZ 2.8 7.2 8.0 8.8 9.2
SDS 4.5 5.3 5.5 10.2
ostali 13.5 4.7 5.8 6.8 5.1
Tabela 1 :Pregled glasova ispitanika u pet istraivanja u periodu juni-novembar 1990.g
broj suzdranih po pitanju svog izbora, a do tada dominantna stranka - SK BiH,
izgubila je 16% svojih Naredna istraivanja pokazuju trendove koji se mogu dovesti
u usku vezu sa tadanjim zbivanjima.
SK BiH pokazuje inicijalan pad sa 37% krajem juna, na 21,2% krajem avgusta. Taj
procenat manje-vie konstantan, sa izuzetkom rezultata istraivanja iz oktobra
(28,5%), koji su provedeni neposredno poslije konvencije SK BiH - SDP, kada je
ova stranka ostvarila izrazit propagandni uspjeh.
SRSJ za BiH ima priblino ravnomjeran procenat sa izuzetkom neto boljih
rezultata u istraivanju "Vjesnika" iz oktobra. Ova stranka moe, prema rezultatima
istraivanja, na priblino svakog estog
SDA, kao (barem medijski) najeksponiranija nacionalna stranka u BiH, pokazuje
umjeren i kontinuiran uspon svoje popularnosti. Efekti razlaza sa MBO, mada vidljivi (krajem
avgusta 9,3% da bi se sredinom oktobra smanjio za 1-2%, nisu ostavili traga.
je da je SDA uspjela zadrati svoje pristalice njihov broj za mjesec
dana za gotovo jednu Istovremeno, rezultati istraivanja pokazuju da MBO nije uspio
da se nametne kao adekvatan pandan SDA, to biti, sasvim izvjesno, predmetom
interesa onih koji se bave marketingom.
SDS pokazuje skok u broju svojih pristalica - gotovo za manje od
mjesec dana. SDS je od stranke o kojoj se ranije govorilo kao o "samo jednoj od nacionalnih
stranaka" (dok je medijska panja bila usmjerena uglavnom na HDZ i SDA), dola u sredite
javnog interesa, to je dijelom rezultiralo i porastom njene popularnosti.
Postojanu uzlaznu liniju popularnosti pokazuje i HDZ, bez obzira na previranja u njenom
rukovodstvu. Jedan od razloga njenom relativno sporijem stepenu porasta
popularnosti vjerovatno lei i da je ona u ovom trenutku blizu saturacije"
i ne moe na resurse iz kojih bi crpila svoje pobornike (za razliku od drugih
nacionalnih stranaka koje dobar dio svog "potencijalnog i dalje imaju u redovima
drugih, nenacionalnih stranaka ili suzdranim).
Prikaemo li rezultate iz tabele 1 bez kategorije suzdranih, dobivaju se pokazatelji
prikazani u tabeli 2.
57
0323-019 {
datum 22.6 31.8 15.10 19.10 4.11
realizator Sigma Sigma Sigma Vjesnik Nedjelja
SKBiH 66.9 34.1 41.4 30.3 28.1
SRSJ 0.9 24.6 20.3 29.2 23.2
SDA 2.7 15.0 10.6 11.4 14.3
HDZ 5.1 11.6 11.6 12.1 12.9
SDS 7.2 7.7 7.6 14.3
Tabela 2: Pregled glasova ispitanika koji su se izjasnili o svome opredjeljenju
Podjednako su indikativni i pokazatelji o tome za koju stranku ispitanici nikada ne bi
glasali. U tabeli 2A prikazani su uporedno rezultati istraivanja "Vjesnika" i "Nedjelje". Mada
je ovo pitanje u istraivanjima bilo donekle formulirano, rezultati ukazuju na isto.
Stranka
Vjesnik Nedelja
postoci rang postoci rang
nac. stranke 66.9 34.1 41.4 30.3
HDZ 0.9 24.6 20.3 29.2
SDS 2.7 15.0 10.6 11.4
SDA 5.1 11.6 11.6 12.1
SKBiH-SDP 7.2 7.7 7.6
SRSJ 24.3 7.5 8.4 9.4
Tabela 2A: stranke za koje ispitanici nikako ne bi glasali.
U oba istraivanja izraena je dominantna odbojnost ispitanika prema nacionalnim
strankama uopte, a potom redom specificiranih nacionalnih stranaka, da bi pri dnu bile tzv.
"nadnacionalne" stranke - SK BiH - SDP i SRSJ.
Iz izloenih rezultata vidljivo je da je broj onih ispitanika koji su se izjasnili kao jo
neopredijeljeni relativno visok. Iskustva telefonskih anketa i rezultata samih izbora u drugim
republikama pokazuju uticaj ne samo glasanja onih koji su se tokom predizbornih
ispitivanja javnog mnjenja deklarirali kao neopredijeljeni, i da onaj segment
populacije koji se ne moe dosegnuti telefonskim putem ima u izraenijoj mjeri orijentllciju
ka nacionalnim strankama, u sa populacijom telefonskih pretplatnika. Ukoliko
analiziramo rezultate naeg istraivanja s ozbirom na profil pojedinih
stranaka, dolazimo do zanimljivih pokazatelja.
Kvalifikaciona struktura ispitanika koji su se deklarirali kao suzdrani je
58
r .
1 "
I '
! '
i'
i
[;
I
S.
Kvalifikacija
NSS
sss
VS-VSS
NKV-PKV
KV
VKV
Tabela 3: Kvalifikaciona struktura suzdranih
Nacionalnost
Hrvati
Muslimani
Srbi
Jugosloveni
Ostali
Tabela 4: Nacionalna kvalifikacija suzdranih

29.5 posto
31.2 posto
12.7 posto
3.5 posto
9.3 posto
7.5 posto

15.5 posto
29.9 posto
35.1 posto
15.5 posto
4.0 posto
0323-0198
IZBORI U EJiH 1990.
Da bismo doli do nekog indikativa o tome kojim strankama gravitiraju
spreme, odakle bi se moglo pretpostaviti prema kojim strankama tendirali neopredijeljeni
sa kvalifikacionom strukturom kakvu imaju, rezultate izjanjavanja
kvalifikacija. U tabeli 5 prikazana su opredjeljenja za svaku kvalifikacionu grupu,
na bazi onih ispitanika koji su se o tom pitanju izjasnili:
NSS SSS VS-VSS NKV-PKV KV VKV
SKBiH-SDP 17.3 29.7 44.2 21.4 23.8 21.0
SRSJ 17.3 29.0 30.7 21.4 9.5 21.0
HDZ 22.4 11.2 5.8 14.3 12.6 16.3
SDA 19.0 11.7 7.7 35.7 22.2 13.9
SDS 20.7 10.0 5.8 7.2 20.7 25.5
f i Tob 5 Stt- w""'o;M:
ostale stranke 3.3 8.4 5.8 11.2 2.3
Pretpostavimo li da svi suzdrani glasati sa onom distribucijom svojih glasova kakvu
pokazuju ispitanici iste kvalifikacije, odnosno nacije, koji su se izjasnili o svome
opredjeljenju, tada bi distribucija glasova po strankama sada neopredijeljene)
bila
59
I
I
i
I
IZBORI U BiH 1990.
stranka bez korekcije
SKBiH-SDP 28.1
SRSJ 23.2
HDZ 14.3
SDA 12.9
SDS 14.3
korekcija po naciji
27.8
22.6
13.8
12.6
15.2
0323-0199
korekcija po
kvalifikaciji
S.
24.6
21.3
14.7
13.7
14.0
Tabela 6: opredjeljenja za kvalifikacione grupe (bez suzdranih)
Ono to nas zanima, jeste procjena na nivou cjelokupne SR BiH, a
ne samo telefonskih pretplatnika. U tom smislu, potrebno je uporediti bitna obiljeja strukture
uzorka sa obiljejima populacije. Naalost, ne postoje dovoljno pouzdani podaci kojima bi
se dobiveni rezultati kOrigovali na osnovu kvalifikacije i nacionalnosti u odnosu na populaciju
SRBiH.
Sa tog stanovita posljednji raspoloivi podaci od 1981. godine mogu posluiti samo za
veoma grube projekcije koje pokazuju sa kolikom dozom rezerve treba uzimati dobivene
podatke. Primjera radi, spreme u tri glavne grupacije (gdje bi prvu
NSS i NKV-PKV, drugu grupaciju SSS i KV, a VKV, VS i VSS), pokazuju se da je
razlika zastupljenosti ovih grupacija u uzorku u SR BiH (prema podacima iz 1981. godine)

sprema uzorak SRBiH (1981)
NSS.NKV i PKV 21.5 posto 70.0 posto
SSSiKV 52 posto 24.0 posto
VKV, VSi VSS
21.7 eosto 5.3 eosto
Tabela 7: kvalifikacione strukture uzorka i populacije na osnovu
podataka iz 1981. godine
Ukoliko bismo korigovali rezultate ankete na osnovu ovih pokazatelja, rezultati bi bili
bitno (Tabela 8).
stranka posto
SKBiH 24
SRSJ 18
SDA 20
HDZ 16
SDS 17
ostali 5
Tabela 8: Rezultati ankete modificirani po osnovu spreme (bez suzdranih)
Naravno, ovakve korekcije su proizvoljne u onolikoj mjeri u kojoj na nerealnoj
pretpostavci da se u toku protekle decenije nije bitnije mijenjala struktura stanovnitva po
60

I
'
,,
I
j
I
I
I
I
t
I
!
I
i
i
0323-0200
osnovu spreme, te na da je sprema posmatrana neovisno od
nacionalne pripadnosti (jer ne postoje podaci o kvalifikacionoj strukturi populacije po
nacionalnostima) i na pretpostavci da se sve kvalilikacione strukture
u podjednakoj mjeri odazvati na izbore. S druge strane, treba uvaiti da rezultati
izbora izvjesno biti u stepenu pomaknuti ka desnom kraju kontinuuma
ljevica - desnica, te da izjanjavanje onih koji su u trenutku ankete jo bili
deklarirani kao u vezi sa svojim opredjeljenjem.
SRSJ za BiH ima priblino ravnomjeran procenat Ova stranka moe, prema
rezultatima istraivanja, na priblino svakog estog
Stoga, prognoza "Nedjelje" bazira se na modelu koji niz hipotetskih projekcija
je ispravnost u ovom trenutku neprovjeriva. Model korekcije po spremi,
starosti, nacionalnosti, tipu nacionalnog sastava optina i sl. Na osnovu rezultata ankete i
ovih korektiva, dobiveni su rezultati:
stranka posto
1.SKBiH 24-27
2. SRSJ 19-22
3. SDA 18-19
4. HDZ 11-12
5.SDS 15-16
6. ostali 6-7
Tabela 9: Prognoza "Nedjelje" rezultata izbora u SR BiH 1990.
U svakom iako je bh. tijelo velika nepoznanica, sa
se moe prognozirati da rang-lista pojedinih stranaka biti upravo onakva kakvu su
pokazali trendovi i komparacije telefonskih anketa i drugih pominjanih faktora. Prognoza
broja koji na izbore (pri se i oni su
se oko 20%.
to se popularnosti pojedinih kandidata, rezultati ovog istraivanja prema
glavnim obiljejima su u skladu sa nizom prethodnih ispitivanja javnog mnjenja.
Zanimljivo je dovesti u korelaciju rejting stranke, sa rejtingom prvaka. Koji
sindrom biti u BiH, stranka gore, dolje, ili obrnuto? Tabela 1 O prezentira est takvih
ispitivanja javnog mnjenja. U njoj su navedeni oni kandidati koji su se pojavili u
vie anketa, a barem u jednoj od njih imali vie od 2% glasova.
61
0323-0201
22.6 31.8 15.10 19.10 4.11 8.11
SIGMA SIGMA SIGMA VJESNIK1 NEDJELJA V. NOVINE
1. dr Nljaz (SK BiH -SDP) 69.4 44.0 38.6 19.7 46.0 49.7
2. dr Nenad (SRSJ) 1.9 4.1 7.6 5.0 15.4 9.0
3. Fikret (SDA) 0.8 7.7 12.5
4. Alija (SDA) 1.9 7.5 6.5 7.2 8.9 8.5
5. Ante (SRSJ) 2.0 14.5 19.6 2.4 0.9
6. dr Radovan (SDS) 4.9 4.3 6.5 1.3
7. Stjepan (HDZ) 1.9 5.3 1.7
Tabela 1 O: Rang lista i kandidata u BiH /postoci
5.3 Istraivanje lista novine" Sarajevo
17
Anketa je bila anonimna, trajala je pet nedjelja i u njoj smo traili vau prognozu o tome
koja bh. partija osvojiti najvie mandata na izborima za dvodomni
parlament, te ko treba da bude predsjednik Predsjednitva SR BiH nakon izbora.
Najvie a uzorak od 3.668 glasova zaista je pouzdan za ovakva istraivanja,
da u bh. parlamentu mjesto osvoji SK BiH-SDP. Za ovu partiju glasala su 1.722
(46,94%). Druga po redu osvojenih mandata prema rezultatima nae ankete je SDA
- za nju je glasalo 832 ili 22,68% koji su u istraivanju. je Savez
reformskih snaga u BiH, za koji su glasala 432 koji su u anketi.
je SSO-DS sa 305 glasova ili 8,31%, peta SDS sa 99 glasova (2,69%), esta HDZ sa 96
glasova (2,61%) i tako redom. Ovaj redosljed je vidljiv na naoj tabeli.
u anketi smatraju da predsjednik Predsjednitva SR BiH treba da bude Nijaz
koji je dobio 1.710 glasova, ili 46,61%. Drugi na ovoj listi Fikret dobio je
425 glasova (11,58%), Alija 326 glasova (8,88%), Nenad
310 glasova (8,45%), peti Nazif Gljiva 175 glasova (4,77%) itd. Redoslijed je
prikazan na rang- listi kandidata.
17 novine", Sarajevo, br. 7846 od 16.11.1990 str. 20.
62

'
S.
SKBiH
SDA
SRSJ za BIH
SSO-OS
SDS
HDZ
DSS
MBO
STR. JUG
REP. STR.
JSPJ
JPR
SPO
ZELENI
JDS
CDS
POREDAK PARTIJA
o 500
32
305
99
96
77
49
12
5
4
3
3
2
1
1
RANG LISTA KANDIDATA
UZORAK 3.688 GLASOVA
1. Nljaz
2. Fikret
3. Alija
4. Nenad
5. Nazif GLJIVA
6. Ejup
7. Stjepan
8. Adil
9.
10. Mirko
11. Martin RAGU
12. Devad HAZNADAR
13. Nikola
14. Demal
0323-0102
IZBORI U BIH 1990.
1000 1500 2000
1722
83:
1710 15. Josip 12
425 16. Zlatko LAGUMDIJA 8
326 17. Ivo 7
310 18. Azemina 7
175 19. Bahrudin 5
62 20. Nikola 4
61 21 . Tadej MA TELJAN 2
52 22. Fejsal 2
51 23. Biljana 2
50 24. Franjo BORAS 1
43 25. Franjo
21 26. lvan
17 27. Zoran
15 28. Ranko
63
2=-=-3--=--o-=--=2 o-=-3 -
Ovo je redoslijed kandidata za Predsjednitvo SR BiH, na osnovu glasova u
naoj anketi, ali sa objavljenim listama kandidata za Predsjednitvo
SR BiH za koje se glasati u nedjelju 18. novembra. Za kandidata za najvii organ
SR BiH u naoj anketi nije glasao nijedan
Rang-listu kandidata li uveli smo zbog toga to su u anketi glasove za
predsjednika Predsjednitva SR BiH dobila 7 4 pojedinca, a na listi za ovaj organ
ih je samo 28. U ukupnom zbiru na Rang-listi kandidata li stoga nedostaje 300 glasova: taj
rezultat se dobije kada se iz vaeg izbora kandidata, potovani oni koji se
ne nalaze na listi za izbore 18. novembra.
Nacionalni sastav - ovog novinarskog istraivanja izgleda ovako:
najvie njih kao nacionalno opredjeljenje navelo je Musliman - 1834, ili 50%. Slijede
Jugoslaveni - 621 (16,93%), Srbi - 601 (16,39%), Hrvati - 430 (11,72%), Bonjaci - 46
(1,25%) i ostali-122 ili 3,33%.
Interesantan je i nacionalni sastav za pojedine partije i
vam podatke samo za prvoplasirane.
- ZA SKBiH SDP (ukupno 1.722 glasa), glasala su 704 Muslimana, 420 Srba, 410
Jugoslovena, 159 Hrvata, 40 Crnogoraca i 19 ostalih.
- ZA SDA (ukupno 832) glasalo je 735 Muslimana, 28 Jugoslavena, 18 Srba, 14 Hrvala,
1 O Bonjaka, 1 Crnogorac i 26 ostalih.
- ZA SRSJ za BiH (ukupno 432) glasalo je 134 Jugoslavena, 110 Srba, 98 Hrvata, 83
Muslimana, 2 Crnogorca i 5 ostalih.
Za prvoplasiranog kandidata Nijaza (1.71 O) glasalo je 680 Muslimana, 426
Srba, 403 Jugoslavena, 171 Hrvat, 1 o Crnogoraca, 1 Bonjak i 19 ostalih. Pored glasova
onih koji smatraju da pobijediti komunisti, je 61 glas dobio od pristalica
SRSJ, 26 od DSS, 6 od SDA, po 4 od SDS, Stranke Jugoslavena i onih koji nisu
nijednu partiju. Tri glasa dobio je od SSO DS i 1 od Republikanske stranke.
Drugoplasiranom Fikretu (425) najvie glasova dali su Muslimani - 355, Hrvati
19, Jugoslavena 18, Srbi 12, Crnogorci i Bonjaci po 1, ostali 19. Pored onih koji
smatraju da na izborima pobijediti SDA, Fikretu su glasove dali i pristalice HDZ
1 O, SK BiH 9, SRSJ 6, SDS i SSO DS po 2, te po 1 glas pripadnika Republikanske stranke
i koji nije nijednu partiju na
1. SKBiH SDP 1722 5. SDS 99
2.SDA
832 6. HDZ 96
3. Savez reformskih snaga za BiH 432 7. DSS 77
4. SSO DS 305 8.MBO 49
-
KONACNI REDOSLIJED PARTIJA
64

'

5.4 Ispitivanje slualaca Radio-Sarajeva
Prema rezultatima ispitivanja slualaca Radio-Sarajeva, koje je u prvoj polovini mjeseca
oktobra 1990. godine obavio Centar za istraivanje i razvoj Radio-televizije Sarajevo, najvie
ansi da pobijedi na izborima ima Savez reformskih snaga Jugoslavije za BiH.
Za njih glasati 23% ispitanika, za SK BiH - SDP 21%, za Stranku demokratske akcije
9,5%, za Srpsku demokratsku stranku 2% i za Hrvatsku demokratsku zajednicu
2%.
Isti broj glasova - po 1 % dobili su Stranka Jugoslavena, SSO - Demokratski savez i
Muslimanska organizacija.
Prema rezultatima Centra za istraivanje RTSa, ni jedan narod u BiH ne daje prednost
nacionalnim strankama - Srbi i Hrvati se u broju opredjeljuju za Savez reformskih
snaga - to uglavnom i Jugoslaveni, dok Muslimani na prvo mjesto stavljaju SK- SDP.
Samo 19% Muslimana za Stranku demokratske akcije, 9% Srba .za Srpsku
demokratsku stranku i 12% Hrvata za Hrvatsku demokratsku zajednicu.
Zanimljivo je da 29% ispitanika jo nije kome dati svoj glas, a 10,5%
ni na izbore.
Ovo ispitivanje je obavljena u Centru za istraivanje i razvoj Radio-televizije Sarajevo,
u okviru panel sistema za mjerenje sluanosti programa Radio-Sarajeva. Provedeno je na
reprezentativnom uzorku za Republiku i njime je 2.750.000 BiH starijih
od 18 godina. Ukupan broj anketiranih bio je 448 iz 36 mjesta Republike.
Tabelarna prikazani rezultati ispitivanja slualaca Radio Sarajeva
SRSJ za BiH
SK BiH - SDP
SDA
SDS
HDZ
Stranka Jugoslovena
SSO-DS
MBO
23,0%
21,0%
9.5%
2,0%
2,0%
1,0%
1,0%
1,0%
19% Muslimana za SDA
9% Srba za SDS
12% Hrvata za HDZ
65
-
IZBORI U BiH 1990.
S.
LITERATURA:
1. Habermas, Jirgen, Javno mnenje. Istraivanje u oblasti jedne kategorije
drutva, Kultura Beograd, 1969.
2. Toma, javno mnenje, Savez inenjera i Jugoslavije,
Beograd, 1989.
3. Supek, Rudi, Ispitivanje javnog mnijenja, Naprijed, Zagreb, 1968.
4. Ljubomir, Nauka o politici, Rad. Beograd, 1988.
5. Ljubomir, Ogled o javnosti, Univerzitetska 1987
6. iber, /van, propaganda i marketing. Alinea, Zagreb, 1992.
7 Magazin "Start", br.568, Zagreb, 1990.
8. Revija "Nedjelja", br.39, Sarajevo, 1990.
9. novine", br.7846, Sarajevo, 1990.
1 O. Izvjetaj o rezultatima ispitivanja slualaca Radio-Sarajeva, Centar za istraivanj i
razvoj RTS-a, Sarajevo, oktobar 1990.
66

IZBORI U BIH 1990.
S.TELEVIZIJA I IZBORI '90.
' "ta se deava kada neki ljudi upoznaju kandidate u
situacijama. Oni su uvjereni da glasaju za ili protiv
individue. Zato se u kampanjama potroi tako mnogo
vremena i novca za televizijska predstavljanja i zato
tabovi koncentriraju svoje napore na izgradnju
kandidata."
(Stephen /. Wayne)
6.1. iskustvo
U SAD je prvo radio, a poslije TV, otvorio dotad nepoznate za kandidate
da svoje kampanje priblie velikom broju kandidati 1924.
koristiti radio i tokom niza godina to je bio jedini i najefektniji put da se zadobije veliki broj
prije no to je televizija ula u 1948. godine.
smatra da je predsjednik Franklin D. Roosevelt bio najvjetiji radio
kampanjista. U njegovoj kampanji 1932. i tokom njegovog predsjednikovanja on se
naciji putem radio emisija koje je nazvao 'brbljanje u domu'. Njegov i pouzdan glas
postao je poznat milionima
Od 1952. godine TV je postala najefektniji da se pridobiju mase Kao
prvo, kandidati koriste novi medij da izgrade kampanju se direktno gledalitu u
njihovim uskoro je postale da se polusatni govor ne
moe za panju sa popularnom zabavnom predstavom na drugom
kanalu.
Zato su izborni tabovi i kandidati reagirali na dva Prvo, je
napustila dugotrajne govore i dala prednost kratkim petominutnim porukama koje
mogu biti prikladno smjetene na kraju redovnog programa. Isto tako, mnogi kandidati
da mijenjaju oblik njihovih programa.
Neki koriste dokumentarne filmove za ilustraciju svojih misli i sposobnosti. Drugi
snimcima sa ulice, odgovaraju na postavljena pitanja. U 1964. senator Goldwater
je koristio polusatni televizijski termin za neformalno sa generalom Ajzenhauerom
67
0323-0207
IZBORI U BiH 1990.
na njegovoj farmi u Gettysburgu. Predsjednik Johnson je slubeno pozvao grupu mladih da
posjete Bijelu i postavljaju mu neformalna pitanja pred TV kamerama.
Neki kandidati u SAD koriste "teleton" program u trajanju sat ili due. ispred
mnotva gledalaca oni odgovaraju na telefonske pozive, preuzimaju pitanja kako dolaze i
odgovaraju na njih. Neusiljenost interes za program. Richard Nixon koristio je
ovaj propagiranja nekoliko sati na televiziji dan prije izbora 1960. i 1968. godine.
1
oglasi na televiziji mogu se ispoljavati u vie oblika. Oni
kratke spotove ukomponirane sa ostalim komercijalnostima u redovnom programu, due
oglaavanje koje stranke zakupljuju po ustaljenim cijenama i dukometrane produkcije kao
to su intervjui, dokumentarci, govori i teletoni koji se koriste kao informativno-zabavni
programi.
2
Televizija je, usavrila jednu historijsku tehniku kampanjiranja: raspravu licem
u lice kandidata. Poznat je dobar primjer te tehnike dok jo nije bilo
televizije. Abraham Lincoln i Stephen A. Douglas su odrali najpoznatiju seriju takvih debata
u njihovoj borbi za mjesto u Senatu SAD 1858. godine.
poslije, 1960. godine Kenedija (John F. Kennedy) i Niksona (Richard Nixon) je
u vezanoj seriji od televizijske debate gledalo oko 90 miliona ljudi. TV debate nisu
ponavljane od strane kandidata 1964., 1968, ili 1972. godine, ali su one bile
temeljni model za mnoge kampanje za nacionalne ili lokalne dunosti irom SAD. Od 1960.
stotine kandidata za senat SAD i za Bijelu za guvernera i za
se sa svojim protivnicima u televizijskim debatama "licem u lice". U dananje vrijeme
nespremnost kandidata da prihvati oponentski poziv za debatu postaje glavni predmet
rasprava u kampanji.
6.2. Bh. televizija i izbori 1990.
Osnovni principi rada Televizije Sarajevo u predizbornoj aktivnosti bili su regulirani
"Pravilima programske politike u predizbornim i izbornim aktivnostima u
izborima" kao osnovnim dokumentom na bazi kojega je uloga TV u ambijentu
No, i pored tog dokumenta ukazala se potreba da se TV Sa skoro
svakodnevno "pozicionira" u odnosu na aktuelne zahtjeve. Takav rada
rezultirao je dosta dobrim ocjenama o radu TV Sa u predizbornoj aktivnosti, ali je i pored
tih ocjena bilo kvalifikacija koje nisu ile u prilog TV Sa (danas TV BiH).
3
Ribicoff. Abraham, Newman O. Jon. Politics: The American Way, Allyn and Bacon, Ine. Boston
Rockleigh, N.J. Atlanta Dallas, Belmont. Calif. 1973 .. str.
2 Stephen I. Wayne, The Road to the White House, The Politics of Presidential Eleciions, St. Martin"s
Press, New York, 1980. str. 196.
3 Jednu od krilika Televizije Sarajevo u predizbornoj kampanji izrekao je Adil On je
68
r

,,
I
f
f
I
I
i
I
0323-0208

IZBORI U BtH 1990.
No, bitno je da je TV Sarajevo na vrijeme svim strankama i javnosti ponudila
principe na osnovu kojih je programska politika ove tv u finiu izborne
kampanje.
Te principe navodimo kako slijedi.
6.2.1. Principi rada TV Sarajevo u predizbornoj aktivnosti
6.2.1.1.lnformativne emisije
U okviru informativnih emisija svaka stranka koja je predala liste za
Skuptine SR BiH imala je pravo da do 16.11.1990. godine izabere dva koja
biti u drugom (centralnom) televizijskom dnevniku. TV je pri tome ukazala na

a) da se s obzirom na vremena, iskustva iz prethodnog perioda i male
propusne informativnih emisija izbor stranaka MOZE ODNOSITI SAMO NA
(skupove, sastanke i
b) stranke su obavezne da o kojem je prijave Redakciji za izbore najkasnije
24 sata ranije,
c) pomenuti u televizijskom dnevniku su bili predstavljeni u trajanju od dvije
minute u skladu sa ranije usvojenim principima,
d) regionalne konferencije - konvencije su bile kratko predstavljene u
televizijskom dnevniku,
e) konferencije za tampu su se pratile u skladu sa istim principima, a to uz lotos
- kratka vijes1 u televizijskom dnevniku,
I) televizija je upozorila stranke da svoju kvotu ne koriste posljednjih dana pred izbore
- da televizijski dnevnik kao emisija ne bi bio doveden u pitanje. Zbog toga je strankama
sugerirano da u suradnji sa Redakcijom za izbore dogovore termine,
g) u sistemu JRT-a je postignut dogovor da televizije Beograd i Zagreb, posebno (jer
se njihov program vidi na naem a i ostale TV stanice, svojim
ponaanjem i programskim aktivnostima izbjegavaju uticaj na izbore u BiH. ovaj
dogovor nije ispotovan niti od Beograda niti od Zagreba, tako da je uticaj tih TV na
stvaranje javnog mnjenja veoma Sasvim obrnuto je bilo kada su bili u pitanju
izbori u Hrvatskoj.
i strukturu TVSa na konvenciji SDA u Mostaru u julu 1990. nazvao
mafijom". je tada zaprijetio da "SDA kada na vlast donijeti kraj mafiji
na TV Sarajevo. Adil beg je imao u vidu tadanje "kadrove" televizije: Velibora Dubravku
lliju Guzinu, i dr.
69
-- ----------------.--,::0"""""3 -
IZBORI U BiH 1990.
h)Televizija Sarajevo, u skladu sa odredbama izbornog zakona, prestala je sa
emitiranjem informacija o izborima u petak 16.11.1990. godine sa
televizijskim dnevnikom (zbog dana utnje).
6.2.1.2. Reklamiranje stranaka
Reklamiranje stranaka na izborima u Bosni i Hercegovini 1990. godine bilo je na dva
putem TV oglasa i putem objava o aktivnostima stranaka u
periodu kamanje.
reklamiranje se odvijalo u okviru programske eme TV Sarajevo.
reklamiranje stranaka na izborima u BiH '90. svelo se na dva osnovna oblika
televizijske prezentacije: tv dingl (lotos pokriven tonom) koji se koristio za najavu
skupova (konvencije, mitinzi, priredbe itsl.), i tv spot kao glavni oblik tv
prezentacije stranke u izborima.
4
Televizija je prije emitiranja tih spotova ustvrdila principe i to:
a) u skladu sa Pravilima RTSA svaka stranka je imala pravo da u TV programu emitira
- po komercijalnim uvjetima - do pet promotivnih spotova u trajanju do maksimum 30
sekundi,
b) u skladu sa zakonom ovu kvotu stranke su mogle iskoristiti najkasnije do 11.11.1990.
godine do 24,00 sati,
5
c) Televizija Sarajevo je upozorila stranke na da od svih stranaka stignu
zahtjevi da svoju kvotu EPP poruka emitiraju posljednji dan. Zbog toga se Televizija
Sarajevo opredijelila da tokom jednog dana svaka stranka ne moe emitirati vie od dva
spota dnevno,
d) Televizija Sarajevo je postigla dogovor u JRT-u da se u okvirima emisija iz drugih TV
centara koje se emitiraju na TV Sarajevo, ne emitiraju ni propagandne ni
poruke vezane za stranke u BiH,
e) tv spotovi stranaka su mogli biti promotivne prirode, ali nisu mogli sadravati
obavjetenje o nekom konkretnom
6
4 Tako su svoje spotove u izborima 1990. imale glavne stranke: SDA, HDZ, SDS, SK-SDP, SRSJ za BiH
dok je ostalima ovakav vid medijske prezentacije bio nedostupan.
5 Dakle sedam dana prije glasanja. odnosno, est dana prije dana utnje
6 Tako je npr. spol SK-SDP 30 sec. duga sekvenca u kojoj se vidi karta BiH stilizirana u obliku srca
iz kojega u razmacima otkucaja srca (puls'iranje) izlaze lotosi glavnih kandidata ove stranke za
Predsjednitvo BiH. Autor toga tv spota je bio Midhat poznati sarajevski i
reditelj dokumentarnih filmskih ostvarenja.
70
0323-0210
IZBORI U BIH 1990.
f) tim TV Sarajevo je prije emitiranja pregledao (cenzurirao) sve spotove i
odobravao njihovo emitiranje u skladu sa politikom TVSA, Zakonom i izbornim
Pravilima RTSA,
g) u da se, nakon sklopljenog ugovora za emitiranje EPP poruka sa
komercijalnim komitentima ili sa strankama, poslije toga prijavila nova stranka
sa zahtjevom za emitiranje EPP poruke, TV Sarajevo je - u da su svi termini (ili oni
koje stranka trai) bili popunjeni - nudila drugi termin uz saglasnost i dogovor sa
strankom.
h) Televizija Sarajevo je u elji da ne ugroava potpisane komercijalne ugovore
upozorila stranke da to je ranije ispostave svoje zahtjeve prema TV Sarajevo i
njenom EPP programu. Tako se svaki ugovor i zahtjev morao ispostaviti najmanje 24 sata
ranije od zahtjeva za emitiranje EPP poruke.
6.2.2. "TV parlament"
U emisiji pod nazivom "TV parlament" (dvije emisije 6. 11. i 13. 11. 1990),
su samo stranke koje su predale liste za Skuptine BiH, i kandidate za
Predsjednitvo BiH.
U obje emisije "TV parlamenta" su sve stranke zajedno,
Prva emisija bila je problematici zemlje, poloaju BiH,
nacionalnoj ravnopravnosti, dakle svim pitanjima koja se veu za problematiku iz oblasti
politike (6.11.1990.),
Druga emisija je bila ekonomskim pitanjima (13. 11. 1990.),
Svaka stranka je imala pravo da za u emisiji 'TV parlament' sama izabere
sa liste za Skuptine BiH, s tim da u obje emisije nisu mogli
isti predstavnici.
Redoslijed sjedenja i izlaganja je bio rijebom u dogovoru sa
strankama.
Stranke koje nisu predale liste za Skuptine BiH, nisu mogle
u 'TV parlamentu'.
U obje emisije 'TV parlamenta' pravo je imao i nezavisni kandidat za
Predsjednitvo BiH (Bahrudin Bilo je ukupno devet emisija.
"TV PARLAMENT''
TERMINI EMITIRANJA:
Septembar, 18. i 25.
Oktobar, 2, 9, 16, 23. i 30.
Novembar, 6. i 13.
UKUPNO: 9 emisija
realizacije:
71
IZBORI U BiH 1990.
Kontakt emisija - uivo iz studija A. Prvi dio emisije (polovina) razgovor -
voditelja sa predstavnicima stranaka. Drugi dio - kontakt sa gledaocima, odnosno odgovori
na njihova pitanja koja postavljaju putem tri telefonska broja - 643-878, 461-526, 461-527,
(stalna tri telefona).
Telefoni su bili na raspolaganju gledaocima svakog utorka od 20,00, dakle sat pred
emisije. U dnevnoj tampi bili su objavljeni brojevi telefona, a na kraju svake emisije
najavljivale su se stranke gosti narednog utorka. Redoslijed istupa stranaka je
rijebom.
Svaki od u emisiji, predstavnici stranaka, imao je po dva minuta vremena za
odgovor na postavljeno pitanje i po jedan minut za eventualnu repliku. Ova minutaa nije
vaila samo na prvo pitanje u svakoj od emisija, a to je: "ta je sutina programa Vae
stranke, odnosno s idete pred
Za odgovor na ovo pitanje su bila tri minuta. Voditelj je, po potrebi, skretao
panju na isteklo vrijeme i oduzimao ako se ono Vrijeme se je mjerilo
satovima isprogramiranim na tri, dva i jedan minut, a upozorenje za
emitiralo se signalom u studiju.
u emisiji su dolazili u TV Sarajevo najkasnije 30 minuta prije emisije,
a sa voditeljem su se sretali u studiju pet minuta pred razgovora.
6.2.3.Predstavljanje kandidata za Predsjednitvo SRBiH
Sve kandidate za Predsjednitvo SR BiH, Televizija Sarajevo je predstavila zajedno, u
jednoj emisiji 15.11.1990. godine-u ukupnom trajanju od po3 minute za svakog kandidata.
Minut vremena je bio iskoriten za biografije, dok je u 2 minuta svaki kandidat
imao pravo da osnove svog programa.
Pored toga, u specijalnim emisijama kandidatima za Predsjednitvo BiH,
ire su - u prosjeku po 1 O minuta - predstavljeni svi kandidati stranaka za Predsjednitvo
BiH.
Ravnopravno u ovim emisijama imao je i nezavisni kandidat.
Emisije se emitirane 5, 6, 7, 8, i 9.11.1990. godine.
Redoslijed u emisijama je rijebom. Prema rijebu je
redoslijed:
U prvoj emisiji 5.11.1990. predstavili su se Fikret (SDA), Fejsal
(SK-SDP), Mirko (SK-SDP i DSS), Nazif Gljiva (SSO-DS),
(SSO-DS) i Franjo (SRSJ za BiH);
U drugoj emisiji 6.11.1990. predstavili su se Nikola (SDS), Alija
(SDA). Dema/ (SRSJ za BiH), Martin Ragu (SSO-DS) i lvan Cerenje (SDS);
U emisiji 7.11.1990. predstavili su se Ejup (SDA), Josip (SRSJ
za BiH), Franjo Boras (HDZ), Bahrudin (nezavisni kandidat) i Stjepan (HDZ);
U emisiji 8.11.1990. predstavili su se Devad Haznadar (SRSJ za BiH, Ranko
72
o 3 2 3-o rr2----
IZBORI U BtH 1990
(SRSJ za BiH), Nikola (SK- SDP), Nijaz (SK-SDP), Zoran
(SK-SDP) i Tadej Mateljan (SRSJ za BiH);
U posljednjoj, petoj emisiji 9.11.1990. predstavili su se Nenad (SRSJ za
BiH), Zlatko Lagumdija (SK-SDP), Ivo (SK-SDP), Adil (MBO), Biljana
(SDS) i Azemina (SSO-DS).
6.2.4.Tehnologija izbora
Televizija Sarajevo je neposredno izbora emitirala kontakt emisiju u kojoj je
gledaocima pruena da izborne komisije pitaju za sve oko
tehnologije samog glasanja.
Emisija je emitirana 8.11.1990., a njen oblik 16.11.1990. godine. No, u
svakodnenim informativnim emisijama plasirana su uputstva i informacije o glasanja.
6.2.5.Zavrna (revijalna) emisija
Televizija Sarajevo je 16.11.1990. godine emitirala posebnu, zabavno-revijalnu emisiju
sa oko 23,00 sata na I kanalu i trajanjem do jutarnjih sati u koju su bili pozvani
predsjednici stranaka koji su predali liste za kandidati za Predsjednitvo
SR BiH i dotadanji Predsjednitva, predsjednik Skuptine BiH i predsjednik RIV-a,
te javni i kulturni radnici.
Ova emisija je bila revijalnog karaktera, a su bili pitani o sasvim neobaveznim
stvarima, bez redoslijeda i bez unaprijed zadatih pitanja i teme. U programu su
poznati glumci i humoristi.
Televizija Sarajevo je svakom od pozvanih poseban poziv. Mimo pozvanih u
ovoj emisiji nisu mogla neka druga lica.
6.2.6.Predstavljanje stranaka BiH u emisiji "IZBORI '90."
Koncepcija ove emisija je bila takva da se stranka predstavi u 15 minuta prema
obaveznoj shemi:
Na samom bila je rubrika KARTA" stranke sa sadrajem:
- naziv stranke;
- sjedite;
- datum osnivanja;
- broj
- ogranizaciona shema i organi stranke;
-
- pedsjednik stranke i osnovni podaci o njemu.
okvir obaveznih pitanja je bio
1. OSNOVNE NAZNAKE PROGRAMA STRANKE
73
IZBORI U BiH 1990.
- Koji socijalni sloj predstavlja vaa stranka?
- Finansiranje.
- Da li na ili jugoslovenski prostor?
2. ZA KAKVO DRUTVENO SE ZALAETE?
- Odnos prema revoluciji i Titu?
3. JUGOSLAVIJA KAO FEDERACIJA ILI KONFEDERACIJA
Odnos prema pitanjima trita, armije, jugoslovenskog kulturnog prostora i drugim
elementima?
4. BOSNA I HERCEGOVINA U JUGOSLAVIJI
- Kakav identitet treba da ima BiH?
- Ko treba da bude nosilac suvereniteta: nacija ili
5. NACIONALNO PITANJE U JUGOSLAVIJI i BiH
- Nacionalne stranke, da ili ne?
6. IMATE LI VLASTITI EKONOMSKI PROGRAM I ODNOS PREMA PROGRAMU SIV-a
7. KOJI SU SIMBOLI I SLOGANI VAE STRANKE
U toku emisije trebalo je odgovoriti na navedena pitanja. Jedino je bila
duina trajanja emisije, a predstavnik stranke je mogao sam da rasporedi vremensku duinu
pojedinih odgovora pa ako je htio i da neka pitanja.
Za.dueni za ovaj projekt su bili novinari: Milan Sulejman Dragica
Livaja i Mladen Paunovski.
6.2. 7. Frekvencija prisustva na TV
Iz razloga otvorene kritike TV Sa,o zastupljenosti stranaka u programima TV Sarajevo
(posebno su bile estoke kritike SK-SDP) ova je izvrila analizu frekvencije prisustva
stranaka u programima TV Sa u periodu od 10. septembra do 28. oktobra 1990. kada je
bila kampanja i kada su stranke ukazivale na propuste TV Sa. Prema izvjetaju
TV Sa zastupljenost glavnih takmaca na TV u dnevnim informativnim emisijama
je bila
SK BiH-SDP 19 minuta 56 sekundi
SDS 19 minuta 30 sekundi
SDA
SRS
HDZ
18 minuta 59 sekundi
17 minuta 55 sekundi
11 mi nula 4 7 sekundi
7
7 Vidjeti materijal pod nazivom "Izvjetavanje o aktivnosti stranaka u dnevno-informativnim emisijama" u
74
f,
I
I
I
I
I
i
I:
(.
0323-0214
IZBORI U BfH 1990.
U istom vremenu aktivnosti kao to je navedeno aktivnost HDZ je zabiljeena tek u
okviru 11 minuta i 4 7 sekundi, no - to je rezultat unutarnjih okolnosti u samoj stranci
(previranja i bavljenje sobom).
Zanimljiva je da su neke stranke pravo prisustvo u TV programu ostvarile
kroz istupe svojih predvodnika demokratska stranka-Stranka
federalista, Socijal-demokratski savez Mostar, Demokratska partija Mostar, Republikanska
stranka, Stranka privatne inicijative, Otadbinski front Kukulje.) to da ove minorne
stranke nisu imale nikakvih aktivnosti koje bi bile interesantne za iru javnost (skupovi,
konferencije, mitinzi, priredbe.).
Bilo je i nastojanja da neke manje stranke (sateliti) svoja prava pojavljivanja na TV
poklone (Srpskoj demokratskoj stranci i Savezu reformskih snaga) - no, ta inicijativa
je s obzirom da bi ugrozila ravnopavnost ostalih stranaka.
6.2.8. Grupa za izbore
Jo u junu '90. u posebnim terminima TV je predstavljanje novih
stranaka u BiH i njihovih osnovnih programskih opredjeljenja.
Kako je broj novih subjektiviteta rastao iz dana u dan TV se s
potrebom da stvarnost prati, biljei i izvjetavao njoj na konzistentan
koji bi istovremeno ravnopravnost svim i pravo javnosti da bude
objektivno informirana, to se redakcijama nije moglo u cijelosti pokriti.
Stoga je u Televiziji Sarajevo formirana Grupa za izbore, koja je od 10. septembra do
20. decembra 1990. u cijelosti pratila izborni proces, odnosno razvoj u BiH tj.
parlamentarnog pluralizma, i to: predkandidacionu i kandidacionu fazu kampanje.
same izbore (prvi i drugi krug, ponovljena glasanja) sa konstituiranjem
skuptine. Grupu za izbore su: Aleksandar Konstantin
(TV parlament), Nedim (SA-1), Budo Vukobrat, Sulejman
Smiljan Njagul, Raska Milan te novinari volonteri Arijana
Aleksandar i Vesna
Reditelji posebnih emisija bili su Slavia i Jusuf dok su kompletnu
organizaciju i produkciju vodili Sead i Edin
Rukovodilac Grupe, u zvanju zamjenika glavnog i odgovornog urednika TVSA, bio je
Mufid Memija (danas savjetnik predsjednika u Predsjednitvu RBiH).
kojem su navedeni svi TV nastupi stranaka po datumu, sadraju i duini emitiranja priloga.
Na ovaj izvjetaj stranke nisu imale ozbiljnijih primjedbi.
75
IZBORI U BiH 1990.
6.3. Prilozi
U elji da podsjetimo na atmosferu i ambijent i na neka vana pitanja bitna za historijska
mjesta i uloge televizije u izborne kampanje, prilaemo neke
dokumente koji tadanju izbornu atmosferu mogu pribliiti a sve s ciljem da
historijska ocjena uloge TV Sarajevo u izborima 1990. bude objektivna.
6.3.1. Zapisnik sa sastanka predstavnika stranaka Bosne i Hercegovine i
RTSA od 12.09.1990. godine u RTSA
PRISUSTVOVALI: Muhamedi Edah SDA, Dragan i
Maksuma RDS-SF, Branko Demokratska stranka Tuzla, prof. dr Milorad
Jugoslavenski pokret za rad, solidarnost i ravnopravnost, Birislav Grahovac
Socijal. demokratski savez BIH I Jugoslavije, Nada SRS BiH, Kasum
SSO-DS. Miodrag UJO/ -BIH, Petar, Demokratska partija BIH, Mostar,
Velibor i Radomir, SDS BiH, Vid, Jedinstvena demokratska stranka
"Otadbinski front" Srbac, Emina i Adi/ SK BiH - SDP. Jadranka
DSS BiH, Lopar Sanja, Stranka Jugoslavena BiH, Dragan, Ekoloki pokret zelenih
Sarajevo, dr Elez Ratko, Jedinstvena partija Jajce, iz RTSA - Nenad
glavni i odgovorni urednik TVSA, Mirka Kapar, odgovorni urednik IPP-a TVSA, Mufid Memija
urednik. Milenko direktor OOUR-a Radio-program i glavni urednik Radio-Sarajeva,
Gordana odgovorni urednik I programa Radio- Sarajeva.
Nenad gl. i odgovorni urednik TVSA.
DNEVNI RED
1. Dogovor o narednim aktivnostima koje se viepartijskih izbora u SR BIH,
- izbora i stranaka u specijalnim emisijama 18. i 25. septembra, 2. 9. 16.
i 23. oktobra 1990. godine,
- izbora i stranaka u specijalnim emisijama 30. oktobra i 7. i 13. novembra,
- dogovor o broju skupova koje TVSA pratiti do 28. oktobra 1990. godine,
- upoznavanje sa dopunjenim Pravilima ponaanja RTSA na izborima,
- informacija o formiranju Redakcije za izborne aktivnosti.
2. Izbor stranaka u emisijama rijebom (dnevni red jednoglasno usvojen)
Ad - 1. Povodom prve dnevnog reda Nenad glavni i odgovorni urednik TVSA
podsjetio je na preuzete obaveze s drugog sastanka, koje je TVSA izvrila. .
Tako je konstatovano da su svoje kvote za emitovanje o ispunili predstavnici
DSS, SDS, SK BiH -SDP, pola kvote SDA. stranka, da se do 19. septembra treba
da formira Nadzorni odbor, da je TVSA uputila svoj predlog Skuptini SR BiH vezano za
tijelo koje pratiti rad sredstava informisanja i stranaka i organa prema sredstvima
informisanja.
76
1.
i
I,
I
!
I
,,
I
I
1:
0323-0216
IZBORI U BiH 1990.
Data je informacija o koncepciji emisije utorkom od 21,00-22,30 u dva dvije/a: do 28.
oktobra i poslije tog datuma kao i o emisiji zatim da od 16. septembra do 28.
oktobra svaka stranka ponovo ima pravo da izabere dva koje emitovati putem
TVSA.
U diskusiji su Velibor Emina Borislav Grahovac, Petar
Muhamed Vid Jadranka Branko Dragan Milorad
Ratko E/ez, Sanja Lopar, Dragan Kasim Nenad
Mufid Memija, Milenko Mirka Kapar i Gordana
sastanka su i materijali pod naslovom "TV PARLAMENT" u kome
su precizirani termini emitovanja, vrijeme emitovanja i realizacije kao i programska
koncepcija ove emisije, i, "Plan predizborne i izborne aktivnosti u programima
Radio-Sarajeva" o je obrazloenje podnijela Gordana
odgovorni urednik Prvog programa Radio-Sarajeva.
U ovom materijalu Radio-Sarajeva je da nije normirana duina vremena za
emitovanje u programima (prvom, drugom i "Sarajevu 202'/ o u
strankama, da je zabranjena reklamiranje i propaganda kandidata, ali da je ostalo otvoreno
oglaavanje u EPP-u.
Milenko je u vezi s tim naglasio da je Radio-Sarajevo vie sklon da se lii
finansijske dobiti od tih reklama to viz a vi nesporazuma koji iz toga
mogu
Na materijale nije bilo primjedbi.
U diskusiji su razjanjena neka pitanja i dileme oko dva puta po dva minuta
na programu TVSA, uz naglaavanje da dnevni u strankama mogu i
treba da se tako i programski tretiraju, ali da strogo treba voditi o ravnopravnosti
stranaka.
Dogovorena je i da stranke mogu svoja dva minuta iskoristiti i za aktivnost mimo samog
npr. za konferenciju za tampu ili
Izneseni su i prijedlozi da se RTSA objavljivanja rezultata javnog mnijenja koje
rade pojedine stranke. Zahljev da se potuje profesionalni dignitet i autonomija novinarske
profesije primljeni su s uvaavanjem.
Radi boljih kontakata TVSA i stranaka dati su i telefonski brojevi TVSA:
Redakcija: 461-562,
Urednik: 461-534, lokali: 2345 i 2361,
Centrala: 461-101.
Urednik i voditelj emisije "TV PARLAMENT" je Konstantin
Emisije "SA-1 ", urednik Nedim
Na Redakcije za izbore je urednik Mufid Memija.
77
IZBORI U BiH 1990.
Ponovo je insistirao da stranke koje nisu pismeno dostavile da na
izborima to TVSA to prije Isto tako svi da dostave i imena s kojom TVSA
kontaktirati, pri se ovo kontaktiranje s stranaka
podrazumijeva.
Ad - 2. U sali za sjednice postavljena je tabela na kojoj su abecednim redom ispisana
imena stranaka pa se prilo izboru stranaka u emisijama TV rijebom.
Iz staklene posude su brojevi kako slijedi:
1. Bosanska demokratska stranka 18,
2. Demokratska partija Mostar 27,
3. Demokratska stranka Tuzla 9,
4. Demokratska stranka Bosanski Brod 5,
5. Demokratska zajednica Derventa, Bos. amac 31,
6. Demokratski savez 14,
7. Ekoloko drutvo Mostar 16,
8. Ekoloki pokret zelenih Sarajevo 30,
9. demokratska zajednica Mostar 12,
1 O. Hrvatska demokratska zajednica 4,
11. Jedinstvena partija Jajce 15,
12. Jugoslavenska demokratska stranka Srbac "Oladbinski front" 8,
13. Jedinstveni jugoslavenski pokret Sarajevo 28,
14. Jugoslavenski pokret za rad, solidarnost i ravnopravnost 24,
15. Jugoslavenska demokratska stranka Velika Kladua 7.
16. Narodna radikalna stranka Prijedor 19,
17. Narodno za zatitu Bosne i Hercegovine 1 O,
18. Narodna stranka "Bosna" Sarajevo 13,
19. Republikanska stranka Sarajevo 26,
20. demokratska stranka 1,
21. Savez komunista Bosne i Hercegovine - SDP, 3,
22. Savez reformskih snaga 6,
23. Demokratski savez - SSO 22,
24. jugoslavenska stranka Bosanska Gradika 11,
25. stranka Bosanska Dubica 2,
26. Socijal. demokratski savez Mostar 17,
27. Srpska demokratska stranka 21,
28. Stranka demokratske akcije 20,
78
I
I
i
I
I'
I
l
I
I
:
0323-0218
IZBORI U BiH 1990.
29. Stranka demokratskog dogovora Bos. Brod 23,
30. Stranka Jugoslavena Sarajevo 29,
31.UJDl15.
Sastavni dio zapisnika su i stenografske biljeke, koje se nalaze u TVSA.
Sastanak trajao od 12, 15-14,00 sati.
Sarajevo, 12. septembar 1990. god.
6.3.2. SA SASTANKA UREDNIKA TV DNEVNIKA I VIJESTI ODRAN
18.9.90.
DNEVNI RED:
predizborne aktivnosti i prisustvo djelovanja u informativnim
emisijama.
Poslije rasprave i analize dosadanjeg rada je:
1. Kompletnu aktivnost i predizbornu kampanju u BiH prati programska grupa
koju vodi Mufid Memija. Dopisnici (stalni i honorarni) aktivni su grupe, odgovaraju
za pokrivenost "svog" i ispunjavanja zahljeva koji dolaze od Izborne grupe.
2. Dunost Programske grupe je da obezbijedi svim strankama ravnomjeran tretman u
informativnim i specijalnim emisijama uz potpunu realizaciju dogovora sa
predstavnicima stranaka od 15.9.90.
3. Grupa je obavezna da u periodu od 16.9.90 do 28.10.90. obezbijedi svakoj stranci
nastup dva puta po dva minuta u TV Dnevniku li - izvjetaj sa koje same stranke
odaberu.
Izvjetaj podrazumijeva punu profesionalnost bez broja prisutnih, sa
obaveznim totalom skupa i po tonskim izvodom iz izlaganja glavnog govornika.
4. Obaveza lzbornog tima je da obezbijedi prisustvo novinara na svim
konferencijama za tampu, a ta biti objavljena stvar je procjene. Konferencije
za tampu vizuelno se prate istovjetno (najprimjereniji je foto). Ako se procijeni da je bitna
iva moe se naknadno zatraiti ekipa.
5. Dunost je dopisnika da obezbijedi informacije o aktivnostima na "svom"
terenu. Radi se o profesionalnom pristupu a to da informacije o bitnim
skupovima, izjavama i kvalifikacijama predstavnika stranaka u Desk.
Filmski se biljei ono to se iz Redakcije ili pak kada dopisnik ocijeni da
i medijsku promociju. Kada su u pitanju ove programske obaveze dopisnici su
duni sa Izbornom grupom, odnosno urednikom Mufidom Memijom.
6. Izborna grupa duna je obezbijediti svakodnevno deurstvo u Desku te na
taj ostvariti puni uvid u sve vijesti i izvjetaje i priloge koji se priprema za izbore i
djelovanje. Deurni urednik Izborne grupe vri selekciju i razvrstava "izborni i
materija/" po emisijama od Vijesti u 15,30 do Ili TV Dnevnika. Obavezna je puna
79
0323-0219
IZBORI U BiH 1990.
saradnja sa deurnim urednicima pojedinih emisija. a posebno urednicima li TV Dnevnika
koji su odgovorni i za I i za Ili Dnevnik.
7. pica "Izbori '90" koristi se u danima i emisijama kada ima dovoljno izbornog i
'materijala' da moe opravdati emitovanje pice. Pod izbornim i
materijalom podrazumijeva se samo ono to se izbora i stranaka u BiH. Za ostala
i vijesti izvan BiH brigu vode deurni urednici TV Dnevnika i Vijesti.
8. Izborni blokovi se za sada ne vode od strane urednika iz Izborne grupe se
za voditelja TV Dnevnika ili spikera.
9. Izborni blokovi imaju mjesto u TV Dnevniku zavisno od ostalih toga dana.
U principu prednost imaju informacije iz Skuptine Jugoslavije, SIV-a i ono to je vezano za
reformu SIV-a te dravnih organa BiH.
1 O. Zabranjuje se puenje u kontakt emisijama koje emituje Redakcija IPP.
11. Ovi ne mogu se mijenjati bez saglasnosti odgovornog urednika IPP-a.
12. biti dostavljeni Izbornoj grupi, urednicima TV Dnevnika i Vijesti kao i
svim dopisnicima.
Sarajevo. 19.9.90.
6.3.3. PISMO TV SARAJEVO DOPISNICIMA KOJI SU PRATILI IZBORE U BiH 1990.
Radio-televizija Sarajevo
Sarajevo, 15.XI 1990. god.
Potovani kolega,
lnformisanje javnosti o prvim viepartijskim izborima za i optinske
skuptine, 18. i 19. ovog mjeseca, veliki je radni izazov i, zasigurno, najdelikatniji
zadatak u svem naem profesionalnom iskustvu.
To ujedno, biti i zavrni napora da izvjetavanje o cjelokupnoj
fenomenologiji kulture u ivot u BiH i Jugoslavije, u skladu sa
zakonskim odredbama, bude objektivno i nepristrasno. Duni smo da sve kako
bismo ovaj izuzetno projekat uspjeno
Kao i same izborne radnje, tako i cjelina izvjetavanja o njima potpadapod
zakonske regule.
Podaci to ih saoptavati o toku izbora, prije svega, sve vidove
kvantifikacije, moraju poticati iz slubenih izvora:
1) izborne komisije,
2) izbornih komisija za izborne jedinice,
3) optinskih izbornih komisija.
Svaka informacija dobivena u bazi, od odbora, u principu treba da bude
provjerena u optinskoj komisiji.
80
0323-0220
IZBORI U BtH 1990.
je vaan 93. Zakona o izboru odbornika i poslanika u skuptine DPZ, a
on glasi.
93.
Slubene rezultate izbora objavljuje nadlena izborna komisija za svaku izbornu
jedinicu. Zabranjena je svako objavljivanje prethodnih rezultata ili procjena rezultata izbora
prije zatvaranja mjesta.
Nie navedeni se, prirodno, ne odnosi na nas -no, nij'e na odmet da znamo i njegovu
dikciju.
131.
kaznom od 500,00do 5.000,00 dinara ili kaznom zatvora od 30 dana
se za prekraj:
1. ko vri agitacij'u suprotno odredbi 57. ovog zakona;
2. ko ometa rad odbora, izbora odnosno glasanje o opozivu ili rad
izborne komisije;
3. ko se, poto je glasao, na opomenu predsjednika odbora ne udalji s
mjesta suprotno 74. stav 4. ovog zakona;
4. ko suprotno 74. stav 5. ovog zakona na mjesto pod orujem ili
opasnim
5. ko prikuplja sredstva suprotno 135. stav 3. ovog zakona;
6. ko prikuplja odnosno sredstva iz inostranstva suprotno 136. ovog
zakona.
Uz kaznu za prekraj iz 5. i 6. prethodnog stava se i zatitna
mjera oduzimanja sredstava koja je pribavio.
da od trenutka otvaranja mjesta, u 7 sati 18. novembra (a to je,
ujedno, i nove epohe u drutvenom prostoru BiH) neprekidno emitovati
program do saoptavanja prvih privremenih rezultata izbora, to se u
prvim satima 20. novembra, je emisija - vijesti, dnevnika, hronika.
Detaljan plan programa Odjeljenje koordinacije upravo zavrava, pa vam ga
dostaviti u toku sutranjeg dana.
Molim Te, ne se da u svakoj situaciji trai ili pojanjenje od lj'udi iz
Redakcije.
Uz izraze potovanja, Te pozdravljam.
RUKOVODILAC PROJEKTA IZBORI '90.
MufidMemija
81

IZBORI U BiH 1990.
6.3.4. GRUPA ZA IZBORE-IZVJETAJ O RADU
Ukupnom drutvenom iskustvu Televizije nije bilo zadatka koji bi sa programskog
stanovita bio vie zahlfevan a sa toliko osjetljiv kao to je bio projekat "IZBORI
'90".
Televizija je pomna pratila, pluralizaciju scene, da
svim novoformiranim strankama priuti publicitet, i tako osigura pravo javnosti
da bude informirana o svim promjenama u mediju politike.
U tu svrhu je jo u junu '90. u posebnim terminima predstavljanje novih
partija i njihovih osnovnih programskih opredjeljenja.
Kako je broj novih subjektiviteta rastao iz dana u dan TV se s
potrebom da stvarnost prati, biljei i izvjetava o njoj na konzistentan
koji bi istovremeno ravnopravnost svim i pravo javnosti da bude
objektivno informirana.
Stoga su na nivou RTSA "Pravila programske politike u predizbornim i izbornim
aktivnostima u izborima' (u prilogu).
U Televiziji Sa raj evo formirana je Grupa za izbore, koja je od 1 O. septembra do 20.
decembra 1990. u cijelosti pratila razvoj procesa parlamentarnog pluralizma:
pretkandidacionu i kandidacionu fazu kampanje, same izbore (prvi i drugi krug, ponovljena
glasanja) sa konstituisanjem skuptine.
8
Reditelji posebnih emisija bili su S/avia i Jusuf dok su kompletnu
organizaciju i produkciju vodili Sead i Edin
Rukovodilac Grupe u zvanju zamjenika glavnog i odgovornog urednika TVSA bio je
Mufid Memija.
Stvaranje posebnog programskog tima pokazalo se kao nasuna potreba aktue/nog
previranja u Bosni i Hercegovini. Koncentriranje sveg planiranja, izvjetavanja i
analiziranja izborne fenomenologije bilo je preduvjet bez koga nije bilo udovoljiti
zakonskim obavezama, a one su, u odnosu na Televiziju Sarajevo, izraavane dvojako:
O toku i svim pojedinostima predizbornog i izbornog procesa izvjetavanje je mora/o
da bude objektivno i nepristrasno,
Svim u izbornom nadmetanju - partijama, kandidatima za dravne
funkcije i pluralnu skuptinu - valjalo je osigurati potpunu ravnopravnost, ne samo
njihova predstavljanja i programskog termina.
8 Grupu za izbore su: Aleksandar Konstantin (TV parlament), Nedim
(SA-1 ), Budo Vukobrat, Sulejman Smiljan Nja9ul, Raska Milan te
novinari volonteri Arijana Aleksandar i Vesna
82
0323-0222
IZBORI U BIH 1990.
Na tim osnovama osmiljen je rad i definiran izvjestan kodeks koji je potom u cijelosti
uvrten u "Pravila programske politike RTSA u predizbornim i izbornim aktivnostima u
izborima".
Za sve vrijeme rada na ovom projektu sa strankama su odravani redovni radni kontakti.
U tri su navrata, na Televiziji, organizirana savjetovanja
sa predstavnicima svih stranaka, na kojima su programska pravila, i kvote
koje su - s obzirom na propusne TV programa dodijeljene svakoj stranci,
izraene kroz broj priloga, njihovo trajanje i anr.
Na jednom od tih savjetovanja rijebom je redoslijed nastupa stranaka u "TV
parlamentu" kao i kandidata za Predsjednitvo BiH u specijalnim programima.
U namjeri da izvjesni nesporazumi, odnosno neargumentirane optube Televizije od
strane tri nacionalne stranke budu izvedene na obavljeni su neposredni razgovori s
rukovodstvima SDA, SDS i HDZ, u reprezentativnom programskom sastavu. Ta se akcija
pokazala djelotvornom, jer je odmah potom pokazana vie odgovornosti i potovanja prema
naporu Televizije da do kraja poteno prati novu stvarnost i izvjetava
o njoj.
Osnovni pricip odnosa Grupe za izbore spram dnevnih informativnih emisija bila je njena
puna programska mobilnost.
Zahljev za dosljedno ravnopravnim prisustvom svih stranaka u programu je
i izvjetajnim pristupom glavnim akcijama.
Programsko referiranje o njima bilo je dramaturki do detalja. Striktno
faktografski pristup je kao nuan profesionalni standard, dok je bilo kakav vid
odnosa, simpatije ili animoziteta u odnosu na stranke, njihovo ili
kao apsolutno kontraindiciran.
U dnevnom izvjetavanju, kako je predizborna kampanja odmicala, sve je bilo
prenoenje stavova stranaka.
Svakodnevno je prisustvo stranaka u programu, s osnovnim
opredjeljenjem da se do minucioznosti odri zakonski balans snaga i u nadmetanju.
Okolnost da se, u rasponu od 70 dana i vie od 250 emisija, glavnih stranaka
razlikovalo tek u desetinama sekundi, najpotupunija je potvrda profesionalne
nepristrasnosti.
Sa Odborom za nadzor izbora, posebno preko njegova predsjednika, obostrano je
odravan gotovo svakodnevni kontakt, iz su proizlazila i posebna Odbora
javnosti u vezi sa izvjesnim pojavama nepotivanja odredaba "Konvencije o
ponaanju u predizobrnim i izbornim aktivnostima".
Od samog imenovanja izborne komisije, Televizija je otvorila programski
prostor za te sadraje sve do samog glasanja, a zatim je, u komisije imala
83
0323-0223
IZBORI U BiH 1990.
predane saradnike u svakoj od ezdesetak emisija koje su, od 18. novembra svakog sata
ile u susret saoptavanju ishoda prvih poslijeratnih izbora.
li
Poseban sektor rada bilo je popunjavanje termina utorkom i jer je bilo
bje/odano jasno da je pokrivanja dijalokih i magazinskih emisija iz studija TVB i TVZg uslov
bez koga u komunikacionom prostoru izborima nije bilo
obezbijediti kvaliteti sadraj demokratskog
Utorkom, od 21do22 sata i 30 minuta je "TV parlament", kao osnovni programski
prostor za cjelovito predstavljanje stranaka, njihovih izbornih opredjeljenja i
Ova je emisija, od osnovne postavke, preko i odbira pitanja gledalaca
do same realizacije - uspjela da afirmira otvoren, tolerantan i dobronamjeran odnos spram
svih opcija a te su vrijednosti. same po sebi, u domenu demokratije kojoj nae drutvo
upravo stremi. Iz emisije u emisiju sve odziv gledalaca, ne samo kroz telefonski kontakt
i pisanom korespondencijom, nezaobilazno je priznanje kvalitetu "TV parlamenta".
od 20 do 21 sat emitovan je program "SA-1 ", u sadrajno bitno inoviranom
vidu u odnosu na istoimenu emisiju Zabavno-revijalne redakcije. "SA-1 "je bio normalan,
i predrasudama nezaraen program, te je kao takav, da su bile normalne prilike,
mogao da ide u cijelu zemlju - no, ne zato to je izbjegavao sporne teme, stoga to ih
je iz vizure onoga koji vjeruje da masovne psihoze, ma kako jak intenzitet trenutno
imale, jednom moraju da malaksaju.
U redovnim i specijalno otvorenim terminima cjelovito su predstavljeni svi
lideri, svih 28 kandidata za Predsjednitvo Republike, te svi nosioci lista za
skuptine.
Televizija je, de fakto, izvrila najiru promociju struktura nove vlasti.
Ili
samih izbora na dan 18.XI 1990. godine bilo je zasnovana na:
a) doslovnom potivanju Zakona o izboru poslanika i odbornika u DPZ,
b) profesionalnom opredjeljenju da, u skladu s prirodom medija i zahljevima
javnosti, TVSA mora sukcesivno uvijek prva da saoptava sve informacije o
odzivu i njihovom opredjeljenju. Stoga program nije uopte
prekidan tokom 70 sati - od momenta otvaranja mjesta, do kada je u
centru izborne komisije bilo prvo saznanje o
ishodu izbora.
na koji je TVSA obavila i taj dio svoje afirmisan je, s jedne strane njenim
programskim a s druge - da kasniji izbori u 3 preostale republike po
optem uvjerenju nisu ni priblino tako aurno, precizno i medijski zahljevno i
prezentirani javnosti.
U Sarajevu, 28. 12.90.
84
0323-0224

IZBORI U BIH 1990.
Prilozi:
1. Pravila programske politike RTSA u predizbornim i izbornim aktivnostima u
izborima.
2. pregled prisutnosti stranaka u programu TVSA.
LITERATURA:
1. Ribicoff, Abraham, Newman O. Jon, Politics: the American Way, Al/yn and Bacon,
Ine. Boston Rockleigh, N.J. Atlanta Dallas, Belmont, Ga/ii 1973.
2. Stephen I. Wayne, The Road to the White House, The Politics of Presidential
Elections, St. Martin's Press, New Yorl<, 1980.
3. elson W. Polsby, Aaron Wildavsky, Presidential Elections, Strategies of American
Electoral Politics, Charles Scribner' s Sons, New York, 1980.
4. Toma, Teorija informacija, teorija masovnih komunikacija, Partizanska
knjiga, Ljubljana,IPD Beograd, Beograd, 1979.
5. Video kasete TV nastupa kandidata za Predsjednitvo SRBiH, 1990.
6. Dokumentacija Grupe za izbore TV Sarajevo, 1990.
85
IZBORI U BiH 1990.

86
0323-0226
S. /iZBORI U BiH 1990.
7. DJELATNOST TOKOM
IZBORNE KAMPANJE
''Zelena zastava i polumjesec kod SDA, ocili sa
'S' i srpska zastava kod SDS, te ahovnica kod HDZ
postaju glavna znamenja".
(N.
7.1. marketing
Onaj dio procesa, to ga nazivamo izborna kampanja i u izborima u
BiH '90. pokazao je neke odlike kojim se karakteriziraju moderne izborne kampanje u
svijetu.
Tu prije svega mislimo na organizaciju i djelovanja stranaka u izbornoj kampanji s
primjenom elemenata savremenog marketinga koji ima samo jedan cilj: pobjedu
na izborima (organizacija izbornih tabova, masovni skupovi, reirani TV nastupi, itd.).
organizacija i djelovanje stranaka u izborima je jedno od kapitalnih pitanje na koje
sistematska istraivanja izbornih procesa pokuavaju odgovor. Jedan od elemenata
te organizacije i djelovanja stranke jeste primjena metoda marketinga u okviru
kojega, iako ne na prvom mjestu, oblast djelatnosti stranke u periodu izborne
kampanje predstavlja veoma vaan segment propagandnog i persuazivnog
djelovanja usmjerenog ka (promocija i distribucija).
1
marketing,
isto kao i ekonomski marketing sadri osnovna elementa, i to: proizvod (kandidat i
program stranke), cijenu (glas promociju i distribuciju.
Kao to je analize izbora i izbornog ponaanja tijela spada
u politologije, ali i u drugih nauka, posebice sociologije, socijalne
psihologije i komunikologije, jer izborni procesi elementarni oblik aktiviteta
'Partija i njihove organizacije su stoga da na odluke deluju po
uzoru na reklamni pritisak na odluke u kupovanju profesija trinog poslovanja. Partijski
agitatori i propagandisti starog stila ustupaju mesto neutralnim za
reklamu, kop se postavljaju da bi politiku prodavali." Habermas, Jirgen, Javno mnenje,
Istraivanje u oblasti jedne kategorije drutva, Kultura, Beograd, 1969., str. 274.
87

liZBORI U BiH 1990. S.
pojedinca . "Razvojem demokracije, sistema i, prije svega,
pravom glasa, izbori su postali normativne kojim se rjeava i
institucionizira vlast drutvenih snaga u mandatnom
razdoblju"
2
Dakle, u izbornim procesima demokratije
tijelo ko u ime tog tijela upravljati drutvom. svojim izbornim
odlukama na izgled strukture datog sistema i to kako na njegovo odravanje
tako i na mijenjanje strukture
stranke se u borbi za osvajanje vlasti javljaju kao samostalni faktori u
ime svog tijela. Po iberu, "stranke su nosioci borbe, one samostalno
kakva se politika provoditi, tko biti njen kandidat za izbore, i kakvo
treba biti ponaanje izbornog kandidata".
3
Bitnu kariku u tom cjelokupnom procesu predstavlja aktivnost stranaka kojom se nastoji
pridobiti to broj sljedbenika, simpatizera, i za vlastiti izborni program
i kandidate (proizvod). Time stranke na svojevrstan u duhu svoje ideologije,
vaspitavaju one od njega stvaraju zoon politikona. Aktivnost o kojoj je
moderni sintagmom marketing, odnosno izborni
marketing, se oblik marketinga.
ta je cilj marketinga? U moe se da je cilj
marketinga optimiziranje broja za kandidata stranke uz
istovremeno materijalne baze svoga djelovanja. Tom cilju je
djelatnost stranke i skup tehnika ili radnji koje tee ostvarenju izborne pobjede. Dakle,
marketing, pored ostalog, stvara utoliko to nakon organiziranih
istraivanja javnog mnjenja, stranka profilira svoj izborni program (izborna i
kandidate koji taj program zastupati (koncipira svoj proizvod koji ponuditi na
tritu). U daljem postupku, niza propagandnih radnji, stranka,
se metodama i tehnikama marketinga, obrazuje eljenu predstavu -
image - o kandidatu u javnosti (vri promociju proizvoda stranke). Dakle,
marketingom se nastoji formirati javno mnjenje (public opinion) kakvo odgovara kandidatu
i stranci. To je prema Klineu "proces (procesi) kojim se kandidati, stranke i njihove
ideje usmjeravaju ka sa ciljem da zadovolje njihove potrebe i u zamjenu
dobiju podrku za kandidata, stranku i ideju (ideje) koju podravaju".
4
Bitan segment marketinga je komuniciranje sa U pitanju je vie
komuniciranja, i to: interne i eksterne informacijsko-komunikacijske akcije, koje
2 iber, lvan, Psihologija i drutvo, CKD, Zagreb, 1984., str. 99
3 Isto, str.100.
4 Kline, Mihael, Politika: markentika perspektiva, Media marketing, broj 3/90., Ljubljana, 1990. str. 10.
88
'

,i ,

' ;
!
0323-0228-
S. liZBORI U BIH 1990.
ustrajnu i viesmjernu komunikaciju stranke; oblici medijalne
prezentacije stranke publicitet); te propagandna djelovanje oglasi).
Negdje na samom razvoja komunikacijske paradigme je citiran opis
komunikacije, koji je dao Harold Lasswel kao petorostruko pitanje:
__ _ __ __
2 ISTA
-----
3 . I (kakvim)_kanalom
4 jKOME __ _ _. ___ _
5 i i sa KOJOM namjerom
Virtualni odgovor na ovo pitanje je zapravo neko govori nekome neto na neki
i iz neke svrhe. Lasswelovo 5W (fajvdablju)
5
(Who? says what?, in which channel?
to whom? with what effect?) je najvjerovatnije najbolje opisna definirana komunikacija,
osnovni oblik moemo pratiti jo od Aristotelove retorike, gdje se komunikacija definira kao
svrsishodno kretanje govornika i sluaoca u smislu sluaoca u
posredovanu istinu. Otud retorika kao vjetina razgovornog
6
Prema
Laswellovom pristupu komunikacija je svrsishodna akcija koja ostvaruje svoju namjeru,
nakanu (komunikacijska namjera), ona sporazuinijeva sugovornike, odnosno pomiruje
ekstrapolirane komunikacijske
Najbitniji segment marketinga, kojega mnogi nazivaju i "pravim marketingom"
jeste koncept vlastitoga financiranja djelatnosti, posebno financiranja izborne
kampanje. Clanarine predstavljaju vid financiranja stranke. Mnogo bitniji vidovi
su sopstvena privredna aktivnost, kupovina akcija ili formiranje sopstvenih u
raznim oblastima, ali je najzastupljeniji vid, marketing stranke. Ovaj marketing trijadu
kulturnog, ekonomskog i podsistema stranke, koja inicira i realizira akcije i
manifestacije kojima kroz funkcionalno-organizacijska i programsko-sadrajno jedinstvo
stranka osigurava trostranu korist.
Naprijed usmjeravanje ka u stvari, predstavlja cjelokupan mehanizam
aktivnosti stranke u izbornoj kampanji, koji zbog svoje kompleksnosti i uporedne
realizacije zahtijeva formiranje posebnih tabova od visoko osposobljenih
profesionalaca. Ovu aktivnost neki savremene propagande, kojima i Filip
Kotler, koji uiva visoki autoritet u ovoj oblasti, sasvim opravdano, sa
marketingom na ekonomskom planu, koji je do savrenstva razvio metode trinog
komuniciranja.
5 H. Lasswell, The future of political science, London, 1964.
6 Aristotel, Retorika. Beograd, 1982. vidjeti: Sreten, Retorika teorijska i istorijsko
razmatranje, Gradina, Ni, 1975.
89
Kampanja, gledano, sadri faze odnosno elemente: analizu
situacije, okruenja (political environment), izradu izbornog programa;
izborne strategije i taktike, pribavljanje financijske podrke, organiziranje, istraivanja i
ispitivanja javnog mnjenja (terenska ispitivanja, pilotske sondae, ankete etc.),izbor
kandidata, profiliranje imagea stranke i kandidata (total design), organizaciju izbornih
tabova, odnose s komuniciranje (public relation), metode i tehnike
obrade (techniques of campaigning), etc.
Svaka od pomenutih faza pretpostavlja niz uvjeta i sadri nezaobilazne podelemente,
koji se moraju ispuniti da bi tako sloen mehanizam, kao to je izborna kampanja,
funkcionirao i rezultirao uspjehom-pobjedom na izborima.
7.2. Knjige, izborni programi, i video kasete
Jedan od uspjenog profiliranje eljenog (favoritskog) imagea stranke i
kandidata (total design) vri se i putem vlastite djelatnosti. U tom cilju
u drutvima kompetitivne demokratije uhodani su vlastite produkcije, koji
osim temeljnog cilja -izgradnja favoritske predstave o stranci, njenom programu
i kandidatima, odnosno liderima (vodstvu) stranke doprinose i materijalnom
stranke.
U izborima u BiH '90. djelatnost stranaka imala je preteno ovaj osnovni
zadatak, tj. da u jednom novom ambijentu, ambijentu kada se javlja broj
stranaka sa ambicijama da osvoje glasove to broj tih upozna glavne
kandidate stranke, njihove osnovne izborne odrednice i prihvati te nove stranke. Ovaj
je zadatak (koji moemo kao pionirski), posebno u periodu u kojem se
odravaju prvi izbori nakon pedesetogodinje vladavine samo jedne stranke.
Stranke su na izborima u BiH '90. pribjegle raznim vidovima djelatnosti. U
ovom prilogu osvrnuti se samo na objavljene publikacije (knjige, izborni programi,
audio i video kasete), te na tampane plakate i izborne letke (proglase).
SKBiH SDP je vrlo intrigantna prila ovom vidu propagande tampanje
knjige "Nijaz izbliza" autora Senada koja predstavlja jednu vrstu romansirane
biografije lidera ove stranke Nijaza Naime, odabrani (KUC FORUM
iz Ljubljane) je firma izvan Bosne i Hercegovine su se u startu otklonile sve
komplikacije i neugodnosti u koje bi stranke mogle bh. koji bi u
jeku izborne kampanje tampao knjigu lidera stranke, te time
stvoriti bitne propagandne efekte. Isto tako tempirana promocija i distribucija ove
(sredina predizborne kampanje), koja je u formi jednog dueg intervjua sa Nijazom
govori o tome da je izborni tab ove stranke veoma profesionalno razmiljao
o predizbornom tajmingu.
Ova je stranka, izdala brouru beogradskog politologa Vladimira Goatija "U
susret demokratiji, pluralizam, izbori, partije'', koja je zamiljena kao knjiga U
90
i
I
I
i
1
l
0323-0230
S. //ZBORI U BIH 1990.
knjizi su date osnovne odrednice o pluralizmu, izborima i strankama i
ona je trebala posluiti u edukaciji kadrova.
Hrvatska demokratska zajednica je izdala knjigu - brouru "to HDZ daje Bosni i
Hercegovini" koju je priredio Ante Publikacija sadri jedan broj
referata Ante dijelove programa HDZ, te naputke o glasanja. Ukraena je
stihovima i hrvatskih pjesnika, povijesnim bosanskim grbovima, starim
fotografijama bosanskih gradova, kartom i nekim fotografijama samostana u
BiH.
Savez reformskih snaga Jugoslavije za Bosnu i Hercegovinu je distribuirao knjigu
- zbirku propisa tadanjeg SIV-a, sa govorima Ante Knjiga, iako ne govori o
kandidatu ove stranke na izborima u BiH, niti se direktno odnosi na ovu stranku
je u formi zbirke propisa tadanje jugoslavenske vlade), je koritena u izbornoj
kampanji, posebno sa aspekta populariziranja ekonomskog programa SIV-a, uostalom kao
to je koriten i temeljni slogan i infrastruktura tadanjeg SIV-a. Neto kasnije,
"Borac" iz Travnika izdati knjigu jednog od kandidata ove stranke za Predsjednitvo
SRBiH Ranka Knjiga nosi naslov "Dnevnik kandidata (u prvom
krugu)" i opisuje hronologiju stvaranja SRSJ za BiH, izbor Ranka za kandidata za
Predsjednitvo, te period izborne kampanje pred izbore u BiH novembra 1990.
Stranka demokratske akcije nije neposredno izdavala posebne publikacije, ali je
sarajevski "Bosna" izdao reprint knjige "Islamska deklaracija' Alije
Ovo izdanje je reklamirane i distribuirano na skupovima i drugim
manifestacijama tokom izborne kampanje u organizaciji SDA. Isto tako, tokom kampanje je
pripremana i promovirana knjiga Fikreta "Moj odgovor", a 1991. godine
izdata je knjiga "SDA moe. zna" istog autora. Knjigu je izdalo "Masmedija"
iz Zagreba.
stranaka je u toku izborne kampanje tampala svoje izborne programe. Neke
stranke su to i putem letaka, ali je tampala posebne broure depnog formata
solidno dizajnirane.
Stranka demokratske akcije je tampala Programsku deklaraciju koju je potpisalo
zajedno sa za javnost 27. marta 1990. godine 40 muslimanskih intelektualaca.
Ova deklaracija je naknadno 26. maja 1990. godine na skuptini SDA u Sarajevu
usvojena kao osnovni programski dokument i okvir djelovanja stranke u izbornoj kampanji.
Muslimanska organizacija je tampala Programsku deklaraciju i Statut. U
ovoj brouri je objavljene javnosti, kao i referati tadanjih
lidera stranke Adila Muhameda i Hamze
SSO-Demokratski savez je tampao izborni program pod nazivom "Demokratski
odgovori". U ovoj brouri je dato stranke o svim temeljnim pitanjima
tadanje stvarnosti.
91
0323-0231
Stranka je, publicirala audio kasetu Rambo Amadeusa pod nazivom
"SSO-Demokratski savez BiH". Na bh. tritu prvi puta su se pojavili i
propagandni materijali sa oznakom SSO-DS kao to su:
-naljepnica, raznih formata
-bro
-hemijska olovka
-balon
-zastavica
-privjesak za
za boce
-majica, raznih boja i
-kina kabanica, raznih boja i
-velika zastava
-transparenti unificirani
-eko kese (papirne)
-kondom, itd.
Stranka je imala i reklamne oglase u novinama i dramatizirane
na radio talasima (posebno na lokalnim radio-stanicama). Za neposrednu,
operativnu realizaciju kapmanje ova stranka je formirala Izborni tab, kojemu je na
raspolaganju bio set geografskih karata BiH (velikih, zidnih) sa unesenom nacionalnom
strukturom stanovnitva, uporitima, rutom kampanje SSO-DS,
pokazateljima poslanika i odbornika koji se biraju na pojedinim nivoima i tsl.
SKBiH-SDP je tampala izborni program u vie varijanti, i to: iru verziju
pismom, iru verziju pismom i verziju izbornog programa (na oba pisma).
Najuspjenija video izdanja svakako su video kasete izdate od strane SDA i SK-SDP.
SDA je izdala video kasetu "Krajina za SDA SDA za Krajinu" sa prvog predizbornog skupa
SDA u Velikoj Kladui odranog 15. septembra 1990. godine (realizacija "Duga" Zagreb,
urednik Mirsad a SK-SDP kasetu "Konvencija SK-SDP - zajedno", sa
Konvencije stranke odrane 22.septembra 1990. godine u KSC Skenderija u Sarajevu
(produkcija "COD21" Sarajevo).
7.3. Plakati i leci
Plakat u izborima po svojoj sutini jeste eminentno a to da su sasvim
neopravdano estetski kriteriji kod izrade takvih plakata vrlo u drugom planu, to je
veoma jer je izrada plakata i izborna kampanja veoma ozbiljna stvar u kojoj
(bar u demokratskom svijetu je to redovita praksa) cijeli timovi iz raznih
oblasti, pa i priznati i poznati dizajneri. Osnovna funkcionalna svrha (cilj)
92
0323-0232
S. liZBORI U BlH 1990.
plakata jeste propaganda usmjerena od strane stranke (kandidata) prema
U vrijeme izborne kampanje ovi plakati su likovno najprisutniji u naem okruenju.
Stranke se ne samo u pogledu sadrinske originalnosti, persuazivne dosljednosti.
estetske vrijednosti izbornih plakata nego i u pregledu kvantiteta i lokacija odtampanih i
izlijepljenih plakata (biraju se centralna izlozi, stajalita, stubovi, itd.).
su pojave, kao to je veoma niska razina kvalitete u pripremi i izradi
izbornih plakata ili, pak, svojevrsni "rat plakatima" u kojemu se stranke ko vie
poskidati izbornih plakata i na ta mjesta izvjesiti vlastite.
U vrijeme izborne kampanje plakati se veoma subjektivna,
u skladu sa naim ili Njihova likovna, estetska
angairanost uz neutralnost se tek po izbora i stiavanju
pregrijane atmosfere koja neizbjeno prati svaku izbornu kampanju.
Funkcija izbornog plakata nije samo puki transfer glavnog slogana (poruke)
stranke i kandidata koji u izborima. njegova funkcija je i izgradnja i populariziranje
(reklamiranje) cjelokupnog imagea stranke (kandidata). Iz tih razloga izrada izbornog
plakata na dva temeljna uvjeta: na i na propagandnom.
Da bi se ispunio uvjet za izradu izbornog plakata neophodno je da taj plakat "u
svojoj eksplicitnosti" bude" sofisticiran, a u propagandnom smislu rafiniran".
7
Sofisticiranim izbornim plakatom se nedostaci stranke i kandidata nastoje
preobraziti u njihove prednosti, ili, pak, znatnije umanjiti njihov negativan efekat na
Isto tako, da bi se propagandni uvjet ispunio, izborni plakat se s ciljem sticanja
uticaja nad miljenjem (pojedinaca ili grupa). odnosno u cilju usmjeravanja njihove
akcije u eljenom smjeru.
Stoga se rafiniranost propagandne poruke izbornog plakata ogleda u da se
putem pronicljive reklamne poruke emitirane na plakatu zadobiju simpatije
tijela i tako dopuni praznina koja se, eventualno, uspostavi nedovoljnim poznavanjem
izbornog programa stranke i kandidata.
Izborni plakat se ne ad hoc, usput i neobavezna. Dobar, funkcionalno
i estetski izborni plakat plod je studioznog, serioznog, profesionalnog
rada tima Da bi neki izborni plakat ponio epitet uspjenog, njegova
kreacija se mora zasnivati na nekoliko bitnih faktora od kojih je, pored poruke.
veoma bitno dobro uraditi i dizajnirati fotografiju kandidata ili lidera stranke, ispravno koristiti
jezik - verbalnu poruku, nenapadno inkorporirati prepoznatljive simbole, funkcionalno
koristiti osvjetljenje, boje, pozadinu, itd. Sve to neophodno je koristiti nenametljivo, u omjeru
koji moe izazvati pozornost i ostati u njegovom bar do trenutka glasanja.
7 Nermina. U dubokoj ilegali, 4.12.1990.
93
0323-0233
liZBOR/ U BiH 1990. S.
Mnogi izborni plakati na izborima u BiH '90. nisu udovoljili od navedenih
neophodnih uvjeta . Ima se utisak da je stranaka unaprijed bila da
opredjeljivanje tijela u BiH ovisiti o drugim, mnogo bitnijim stvarima nego to je
njihova vizuelna prezentacija putem izbornih plakata.
S pravom se, moe da je, pored ovog razloga, i ukupno niska
razina izbornih plakata bila produkt i vizualne neobrazovanosti, kako recepijenata, tako i
autora, to se moe i opravdati nedostatkom iskustva i tradicije u izradi plakata "slobodne
propagande" u BiH. Naime, plakat u BiH u periodu od 1945. do 1990.
godine, bio je prisutan, uglavnom, kao sredstvo jednosmjerne propagande sa
upakovanim i bespogovorno serviranim dizajnom, vizueliziranim s poznatim simbolima
(crvena zvijezda petokraka i trobojka) uz vie modifikacija jednog, dobro znanog lika -
vrhovnog

Od tako zadanih elemenata stvarali su se razni dizajnerski "poduhvati" koji
su bili plod upotrebe umjetnosti u slubi jedne ideologije, jedne stranke i jednog Sa
takvim iskustvom izgleda da je teko bilo da se sa snagama poredi"
visokokvalitetni izborni plakat. Zbog toga su neki lideri i stranke svoje plakate radili van BiH,
u Sloveniji (SDA, MBO, .), to je podiglo kvalitetu plakata, ali ne i njegovu
ukupnu propagandnu i kvalitetu. Nijedna stranka nije uspjela da
iskoristi da svoj predizborni rejting tako to bi sredstvima verbo-vizuelne
komunikacije reagirala "dosjetkom, humorom ili ironijom'',
9
to je, za
nadmetanje u kompetativnim sistemima. "Stoga je nesumnjiva konstatacija da
poklanjanje panje onim elementima koji stranku vizualno prepoznatljivom i nije bila
najvanija briga na svijetu. Dizajneri su rijetko odabirani na pozivnim ili otvorenim
konkutsima. no i tada su teko mogli odbraniti svoja autorska rjeenja od prepravljanja
nadobudnika po vlastitom ukusu. Do vizuelnih rjeenja dolazilo se i
dobrosusjedskom uslugom ili samostalnim pokuajima prvaka".
10
U pogledu izrade letaka vrlo je situacija. je sva invetivnost autora letaka
bila svedena na pretampavanje programskih proklamacija, ili, u najboljem
glavnog izbornog slogana.
No, i pored ovakvog pristupa skoro sve stranke su u izbornu kampanju ule sa
kakvim-takvim plakatima i lecima, to je prevoshodno ovisilo o materijalnoj svake
stranke ponaosob.
plakati i leci (s obzirom na krajnji izborni uspjeh stranaka i kandidata)
su:
8 Po svemu i nakon izbora 1990. unutar stranaka ponavlja se isti princip i logika
ikonografije, ali sada samo sa drugim bojama i likovima i u funkciji druge ideologije i drugih
snaga.
9 Tatjana, Uvodni teks1 na afii plakat izbori BiH '90". za izlobu plakata u
galeriji Energoinves1 ALU od 28.11. do 09.12.1990.
10 lbidem.
94
I !
I
i
n
11
d
I.
J
I I
I '
i !
i
..
i I
! I
'.
i:
l

' l
-.
. ' .
:
!
I
,.
'.
,, i

.
.. ,
S. liZBORI U BiH 1990.
SDA - Osnovni cilj kompletne marketing strategije, pa prema tome i plakata, bio je
promocija stranke muslimanskog nacionalnog korpusa, odnosno muslimanskog
kulturno-povjesnog kruga slikom, tekstom i sloganom.
Promocija je vrena u dva smjera: 1) promocija (kandidata) stranke; i 2)
promocija programa stranke.
komunikacija je bila usmjerena prema svim stanovnicima BiH s
namjerom izgradnje pozitivnog stava prema stranci i njenim liderima a sve s ciljem dobijanja
to vie glasova za tu stranku.
Cilj promotivne aktivnosti: 1) stvoriti povoljan stav o samoj stranci se s
drugima druge); 2) upoznati sve ciljne grupe i uvjeriti ih ta dobijaju
glasanjem za stranku, a ta gube.
Konstante u kampanji
1) FOTOGRAFIJA - je fotografija lidera stranke, koja daje ozbiljan stav
kandidata i koja ulijeva povjerenje; fotografija dobro modulirana, pripadanje
kulturno-povjesnom krugu muslimana. '
2) SLOGAN - cilj je bio da ne bude kratki slogan - parola, kao to je bilo do tada, nego
sa duim tekstom koji objasniti stav stranke; da ne bude
slogan;
3) ZNAK STRANKE - (znak je u Zagrebu) poseban logotip da se odvoji od
MBO sa naglaenim tekstom MUSLIMANSKA STRANKA, da se da nacionalno obiljeje
samoj stranci;
4) PROPRA TNI TEKST -s obzirom na ciljne grupe, odnosno nepismenost stanovnitva
birokratskim elementom - izdavanjem raznih potvrda - kreativna strategija
zamiljena tako da se izborna daju u obliku proglasa . Ovi proglasi se odnose na
temu za ostvarenje svojim potpisom i autoritetom garantira sam predsjednik
stranke. Sam izgled znaka stranke osmiljen je da bude kao koji to ovjeriti.
Raritet je za prostor BiH u tom periodu da je prvi put predsjednik stranke - glavni
kandidat, svojom ovjerom garantirao izbornih stranke (to je po naoj
ocjeni jedan od propagandnih efekata u kampanji) i to na krucijalnim drutvenim
pitanjima:ta stranka porodici, kolstvu, kulturi itd.;
5) KOMUNIKACIONI TON: prvenstveno ozbiljan. vizuelno kulturu, povjest
i muslimanskog naroda. i druge stranka se prevashodno prema
muslimanima;
6) VRSTE KOMUNIKACIJE: Plakat, format 81 "Nai kandidati za Predsjednitvo BiH:
Alija - tradicija i tolerancija Fikret - poslovnost i ekonomski progres" Ovo
su bili glavni kandidati SDA za Predsjednitvo BiH. s obzirom na veliku
popularnost drugog stranke Fikreta u cazinskoj krajini i u BiH. Odluka
izbornog taba SDA da se objavi slika i temeljena je na ideji
da se da su kandidati te stranke u izbornoj trci profila, ali prvi u
95
0323-0235
fiZBORI U BiH 1990. S.
svojim oblastima (ekonomski uspjeh -tolerancija) kao kvalitet 1 + kvalitet 1. Plus da
se anulira negativna medijska fama o tadanjem navodnom raskolu ove dvojice
lidera. Efekti ovoga su:
- da se negativni stav o stranci preobrati u pozitivan, jer ljudi mnogo vie vjeruju
fotografijama nego
- da se plakatom sa likom i imenom predsjednika stranke i znakom stranke prezentira
predsjednika kao neiskvarenog
lnteresantno je napomenuti da ova fotografija nije poziranjem
dvojice lidera, nego se radilo o montai fotografija (tampano u "Tiskarni
Slovenije").
Plakat formata B2
Zadatak: informirati podacima o stranci - dijelovi programa stranke - tekst pisan
narodnim jezikom, svima razumljiv, pisan, pregledan i daje likom
u donjem dijelu plakata. Tekstovi su citirani iz Programske deklaracije i Statuta stranke i
obrazloeni jezikom. su u dva formata dimenzija A i B. Plakati A namjenjeni
za plakatiranje u frizovima (nastavljanjem jednog na drugi po horizontali kad se poredaju
daju jednu konstantnu vizuelnu sliku bitnih elemenata rada stranke). Format je zgodan za
plakatiranje po srednje velikim povrinama (zidovi, podzidi itd.).
Plakat B, sve isto kao kod A, samo manjeg formata za plakatiranje na manjim
povrinama stubovi).
Druge stranke:
MBO je plasirala tri tipa plakata: (1) "S njim u Evropu" kasnije promijenjen naziv u
"Samnom u Evropu" u i manjem formatu .Daje samo elemente za upoznavanje
predsjednika stranke. Nema programskih niti statutarnih elemenata same stranke,
odnosno prepoznatljivog slogana po se ona razlikuje od drugih stranaka, a posebno
od SDA - stranke iz koje je kao frakcija nastala. Ovo je bilo tim potrebnije, jer MBO pripada
istom nacionalnom krugu i usmjerena je ka istim ciljnim grupama. MBO u svom imenu ima
muslimanske stranke i nacionalnog kulturno-povjesnog kruga kojem
eli pripadati. Upravo zbog toga je SDA svom imenu na plakatu dodati blie
MUSLIMANSKA STRANKA.
(2) Plakat "Bosna naa domovina" sa dosta loom fotografijom akademika Muhameda
Visok kvalitet tampe (Tiskara Puljko) nije mogao nadoknaditi totalan promaaj
lotosa. (3) plakat je grupna fotografija Adila lidera stranke i tada dva
najuticajnija MBO: Hamze i Muhameda Plakatom dominira
slogan : "Sposobni ljudi Bosne". Pored ovih plakata -lotosa, stranka je tampala
i ukusno dizajniran univerzalni plakat pogodan za lijepljenje na stubovima sa natpisom
skuptina MBO". Na plakatu je ostavljeno dovoljno prostora za popunjavanje
dodatnih podataka (o mjestu, vremenu i lokalnih skuptina MBO).
Na svim ovim plakatima odtampan je vrlo uspjeno rijeen logotip stranke (polumjesec sa
krugom uz kombinaciju ute i plave boje).
96
!i

I'
'I
i!
ii
I
I
l
0323-0236
S. liZBORI U BIH 1990.
SSO-DS u kampanji upotrebljavao lotos djece (djeteta). Upotreba lika djeteta u
marketingu je nedopustiva, najmanje iz dva razloga i to:
1) dijete kao pojam nije punoljetno, te ne moe samostalno
2) upotreba djeteta u marketingu je nedopustiva i ne praktikuje se nigdje u
svijetu, a ista je i konvencijom UN-a o zabrani upotrebe djece u svrhe pravno
sankcionirana. Osnovni plakati ove stranke su bili:
1. "SAD NAM TREBA TVOJ GLAS" i sa uzdignutim prtisima u obliku
slova V-Viktorija, sa znakom stranke)
2. "SSO - DEMOKRATSKI SAVEZ" (isti lotos kao kod prethodnog plakata, sa znakom
stranke)
3. Tri lormatajednog istog plakata: samo muko dijete manji i najmanji plakat) sa
sloganom "Sad nam treba tvoj glas"
4. Kandidati za Predsjednitva BiH: Azemina Martin
Ragu i Nazif Gljiva plakati)
5. Rasim nosilac liste SSO-DS za Skuptine uz sliku
(anfas) ide slogan "SSO-DS Stranka
SK-SDP kampanja u dva smjera: 1) smjer prezentacije broja
rrukovodstva stranke grupnim portretom. Cilj je da se brojem kandidata postigne uvjerenje
kod o masovnosti same stranke njenu ovakvo rjeenje je
izazvalo kod krajnjeg negativan utisak - percepciju kolektivnog
i kolektivne odgovornosti; 2) smjer prezentacija Nijaza kao
predsjednika i lidera stranke uz promociju novog znaka SK-SDP; 3) smjer samo promocija
novog znaka SK:SDP parafrazu poznatih 5W"fajvdablju" H. Laswella: KO? - SK-SDP;
GDJE? - U BiH; STA? - ZIVOT U MIRU I ZAJEDNISTVU; S KIM?- SA SK-SDPBiH.
SK-SDP je tampala i posebne plakate za pojedine kandidate za Skuptinu SRBiH, kao
npr. za sarajevsku regiju, nosilac liste u IJ Sarajevo za VG Skuptine:Kasim (samo
lotos i ime); za IJ Zenica: Rusmir (lotos i ime); za poslanika u VO ispred
Stari Grad: Nijaz itd.
SRSJ za BiH je imao dvije vrste plakata: 1) angaovani plakati dobrog (a) likovnog
utiska, ali vrlo loeg (b) propagandnog i (c) komunikacijskog (ne daju se ciljevi stranke u
izborima), to su plakati "Ovo je vrijeme promjena" i "Pridruite nam se"; 2) portret
predsjednika stranke Ante Ovaj plakat nije postigao krajnji elekat jer se ipak nije
radilo o kandidatu stranke na izborima u BiH, dakle osobe koja na tlu voditi
borbu za ciljeve stranke.
HDZ plakati su bili uvezeni iz Hrvatske, bez ikakvog i lokalnog obiljeja, bez
identiteta same stranke (u BiH) i Statuta. Plakat je perfektno u coloru sa
zelenom i plavom bojom (bez puno crvene), formata 81 (tisak Velebit-
Velegraf). Osnovni sadraj plakata muka ruka sa podignuta dva prsta (victory-pobjeda)
iznad kojih se sa lijeve strane nalazi kri, a sa desne polumjesec sa zvijezdom. Unutar prstiju
97
0323-0237
fiZBORI U BiH 1990. S.
nalazi se znak HDZ-a. Ispod ruke istaknutim plavim slovima umetnut je slogan ZNA SE -
HDZ. Plakat i cjelokupna kampanja HDZ BiH bila je iz predizborne kampanje u
Hrvatskoj. Dakle, radilo se vie informativnom plakatu sa
sloganom "Zna se - HDZ". Plakat namjeru HDZ-a da koaliciju sa SDA,
odnosno vezu muslimanskog i hrvatskog naroda. U tom cilju je na vidnim mjestima istaknut
polumjesec sa zvijezdom i kri.
SDS -Plakat SDS-a najzornije dokazuje tezu da kvaliteta izbornog plakata
komunikacijska, propagandna) na izborima u BiH 1990. nije bitno
utjecala na uspjeh stranke. Naime, idejno rjeenje plakata SDS (u opticaju su bila dva glavna
plakata formata B 1: jedan na kome su lotosi - kao sa karte - Biljane i Nikole
sa porukom "Kandidati SDS za Predsjednitvo BiH" i drugi na kojem su dizajnirana
slova SDS tako da se dobije dojam sadravalo je dizajnerski veoma nisku
kvalitetu sa temeljnom porukom "SDS - Sloboda, Demokratija, Sloga" koja je trebala da
srpske nacionalnosti da samo glasanjem za SDS dolazi "sloboda"za Srbe u
BiH. plakati su tampani u IP "Dimitrije u Titovom Uicu (Srbija) u jeftinoj
dvobojnoj varijanti.
7.4. Slogani
U izbornim kampanjama glavni napor se da se iskoriste sve tehnike
reklamiranja i oglaavanja. Najstarija, najjednostavnija i najefikasnija odluka je
SLOGAN. To je kratka, saeta poruka, "znak prepoznavanja pojedine stranke, a koje
iskazuju njenu osnovnu usmjerenost u dalim izbornim procesima".
11
Slogan je
neizostavan u dosadanjoj historiji izbornih kampanja. Samo mali broj zaboravlja
neki od najpoznatijih slogana, kao to je Hardingov slogan "Povratak u normalno stanje"
("Back to Normaley"), Huverov "Dva pileta u svakom loncu" (''Two chikenr in every pot"),
Franklina Ruzvelta "Novi sporazum" ("New Deal"), Trumana "Pravedan sporazum" ("Fair
Deal"), Ajzenhauerov "Veliki kriarski rat" ("Great Crusade"), Kenedijev "Nova granica"
("New Frontier") ili Donsonov "Veliko drutvo" ("Great Society").
12
Ponekada slogan jednostavno biva jedini koji postaje fraza u kampanji i na ta
se posebno panja. Sa produenjem borbi u Koreji 1952. godine, i
raspoloenje Ajzenhauer je osvojio javno mnjenje svojom
izjavom "I shall go to Korea" u Koreju).
1
11 iber, lvan, propaganda i marketing, Alinea, Zagreb, 1992.g str.100.
12 Ribicoff, Abraham, Newman O. Jon, Politics: The American Way, Allyn and Bacon, Ine. Boston, 1967.,
str. 112.
13 lbid,str.113.
98
r
0323-0238
S. liZBORI U BiH 1990.
U kampanjama se konkurentski slogani. Tako je npr. u
kampanji 1964. g. Goldwater objavio kao osobito slogan 'ln your heart you know
he's right" (U vaem srcu vi znate da je on Njegov oponenti iz Demokratske partije
su tom sloganu dodali jednu koja je promijenila cijeli smisao poruke, rezultat je
"ln your heart you know he's far right" (U vaem srcu vi znate da je on totalni
14
I na prvim poslijeratnim izborima u BiH '90. stranke su obilato koristile
slogane za svoju kampanju. Najpoznatiji slogani su bili: "SDA- Demokratija" i "Muslimanska
stranka" (SDA), ZNA SE - HDZ i "Nae ime je na program" (HDZ), zajedno"
(SDP), "Sad nam treba tvoj glas", "Nae ruke su "Stranka i "Samo je
vrijeme ispred nas" (SSO-DS), "Pridruite nam se" (SRSJ za BiH), i dr.
Nekoliko je grupacija u BiH kreirala slogane s kojim su stranke nastojale
skrenuti panju tijela i time zadobiti podrku.
SDA je tokom izborne kampanje na izborima '90. pokuala upotrebu
slogana. Ova stranka se nije u startu kampanje opredijelila za kratki slogan - parolu prije
svega i na taj otkloniti praksu koju je gajio sistem (parole "Fabrike
radnicima - zemlja seljacima", "Bratstvo - jedinstvo". "Smrt faizmu - sloboda narodu",
"Drue Tita, mi ti se kunemo" i dr.). Tako je SDA u kampanju ula sa serijom duih tekstova
koji su u stvari bili citati iz "Programske deklaracije" i kojim se nastojalo najbolje
objasniti stav te nove stranke o pojedinom pitanju. Uz svaki citat ila je vrlo efektna
fotografija lidera Alije ispod je slijedio njegov potpis. Ovim se
eljelo sugerirati da iza tih programskih stoji svojim autoritetom
predsjednik stranke.
tokom kampanje, usljed vie faktora, stranka je plasirala kratke slogane koji
su trebali objasniti osnovne krakteristike stranke. Tako su se iskristalisaladva slogana: "SDA
- DEMOKRATIJA" i "MUSLIMANSKA STRANKA", obadva kao odgovor na
kvalifikacije izbornih konkurenata.
"SOA DEMOKRATIJA" je slogan kao odgovor na kvalifikacije da se radi o
neototalitarnoj, rigidnoj stranci zasnovanoj na liderstvu uske grupe vjerskih fanatika i
autori taraca.
Ovaj slogan je u stvari uzeti naslov istoimene novokomponirane pjesme s kojom su
svi skupovi stranke u izbornoj kampanji. Njime se nastojalo objasniti porijeklo i
karakter stranke -da je ta stranka ponikla u narodu i da po svom karakteru ona modernu
organizaciju, ustrojenu po svim savremenim demokratskim modelima.
Drugi slogan - parola "Muslimanska stranka" uslijedio je u toku i nakon raskola u SDA
koji je nastao izlaskom iz stranke jedne frakcije Adilom
i Muhamedom koji su potom osnovali novu stranku -
14 Ibid.
99
L
0323-0239
organizaciju. U jeku kampanje MBO, SDA je osjetila potrebu da
izrazi svoje nacionalno i vjersko utemeljenje pa je plakat sa likom A.
i velikim sloganom MUSLIMANSKA STRANKA.
Za slogane HDZ "Zna se!" i "Nae ime je na program" moe se u cjelini ponoviti ocjena
data u Hrvatskoj. "Prvi je slogan izrazito efektan jer je kratak, a osnovna mu je vrijednost u
tome to apelira na svren Nema se to razmiljati, ZNA SE! je o tehnici
koritenja konformizma, odnosno potrebi ljudi da budu s da nemaju potrebu suvie
razmiljati kad je ionako sve Slogan je vrlo efikasan u
kombinacijama, na primjer: svi na izbore - Zna se! Drugi slogan (Nae ime je na
program!) ukazuje na osnovni program stranke - Hrvatska."
15
SK BiH SDP je na izbore svjesno ula kao jedina stranka koja batini pozitivno
istovremeno se svih hipoteka koje su se nataloile u
viedecenijskog postojanosti pokreta u BiH. To je imalo svojih pozitivnih
konsekvencija, ali i negativnih to je i izborni rezultat pokazao. Za glavni slogan odabrana
je modificirana i osavremenjena verzija parole "Bratstvo-jedinstvo", slogan
"IVJECEMO ZAJEDNO". Taj slogan trebao je da potvrdi osnovni karakter BiH, stranke SK
BiH - SDP i temeljno programsko i izborno opredjeljenje da se u BiH, pod vodstvom ove
stranke ako pobijedi na izborima, nastaviti skladan ivot svih naroda i narodnosti koji ive
u ovoj republici.
Kao i u nekim drugim na ulicama su nedugo po lansiranju ove parole, valjda
kao odgovor ili poruga tabora, osvanuli i plakati sa sloganom -
zajedno", to se, naalost. pokazalo kao zloguka prognoza koji
se naknadno odigrati u BiH.
SRSJ za BiH je koristio slogane "Ovo je vrijeme promjena", "Pridruite nam se" i "Mi
nudimo razum i rezultate. To je slogan kreiran u "reformskom" timu tadanjeg SIV-a i ekipe
oko Ante U sutini je trojaki poziv: za u novoformiranu
stranku; za glasanje na izborima za tu stranku, te za podravanje ekonomske reforme, koju
je zagovarala tadanja Vlada SFRJ na sa predsjednikom
Glavni slogan SDS je bio "Srbi, vi smijete da budete Srbi". Taj slogan je polazio od
temeljne programske postavke ove stranke u izborima da su Srbi u BiH bili ugroeni i da
nisu imali nacionalna i prava. Stoga je upravo Srpska demokratska stranka ta
koja Srbima u BiH da budu "pravi" Srbi. Po toj logici "pravi" Srbin je samo onaj
koji je organiziran u SDS, to za rezultat ima ustrojstvo na principu jedan
narod, jedna stranka, jedan
Glavni slogani SSO.DS su bili "Nae ruke su i "Samo je vrijeme ispred nas".
15 iber, lvan, ibid. str. 100. 101.
100

0323-0240
S. liZBORI u BIH 1990.
LITERATURA:
1. Besim, Kontroverze propagandnog djelovanja, ID, Sarajevo,
1987.
2. marketing, Zbornik radova sa skupa "Putevi i stranputice
marketinga", tampa, Beograd, 1990.
3. O' Shaughnessy, J.Nicholas, The Phenomenon of Political Marketing, The Macmillan
Press L TO, London, 1990.
4. Bowler, Shaun, Farrell, M. David, Electoral Strategies and Political Marketing,
St.Martin's Press, New York, 1992.
5. Nail, Volja i Ogled o marketingu, Prava Tuzla, 1995.
6. iber, /van, propaganda i marketing, Alinea, Zagreb, 1992.
7. Senad, Nijaz izbliza, KUC Forum, Ljubljana, 1990.
B. Goati, Vladimir, U susret demokratiji, Pluralizam, izbori, partije, MSC GK SkBiH
Sarajevo, Sarajevo, 1990.
9. G. Ranka, Dnevnik kandidata - U prvom krugu, IPP "Borac",
Travnik, 1991.
1 o. Alija, Islamska deklaracija, Bosna, Sarajevo, 1990.
101
1----------
0323-0241
102
I
I
S.
8. REZULTATI IZBORA U BiH 1990.
0323-0242
IZBORI U BiH 1990.
/
"Samo broj glasova je
mjerilo uspjenosti u izbornoj
borbi."

\.. ,
Od ukupnog broja registriranih stranaka u BiH 1990. godine, na izbore je izalo
samostalno ili u koalicijama njih 15. Postignute rezultate dajemo u nastavku teksta.
8.1. Predsjednitvo BiH
Svoje kandidate za Predsjednitvo BiH ;Jtaklo je 8 stranaka sa 27 kandidata,
uz jo jednog nezavisnog kandidata (ukupno 28 kandidata). Kao to je poznato izabrano je
7 Predsjednitva iz tri nacionalne stranke (Stranka demokratske akcije 3, Srpska
demokratska stranka 2 i Hrvatska demokratska zajednica 2.
1
Ovdje treba posebno napomenuti da su prilikom glasanja za
Predsjednitva SR BiH imali da se opredijele za 1 ili 7 kandidata. Jedino za ovu
listu na izborima u BiH ostajala je da se opredijeli za vie od jednog
kandidata, to je predstavljalo naruavanje osnovnog demokratskog principa jedan
- jedan glas. Na dijelovima liste kandidata iz redova Muslimana, Srba, Hrvala i ostalih,
su se mogli opredjeljivati za po 2 kandidata, odnosno jednog (iz reda ostalih). Kao
posljedicu ovakvog glasanja imamo da je tijelo BiH bilo,
za ovu listu, mnogo nego to je ono stvarno -9.561.813 glasova su dobili svi kandidati
zajedno za Predsjednitvo BiH. Broj za ovu listu je bio 2.204.947. skoro
5 puta je tijelo za Predsjednitva, a kakve su pri tome bile
manipulacije i dogovori jo i sada se moe samo
Za listu kandidata iz reda Muslimana postotak glasova je 144,56%, iz reda Srba
117,27%, iz reda Hrvala 96,47%, a iz reda ostalih 74,41 %. Kada zbrojimo sve postotke, ne
dobijamo rezultat glasanja od 100%, ako se eli potovati princip jedan - jedan glas,
nego 432,71% glasova. u vidu da je na glasanje izalo 74,42% od broja upisanih
Vidjeti Tabelu 1. i Grafikon 1.
103
0323-0243
rezultati glasanja za listu iz reda ostalih upravo i odgovaraju ovom postotku,
tamo gdje se potovao princip da jedan glasa za jednog kandidata.
Tabela 1
LISTA KANDIDATA ZA PREDSJEDNITVA SR BiH PREMA BROJU OSVOJENIH GLASOVA
Redni broj Ime i prezime kandidata Br. osvojenih glasova Izabran DA-NE
Proceoat u odnosu na
broj upisanih
1 2 3 4 5
1. Fikret 1.045,539 DA 33,25 %
2. Alija 879,266 DA 27,96 %
3. Ejup 709,691 DA 22,57 %
4 Biljana
.
573,812 DA ]8,24%
5. Nijaz 558,263 NE 17,75 %
6 Nikola 556,218 DA 17,68%
7. Nenad 500,783 NE 15,92 %
8 Stjepan 473,002 DA 1-5,04 %
9. Boras Franlo 416 629 DA 13 25 %
10. lvan 362,681 NE 11,53 %
11. Komit Ivo 353,707 NE 11,24 %
12. Mirka 335,392 NE 10,66%
13. Josip 317,978 NE 10,11 %
14. Zoran 290,333 NE 9,23%
15. Franjo 250,099 NE 7,95 %
16. Nikola 238,377 NE 7,58 %
17. 223,044 NE 7,09%
18. Mateljan Tadej 213,516 NE 6,79 %
19 Zlatko 194,723 NE 6,19 %
20. 183,171 NE 5.82%
21. Ranko 161.910 NE 5,12 %
22 Gljiva Nazif 133.587 NE 4,24 %
23 Ragu Martln 130,428 NE 4,14 %
24. Fejsal 122,002 NE 3,88%
25. Haznadar 120,560 NE 3,83%
26. Bahrudin 104,335 NE 3,31 %
27. Azemina 61,542 NE 1,95 %
28. Adil 51,225 NE 1,62 %
Ukupan broj upisanih u spiskove: 3.033,921
U posebne slubeno ovjerene spiskove koji se nalaze na privremenom radu u inostranstvu upisana je: 11.QA32
Ukupno upisanih 3.144,353
Ukupno je glasalo: 2.339,958 ili 74.42 % od broja upisanih.
104
* Bitno je postotke koji su u odnosu na broj upisanih u spiskove. a ne u odnosu
na broj danih glasova. bi se postupkom prikrila apstinencija i njezine fluktuacije, a one su
veoma za objanjenje fluktuacija rezultata to su ih postigle pojedine politi&e tendencije." or.
Sociologija li. Naprijed. Zagreb. 1966 .. str.59)
0323-0244
Tabela 1a Prikaz rezultata za izbor Predsjednitva po izbornim
jedinicama za tri kandidata sa najviim brojem I
Izborna jedinica br. glasova % u odnosu
na ukupan
br.
IZBORNA JEDINICA 1. BANJA LUKA
1. F. (SDA) 113.384 28.19
2. N. (SK-SDP) 96.427 23,98
3 A. (SDA) 86.925 21,61
1. B. (SDS) 178.336 44,35
2. N. (SDS) 177.702 44,19
3. N. (SRSJ za BiH) 98.605 24,52
1. I. (SK-SDP) 58.070 14,44
2. Z. (SK-SDP) 54.552 13,56
3. S. !HDZ) 50.987 12,68
1. I. Cerenje (SDS) 124.877 31,05
2. J. (SRSJ za BiH) 67.869 16,87
3. E. iSDA) 67.042 16,67
IZBORNA JEDINICA 2. BIHAC Br. glasova %
1. F. (SDA) 75.914 69,98
2. A. (SDA) 68.472 56,81
3. N. iSK-SDP) 19.350 16,05
1. N. (SDS) 25.546 21,19
2. B. (SDS) 25.155 20,87
3. N. (SRSJ za BiHI 17.480 14,50
1. I. (SK-SDP) 12.238 10,15
2. Z. (SK-SDP) 10.800 8.96
3. F. (SRSJ za BiH) 6.885 5,71
1. E. (SDA) 57.650 47,83
2. I. (SDS) 17.715 14,69
3. J. (SRSJ za BiH) 10.333 8,57
IZBORNA JEDINICA 3. DOBOJ Br. glasova %
1. F. (SDA) 82.916 38,86
2 A. (SDA) 65.926 30,89
3. N. (SK-SDP) 59.250 27,76
1. B. (SDS) 55.668 26,08
2. N. (SDS) 53.639 25.13
3. N. (SRSJ za BiH) 52.498 24,60
1. S. (HDZ) 57.591 26,99
2. F. Boras (HDZ) 51.410 24,09
3. I. (SK-SDP) 35.994 16,86
!
1. E. (SDA) 45.822 21,47
I
2. J. (SRSJ za BiH) 37 088 17,38
I
3. I. (SDS) 33 743 15,81
I
IZBORNA JEDINICA 4. MOSTAR Br. glasova %
1. F. (SDA) 171.319 58,87
I
2. A. (SDA) 152.996 52,58
3. N. (SK-SDP) 45.128 15.50
I
105
0323-0245
1. (SSODS) 77.742 26,71
2. B. (SDS) 54.715 18,80
3. M. (SK-SDP i DSS) 53.823 18,49
1. S. (HDZ) 159.480 54,80
2. F. Boras (HDZ) 156.810 53,89
3. I. ISKSDP) 29.627 10,18
1. E. (SDA) 118,738 40,80
2. I. (SDS) 34.502 11,85
3. J. !SRSJ za BiH) 26,642 9,15
IZBORNA JEDINICA 5. SARAJEVO Br. glasova %
1. F. (SDA) 214.669 47,91
2. A. (SDA) 174.725 39,00
3. N. ISK-SDP) 146.509 32,70
1. N. (SRSJ za BiH) 129,472 28,89
2. B. (SDS) 103.573 23,11
3. N. !SDS) 101.350 22,62
1. I. (SK-SDP) 99.368 22,18
2. Z. (SK-SDP) 74.035 16,52
3. T. Ma1eljan iSRSJ za BiH) 63.137 14,09
1. E. (SDA) 150.713 33,64
2. J. (SRSJ za BiH) 72.946 16,28
3. I. !SDS) 62.027 13,84
IZBORNA JEDINICA 6. TUZLA Br. glasova %
1. F. (SDA) 225.015 49,68
2 A. (SDA) 190.142 41,98
3. N. ISKSDP) 128.071 28,27
1. B. (SDS) 111.162 24,54
2. N. (SDS) 105.706 23,33
3. N. !SRSJ za BiH) 104.305 23,02
1. I. (SK-SDP) 77.002 17,00
2. Z. (SKSDP) 65.599 14,48
3. S. IHDZ) 62.798 13,86
1. E. (SDA) 151.550 33,46
2. I. (SDS) 66.832 14,75
3. J. iSRSJ za BiH) 64.008 14,13
IZBORNA JEDINICA 7. ZENICA Br. glasova %
1. F. (SDA) 144.681 56,41
2. A. (SDA) 123.152 48,01
3. N. iSK-SDP) 60.900 23,74
1. N. (SRSJ za BiH) 56.009 21,83
2. B. (SDS) 38.465 14,99
3. M. iSKSDP i DSS) 37.622 14,66
1. S. (HDZ) 72.803 28,38
2. F. Boras (HDZ) 63.475 24,74
3. I. (SK-SDP) 40.013 15,60
1. E. (SDA) 103.340 40,29
l
2. J. (SRSJ za BiH) 37.262 14,52
3. I. !SDS) 19.499 7,60
l
106
f
0323-0246
GRAFIKON 1
1200000
1000000
800000
600000
400000
200000
o
Alija Ejup Boras
Fikret Biljana Nikola Stjepan Franjo
Izvor: Izvjetaj o rezultatima izbora za Predsjednitva SR BiH ("Slubeni list SR BiH', br. 42/90 od 19.12.1990. god str.
1263 i 1264)
Vrlo vjerovatno je da su nacionalne stranke bile postigle dogovor o podjeli
glasova (lista Hrvala moda pokazuje da taj dogovor nije dosljedno potovan).
2
Istovremeno
se moe potvrditi teza opozicije da bi bolje proli na izborima da su imali samo
jednog kandidatana listi za Predsjednitvo SR BiH, odnosno da su, recimo,
lijeve stranke imale jednog kandidata i da su za njega glasali svi oni koji svoje
glasove nisu dali za kandidate SDA, SDS ili HDZ. Spomenuti dogovor se odnosi bez rezerve
na listu iz reda Muslimana i su dobili zajedno 61,21% od broja upisanih
- dobili su i srpske i hrvatske glasove, jer su ovdje imali i konkurenciju), dok
za listu iz reda Srba i Hrvala to neto izgleda: B. i su dobili
zajedno 35,32%, a F. Boras i S. 28,29% glasova od broja upisanih
8.2. Skuptina SR BiH
Za Skuptinu SRBiH, 15 stranaka je istaklo oko 1500 kandidata za 240
mjesta u i Skuptine RBiH.
2 Npr. u i Neumu je broj glasova (8.616 ili 83.88 % u i 1.536 ili 61.21% u Naumu)
na dijelu liste iz reda Srba dobio kandidat SSO-DS, objektivno autsajder u trci za
Predsjednitva. izborno tijelo u tim sredinama je dobilo instrukciju da glasa za ovoga
kandidata, a ne za kandidate SDS-a. je situacija i sa drugim dominantno hrvatskim nacionalnim
sredinama.
107
I
I

0323-0247
Na izborima za Skuptinu SRBiH je 2.339.958 od ukupno 3.144.353
upisanih u spiskove ili oko 74.42 to se moe smatrati veoma dobrim odzivom

je bilo 127.291 ili oko 5,5%, to je s obzirom na
kompliciranost izbora malo. No, teko je objanjiva da je
u gradskim sredinama bilo vie nego na selu (i relativno i
apsolutno). Neki su tu povezivali sa pojavama nezakonitosti i manipulacijama
(posebno stranke gubitnice).
su ukazali povjerenje 130-orici poslanika u iz 11
stranaka
4
i 110-orici poslanika u iz 7 stranaka.
5
Tabela 2
STRUKTURA SKUPTINE SR BIH
Izabrani poslanici u Izabrani Poslanici u
Ukupno
Red.
Stranka

hrOJ
Broj % Broj % Broj %
1. SDA 43 33,00 43 39,09 86 35,85
2. SDS 34 26.15 38 34,56 72 30,00
3 HDZ 21 16,15 23 20,93 44 18,35
4. SK-SOP 11 8,5D 3 2,72 14 5,83
5. SRS 11 8.50 1 0,90 12 5,00
6. SK- SDP I DSS 4 3.00 1 o.90 5 2,08
1.
SSO - OS i Eko pokret "Zeleni" 2 1,50 2 0,83
8. MBO 2 1,50 2 o.83
9. DSS 1 0,75 1 0,41
10. SRS i OP Mostar 1 0,75 1 0.41
11. SPO 1 0,90 1 0,41
UKUPNO 130 100 110 100 240 100
Izvor: Izvjetaj o rezultatima izbora poslanika u Skuptine SR BiH i izvjetaj o
rezultatima izbora poslanika u Skuptine SR BiH, izborna komisija
8.2.1. Skuptine SR BiH
Ako izvrimo analizu tijela za VG Skuptine SR BiH je
SDA je najvie glasova dobila u izbornim jedinicama Sarajevo, T uzla i Zenica; SDS
u izbornim jedinicama Banja Luka i Doboj, a HDZ u izbornoj jedinici Mostar. Ukupni rezultat
glasanja za Skuptine BiH vidljivi su iz tabele 2.
spisak izabranih poslanka u Skuptine SR BiH po izbornim
jedinicama slijedi u tabeli 3.
3 U usporedbi sa podacima iz 24 zemlje o izbornom odzivu registriranih na nacionalnim izborima
1983. godine gdje se procenat odziva od 48% u vicarskoj do 95% u Belgiji ovaj procenat
odziva u BiH moe se smatrati veoma dobrim. Usp. lvan, ibidem, str 85.
4 Vidjeti Tabelu 2.grafikon 2 i kartu 5.
5 Vidjeti tabelu 2., grafikon 3 i kartu 3.
108
f
0323-0248
Tabela 3
6. Zijad SDA
SPISAK IZABRANIH
7. Mirsad SDA
POSLANIKA U
8. Safet SDA
SKUPTINE SR BiH PO IZBORNIM
9. Hazim SDA
UKUPN0:9
JEDINICAMA
3. IZBORNA JEDINICA DOBOJ
1. IZBORNA JEDINICA BANJA LUKA
R/B IME I PREZIME STRANKA
1. Uro SDP
1. Goran DSS
2. Mustafa SDP
2. Pejo HDZ
3. Milorad SDS
3. Marijan Vitica HDZ
4. Mladenko SDS
4. Vinko HDZ
5. Milovan SDS
5. Mirsad SDA
6. Savo SDS
6. Mesud SDA
7. Anton Ernest HDZ
7. Rasema SDA
8. Mesud HDZ
8. lzet SDA
9. Stjepan HDZ
9. Edin SDA
1 O. Ekrem SDA
1 O. Milorad Dodik SRSJ za BiH 11 . Ahmed SDA
11. lbrahim .SRSJ za BiH 12. Sedan SDA
12. Vojo Kupreanin SDS
13. Franjo Basta SRSJ
13. Rajko SDS
14. Ekrem SRSJ
14. SDS
UKUPNO: 14
15. Petar SDS 4. IZBORNA JEDINICA MOSTAR
16. Veljko Stupar SDS
17. Svetozar Timarac SDS 1. Osman Pirija SRSJ za BiH
18. Pantelija SDS 2 Enver Kreso SDA
19. Milorad SDS
3. Sead Hajduk SDA
!
20. Dragan SDS
4. Nazil Veledar SDA
I
I
21. Gavro SDS 5. Roko Markovina SDP
!
22. Grahovac SDS
6. Branko SDS
!
I
23. Milovan SDS
7. Radovan Spremo SDS
I
24. Krstan SK BiH-SDP 8. Damjan HDZ
I
I
25. Ratko SK BiH- SDP
9. Vlado HDZ
'
UKUPNO: 25 10. Mile HDZ
I
2.IZBORNA JEDINICA 11. HDZ
12. lvan arac HDZ
'
1. Milan SDS
13. Mariofil HDZ
I
2. Miroslav Vjetica SDS
14. Radoslav Dodig HDZ
I
3. Adem SDP 15. Marinko Pelivan HDZ
I
4. lrfan SDA
UKUPNO: 15
5. Hase SDA 5. IZBORNA JEDINICA SARAJEVO
i \
!
109
IZBORI U BiH 1990.
1. Tomislav Obrdalj HDZ
2. Rasim SSO-DS BiH-EKO
3. Dragan SRSJ
4. Sejfudin SRSJ
5. Mirko Prskalo SRSJ
6. Vojislav SDS
7. Milutin SDS
8. Aleksa Buha SDS
9. Mitar SDS
1 O. Mi lan T SDS
11 . Krajinik SDS
12. Abdulah Konjicija SDA
13. Edhem SDA
14. Hado SDA
15. Safet SDA
16. Vehid SDA
17. Safedin SDA
18. Mustafa SDA
19. Senad SDA
20. Muhamed SDA
21. Muhamed MBO
22. Kasim SDP
23. Tatjana SDP
24. Mira SDP
UKUPNO: 24
6. IZBORNA JEDINICA TUZLA
1. Muhamed SDA
2. Asim SDA
3. lbrahim SDA
A. Sadik SDA
5. Tarik SDA
6. Devad SDA
7. Haris SDA
8. Nedim SDA
9. Alija SDA
110
1 O. Rudija
11. Adem
12. Pero Vasilj
13. Marko
14. Hasan
15.
16. Nikola
17. Salih Burek
18. Dragica
19. Milan
20. Jovo
21. Goran
22. Milenko
23. Milan
24. Miladin
25. Mustafa
26. Milan
27. Mirsad
28. tefica
UKUPNO: 28
0323-0249
S.
SDA
SDA
HDZ
HDZ
SRSJ
SRSJ
SRSJ
MBO
SSO-DS BiH i EKO
SDS
SDS
SDS
SDS
SDS
SDS
SDP i SSRN-DSS
SDP i SSRN-DSS
SDP i SSRN-DSS
SDP i SSRN-DSS
7. IZBORNA JEDINICA ZENICA
1. Rusmir SDP
2. Faik SDP
3. Bedrudin SDA
4. lrfan SDA
5. Devad SDA
6. Mehmedalija SDA
7. Edib SDA
B. Nihad SDA
9. Vjekoslav HDZ
1 O. Franjo HDZ
11. Marko Prskalo HDZ
12. Franjo SDS
13. Nikola Kisin SDS
15. Luka Rado SRSJ i DP-M0S.
UKUPNO: 15
r 4
'

I.
!
!
1
I
I
I \
I
0323-0250
Grafikon 2
REDOSLIJED STRANAKA PREMA BROJU OSVOJENIH MANDATA ZA
45
40
35
30
25
20
15
10
s
o
SDA sos HDZ SK- SRS SK- 550- MBO DSS SRS SPO
SOP SOP OS i I DP
i DSS EKO POKRET MOSTAR
"ZELENI"
Rezultati izbora za Skuptine SR BiH, najbolje pokazuju dominatni
faktor pri opredjeljivanju zato se osvrnuti na analizu homogenih nacionalnih
sredina, binarnih nacionalnih sredina sa dominacijom jedne od nacija i na nacionalno
heterogene sredine.
Nacionalna struktura tijela u homogenim sredinama:
a) Srpske nacionalno homogene sredine
U BiH 1990. godine 22 su imale dominantnu srpsku nacionalnu strukturu.
Uglavnom su to bile sredine sa manjim brojem stanovnika, osim Bijeljine. U ovim sredinama
ubjedljivu je dobio SDS, a taj postotak varira od 56,5% u Bijeljini do 89, 1% u
Bosanskom Grahovu, a u prosjeku oko 75,00%. U ovim sredinama SKBiH-SDP kao
opoziciona stranka je dobio u prosjeku 7,00% glasova, najmanje u Gacku 4,4%, a najvie
u 22,5%.
b) Muslimanske nacionalno homogene sredine
U BiH 1990. godine 21 je imala dominantnu muslimansku strukturu stanovnitva.
njima su Stari grad Sarajevo, i Gorade. postotak glasova
u ovim sredinama je dobio SDA, najmanje u Lukavcu 40,00%, a najvie u Cazinu 89,5% i
Velikoj Kladui 85,7%. Prosjek glasanja za SDA u muslimanskim homogenim sredinama je
oko 55,0%. SKBiHSDP je najmanje dobio glasova u Velikoj Kladui 4,01%iCazinu4,02%,
dok je procenat dobijenih glasova najvii u Kladnju 33,00%.
c) Hrvatske nacionalno homogene sredine
U BiH 1990. godine 11 je imalo dominantu hrvatsku strukturu. U svim ovim
sredinama ubjedljivu je dobio HDZ i u vrlo vrijednosti u svim HDZ
111
l
je broj glasova dobio u Grudama 99,08%, to je i procenat koji je neka stranka
dobila u jednoj u BiH. Najmanje glasova HDZ ima u Kreevu 57,06%. U ostalim
sredinama postotak glasova se kretao uglavnom od 87,00 do 98,00%. Procenat dobijenih
glasova za SKBiH-SDP se kretao od 0,3% do 7,2%.
je da se stanovnitvo u nacionalno homogenim sredinama opredjeljivalo za
svoje nacionalne stranke, a u vrlo malim postocima za druge, posebno lijevo orijentisane
stranke. U ovim sredinama, bez obzira da li se radi o geografski ili manjim
manje ili vie razvijenim, je pokazalo da njegova nacionalna identifikacija ima
presudan uticaj i na opredijeljenost za nacionalnu stranku. Rezultati
glasanja su pokazali da su stepen identifikacije iskazali Hrvati u homogenim
sredinama za HDZ, zatim Srbi za SDS, a najmanji stepen nacionalne i
identifikacije sa jednom strankom pokazali su Muslimani, u najmanjem
postotku za svoju nacionalnu stranku - SDA.
d) Binarne nacionalne sredine sa dominacijom Srba
Ukupno u BiH 1990. godine je bilo 10 ovakve nacionalne strukture. I ovdje se
pokazalo da je SDS dobio najvie glasova, a zatim SDA ili HDZ, u zavisnosti da li u
sredini ive Hrvati ili Muslimani. Izuzetak Prijedor, u kome je SDA dobio 34,00%, a SDS
31,00% glasova Nenacionalne stranke su dobile u Prijedoru preko 36,00%.
SKBiH-SDP je dobio 13,55%, a SRSJ za BiH 11, 13%.
SDS je dobio u 6 preko 50,00% (glasova (Prijedor, Lopare, ... )
SKBiH-SDP u ovim sredinama je dobio, najmanje u 4,5% a najvie u Loparama
17,00% glasova. U ovom rasponu su se kretali glasovi i u ostalim nacionalno binarnim
sredinama.
e) Binarne nacionalne sredine sa dominacijom Muslimana
Ukupno je u BiH 1990. godine bilo 14 sa ovakvim nacionalnim sastavom
stanovnitva. SDA nije dobila preko 50,00% glasova ni u jednoj Najvie je dobila u
Zvorniku 50,00%, a najmanje 34,00% u Glasovi za SKBiH-SDP su se kretali od
3,52% u do 19, 1 % u
I) Binarne nacionalne sredine sa dominacijom Hrvala
Ukupno je 1990. godine bilo 5 ovakve nacionalne strukture. HDZ nema nigdje
preko 50,00%. Najvie glasova je dobio u Kiseljaku 44, 7%, a najmanje u Derventi 37,00%.
SKBiH-SDP je dobio najmanje glasova u Kiseljaku 3,00%, a najvie u Vitezu 18,3%.
g) Heterogene sredine
U BiH je 1990. godine bilo ukupno 27 heterogenog nacionalnog sastava
stanovnitva. njima su se nalazili i centri. I u ovim sredinama su
nacionalne stranke dobile onoliki procenat glasova koliko priblino odgovara i nacionalnoj
strukturi stanovnitva, a glasovi za SKBiH-SDP su se kretali u njihovom
prosjeku.
112
'1
I
I
i
I
I
I
I
I
I
I
i
I
I
I
) .
U SKBiH-SDP je dobio neto broj glasova: 23,00%,
Novo Sarajevo 20,6%, Zenica 19,9%, Tuzla 30,00%, 18,6% itd. Postotak od
30,00% u Tuzli je i postotak glasova koji su dobili kandidati sa liste SK-SDP za
Skuptine SR BiH.
Rezultati glasanja pokazuju da se stanovnitvo u BiH jasno nacionalno diferencirala i
da je nacionalna pripadnost bila ta diferentia specifica koja je razlikovala prilikom
glasanja i opredjeljivanja. Nacionalna diferencijacija stanovnitvom u BiH
imala je za posljedicu identifikaciju sa nacionalnim strukturama, a rezultati
glasanja su to zorno pokazali.
Rezultati nesumnjivo pokazuju da su nacionalnu i identifikaciju iskazali
Hrvati u odnosu na HDZ, zatim Srbi u odnosu na SDS i najmanju njima Muslimani,
koji su pokazali neto manju nacionalnu i identifikaciju u jednoj stranci svojim
glasovima za SDA.
6
u BiH nisu u broju dali svoje glasove lijevim strankama i
nenacionalnim programima. svijest u BiH na izborima '90.
je odredila nacionalna pripadnost u njenom najapstraktnijem obliku koja tada nije
bila profilirana da bi dobila jo neko osim srpska, hrvatska ili muslimanska
(konzervativna, liberalna, socijaldemokratska, itd.) Ovakvim glasanjem tijelo BiH je
pokazalo da nije bilo zainteresirano za opcije ivota u BiH,
a posebno ne za kontinuitet vladanja komunista ni reformiranih). Objanjene toga
opredjeljenja, kao to je zahtjeva svestranija multidisciplinarna istraivanja, to
nije ambicija ovoga rada.
8.2.2. Skuptine SR BiH
Jo ubjedljiviju pobjedu odnijele su tri nacionalne stranke u izboru poslanika za
(SDA, SDS i HDZ), a samim tim u oba i u Skuptini u cjelini.
7
Izbori za ovo su odrani u dva kruga. U prvom krugu glasanja izabrana je 58
poslanika ili 52,72 %. U drugom krugu izabrana je preostalih 52 poslanika ili 47,28 %.
8
Primjedbe koje su neke stranke na izborni zakon i zakon o izbornim
jedinicama su, uistinu, u bile na mjestu npr. u vezi sa strukturom
Skuptine SRBiH. u BiH parlamentu nije apsolutno potrebno, jer nije ni
izvedeno iz temeljne ustavne definicije Republike.
6 Vidjeti Grafikone 5. i 6. i Tabele 8. i 9.
7 Vidjeti Tabelu 2. i Grafikon 3
8 spisak izabranih poslanka u Skuptine SR BiH dat je u tabeli 4.
113
r
I
I
0323-0253
Grafikon 3
REDOSLIJED STRANAKA PREMA BROJU OSVOJENIH MANDATA ZA
50
40
30
20
10
o
SDA SDS HDZ SK- SRS SK- SSO MBO DSS SRS SPO
SDP SDP OS i I DP
i DSS EKO POKRET MOSTAR
"ZELENI"
Naime, u 1. Ustava BiH se navodi da je BiH ravnopravna republika i
naroda i narodnosti, koji u njoj ive. Iz toga bi konsekventno proizala neophodnost, pod
predpostavkom da u parlamentu ostanu dva da se obrazuje pored i
naroda, to sada nije

Prema tome dravu BiH u njenom tijelu ne trebaju
ravnopravno zastupati nego i (eventualno) nacije.Izbori 1990 su, naime,
pokazali da i poslanici iz nisu birani po interesu, nego prije svega
po osnovu pripadnosti naciji u daloj
Poseban nedostatak biranja poslanika za ovo ogleda se u nejednakoj vrijednosti
glasova po to smo obrazloili.
9 Kada je ovaj rukopis bio pripremljen za tampu postignut je sporazum u Daytonu. Prema Ustavu BiH
u Daytonu parlament BiH se sastoji od dva doma i Doma naroda.
114
0323-0254
Tabela 3a
SPISAK IZABRANIH POSLANIKA U
SKUPTINE SR BiH
I-KRUG llKRUG STRANKA
IME I PREZIME IME I PREZIME
1. Hasan SDA
2. Banja Luka Nikola Erceg SDS
3. Edub SDA
4. Bijeljina Dragoljub SDS
5. Milo Lero SDS
6. Bosanska Dubica Slobodan SDS
7. Bosanska Gradika Branko SDS
8. Bosanska Krupa Suad SDA
9. Bosanski Brod Milenko SDP
'
1 O. Bosanski Novi Momir SDS
11 . Bosanski Petrovac Dragan SDS
12. Bosanski amac Ivica HDZ
13. Bosanska Grahovo Duka SDS
14. Bratunac Mustafa SDA
15. Smail SDA
16. Breza Seid SDA
17. Bugojno Azra SDA
18. Niko HDZ
19. Cazin Hafeza SDA
20. Centar Sarajevo Naim SDA
21. Duka SDS
22. Mate HDZ
23. Radoslav SDS
24. Ante Sonjak HDZ
25. Derventa lko HDZ
26. Doboj Milan SDS
27. Donji Vakuf Samir SDA
28. Tomislavgrad lvan HDZ
29. Petko SDS
30. Fojnica Nevenka HDZ
31. Gacko Vlado SDS
32. Savo SDS
33. Gorade Rijad SDA
34. Gornji Vakuf Abdulah T SDA
35. Edub SDA
115
0323-0255
IZBORI U BiH 1990.
S.
36.

SDA
37. Grude
Mate Boban
HDZ
38.
Juso
SDA
39. Han Pijesak
Momir
SDS
40. llida
Ljubo
SDS
41. llija
Trifko
SDS
42. Jablanica
Muhamed Murva! SDA
43. Jajce
Enver
SDA
44. Kakanj
Kemal Brodlija
SDA
45. Kalesija
Hazim
SDA
ii
46. Kalinovik
Grujo
SDS

47. Kiseljak
Marko
HDZ
ii
I
48. Kladanj
Muhamed
SDA
,,
.I
I
49.
Rajko
SDS
50. Konjic
Bajro
SDA
I
51. Kotar Varo
Nedeljko
SDS
I
52. Kreevo
Mate Vukoja
HDZ
53. Kupres
Marinko
SDS
54. Laktai
Zlatka
SDS
55. Litica
Zdenko
HDZ
56. Livno
Stjepan
HDZ
57. Lopare
Dragomir
SDS
58. Lukavac
Salim
SDA
59. Ljubinje
Duan
SDS
60. Ljubuki
Ivica
HDZ
61. Maglaj
Salih
SDA
62.
Stanko
SDPiDSS
63. Mostar
Nikola
HDZ
64. Grad
Milan Malida
SDS
65. Neum
!van Bender
HDZ
66. Nevesinje
Golijanin
SPO
67. Novi Grad Sarajevo- Nijaz
SDA
68. Novo Sarajevo Sara. Boro Bjelobrk
SDP
69. Odak
Anto
HDZ
70. Olovo
Senahid
SDA
71. Oraje
Ivo
HDZ
72. Pale
Nenad
SDS
73. Posuje
Frano
HDZ
74. Prijedor
Mevludin
SDA
75. Prnjavor
Dobrivoje
SDS
76. Prozor
llija
HDZ
116
4
0323-0256
77. Pucarevo Ivo HDZ
78. Rogatica Senit SDA
79. Rudo Dobrislav SDS
80. Sanski Most Raula Nedeljko SDS
81. Skender Vakuf Slavko SDS
82. Sokolac Marko SDS
83. Srbac Ostoja SDS
84. Srebrenica lbran SDA
85. Srebrenik Fahrudin SDA
86. Stari Grad Sarajevo Muhamed SDA
87. Stolac Juraj HDZ
88. llija SDS
89. ipovo Stevan SDS
90. Boko SDS
91. Teanj Mirsad ,SDA
92. Titov Drvar Vojin Bucalo SDS
93. Travnik Nenad JosipZec HDZ
94. Trebinje Mirko SDS
95. Trnovo Mustafa Pamuk SDA
96. Tuzla Mirjan Petek SRSJ
97. Ugljevik SDS
98. Vare Petar Ravlija SDP
99. Velika Kladua Nurija SDA
100. Visoko Enver Bekta SDA
1 O 1. Viegrad lsmet epo SDA
102. Vitez Muharem Cero SDA
103. Vlasenica Mehmed SDA
104. Behrem SDA
105. Najim SDA
106. Zenica Muhamed SDA
107. Zvornik Salih SDA
108. Perica HDZ
109. ivinice Omer SDA
11 O. Grad Sarajevo Avdija SDA
8.3. Skuptine u BiH
U pogledu rezultata izbora u skuptinama je gotovo situacija od 109
tri nacionalne stranke (u kombinacijama, zavisno od nacionalne strukture
stanovnitva su obezbijedile apsolutnu ili relativnu u 104
(Vidjeti tabelu 5). Jedino su u Novom Sarajevu, Tuzli i Vareu u skuptinama
117
r
0323-025 {
I
Tabela 5
ODBORNICI SKUPTINA PREMA U STRANKAMA
Stranke koje su dobile mandat u skuptinama

I

.
1l. re
B
f!

J

E
j
I

f

;ji

I
il\
f
g<

I

rn
l
"'

@
i
l

I
"'
i
"'
I
E
i
"
o
!

"' i
a:
i
I
I
o

i

"'
"

"

.:i

8 o I
"'
"' "' "'

104 1085 45 1888 1801 571 414 70 20 148 57
95 ili
ili Ili Hi Ili ili ili ili ili Ili Ui ili
UKUPNO 6299
1,65% 0,71% 29,97 28.59 9,06% 6,57% 1.10% 0,31% 2,34% 0,90%
1,50%
% %
Sarajevo
Centar 100 1 5 4 30 15 21 20 4
50 4 22 10 2 2 9 1
lfida 79 2 5 2 26 22 9 12 1
llija 51 2 2 17 19 7 4
. .
Novi Grad 100 4 4 3 35 21 16 15 2
Novo Sarajevo 100 1 6 3 21 24 26 19
.
Pale 50 10 32
.
8
.
Stari 70 2 1 4 37 5 10 8 2 1
Trnovo 30 19 5 1 5
51 2 18 15 10 4 1 1
40 1 21 3 8 2 5
.
Banja I uka 130 11 14 13 63 8 17 4
.
67 5 36 10 15 1
Bijeljina 100 3 16 57 2 12 10
50 1 4 36 9
Bosanska Dubica 70 3 11 38 3 5 3 7
Bosanska GradiSka 80 4 17 48 4 4 1
.
1 1
Bosanska Krupa 75 50 18 4 1 1 1
.
Bosanski Brod 49 1 15 1 3 11 10 6 1 1
Bosanski Novi 70 1 19 41 4 1 4
Bosanski Petrovac 47 6 32 1 3 5
.
Bosanski amac 50 21 2 17 6 3 1
.
Bosanska Grahovo 45
.
39
.
6
Bratunac 60
.
31 24 5
90 3 21 2 23 14 11 3 10 3
Breza 50 2 27 9 8 1 1
2
Bugojno 60 21 20 9 5 4 1
50 3 20 17 1 9 8 2
Cazin 62 1 1 56 1 2 1
56 20 30 5
.
1
51 27 11 6 4 3
51 3
.
41 7
118
0323-0258
Stranke koje su dobile mandat u skuptinama optina

r
a;
i'l
i

i
I

1l
I
r
i
.!
o
'1'
I
i;

t

I
i
!
i

m
I
i

:li
"'
:
g

"'

:li

I l
o
!
"'
E
a:

1 i
i
r
o
i
i
iii "'
.Q
JI
a;
o
ffi
"' "
@
r :>
"'
"' "' "'
"'
o
Do boj 100 3 10
.
27 31 14 7 2
.
6
Donji Vakuf 34
.
l 14 11 3 1 4
70
.
1 32 31 5 1
. . .
Fojnica 36 12 17 3 3 3
.
J
Gacke 45
.
13 29 1 2
.
40
. .
5 31 3
.
1
'
Gorade 50 1
.
29 13 5 2
.
Gornji Vakuf 41 18
.
20 3
70 1 3 35 13 3 4 11
.
80 2 12 4 30 15 14 1 2
Grude 55 55
Han Pijesak 35 11 19 5
.
Jablanica 35 7 15 6 2 2 3
Jajce 70 1 21 22 12 4 3 7
Kakanj 57 13 1 26 5 8 3 1
.
Kalesija 50 l
.
34 9 6
Kalinovik 27 8 14 4 1
Kiseljak 40 18 16 1 2 3
Kladim) 50
.
2 25 3 4 16
61 2 1 18 32 3 4 1
.
Konjic 60 14 28 9 5 3 1
.
KotorVoro 35 9 8 13 1 3 1
Kreeva 35 21 6 1 6
.
1
Kupres 42 15 3 21 2
.
1
Laktai 60 2 4 44 4 6
U tic a 65 65
Livno 50 37 4 4 4 1
Lopare 50 1 17 21 3 8
Lukavac 50 l 20 9 6 2 12
Ljubi nje 30 3 24 3
.
Ljubuki 60 55 3 1 1
. .
MaeJaj 56 2 12 19 11 6 2 2 2
50 1 13 6 11 13 3 1
.
2
Mostar 92 30 19 1.3 14 11
.
5
Grad 50
.
3 4 39 1 3
.
Ne um 40 35 2 2 1
Nevesinje 40 9 9 6 15 1
Novi Travnik 60 20
.
17 6 9 7 1
.
Odak 50 28
.
6 6 6 3 1
.
119
0323-0259
Stranke koje su dobile mandat u skuptinama optina
E
I
"'
.
ll.
J:1

"

i
. 1il

i
I

i

a;
i
i

t
i
t
]!
i
i

1il
i I
:ll
I
l
>l
w
j
w
1
!
I

o
!-
!
!
"
;;_

i

I
a o
5-

w

E
"'
o
! <':
e-
"'

I
"'
w
"'
"'
"'
Olovo 39 23 5 6 4 1
Posuje 52 51
. .
1
Prijedor 90 5 2 30 26 13 10 1 3
PmJavor 60 4 5 38 5 6 1 1
Prozor 48 31 14 3
Roeatica 50 2 22 15 9 2
.
Rudo 45 11 29 3 2
.
Sanski Most 60 4 22 23
.
3 2 1
Skender Vakuf 51 11 3 31 3 3
.
Sokotac 50 1 13 29 6 1
Srbac 46 2 32 4 6
.
2
Srebrenica 66 2
.
42 14 6 2
. .
Srebtenik 59 3 3 6 20 4 11 7 5
.
Stolac 45
.
17 14 7 6 1
. .
ckoviCi 38 23 13 2
.
ipovo 40 7 28 4 1
.
75 1 8 12 35 8 11
.
Teanj
50 6 30 1 6 6 1
Titov Drvar 51 41 10
.
Tomislavgrad 50 44 4
. .
2
Travnik 53 3 16 21 4 4 2 1
.
2
Trebinje 59 3 8 37 6 5
Tuzla 99 5 5 15 9 1 35 29
Ue:ljevik 43 2 12 22 5 1
.
1
Vare 50 1 13 9 19 8
Velika KIMua 60 1 3 50 1
.
1 4
Visoko 45 t 1 28 5 6 2 t
.
1
Viegrad 50 2 28 14 3 2 1
.
Vitez 59 1 22 16 2 9 7 2
Vlasenica 60 26 27 3 3 1
100 1 11 55 18 7 4 2
. .
2
Zenica
85 1 8 37 8 10 8 5
.
.8
Zvornik
90 1 43 36 6 2 1 1
46 1 17
.
16 4 4 3 1
ivinicc 60 2 37 3 6 9 3
.
Izvor: zavod za ststistiku, bilten br. 223, Sarajevo, juli 1991. g.
120
F
0323-0260
Rezultati izbora za sastav skuptina (dati u Tabeli 5) ukazuju na jednu
koju je neophodno Naime, u jednonacionalnim hrvatskim sredinama
(Grude, Neum, Tomislavgrad.) parlamenti su sastavljeni od
odbornika jedne stranke. Tako su obrazovani jednonacionalni i parlamenti
(HDZ); u gdje su Muslimani u apsolutnoj (Cazin, Velika Kladua.)
obrazovani su i vienacionalni parlamenti (SDA, SK-SDP, SRSJ za
BiH.); u jednonacionalnim srpskim sredinama (Drvar, Bosanska Grahovo.) obrazovani
su (SDS) i jednonacionalni ili (SDS i SK-SDP)
parlamenti, a u sredinama gdje je priblino jednak nacionalni sastav stanovnitva
(Muslimana i Srba) parlamenti su podjeljeni SDS i SDA. Rezultati izbora,
ukazuju da je raspodjela muslimanskih glasova ila od SDA, preko SK-SDP, SRSJ
za BiH, MBO i SSO-DS itd., a glasova Srba I Hrvata prije svega "svojima" nacionalnim
strankama (SDS i HDZ), a potom SK-SDP i SRSJ za BiH.
Dakle, jedini stvarni pluralizam se desio kod muslimanske populacije. Druge dvije
nacionalne stranke su "glumile" zalaganje za One su to
shvatile kao zbir tri nacionalne stranke tri naroda Ovakva politika slijedi princip jedan narod,
jedna stranka, jedan princip za faizam i svekoliku diktaturu.
Izborni rezultati za lokalne skuptine promovirali su ukupno pet najuspjenijih
stranaka, koje su i 1990. godine, a i kasnije, ostale kao najozbiljniji takmaci na bh.
pozornici.
Tri nacionalne stranke, SDA, SDS i HDZ su osvojile ukupno 75.78% svih opinskih
mandata (4.774 mandata). Ovim trima strankama "za petama" su SK-SDP i SRSJ za BiH,
koje su osvojile 19,80% svih optinskih mandata ili 124 7 mandata. Na sve ostale stranke
otpada 4,42% mandata ili 278 mandata u skuptinama. (Vidjeti Tabelu 5a)
Pri ocjeni ovakvih rezultata mora se imati u vidu ukupna "slika" u Bosni i
Hercegovini, odnosno uska kauzalna veza programa, kandidata i
platformi za dravne liste i ovih na lokalnom nivou. Naime, prema naoj ocjeni u cjelini
gledano, lokalni problemi, a prema tome i lokalne kandidatske liste, svoj uspjeh trebaju
"zahvaliti", pored dalih ocjena i autoritetima nosilaca dravnih lista i ukupnom uspjehu
nacionalnih stranaka na dravnom nivou. Izuzetak su, naravno u kojima se taj
obrazac nije uspio primijeniti. (vidjeti Tabelu 6) Drugim mislimo da lokalni problemi,
problemi svoga sela i nisu ti koji su, u cjelini gledano, bili od presudne vanosti za
rezultat izbora za skuptine.
121
l
0323-0261
Tabela Sa
BROJ IZABRANIH ODBORNIKA U SKUPTINE PREMA PRIPADNOSTI PET
NAJUSPJENIJIH STRANAKA
Red.
NAZIV STRANKE APSOLUTNO ODBORNIKA ! %
------ - ---------+---------
SDA i 1.888 I 29,97
- - -- -- - -1- -
-- -- ------- -----------,-------- . -----+---------
HDZ : 1.085 17,22
-- --------- . . --1--- .---- -- ------
_____ __ _
12,31
SRSJ ZA BIH 471 7,47
Tabela6
STRUKTURA SKUPTINA U KOJIMA SU VLAST OSVOJILE STRANKE SA
VIENACIONALNIM SASTAVOM SVOG
Stranke koje su dobile mandat u skuptinama
I
:
Red.
E"
Naziv
o
'5
bL
ii SK- sso SDP

ii
oss HDZ MBO SDA SDS
SDP
SRSJ
DS
SPO
DSS
1
=>
1. Novo Sarajevo 100 1 6 3 21 24 26 19
2. Tuzla 99 5 5 15 9 1 35 29
3. Vare 50 1 13 9 19 8
Izvor: zavod za statistiku, bilten br.223, Sarajevo, juli 1991. g.
8.4. Skuptina grada Sarajeva
Ostalo
rezultati su postignuti i kod izbora odbornika u Skuptinu grada Sarajeva. Od 120
mjesta u Skuptini grada tri nacionalne su osvojile 73 mandata ili
60,83% svih mandata.
Na nivou Grada upisanih u spiskove je bilo ukupno 364.185, glasalo je 295.303
ili 81%. Prema nacionalnoj pripadnosti izabrao je 57 Muslimana ili 47,5%, Srba 37 ili
Hrvala 11 ili 9, 16%, Jugoslavena 13 ili 10,8% i ostalih 2 ili 1,66%. U pogledu pol ne strukture
izabrana je 1 O ena ili 8,33%.
122
0323-0262
Tabela 7
STRUKTURA ODBORNIKA SKUPTINE GRADA SARAJEVA IZABRANIH NA IZBORIMA 1990 PREMA
UKUPNO
do
od od od
Red. Naziv
ena 29
30 40 - 50- 60 i
Hrvati Musl. Srbi Jugos. Ostali
br. slranke -39 49 59 vie
APS. %
god_
god. god_ god.
1 SOA 41 34.16 3 4 16 9 9 3 41
.
2. HDZ 4 3,33 1 2 1 1 4
-
3. SDS 28 22,5 1 1 5 12 4 5
- 26 1
4. SK SDP 22 18,33 3 -
8 12 2 4 7 6 5
5. SRSJ za BiH 19 15,83 2 2 8 6 2 1 2 5 5 7
6. MBO 4 3,33 2 1 1 l 2 1
7. oss 1 0,83 1 1
8.
sso DS i
1 0,83 1. 1
"Zeleni"
9.
NEZAVISNA
1 0,83 l 1
USTA
UKUPNO 120 100
10 Hi 7 ili 39 ili 44 ili 20 ili 10 Hi 11 ili 57.ili 37 ili i:!3 ili 2 ili
8,33% 5,83% 32,5% 36,6% 16,6% 8,33% 9,16% 47,5% 30,83 t0,8% 1,66%
Izvor: zavod za statistiku, bilten br.223, Sarajevo, juti 1991. g. i Izvjetaj o
rezultatima izbora odbornika za Skuptinu grada Sarajeva, "Slubene novine grada Sarajeva". br.
24190 od 25.12.1990. godine.
8.5. Skuptina Mostar
u vidu Mostar za Federacije BiH i reintegraciju Bosne
i Hercegovine, neophodno bi bilo podsjetiti i na rezultate izbora za Skuptinu Mostar.
Ti rezultati su vrlo prethodnim, s tim da je SK-SDP zauzeo mjesto po broju
odbornika zastupljenih u mostarskom parlamentu, koji je brojao ukupno 92 odbornika. Te
rezultate prikazujemo u narednoj tabeli.
Tabela 7a
BROJ ODBORNIKA IZABRANIH U SKUPTINU MOSTAR PREMA PRIPADNOSTI
NAZIV STRANKE
BROJ ODBORNIKA - APSOLUTNO %
1 --!"-=---- ------ ---------
30 32.6
2 j SDA
----1---- ..
19 20.6
!--- ---- ----
3 : SK-SDP 14 J5,2
-- ----------
'
4 ; SDS 13 14.1
5. SRSJ ZA BiH 11 U.9
6. OSTALI 5.4
123
r
0323-0263
Prezentirani podaci o rezultatima izbora u BiH u ukazuju na tri

Prvo, da su tri nacionalne stranke osvojile ubjedljivu pobjedu, odnosno 202 od 240
mandata ili 84% svih mandata u skuptini. Od sedam
izbornih jedinica u je muslimansko stanovnitvo i tu je pobijedila SDA
(Sarajevo, Zenica, i Tuzla), u dvije izborne jedinice je srpsko stanovnitvo i
tu je pobijedila SDS (Banja Luka i Doboj), a u jednoj izbornoj jedinici je hrvatsko
stanovnitvo i tu je pobijedila HDZ (Mostar).
10
Pobjeda nacionalnih stranaka je jo
uvjerljivija u Skuptine SR BiH, gdje je primijenjen princip apsolutne u
prvom i relativne u drugom izbornom krugu. I ovdje se potvrdilo pravilo da ovaj izborni
model ide na tetu manjih stranaka. U ovo je, naime, izabrane 11 O poslanika iz 7
stranaka, a u 130 poslanika iz 11 stranaka. Uz to u tri
nacionalne stranke su osvojile 95% mjesta, a u 75%. Prema
tome, struktura izabranih poslanika i odbornika odgovara nacionalnoj strukturi
stanovnitva. visoka korelacija (pozitivna) i nacionalne
strukture poslanika izabranih u okviru tri nacionalne stranke, govori da su izbori u
BiH 1990. predstavljali svojevrsni nacionalni popis stanovnitva Bosne i Hercegovine, njenih
regiona i

Tabela 8
NACIONALNI SASTAV STANOVNITVA U BIH PREMA POPISU IZ 1981. GODINE I IZABRANIH
POSLANIKA U SKUPTINI SR BIH NA IZBORIMA 1990.
Redni
broJ
Narodi
r
! _ j _____ _
Bro; ! % i Broj i %
Kakva je poslije ovih izbora, precizno iskazana, i nacionalna struktura
Skuptine BiH pokazuje nam navedena tabele i grafikoni.
Drugo, da su sve ostale stranke: lijeve, reformske, i multinacionalne
pretrpjele ubjedljiv poraz. Ako izuzmemo MBO (Muslimanska organizacija) koja
je osvojila dva mandata i SPO (Srpski pokret obnove) koji je osvojio jedan
mandat, koje su nacionalne, svih ostalih est stranaka (Savez komur1ista
1 O Vidjeti kartu 5.
11 Tabela 8. i 9. i grafikoni 5 i 6.
124
r
0323-0264
Grafikon 5
NACIONALNI SASTAV STANOVNITVA U BiH PREMA POPISU IZ 1981. GODINE I IZABRANIH
Tabela 9
SASTAV STANOVNITVA U BIH PREMA POPISU IZ 1991. GODINE I IZABRANIH
Redni :
broj
Narodi
I Stanovnitvo
r----- Broj
-L
% I
1. 1 902 956 { _'!3_,_4s I
2. ______ j-=- ----r--
99 41.2s I
_ L :n%I:: .J
5. 1 UKUPNO 4.377,033 100
'
85 35,41 )
49
7
240 J
IZVOR: popis stanovnitva, l poljoprivrednih gazdinstava 1991 .. obiljeja stanovbitva, za
Republiku 1 po 1991., bilten br. 234, Dravni Zavod za statistiku R BiH, Sarajevo, decembar/prosine )3
godine i izvjetaj o rezultatima izbora u SR BIH, izborna komisija, slubeni list SR BiH" br. 42/90 i 3191.
Grafikon 6
NACIONALNI SASTAV STANOVNITVA U BIH PREMA POPISU IZ 1991. GODINE I IZABRANIH
%
;o T
!
"'
l
35 41
I
"Tl
1
r-i- hr u tlr'lju
L-J poslan"a SRElH 1
r---i-W:eSte bo1a oereaer.e l1i1CiJe u
[__J ClrOJU
125
I
I
I
I

:
'I
I
l
I
\
- demokratska partija, Savez reformskih snaga Jugoslavije za BiH,
Demokratski savez, Savez omladine - Demokratski savez, Eko
pokret "Zeleni" BiH i Demokratska partija Mostar) je u Skuptini BiH osvojilo jedva 35
mandata ili 14,5% mjesta. Samo proporcionalnom
izbornom modelu kod izbora poslanika u ovih osam partija je moglo
u BiH parlament. Tako se i ovdje pokazala stanovita prednost proporcionalnog nad
pogotovu apsolutno izbornim principom.
bitno obiljeje ovih izbora jeste njihova iznimna sloenost. Oni su, kao to je
bili trostepeni, na njima je 15 stranaka, predloeno je vie
hiljada kandidata za odbornike i poslanike, a su se izjanjavali na 4 (u Sarajevu na
6) Ako se ima u vidu da su to prvi slobodni, izbori, da su
organizirani u izuzetno kriznim okolnostima i k tome, sa dosta nepovoljnom obrazovnom
strukturom onda je jasno da su se u izborima deavale brojne nepravilnosti, a da su
sumnje u njihovu legalnost bile (i ostale) jo Naime, sama izborna komisija
je utvrdila niz nepravilnosti, pa i situacija
12
. Komisija je posebno ukazala na
nedopustivu neaurnost spiskova.
13
Hiljade ljudi nisu bili upisani u njih, pa i oni
koji decenijama nisu mijenjali mjesto boravka. Pored aljkavosti, ovo se ponegdje povezivalo
i sa motivima. Uz to su se pominjalii primjeri trajanja glasanja due od planiranog
vremena, noenje kutija njihovo unitavanje, nasilno prekidanje izbora,
napadi na odbora, dolazak na mjesto sa popunjenim
glasanje u grupama, uticaj opredjeljivanja od strane predstavnika nekih
stranaka na samom mjestu, i sl.
14
da i pored toga, ni protiv koga nije
pokrenuta ne samo ni prekrajna prijava. To je, naravno, davalo povoda za
sumnju u potpunu legalnost izbora (posebno kod stranaka koje su izgubile na izborima),
bez obzira to te nepravilnosti nisu mogle uticati na ishod izbora.
I zbog toga, iako naravno ne samo zbog toga, mislimo da je i pored protoka relativno
dugog perioda od odravanja izbora u BiH 1990. osnovano postaviti pitanje da li su ovi
izbori, mada i slobodni, bili istovremeno i demokratski. Ako je evidentno da
programi i kandidati stranaka nisu bili bitni za opredjeljivanje i ako su
drutvene okolnosti toliko limitirale slobodu opredjeljivanja ljudi, ovo pitanje nam se
Mada smo programe u cjelini ocijenili kao siromane, uvelike
neprofilirane i jedni drugima, ipak se moe da su izborni programi lijevih
i reformskih stranaka bili neto cjelovitiji i konzistentniji (posebno u ekonomskom dijelu), a
pogotovo da su njihovi kandidati bili poznatiji od kandidata nacionalnih stranaka. O tome
i neki, skoro groteskni podaci o nekim kandidatskim listama nacionalnih stranaka,
12 Informacija o nekim zapaanjima u vezi sa sprovedenim izborima u SRBiH, Izborna komisija Skuptine
SRBiH. Sarajevo, decembra, 1990.
13 Vidjeti za javnost odbora za nadzor izbora od 19.11.1990. god.
14 O tome ire u poglavlju o neregularnostima.
126'

0323-0266
S. IZBORI U B'IH 1990.
posebno na nivou Nije rijedak da su na jednoj listi bile porodice, da su
u vrhu ovih lista, pa i njihovi nosioci bili ljudi sa vie od 70 godina starosti, da je njima
bio ne mali broj bukvalno nepismenih, da su kandidati za poslanike u
Skuptine SRBiH u u kojima ne ive i nikada nisu ivjeli, itd.
Sve to, a posebno glorifikacija nacionalnog, spada u arsenal "izborne iracionalnosti".
LITERATURA:
1. Mirjana, Izborni i sustav Republike Hrvatske, Alineja, Zagreb,
1993.
2. Bene, Milan, Izborno ponaanje ''August Cesarec" i Institut za drutvena
istraivanja Zagreb, Zagreb, 1974.
3. Goati, Vladimir, Jugoslavija na prekretnici od monizma do rata,
Jugoslavenski institut za novinarstvo, Beograd, 1991.
4. Hi/mo, Prvi izbori u SR Bosni i Hercegovini, Pravna misao, broj
10-11-12, 1990.
5. /van, Izbori u Hrvatskoj: vrednovanja, preferencije, u knjizi Hrvatska u
izborima '90, Naprijed, Zagreb, 1991.
6. zavod za statistiku BiH, Rezultati izbora u SR BiH 1990, bilten
223, Sarajevo, 1991.
7. Izvjetaj o rezultatima izbora odbornika za Skuptinu grada Sarajeva, "Slubene
novine grada Sarajeva", br. 24190 od 25.12.1990. godine.
8. Zavod za statistiku SR BiH. godinjak SR BiH za 1981. godinu, Sarajevo.
1982.
9. izborna komisija, Izvjetaj o rezultatima izbora u SR BiH, "Slubeni list
SR BiH", br.42190 i 3191.
1 O. Dravni zavod za statistiku R BiH, Popis stanovnitva, stanova i
poljoprivrednih gazdinstava 1991., Nacionalni sastav stanovnitva, Rezultati za
Republiku po optinama i naseljenim mjestima, 1991 bilten br.234
Sarajevo, decembar/prosinac 1993. godine.
127

0323-026{
IZBORI U BiH 1990.
S.
128
0323-0268
IZBORI U BIH 1990.
9. IZBORNA GEOGRAFIJA
U svakom bilo da su u pitanju postoci u
pravom smislu ili indeksi, neophodno je
potreban prikaz. Njegov a
i najizraajniji oblik predstavljaju karte."
(F.Goguel)
9.1. Prikaz raspodjele mandata i distribucije glasova
najuspjenijih stranaka i kandidata na izborima u Bosni i
Hercegovini 1990. godine
Vrlo uvjerljiv prikaz rezultata izbora to ih je stranka ili kandidat postigao u
izborima postie se izradom karata. Na taj je slikovito izborne rezultate
u svakom pojedinom teritorijalnom izbornom okrugu, odnosno uvid u glavna uporita
svake stranke i njenog kandidata. Tako dobijamo vjerni snimak na kojem su istaknute
utvrde" i slaba mjesta. Taj snimak nam da,
karata broja izbora, odredimo zone to ih ta stranka osvaja ili
postepeno gubi".
1
U prikazu rezultata izbora karata prisutna je i jedna manjkavost. Naime, na
kartama se daje prostor svakoj teritorijalnoj (izbornoj) jedinici koji odgovara njenoj povrini,
a ne broju stanovnitva. Tako se moe krivi dojam o neke stranke ili kandidata.
Tako se stranka koja je jaka na slabo naseljenom moe
od stranke koja dominira nekom, po broju ili gradom.
izborna geografija je i tu pronala izlaz. Tako je ili
povrina proporcionalno odgovara broju upisanih prostor svake izborne
jedinice iz se vidi i broj
Izborna geografija je utemeljena u Francuskoj gdje se primjenuje u nauci i
izbornim radnjama.
Goguel, Francois, Sociologija izbora Francuska, u knjizi Gurvitch, Georges, Sociologija li, Naprijed,
Zagreb, 1966., str.60.
129
0323-0269

U odnosu na priloene karte koje daju prikaz izbornih rezultata za nivo i za
Skuptinu grada Sarajeva na izborima u BiH '90., potrebno je dati nekoliko objanjenja.
Naime, izborne jedinice za izbor poslanika u i Skuptine
SR BiH nisu bile jednake po broju upisanih kao ni po povrini koje zauzimaju. Izborne
jedinice za su, kao to je ( 109) i
grada Sarajeva kao posebne 11 O. izborne jedinice. Kakva je razlika u
pogledu broja stanovnika, broja nacionalne zastupljenosti ne treba posebno
objanjavati, a svaka i Grad su birali jednak broj poslanika - jednog. Ako uzmemo
kao relevantne faktore koji opredjeljuju jednakost izbornih jedinica, i to:
( 1) broj - da je uravnoteen; (2) nacionalnu strukturu stanovnitva - da je priblina,
te (3) broj predstavnika koji se bira - da odgovara broju onda je vie nego jasno da
tako struktuirane izborne jedinice odstupaju od kriterija za njihovo
utemeljenje. Neto bolja situacija je sa izbornim jedinicama za iako i tu ima
primjera gerimenderinga (gerrymandering)
2
tj. neprirodnog formiranja izbornih jedinica, a
situacija je bila u pogledu izborne jedinice za izbor
Predsjednitva SR BiH. Naime, tu je primijenjen tzv. at-large sistem, tj. teritorija cijele
Republike je kao jedna izborna jedinica (rezultati glasanja su se sabirali po
i regionalnim centrima, kao kod izbora poslanika za na
umu naprijed navedeno, prilikom karata neophodno je uzimati u obzir sve relevantne
podatke o daloj izbornoj jedinici, s obzirom da bi gomilanje podataka na jednoj karti moglo
dovesti do ozbiljnih u razumijevanju iste.
2 Ovaj izraz se koristi prema imenu guvernera drave Elbridu Geriju (Elbridge Gerry).
130
0323-0270
IZBORI U BiH 1990.
9.2. Pregled izbornih jedinica za skuptine SR BiH na
izborima '90.
001 Banja Luka 038 Gacke 075 Vare
002 Bosanska Dubica 039 Grude 076 Visoko
003 Bosanska Gradika 040 Jablanica 077 Vieg rad
004 Bosanski Novi 041 Konjic 078
005 042 Litica 079 Banovici
006 043 Livno 080 Bijeljina
007 Jajce 044 Ljubi nje 081 Bratunac
008 045 Ljubuki 082
009 Kotor Varo 046 Mostar 083
010 Laktai 047 Ne um 084
011 Grad 048 Nevesinje 085 Kalesija
012 Prijedor 049 Posuje 086 Kladanj
013 Prnjavor 050 Prozor 087 Lopare
014 Sanski Most 051 Stolac 088 Lukavac
015 Skender Vakuf 052 Trebinje 089 Oraje
016 Srbac 053 Breza 090 Srebrenica
017 ipovo 054 Centar Sarajevo 091 Srebrenik
018 055 092
019 Bosanska Krupa 056 093 Tuzla
020 Bosanski Petrovac 057 Fojnica 094 Ugljevik
021 Bosanske Grahovo 058 Gorade 095 Vlasenica
022 Cazin 059 Hadici 096 Zvornik
023 Drvar 060 Han Pijesak 097 ivnice
024 Velika Kladua 061 llida 098 Bugojno
025 Bosanski Brod 062 llija 099
026 Bosanski amac 063 Kalinovik 100 Donji Vakuf
027 Derventa 064 Kiseljak 101 Gornji Vakuf
028 Do boj 065 Kreeve 102 Kakanj
029 Maglaj 066 Novi grad Sarajevo 103 Kupres
030 067 Novo Sarajevo 104 Novi Travnik
031 Odak 068 Olovo 105 Travnik
032 089 Pale 106 Vitez
033 Teanj 070 Rogatica 107
034 071 Rudo 108 Zenica
035 072 Sokolac 109
036 073 Stari grad Sarajevo 110 Grad Sarajevo
037 T omislav grad 074 Trnovo
Izborne jedinice za izbor poslanika u Skuptine Republike Bosne i Hercegovine
U svakoj izbornoj jedinici - bira se po jedan poslanik.
Grad Sarajevo jednu izbornu jedinicu u kojoj se bira jedan poslanik.
131
0323-0271
IZBORI U BiH 1990.
9.3. Pregled izbornih jedinica za skuptine SR BiH na
izborima '90.
1. Izborna jedinica Banja Luka koja obuhvata Banja Luka, Bosanska
Dubica, Bosanska Gradika, Bosanski Novi, Jajce, Kolor Varo,
Laktai, Grad, Prijedor, Prnjavor, Sanski Most, Skender Vakuf, Srbac i ipovo -
bira 25 poslanika.
2. Izborna jedinica koja obuhvata Bosansko Grahovo,
Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac, Cazin, Titov Drvar i Velika Kladua -bira 9 poslanika.
3. Izborna jedinica Doboj koja obuhvata Bosanski Brod, Bosanski
amac, Derventa, Doboj, Maglaj, Odak, i Teanj - bira 14 poslanika.
4. Izborna jedinica Mostar koja obuhvata
Duvno, Gacko, Grude, Jablanica, Konjic, Litica, Livno, Ljubinje, Ljubuki, Mostar, Neum,
Nevesinje, Posuje, Prozor, Stolac i Trebinje - bira 15 poslanika.
5. Izborna jedinica Sarajevo koja obuhvata Breza, Centar Sarajevo,
Fojnica, Gorade, Han-Pijesak, llida, llija, Kalinovik, Kiseljak,
Kreevo, Novi grad Sarajevo, Novo Sarajevo, Olovo, Pale, Rogatica, Rudo, Sokolac, Stari
grad Sarajevo, Trnovo, Vare, Visoko, Viegrad i - bira 24 poslanika.
6. Izborna jedinica Tuzla koja obuhvata Bijeljina, Bratunac,
Kalesija, Kladanj, Lopare, Lukavac, Oraje, Srebrenica,
Srebrenik, Tuzla, Ugljevik, Vlasenica, Zvornik i ivinice - bira 28 poslanika.
7. Izborna jedinica Zenica koja obuhvata Bugojno, Donji
Vakuf, Gornji Vakuf, Kakanj, Kupres, Pucarevo, Travnik, Vitez, Zenica i
- bira 15 poslanika.
9.4. Pregled izbornih jedinica za Skuptinu grada Sarajeva na
izborima '90.
1. Izborna jedinica Centar - bira 19 odbornika
2. Izborna jedinica - bira 6 odbornika
3. Izborna jedinica llida - bira 15 odbornika
4. Izborna jedinica llija - bira 7 odbornika
5. Izborna jedinica Novi grad - bira 22 odbornika
6. Izborna jedinica Novo Sarajevo - bira 25 odbornika
7. Izborna jedinica Pale - bira 4 odbornika
8. Izborna jedinica Stari grad - bira 15 odbornika
9. Izborna jedinica Trnovo - bira 2 odbornika
1 O. Izborna jedinica - bira 5 odbornika
132
p
0323-0272

IZBORI U BtH 1990.
Karte
133

w
"
Napomena: Prijedor, koja je birala
jednog poslanika za je
jeoina u BiH, odlukom svoje skuptine
imala vie izbornih jediriica za izbor jednog
poslanika u Skuptine SRBiH -
ukupno pet izbornih jedinica. tsto tako. grad
Sara;evo. kao posebna drutveno
zajednica i kao posebna izborna jedinica za izbor
jednog poslanika u VO Skuptine SRBiH. je imao
vie izbornih jedinica ukupno 10, koliko 1e imao
i udruenih u grad Saraievo.
" "'
6}

N.
Q
"'
=r

"' !3
N
"'

2
o
"O
Qo
"
'" cn
,.,
c

"
CD
cn
:o
!P
:I:
"
"'
N.
C"
o
" 3
"'
1
[';;
Oj

c:
IP.
:i:
-

p
(/)
l.
3

O"

U.)
[-._:,
U.)
I
9
p
0323-0274
IZBORI U BiH 1990.
Karta 2
Raspodjela mandata u izbornim jedinicama za Skuptine SR BiH na izborima 1990.
0011101
135
0323-0275
IZBORI U BiH 1990.

Karta 3
Pregled izbornih jedinica za Skuptine SR BiH na izborima 1990.
136

c.>
.....
=
IZABRAN!;
HDZ 8 ili 53.3 %
SDA 3 ili 20%
SDS 2 ili 13.3 %
SIRA 25 POSLANIKA
IZABRANI BIRA POSLA.'\llKA
SDS 12 ili 48 % ::::::::::::::J IZABRANI;
SOA 5 ili 20 % SDS 4 ili 28,5 % c.J
9 HDZ3ili21.4% Ea
/

c_:i SDA3111214% c:::::J
lim.1 /sKB1HSDP21h143% H
=

IZABRANI
SDA 9 111 37.5 %
SDS6ih25%
BIRA 28 POSLANIKA
=
=
SK BiH SDP 4 1/i 14.3 % !lili
SRSJ ZA B1H 3 ili 10.7 % c:J
Hoz2:111.1% mm
=
=
=
=
SK BiH - SDP 3 i!i 12,5 % ilma
'"' '\
ZA BiH 3 ili 12.5 % c.J
-
HDZ 1 ili4.1 %
-
=
MB01ili4.1%
= C:J SSODSI
SKBiH SOP1ih6.7% -
EKO POKRET
=
SRSJ ZA 81H 1 ili 6.7% 0
'ZELENI" 1 ili <t. 1 %
:n"'
SI>
"'"' - :..
-o iii

3
"' "'
""
c:
3
o
"'

"
a.
"'
iii
c
;:r
[

3
"' N
"'
<

<O
gj,
"'
"
"' cn

c
-o
!a'.
3
"' cn
:n

"
"' ;;;

N
"'

<O
<D
p c:

- <o
<o
!':>
0323-0277
IZBORI U BiH 1990.

Karta 5
Pregled izbornih jedinica za izbor odbornika u Skuptinu grada Sarajeva na izborima 1990.
138
Izvor: Zakon o izbornim jedinicama za izbor poslanika u Skupstine
SRBiH ("Slubeni list SRBiH" broj:21/90)

p
0323-0278

IZBORI U BIH 1990.
Karta 6
Raspodjela mandata za Skuptinu grada Sarajeva po izbornim jedinicama na izborima 1990.
6_ Izborna jedinica Novo Sarajevo
(bira 25 odbornika) \
SDA
SDS 6ili24%\
10. Izborna jedinica
\
(b'ra 5 odbom,ka)
SDA 2ili40%
SDS 1ili20%
SKSDP 1 ili20%
SASJ BiH 1 ili 20 %
SKSDP_ 5 ili 20 % \
SRSJB1H sm 2o% \
HDZ 1ili4%
MBO 1"1"4"'
SSQ-DS I EKO
10
\
POKRET zELEtJ1J
1 4
%
5_ Izborna jedinica No\11 Grad
(bira 22 odbornika)
SDA 7 ili 31.8 %
SDS 5 ili 22,7%
SKSOP 4 ili 18,2 %
SRSJ B!H 4 ili 18.2 %
HDZ 1 ili 4,5 %
MBO 1 ili 4,5 %
B. Izbama jedinica Slan Grad
(bira 15 odbornika)
SDA 9 ili 60 %
SKSOP 2 ili 13,3 %
SASJ BiH 2 ili 13,3 %
MBO 1ili6,7%
SDS 1ili6,7%
4. Izborna jedinica llija
(bira 7 odbornika)
SDS 3 ili 42.8 %
SDA 2ili28,5%
SKSDP 1 ili 14,3 %
SASJ BiH 1 ili 14,3 %
i DSS
1. Izborna jedinica Centar
(bira 19 odbornika)
SDA 6 ili 31,5 %
SKSDP 4 ili 21 %
SRSJ BiH 4 i!i 21 %
SDS 3 ili 15.8 %
HDZ 1 i115,3%
MBO 1 ili 5,3 %
Izvor: Izvjetaj o rezultatima izbora odbornika za Skuptinu grada Sarajeva, "Slubene novine
grada Sarajeva", br. 24190.
139
0323-0279
IZBORI U BiH 1990.

LITERATURA:
1. Leleu, C/aude, Geographie des electioins francaises depuis 1936, PUF, Paris, 1971.
2. Cotteret, Jean-Marie, Emeri, C/aude, Les systemes electoraux, PUF, Paris, 1994.
3. Gogue/, Francois, Sociologija izbora, Francuska, u knjizi Gurvitch, Georges,
Sociologija li, Naprijed, Zagreb, 1966.
4. Izborna geografija hrvatskih izbora 1990., u knjizi Hrvatska u izborima 1990.,
Naprijed, Zagreb, 1991.
5. Mirjana, Izborni i sustav Republike Hrvatske, Alinea, Zagreb,
1993.
140

pa
0323-0280
10. NEKE POJAVE NEREGULARNOSTI U IZBORIMA '90
"Zbog objektivno nepravilnosti u
nekim izbornim jedinicama u prvom krugu
glasanja ponitena su i ponovljena
glasanja na 114 mjesta ili 1,95 %
od ukupnog broja mjesta (5.821)
i u drugom krugu glasanja na sedam
mjesta.
(H.
Temeljna ocjena pojava neregularnosti izbora u BiH '90. mogla bi se pregnantna
karakteristikom: na pojave "neregularnosti" prije glasanja najvie su
ukazivale tri nacionalne stranke, a nakon rezultata glasanja novouspostavljene
opozicione stranke.
10.1. Primjedbe nacionalnih stranaka u toku izborne kampanje
Prije dana glasanja u prvom krugu {18. novembra 1990. godine) ozbiljne primjedbe na
regularnost spiskova davale su SDS i SDA. U jednom trenutku ove stranke, zajedno
sa HDZ, su bile najavile i bojkot izbora, ali se to pokazalo samo kao dobar propagandni
potez, a nikako doneena odluka.
1
.
Naime, uznemirenost nacionalne stranke unijelo je saznanje da je
izborna komisija 30.oktobra 1990. izbornim komisijama uputila Podsjetnik za rad
odbora, u kome se uz ostala pravila ponaanja ovih odbora navodi da
ovlateni predstavnici stranaka, koji prate tok izbora, "nemaju pravo uvida u
niti u rezultate glasanja na izbornom mjestu".
13.11.1990 Polttika, 13.11.1990.
141
0323-0281
Isto tako, uznemirenost i posebno je podstaknuta
saznanjem da broj u pojedinim i naseljenim mjestima nije
upisan u spiskove, to su oni ocijenili kao ujdurmu vlasti.
10.2. Primjedbe opozicionih stranaka u toku izborne kampanje i
nakon glasanja
Primjedbe novoformirane opozicije nakon provedenog glasanja su se pokazale kao
zakanjele i nedjelotvorne. Ako izuzmemo nekoliko uistinu opravdanih primjedbi, koje su
trebale biti uvaene, sve drugo spada u sferu ispoljavanja jake emocionalne isfrustriranosti
onih koji su izbore izgubili.
Temeljna primjedba ovih stranaka ogleda se u zloupotrebi vjerskih skupova i
institucija u svrhe. U tom smislu u predizbornom periodu neki lideri opozicionih
stranaka su ukazivali na otvorenu podrku (u insfrastrukturi, agitaciji, objektima, kadrovima,
itd.) koje su sve tri konfesionalne zajednice ili pojedini vjerski slubenici pruali "svojim"
strankama. "Protivno izbornom zakonu, u izbore se aktivno crkva i njene institucije,
a veliki broj svetenika sve tri konfesije se aktivno u izbore i postaju neposredni
partijski agitatori. Mnoge mise i dume (molitve petkom) postaju prave tribine,
izborne liste sa unaprijed zaokruenim imenima za koje treba glasati, dijele se mnogo -prije
izbora po tako da je mnogo tota sve unaprijed bilo izreirano.''
2
Kao ilustraciju zasnovanosti ove teze dajemo biskupske konferencije BiH od
17.07.1990. godine
Slobodno i odgovorno na izbore
- Prvi slobodni i izbori u naoj republici Bosni i Hercegovini poslije drugog
svjetskog rata najavljeni su za mjesec studeni (novembar) ove godine. To nas da se
kao biskupi obratimo vama, svojim vjernicima ovom pastirskom porukom
Crkva, vjesnica ljudske osobe, pozdravlja demokratske promjene. U svojoj
nauci, izraenoj na drugom vatikanskom saboru, Crkva ovako: "U raznim dijelovima
svijeta sve se vie javlja nastojanje da se uspostavi takav poredak u kojem
biti bolje prava ljudske osobe u javnom ivotu. Ta prava su, ostalog:
pravo slobodnog sastajanja i udruivanja, pravo izraavanja vlastitog miljenja, i pravo na
privatno i javno ispovijedanje vjere. Zatita prava osobe jest nuan uvjet da bilo
ili udrueni, mogu aktivno sudjelovati u ivotu i upravi javnih poslova" (usp.' GS
73).
2 Nijaz, Prokletstvo Muslimana, Ljubljana, 1994., str. 202.
142

0323-0282
Isti saborski dokument kako zajednica postoji radi dobra". A
dobro sve one uvjete drutvenog ivota u kojima se ljudi, obitelji i udruenja mogu
potpunije i lake usavravati".
Potrebno je, naglaava Sabor, "da se takve strukture koje svim
sve bolje i bez ikakve diskriminacije pruaju styarnu da slobodno i
aktivno sudjeluju kako pri izradi pravnih temelja zajednica, tako i pri upravljanju
dravom' (GS 73, 74, 75).
U duhu te nauke nae crkve, kao njezini s pravom da se i kod
nas u Bosni i Hercegovini najavljeni jesenski izbori pripremiti i odrati u
istinskoj slobodi i demokratskom duhu, bez zastraivanja i manipuliranja, a na porast i
ugleda nae republike.
A demokracija, u punom smislu, i organiziranja i
na temelju njihove vjerske i nacionalne pripadnosti.
Svi mi koji dio svoga naroda, hrvatskog ili kojeg drugog, i ujedno smo sinovi
i crkve na grudi, ne moemo, a i ne smijemo,
zanijekati tu svoju pripadnost svome narodu i zajednici vjernika. Smatramo svojim zakonitim
pravom da svoju vjersku i nacionalnu pripadnost ne ivimo i ne ostvarujemo samo privatno
nego i javno. To onda da svi mi imamo pravo i dunost i javno i konstruktivno se
angairati da uz suradnju s drugima s kojima u istoj domovini ivimo, bolju
za sve nas.
Crkva nijednom vjerniku ne konkretno: mora glasati za ovu ili onu stranku,
ali iznosi koja svakog vjernika obavezuju u savjesti da dadne glas za onu stranku za
koju po savjesti moe da najbolje garantira individualna (osobna), vjerska
i nacionalna prava
Stoga vas, svoje vjernike, da se pripravite na izbore, i da na
njima glasate poslije zrela razmiljanja po svojoj savjesti i svome osobnom
uvjerenju za onu stranku koja ima i garantira najbolji drutveni i ekonomski program
u duhu gore iznesenih
Niko se ne treba bojati da izgubiti zaposlenje, slubu ili mirovinu ako glasa za stranku
u koju ga savjest i uvjerenje kao katolika i Hrvala vodi. Samo tako, slobodni i samosvjesni,
u demokratskom sustavu u naoj Republici, otvoreno i
konstruktivno s drugim uspjeno promicati uvjete kako za dostojanstven ivot
naeg hrvatskog naroda tako i djelovanje crkve u naoj
republici odnosi vrhbosanskoj metropoliji.
Pozivamo vas, i sestre, na molitvu za mirne i uspjene
izbore u BiH, vas apostolovim dobro svima, ponajprije
u vjeri" (Ga/ 6, 10).
Msgr. Kos, biskup i srijemski apost. administrator vrhbosanski
Msgr. Pavao biskup mostarsko-duvanjski apost. administrator
trebinjsko-mrkanjski
143
i
0323-0283
Msgr. Franjo Komarica, biskup
Msgr. Marko umirovljeni nadbiskup i metropolita vrhbosanski
Msgr. Alfred Pichler, umirovljeni biskup
Druga signifikantna primjedba opozicije ogleda se u tome to su nacionalne
stranke svoje nacionalnosti jasne instrukcije da se glasa samo za
kandidate svoje nacionalne stranke i svoje nacionalnosti tako da znatan broj nije
iskoristio svoje pravo da glasa i za kandidate drugih stranaka koji ne pripadaju nacionalnom
korpusu kojem pripada i Stvorena je psihoza da Srbi trebaju glasati samo za Srbe
(kandidate SDS) a nikako za kandidate drugih stranaka, Hrvati samo za Hrvate (kandidate
HDZ), a Muslimani samo za Muslimane (kandidate SDA).
ovakva situacija nije bila posebno i prilikom glasanja za
Predsjednitva BiH, nego je bila prisutna praksa dogovaranja da se glasa za
kandidate koalicionih partnera (npr. Bosanski amac, Derventa, gdje su u
Hrvati, broj glasova su dobili i kandidati SDA). Kao to je kasnije i ovakva
uputstva je uistinu sprovelo hrvatsko i srpsko tijelo, dok su se muslimanski glasovi
podijelili na vie stranaka, a prije svih (pored SDA, kao dominantne muslimanske stranke)
na SK BiH - SDP, SRSJ za BiH, MBO i druge.
No, bilo je i vrlo egzaktnih pokazatelja da su se tri nacionalne stranke u pojedinim
izbornim jedinicama veoma precizno dogovorile, kako da akcijom djeluju protiv
kandidata SK BiH - SDP i SRSJ za BiH.
Glflvne primjedbe na pojave neregularnosti pravnog karaktera u izborima odnosile su
se na povredu izbornih zakona, a posebno:
- povreda tajnosti glasanja (nisu posebne prostorije, niti posebne kabine
i boksovi, prisustvo aktivista na mjestima, agitiranje na
mjestima itd.);
- nepotpunost spiskova;
- popunjavanje izbornih od strane jednog lica (aktivist jedne stranke) za vie
osobe, iznoenje van prostorije za glasanje itd.;
- povreda izborne utnje;
- pa i jednonacionalni sastav odbora;
- "rat plakatima";
- prijem izbornih materijala sa mjesta;
- tampanje istovjetnog sadraja sa izbornim sa zaokruteni
kandidatima samo jedne stranke (veliki broj se izjanjavao na osnovu prethodno
tampanih SDA sa zaokruenim kandidatima za koje treba glasati);
3
3 Ovu primjedbu bismo prije mogli okarakteirizirati kao jedan od propagandnih trikova koji je
144
pa
0323-0284
-otvoreno koritenje propagandnih i slubenog izbornog materijala (od
strane aktivista) prije izbornih komisija;
- neadekvatna propusnost na mjestima to je dovelo do odustajanja od
glasanja broja na pojedinim mjestima;
- stavljanje suhog iga na bez prisustva i kontrole organa zaduenih za
izbora;
- dostavljanje odborima broj (kao rezerve) a broj nije
evidentiran;
- pojave sukoba na biralitima, pa i njihovog potpunog demoliranja (selo
kod Novog Travnika);
-koritenje poslovnih prostorija i materijalnih sredstava za agitaciju.
Kao ilustraciju za ovu tvrdnju navodimo dva pismena protesta Optinskog komiteta
SK-SDP Velika Kladua i Optinske izborne komisije SRSJ za BiH Velika Kladua
izbornoj komisiji i odboru za nadzor izbora. Ova pisma, kao vrlo
reprezentativni uzorci, sadre sve one krucijalne primjedbe opozicije na regularnost izbora
u BiH '90, koje su se izricale ili formalno ili neformalno, pismeno ili
usmeno, u skladu sa propisanom pravnom procedurom ili bez nje.
SKBiH-SDP
OPTINSKI KOMITET
VELIKA KLADUA
- Predsjednitvo i Izborni tab -
Broj: 01-271190
Dana, 16.11.1990.
- IZBORNA KOMISIJA
- ODBOR ZA NADZOR IZBORA
Na osnovu izborne aktivnosti na Optine Velika Kladua
Predsjednitvo i Izborni tab su doli do saznanja o nizu aktivnosti aktivista i organa SDA i
MBO u Velikoj Kladui koje su u suprotnosti sa Izbornim zakonom i
konvencijom o pravilima ponaanja u izbornom postupku.
u izborima, a koji je pripremila SDA. Dakle, tampanje koji su
tampani od strane drave. Ti su u krugovima zaokruivani, a potom podijeljeni svojim
aktivistima i ovom triku tadanji sekretar izborne komisije Hilmo
pie: "Zabunu i reakciju izazvali su i propagandni koji su na a koje su
rasturale neke organizacije u postupku nadmetanja, su se podgrijavale sumnje
u postojanje lalsifikovanih a time i u regularnost izbora i postojanje unaprijed
smiljenog scenarija izbora.", Pravna misao,br.10-11 12. str.34, Srajevo, 1990.
145
0323-0285
Izborni zakon je naruen postupcima:
1. SDA je tampala (sve gotovo boje i rasporeda
kandidata ili stranaka, kao to su koje je tampala Izborna komisija.
Na su okrueni kandidati stranaka - naravno SDA;
Takvi se dijele bez obzira na pripadnost na javnim mjestima
pa i ispred vjerskih objekata.
Smatramo da se ovim postupkom vri uticaj na opredjeljenje i sugestivno djeluje
na tajno izjanjavanje
Pitamo se kako bi se - snali kada bi svih est stranaka u Velikoj Kladui
ovako "objanjavali" tehniku glasanja?
2. Krajnje nekorektno ometanje izborne komisije, posebno SKBiH- SDP i SRSJ za Biti,
koje se ogleda u skupova sa cijepanje plakata,
transparenata pa i obavjetenja Izbornih komisija, unitavanje simbola stranke
(zastava), provociranje kandidata stranke za odbornike i poslanike i radnika slube
stranke, i s/.
3. Zloupotrebe poslovodstva "Agrokomerca" oko sazivanja zbora radnika, kao jednog
od oblika radnika, u svrhu izborne kamapanje SDA.
Zbor svih radnika NC odran je radnim danom (ponedjeljak, 12. novembar) u krugu
"Prehrambene industrije''.
Na tzv. "generalnom zboru" svih radnika NC su estradni umjetnici (Safet
Hanka Paldum i Zekerijah i brojni
I od 15. septembra o.g. pos/ovodstva su stavila sredstva "Agrokomerca "u funkciju
SDA (vozila i proizvodi i proizvodne hale, poslovni prostori, trgovine pretvoreni su u
SDApanoe).
Koliko ovakvi odnosi i ponaanja doprinose potivanju prava (u ovom
radnika) da misli i se organizuju?
Uzgred napominjemo da je statutima u SP "Agrokomerc" zabranjena
djelovanje stranaka unutar je da se ova odredba ne odnosi na
SDA, a vjerovatno i na MBO.
4. djelovanje SDA u vjerskim objektima (isticanje zastava stranke, plakata i sl.)
i u vrijeme vjerskih obreda je stalna praksa i namjera da se iskoriste vjerska
u svrhe vjersku pripadnost sa "obaveznim" u
SDA.
Na vjerskim skupovima aktivisti SDA zastupaju tezu da nije Musliman ko nije SDA,
da je Musliman druge stranke "izrod i izdajnik svoga naroda" i sl.
5. Manipulisanje sa podacima o broju koje se sa tijelom.
a zatim se vri popis radi navodne kontrole spiskova, a cilj je pritisak na
146

F
0323-0286
Komisiju za spiskove da se u spisak unesu i ona lica koja nemaju opte
pravo.
Smatramo opravdanim ovo nae upozorenje prije svega to su SKBiH- SDP i SRSJ za
BiH bili korektni u predizbornim i izbornim aktivnostima pa i onda kada nam je
da odrimo izborne skupove sa brojem na selu.
Zbog navedenih postupaka i zloupotreba organa i aktivista SDA ove dvije stranke su
bile u poloaju u predstavljanju svojih programa i kandidata kako je to
izbornim pravilima.
da u okviru svoje nadlenosti preduzeti propisane mjere
kako bi se daljnje zloupotrebe i nezakonitosti.
Prilog: SDA
SKBiH-SDP i SRSJ za BiH
VELIKA KLADUA
- Predsjednitvo OK SKBiH-SDP
- Predsjednitvo 00 SRSJ za BiH
- Izborni tab
Broj: 01-274190.
Dana, 19.11.1990.
- IZBORNA KOMISIJA
- ODBOR ZA NADZOR IZBORA
- OPTINSKA IZBORNA KOMISIJA
- IZBORNI TAB CK SKBiH - SDP
- IZBORNI TAB SRSJ ZA BiH
Predsjednik
Predsjednitva OK SK-SDP
Hasib
Predsjednitvo i Izborni tab SKBiH-SDP i SRSJ za BiH Velika Kladua, a na osnovu
izvjetaja predstavnika liste, razmotrili su zakonitost, i tajnost
izbora provedenih 18.11.1990. godine u Izbornoj jedinici Velika Kladua na
56 mjesta na kojima je glasalo oko 22.500 od upisanih 31.180
Bez obzira na to to nemamo rezultate glasanja po mjestima za
Predsjednitva SRBiH, za poslanike za i optina u Skuptinu
SRBiH, kao i za odbornike u SO-e Vel. Kladua, ukazujemo na
1. Nepravilnosti u lzbornog zakona:
a) Nedovoljna i opremljenost mjesta na kojem moe
neposredno i tajno obaviti glasanje mjesto br. 5. //", mjesto br.
147
I
0323-0287
S.
6. "Zagrad", mjesto b. 11. "iroki Potok", mjesto br. 18. "Klupe",
mjesto br. 25. "Gornja Slapnica", mjesto br. 30. i dr. mjesta koja
prostorom nisu odgovarala broju
b) Nedovoljna pripremljenost i odbora za organizaciju i
glasanja i uspostavljanja reda na mjestu kao npr.: mjesto br.
2. "Velika Kladua", li" i dr.;
c) i neaurnost spiskova, odnosno izvoda spiskova zbog
velik broj nije glasao, a na mjestima udaljenim od mjesnih
ureda (npr. mjesto br. 33. - B. Bojna' i sl.). Veliki broj -
je glasao na osnovu potvrde izdane na dan glasanja.
Ovakvo stanje pripisuje se Savezu komunista, a ne nadlenom dravnom organu;
d) Produavanje vremena za glasanje zbog loe procjene odnosa potrebnog vremena
za glasanje i broja uvedenih u izvod spiska, kao npr. na svim
mjestima gdje je upisana hiljadu i vie (V. Kladua I, li, Ili, li, Trnovi, Polje,
i dr.);
e) Promjene u sastavu odbora na dan glasanja a pod pritiskom jedne stranke
(npr. Marjanovac);
f) odbori nisu predstavnike liste kandidata pa ni kandidate u
neposrednom mijeanju u rad odbora i kontaktiranju sa tako da se tajno
glasanje pretvaralo u grupno objanjavanje glasanja i izvrenja glasanja (na svim
mjestima neuslovnim i brojem ...
g) Naruen je propisani termin "izborne utnje" (kandidat za Predsjednitva SRBiH
F. 17. 11. najavljuje i odrava promociju svoje knjige "Moj odgovor" uz koju pred
brojem agituje za SDA);
h) Zloupotreba vjerskih objekata, obreda i vjernika isticanjem simbola (SDA
-zastave na damijama, posteri kandidata SDA, podjela - letaka u vrijeme
vjerskog obreda);
i) Isticanje portreta kandidata SDA i MBO i simbola stranaka na mjestima
(Johovica i dr.), a istovremeno nepropisano ili nikako isticanje i dravne zastave
mjesto Vel. Kladua li, li i dr.).
2. Nepotivanje konvencije i
a) na mjestima predstavnici liste kandidata SKBiH-SDP i SRSJ za BiH Vel.
Kladua su bili provocirani od strane aktivista i SDA, a na
mjestima nisu mogli ostvariti svoja zakonom prava (npr. mjesto br . 34.
li, br. 5);
b) - su bili na broju mjesta pod neposrednim uticajem
aktivista nacionalnih stranaka, a posebno SDA, kao npr. mjesto br. 2. Vel. Kladua
li, mjesto br. 5. li i dr., na kojima se grupno i javno davalo uputstvo "kako
treba glasati za SDA .
148
.,.
p
0323-0288
je da broj sa sobom donosi letak i
koristi ga do izvrenja glasanja;
c) Na jednom broju mjesta dolo je do prekida glasanja (Velika Kladua li,
li) zbog smiljena izazvane guve navodno zbog propusta u radu odbora
a zatim su preuzimali ulogu odbora;
3. Povreda tajnosti glasanja je u
a) Pored odbora su na mjestima davali upute
aktivisti i kandidati sa lista, a u i neposredno glasali u ime
kod dijela nepismenih
b) Isti su se nadvirivali nad a na nekim mjestima zahtijevali da se
izjasni za koga je glasao, kod enskih npr.: na mjestu br. 1 O.
Trnovi i br. 13. Trn Begluk.
Predsjednitvo i Izborni tab SKBiH-SDP i SRSJ za BiH, pored upozorenja koja je uputio
na adresu i Optinske izborne komisije i odbora za naqzor izbora
(broj akta: 01-271190, od 16.11.1990.) konstatuje da su se nezakonite aktivnosti iz
predizbornih i izbornih skupova nacionalnih stranaka, a posebno SDA, prenijele i na sam
tok izbora 18. 11. 1990. godine. za nacionalne stranke, a posebno za SDA, ne vrijede
propisana pravila lzbornog zakona, konvencije kao ni drugi propisi koji
reguliu javni red i mir i pravo vjernika, na demokratsko
opredjeljivanje, tajno i izjanjavanje u vrijeme glasanja za odbornike i poslanike.
se za potpunu primjenu Ustava, Ustavnog zakona, lzbornog zakona,
konvencije i za demokratski, neposredni i tajni izjanjavanja
kao i toleranciju, traimo da se nepravilnosti temeljito
sagledaju i izvrioci u skladu sa navedenim pravilima kazne, a izborne radnje ponove tamo
gdje su bitno naruena izborna pravila i prava na slobodno, bezbjedno i tajno
obavljanje glasanja.
Protest ne ulaemo s ciljem da popravimo izborni rezultat, da ukaemo na propuste
organa za izbora, kao i na nekorektnosti koje su primjenjivale i primjenjuju
nacionalne stranke, a posebno SDA, u osvajanju vlasti, te da se preduzmu
mjere radi zatite i simpatizera drugih stranaka i
Predsjednik
Predsjednitva SRSJ za BiH
Velika Kladua
Fikret
Predsjednik
Predsjednitva OK SK-SDP
Hasib
Poseban ugao posmatranja pojava neregularnosti samo za
izbore u BiH '90) je i u pogledu "utimavanja" nacionalne strukture sastava
tijela {prije svih skuptina). Pa se i ova moe ubrajati
u neregularnosti, iako to po svojoj namjeri nije. Naime, u elji da se ispuni zakonska obaveza
osiguranja ravnomjerne nacionalne zastupljenosti skuptina zajednica,
149
--
0323-0289
izborne komisije su "utimavale" rezultate, odnosno sugerirale strankama (prve dvije ili tri)
da se "zamijene" izabrani predstavnici. Tako je, i pored proirenog odstupanja od
propisane nacionalne strukture (prvo +-15%, a potom +-30% plus 1, pa i vie), dolazilo u
velikom broju do toga da su izabrani odbornici iz jedne stranke zaienjivani na
izborima neizabranim predstavnicima druge stranke (i druge nacionalnosti). O ovakvoj
praksi je i predsjednik izborne komisije, koji je potvrdio da je u oko 15
do 20 izabrani kandidat jedne nacionalnosti i jedne stranke svoj mandat (na
nagovor stranaka) ustupao u korist kandidata druge nacionalnosti i pripadnosti.
5
U vezi s ovim sasvim je cjelishodno postaviti pitanje zbog su se onda kandidati
natjecali za glasove Zbog su izbori trebali? Ovakva praksa je uvedena
mimo zakona, a s ciljem da se izbjegnu ponitavanje izbora i njihovo ponavljanje, to se je,
slovo zakona, moralo
i pored nekih od pobrojanih nepravilnosti, koje su evidentne, treba da one
nisu uticale, a niti su mogle bitno uticati na rezultat izbora i na njihovu krajnju -ipak
pozitivnu ocjenu. U cjelini gledano, izbori su proli zakonito, u mirnoj i fer atmosferi, to je i
ocjena ne samo tadanjih dravnih organa,
stranaka, nego i posebno delegacije Nacionalnog
Instituta za odnose pri Republikanskoj stranci iz Vaingtona.
4 Kao ilustraciju ove prakse navodimo citat iz izvjetaja o sprovedenim izborima u Lukavac: "Nakon
provedenog drugog kruga izbora lista odbornika u Skuptinu optine nije odgovarala nacionalnoj
strukturi, tako da je trebalo izvriti zamjenu jednog odbornika drugom To su mogli
HDZ se jednog odbornika), SRSJ za BiH (zamijeniti jednog odbornika) i SKBiHSDP i DSS,
zamjenom jednog od odbornika. S obzirom da HDZ i SRSJ za BiH nisu prihvatili
liste kandidata za odbornike, to je u SK-SDP i DSS, jer bi se u protivnom, moran ponoviti izbori
u optini Lukavac".
5 Vidjeti stenogram izlaganja Mirka predsjednika izborne komisije u BiH u izborima
'90 na tribini kongresa intelektualaca odranoj 18.02.1995. godine u Sarajevu, kao i
izjavu za tampu 28.11 .. 90.g. Prema toj izjavi, koju objavljuje 29.11. :90
se kae: "Istina, u jednom broju optina izbore je trebalo ponititi i to su optinske komisije zatraile, ali u
su postignuti dogovori predstavnika lista i dolo je do ustupanja jednih
u korist drugih. Tako je, naime, rjeena naruenost nacionalnog cenzusa".
150
.,.
0323-0290
LITERATURA:
1. Hi/mo, Prvi izbori u SR Bosni i Hercegovini, Pravna misao,
br.10-11-12, Sarajevo, 1990.
2. Nijaz, Prokletstvo Muslimana, Ljubljana, 1994.
3. Izvjetaj o rezultatima izbora u SR BiH, izborna komisija, "Slubeni list
SR BiH", 42190 i 3191.
4. Izvjetaj o sprovedenim izborima za odbornike i poslanike u skuptine
zajednica, zavod za javnu upravu, Sarajevo, februar
1991.
5. Izvjetaj o rezultatima izbora poslanika u Skuptine SR BiH, Izborna
komisija Skuptine SR BiH, Sarajevo, decembar 1990.
6. Izvjetaj o rezultatima izbora za Predsjednitva SR BiH, Izborna komisija
Skuptine SR BiH, Sarajevo, decembar 1990.
7. Informacija o nekim zapaanjima u vezi sa izborima '90. u BiH. Izborna komisija
Skuptine SR BiH, Sarajevo. decembar 1990.
151
0323-0291
IZBORI U BiH 1990.
S.
152
pz
0323-0292
11. ANALIZA IZBORNOG PROCESA I REZULTATA IZBORA
U BiH 1990.
/.,U svakoj zemlji u kojoj postoji vie od jedne'
religije ili gdje postoji jasna razlika
pripadnika neke religije i onih bez
religije, ove razlike doprinose opredjeljivanju za
jednu ili drugu partiju".
(Sejmor Martln Llpset)

u vidu da su izbori u BIH '90. bili prvi izbori u BiH nakon li svjetskog
rata, da su organizirani u izrazito kriznom drutvenom trenutku, te da su bili limitirani brojnim
ekonomskim, socijalnim, kulturnim, i drugim nuno se potreba
za njihovom opreznom kvalifikacijom. Bez obzira to se ova analiza vri retrospektivno,
odnosno nakon pet godina po odranim izborima, jo uvijek je
ocjene o njima i to ocjene koje bi bile trajnije (dakle znanstvene) vanosti. Ovo iz razloga
to je netom poslije odranih izbora 1992. godine) na BiH izvrena agresija, a
jo 1991.g. njen sustav je destruiran protuustavnim aktivnostima jedne od
stranaka - SDS, koja je krenula u formiranje tzv. SAO - Srpskih autonomnih
oblasti i formiranje tzv. Skuptine Srpske Republike Bosne i Hercegovine, odnosno Srpskog
nacionalnog te srpskih formacija, a nakon toga i u
oruanoj pobuni i otvorenoj agresiji na BiH.
zasigurno je ovih izbora ogroman, posebno u pogledu
institucionalizacije parlamentarne demokratije u BiH. Ovi izbori
definitivan raskid sa jednopartijskim, totalitarnim sistemom i ujedno predstavljaju
demokratske pluralizacije bh. drutva.
Izbori u BiH 1990. su bili jednaki (ne u cijelosti), neposredni i tajni (ne u cijelosti),
pa prema tome i prvi slobodni i demokratski (ne u cijelosti) izbori u BiH. Moe
se da su protekli u relativnom miru, odnosno u granicama i za zemlje sa
duom izbornom tradicijom.
u vidu okolnosti u kojima su izbori odrani, kao i neka njihova manifestna
obiljeja, dijelom pomenuta i u ovom radu, je pokuati dati objanjenje i samih
rezultata izbora. Od brojnih faktora, posebno bi trebalo izdvojiti i to:
1. prvenstvo po ima, po nama, lakat da je talas demokratizacije, ali
istovremeno i nacionalizma iz zemalja Evrope i bive Jugoslavije snano zapljusnuo
153
r--- ----- -- -- -----
0323-0293 -
I
I
I
I
I
;I
:1
:i
I
i
1,
I
i Basnu i Hercegovinu. Nacionalna prebrojavanja, podjele, svrstavanja i homogenizacije su
se u bh. izborima 1990. veoma snano manifestirale. Sve vrste kriza, strahovanja i
neizvjesnosti transponirane su u fetiizam nacionalnog fenomena, kao posljednjeg i jedinog
"sigurnog zatitnika" pred ponorom neizvjesnosti. Tada dosta neizvjesna BiH i
bive Jugoslavije u velikog broja je bila od primarnog To je
istovremeno predstavljalo povoljnu okolnost za uspjenu manipulaciju nacionalnim i
vjerskim za pothranjivanje novih iluzija. U izbornoj
kampanji dolazilo je do optuivanja naroda, irenja predrasuda, pa i mrnje prema
njima. "Stoga ne treba to se narod na izborima.nije pluralizirao i
opredjeljivao, nego se svrstavao."
1
Rezultat toga je irenje straha ljudima i
socijalne, egzistencijalne i nacionalne nesigurnosti. Nema
sumnje da je njihovo opredjeljivanje bilo pod tim pritiskom. Neke stranke su to
uspjeno instrumentalizirale.
2. Drugi faktor bismo mogli kao snanu negativnu motivaciju. Sva ta,
tako akumulirana energija kod bila je usmjerena vie na "glasanje protiv" (ponajvie,
naravno, protiv stare vlasti), nego "glasanje za". Produbljavanje krize je uglavnom vezivano
za staru vlast, za "boljevizam" i "staru ljevicu", tako da i reformirane stranke ljevice nisu
kod zadobile neophodno povjerenje da se ubrzo osloboditi nagomilanih
hipoteka i da uskoro preovladati ekonomske i ine probleme drutva.
3. faktor, koji je u mjeri uticao na ovakav ishod izbora, o
je neto jeste programska neprofiliranost stranaka i neprepoznatljivost
kandidata. Ponavljanje mjesta i napad, mimo svakog ukusa, na
konkurente bili su nerijetka glavni sadraj predizborne kampanje.
2
Ekonomski,
socijalni, kulturni i razvojni problemi su izostajali, kao i identifikacija socijalnih slojeva (ciljnih
grupa) se interesi primarno tititi i preferirati u institucijama drave (vlasti). Umjesto
toga, proteiran je tzv. nacionalni interes jedne od nacija ili tzv. interes,
u krajnje apstraktnom obliku.
4. Ovim faktorima bismo mogli pridodati i lou organizaciju izbora to je imalo
uticaja na tok, pa ponegdje i na rezultate izbora. U istom danu su organizirani izbori za tri
nivoa vlasti (u gradu Sarajevu za nivoa), izborni zakoni su bili veoma ekstenzivni,
nejasni i (pa su mijenjane i neke odredbe dan-dva prije odravanja
izbora), spiskovi su bili totalno neaurni, mjesta malobrojna (isti broj kao i za
nekadanje delegatske izbore), pravila o izbornoj utnji su krena, bilo je izrazitih
primjera neciviliziranog ponaanja pojedinaca i grupa na mjestima, i si.
Jovan, Iskuenja demokracije, Da li je Jugoslavija kao demokratska zajednica?
novine, Zagreb, 1990., str.197.
2 Bez obzira to su sve stranke (osim SDS) potpisale konvenciju o pravilima ponaanja
u izbornom postupku
154
F
0323-0294
5. faktor se odnosi na izbornu legislativu. Naime prema dosad iznesenim
primjedbama je da osnovni izborni zakon (Zakon o izborima odbornika i poslanika za
skuptine zajednica) prema kojem su provedeni izbori u BiH u
elementima ne ispunjava uvjete potrebne za savremeni demokratski izborni
zakon. O tome bi trebalo da se i pie i diskutira mnogo ozbiljnijenego do sada, jer su pred
brojni drugi izbori, kako oni u bliskoj, tako i oni u dalekoj

Pored drugih pitanja, osnovano je upitati se da li bi trebalo da biraju neposredno
svoje predstavnike putem otvorenih lista, a ne da te kandidate biraju samo vrhovi
( ili zatvorene liste).3 Neposredno izabrani poslanici povjerenje svojih
na terenu u neposrednom kontaktu sa narodom, dok oni izabrani sa
lista to povjerenje vie zasluuju volji vodstava, s jedne strane, te
simpatijama za njihove stranke neovisno o kandidatima, s druge strane. Mnogi
izabrani poslanici sa lista svojih stranaka na izborima u BiH 1990. nisu bili
predstavljeni iroj javnosti, a kamoli da je naa javnost imala priliku da ih
bira. tadanjih anonimusa je izabrana ne zbog svojih zasluga i kvaliteta, nego
zbog popularnosti svoje stranke ili, pak, lidera te stranke.
Slobodni, demokratski i fer izbori vrhunac su demokratije, pa je s toga potrebno da se
svaka, iole demokratska vlast redovno podvrgava kontroli tijela, jer to se
podvrgava toj kontroli to su manje da se vlast osili i postane svrha samoj sebi.
Zbog toga treba odbaciti rjeenja da se svi izbori - dravni gradski,
parlamentarni, itd. odvijaju u jednom danu, kao to je to bio
na izborima u BiH 1990. Osim te potrebe provjeravanje
povjerenja) nisu zanemarljivi i problemi provodjenja izbora u jednom danu za sve
nivoe vlasti. dakle treba pruiti ansu da u raznim vremenskim periodima imaju
to vie prilika za prema onima koje biraju.
6. Izbori u Bosni i Hercegovini 1990. godine bili su izraz "prethodnih i lomova
na polju Jugoslavije.A i Bosne i Hercegovine. U osnovi ovi izbori su i pored
evidentnih nedostataka bili prvi kompetetivni izbori u BiH nakon drugog svjetskog rata
je i u BiH preobraaj totalitarnog u demokratski poredak.
kompetetivnost ovih izbora dijelom je naruena s obzirom na
naruavanje demokratskih izbora, posebice izbornog prava.
Naime, kako je poznato, ostvarivanje jednakosti u primjeni izbornog prava,
odnosno u procesu izbornog spada temeljna demokratskih izbora.
3 Za Bundestag 50% poslanika bira se direktno u izbornim jedinicama, a 50% preko
zemaljske-dravne liste.
4 Strukturna i obiljeja prostora i izbori, u knjizi Hrvatska u
izborima '90, Naprijed, Zagreb.
155
0323-0295
Ako prihvatimo znanstveno relevantnu da se demokratsko izborno pravo temelji
na jednakosti, izravnosti i tajnosti
5
onda treba da je u izborima
'90. u BiH eliminirana jednakost u ostvarivanju izbornog prava. Time su ovi prvi
(nakon li svjetskog rata) slobodni izbori u BiH dijelom bili i manje demokratski
od i eljene mjere. Ova manjkavost se ogleda u nejednakoj vrijednosti
glasa za izbor Predsjednitva SR BiH, to se zorno vidi i u tabeli br. 1. Naime, iz
priloene tabele ja da bi, u apstrahiranja nacionalnog u izboru
Predsjednitva SR BiH, odnosno broj glasova Republike
jedan - jedan glas) u taj organ bili izabrani kandidati (1) Nijaz i
(2) Nenad koji su dobili vie glasova nego tri (Nijaz odnosno dva
(Nenad izabrana Predsjednitva. BiH su, npr.,
kandidatu dodijelili 141.634 glasa vie od Franje Borasa, zatim
85.261 glas vie od Stjepana te 2.045 glasova vie od Nikole koji su
izabrani u ovaj organ.
Kao to je javnosti poznato ovakav ishod je bio s obzirom na izborno
zakonodavstvo kao faktor. Naime, Zakonom o izboru i opozivu
Predsjednitva SR BIH
6
inauguriran je nacionalni suverenitet, odnosno nacionalne kvote
kao primarni u izboru Predsjednitva, se nastojala
ostvariti Ustavna proklamacija o ravnopravnosti tri konstituitivna naroda u BiH. Time se
eljela majorizacija brojno naroda, tj. nadglasavanje hrvatske
nacionalnosti, kao najmanjeg naroda u BiH. ovakvim rjeenjem je
preovladalo jedno (nacionalnog suvereniteta) na tetu drugog
suvereniteta). Ovim su stavljeni u nejednak poloaj, jer je dolo do razlikovanja
vrijednosti glasova s obzirom na njihovu nacionalnu pripadnost.
Podsjetimo da jednako pravo glasa ili jednako pravo da glas svakog
ima istu vrijednost, a ta se jednakost ostvaruje na taj to svaki na istim izborima
ima samo jedan glas. Nasuprot jednakom pravu postoji nejednako pravo glasa
koje se sastoji u tome to se razlikuju po vrijednosti njihova glasa.To razlikovanje
moe biti otvoreno ili prikriveno. Otvoreno razlikovanje se izvodilo putem umnoavanja
glasova jednog (pluralni votum). Tako je pravljena razlika po broju
glasova, pa su neki imali dva ili vie glasova, a drugi samo jedan glas na istim izborima.
Ova razlika je ustanovljena uglavnom po osnovu nekog ekskluziviteta (imoviski cenzus,
kolska sprema, socijalni status, posjedovanje imanja, kolske diplome, po osnovu
poreza i tsl).
7
Dakle, neke elemente razlikovanja vrijednosti glasa po ovom osnovu
imali smo i prilikom izbora za Predsjednitva SR BiH na izborima '90. Bez obzira
5 Mirjana, Zagreb, 1991., str. 43 lbidem
C Zakon je objavljen u "Slubenom listu SRBIH", broj: 21/90, 23/90 i 29/90.
7 O tome ire pod odrednicom pravo vidjeti u: enciklopedija, Savremena administracija,
Beograd, 1975., str. 81.
156
.....
,
0323-0296
to se ovim problematiziranjem ulazi u neka druga pitanja, kojima je i pitanje
ravnopravnosti naroda, kao veoma bitno pitanje za Basnu i Hercegovinu, ipak treba naglasiti
da je postojalo razlikovanje u vrijednosti glasa za izbor Predsjednitva SR BiH s
obzirom na nacionalnu pripadnost Naime, iako nisu razvrstavani po osnovu
svoje nacionalne pripadnosti ipak je da je vrijednost glasa, npr. jednog hrvatske
nacionalnosti vrijedila 2 puta vie od glasa Muslimana. To zorno ilustruju podaci o
glasanju za Predsjednitva BiH. Na primjer, dok je za izbor jednog
Predsjednitva iz reda Muslimana bilo potrebno 879.266 glasova dotle je za izbor
drugog istog organa bilo potrebno samo 416.629 glasova ili 2 puta manje od
prethodnog. Ovi pokazatelji ukazuju i na potrebu temeljne ustavne redefinicije
sustava u BiH, a sljedstveno tome i izbornog zakonodavstva.
8
Nasuprot otvorenom, prikriveno razlikovanje u vrijednosti glasa se ogledalo u
tome to su svrstavani u posebne grupe (kurije), a te su grupe birale
nesrazmjeran broj predstavnika prema broju tih pojedinih grupa. Na taj je
vrijednost glasa u grupi koja je dala manji broj bila znatno u,
sa glasa brojnije grupe iako je formalno svaki imao samo jedan glas.
Nejednakost prava ili prava glasa ogleda se na jo jedan i vezana je uz
izbornu geografiju.
Naime, nejednaka izborna geografija se sastoji u tome to se zemlja dijeli na brojno
nejednake jedinice ( elektorate) s tim da svaka izborna jedinica bira jednak broj predstavnika,
to dovodi do toga da izborne jedinice sa malim (manjim) brojem biraju isti broj
predstavnika kao i one izborne jedinice koje imaju daleko vie
Ovakav nejednakosti prava glasa je i za izbore u Bosni i
Hercegovini 1990 s obzirom na to da su za izbor poslanika u Skuptine SR
BIH izborne jedinice bile Tako je svaka u BiH (109 birala po jednog
poslanika (109 poslanika), a jednog poslanika je birao i grad Sarajevo, kao posebna
zajednica, iako je svaka koja je udruena u grad Sarajevo
istovremeno birala po jednog poslanika. Takve izborne jedinice osim to nisu jednake po
povrini koju zauzimaju, nisu jednake ni po broju upisanih pa je, npr., Ljubi nje
sa 3.058 upisanih birala jednog poslanika u isto kao i optina Banja
Luka sa upisanih 136.329

Dakle, za osvajanje mandata u Banja Luci je bilo potrebno
44 puta vie glasova nago Ljubi nju. Ovi podaci odstupanje od jednakosti
prava glasa, jer je glas u Ljubi nju, npr., vrijedio 44 puta vie od glasa u
Banja Luka. Ovi podaci, ukazuju na nekvalitetnost izbornog zakona i podjele na
8 Takva ustavna redefinicija izvrena je mirovnim sporazumom parafiranim u Dayton-u (SAD), a potpisana
u Parizu na Mirovnoj konferenciji o BiH.
9 Ili, pak, kao grad Sarajevo sa 363.985 koji je birao jednog poslanika u

157
0323-0297
izborne jedinice, odnosno na neodrivost egzistiranja jednog takvog parlamentarnog i
takvog izbornog sistema i raspodjele izbornih jedinica.
Period nakon odranih izbora potvrdio je neke javno ocjene da
novoizabrana vlast, kako izvrna, tako i zakonodavna, u koaliciji tri nacionalne
stranke biti izrazito nestabilna. Razlog lei, prije svega, u da su programi
nacionalnih stranaka u nekim bitnim pitanjima bili ne samo nego i direktno
suprotstavljeni. To je potvrdilo ocjenu da izborna koalicija SDA, SDS i HDZ nije
stvorena na i programskoj platformi, nego na jednom
cilju ruenju komunista s vlasti. Kada je taj cilj ostvaren ostale su krupne
programske razlike u orijentaciji koalicionih partnera. To se najvie odnosilo na pitanja
Bosne i Hercegovine i bive Jugoslavije. Kao to je SDS je
bila na stajalitu federativnog ustrojstva bive Jugoslavije i samo pod tim uvjetom opstanka
BiH. Takva programska naravno ne jer je po
scenariju i s (velikosrpskim) ciljem ta stranka i nastala u BiH, ovu kvislinku
organizaciju je odvela u faizam, otvorenu agresiju i genocid. HDZ je inklinirao
konfederalnom statusu BiH, dok je SDA stajala na stanovitu cjelovite BiH,
neovisno od pitanja bive Jugoslavije. razlike su posebno bile
ispoljene u odnosu na tada krucijalna pitanja (Kosovo, Kninska krajina, status bive
JNA i dr.).
No, sve u svemu, i pored manjkavosti je da su izbori '90. u BiH
bili historijski, kako zbog da su kraj jednog drutvenog poretka koji nije
dozvoljavao (niti priznavao, niti prihvatao) koncept pluralizma i
zapadnoevropskog tipa, tako i zbog uspostave nove strukture koja na alost,
ubrzo nakon dolaska na vlast postati i subjektom krvave drame u BiH. Jedan od partnera u
vlasti (SDS) u sprezi sa bivom JNA i po instrukcijama i
dravnog rukovodstva Srbije i Crne Gore, postati neposredni izvrioc genocida nad
i hrvatskim narodom, kao i osnovni instrument u pokuaju osvajanja BiH, kao
glavne prepreke na putu za ostvarenje vie od 150 godina starog srpskog velikodravnog
projekta tzv. homogene (velike) Srbije.
10
Preostala dva partnera u vlasti (SDA i HDZ)
put od saveznika do ljutih protivnika. Tek uz medjunarodne zajednice
do obnavljanja kontakata i pokuaja ponovnog uspostavljanja
najprije kakvog takvog povjerenja SDA i HDZ, a zatim i
kontakata i aktivnosti kroz projekt uspostavljanja i Federacije Bosne i
Hercegovine.
realnost i praksa uspostavljena izborima u BiH '90. jo uvijek nije
dala odgovor na pitanje, da li je naciokratija usud, odnosno daJi je
1 O Vidjeti spis !lije Garaanina ili "Homogena Srbija" Stevana kao i niz drugih
dokumenata od projekta Srpskog kulturnog kluba, naredbi i pisama Drae Vase
do Memoranduma SANU i najnovijih programa SPS.
158
.......

6323-6298
vladavina nacionalnih stranaka jedina perspektiva Bosne i Hercegovine? Agresija, koja je
izvrena na BiH, osim primarnog cilja - osvajanje teritorija i unitenja naroda ili,
pak, njegovo na "razumnu meru'', to na zanemarljiv broj kako bi se mogao
"kontrolirati" u svakom pogledu - imala je i drugi (rezervn0 cilj - stvaranje tri male
dravice na tlu BiH od kojih bi se dvije kad-tad pripoji/s svojim maticama, a u kojima bi u
svakoj ponaosob zauvijek dominirala jedna nacionalna stranka tog naroda. Takva praksa
otvorila je mnoga pitanja na koja jo nisu dati odgovori. Jedno je sasvim da li bh.
i u i prije izbora znati njihov krajnji rezultat prostim uvidom u rezultate
posljednjeg popisa stanovnitva? Ako nas takva u je onda smisao
No, ipak jedno je sigurno - sve dok se nacionalna svijest u BiH, kao
znak i izraz diferencije ne kompletira sa razvijenom
koja u okruenju iskazivati raznovrsne
i ideoloke opcije (socijalno- klasne, interesne, svjetonazorske itd.) ne formira kao
svijest (a taj proces je rat u BiH znatno ubrzao), sve dotle se ili religijske
u ovoj zemlji odraavati i kroz grupno identificiranje i na izborima s
strankom "moga" nacionalnoga ili religijskog pripadanja ili, pak, u obrazovanju i'djelovanju
nacionalnih, religijskih stranaka. Stoga je sasvim objanjive da je nacionalna
pripadnost, a ne drutveno-ekonomski status pojedinca, nakon
samoupravljanjem" na izborima u BiH '90. predstavljala primarnu determinantu
vrijednosti grupa.
to je otvorilo i niz drugih pitanja na koja se u nekim drugim studijama morati
odgovori. Da li je, npr., sa pobjedom nacionalnih stranaka u BiH zaivjelo istinsko
Da li demokratija i pluralizam idu uz nacionalne stranke ili je to contradictio
in adjecto? komunikacija, zahtjeva da se odgovori i na konsekvence. ta
su donijeli izbori 1990.? Da li su donijeli vie demokratije? ta je sa i ljudskim
pravima i slobodama? Da li su ovi izbori donijeli potovanje tih prava i sloboda nego
prije? ta je sa pluralizmom? Da li je dolo do stvarne pluralizacije bh.
drutva? Kakav je odnos lijevih i desnih orijentacija ita je danas lijevo, a
ta desno u bh. drutvu? Nije li, nakon komunista, koji su evidentno bili desni iako su se
kao lijevi, na vlast dola najkonzervativnije orijentirana struktura? Da li su,
drugim katastrofalne posljedice novembarskih izbora u BiH 1990. plod nekih ideja
koje su (bile) krajnje konzervativne?
Sva ta pitanja trae u stvari odgovor na jedno pitanje: Quo vadis Bosno i
Hercegovino?
159
0323-0299 -
IZBORI U BiH 1990.
S.
160
p
0323-0300
li
EST GODINA POSLIJE STRANKE U BiH 1996. g
161
---------------------..---;:O 3,--;--2 3;;--c-0;;-::-J-.----..0 1--""'"
1
I
162
p
0323-03'02
1. EST GODINA POSLIJE STRANKE U BiH 1996. g.
1.1. Stranke u Federaciji BiH
stranke
posrednitvo u njihovoj tenji da
pridonesu
drutvenom, ekonomskom i kulturnom
napretku domovine.
Kao takve one su sudbonosni dio izgradnje
civilnog drutva"
(P. Merloe)
Pored dvije stranke - HDZ i SDA - ne prostor pod privremenom
okupacijom (tzv. srpski entitet), u BiH djeluje, za ratno doba impozantan broj
stranaka. Legalne stranke u Republici/Federaciji Bosni i Hercegovini HDZ i SDA
djeluju sa nepromijenjenom organizacionom strukturom (Kongres, Predsjednik,
Glavni odbor, Izvrni odbor), s tim to je HDZ tokom rata premjestila sjedite stranke
u Grude (Mostar), te formirala svoj vojni i dravni ogranak (HVO), kao i uspostavila apsolutnu
vlast na dijelu BiH koju kontrolira HVO (tzv. HR Herceg-Bosna).
SDA je, pored angamana u odbrani drave i naroda, znatan dio svoje ratne aktivnosti
posvetila organizacionom i kadrovskom stranke. U organizacionom smislu sve do
sjednice Glavnog odbora SDA januara 1996. godine nije dolo do bitnih promjena u stranci
(predsjednik, tri potpredsjednika, generalni sekretar, Izvrni odbor i Glavni odbor, su glavni
organi stranke). Stranka je svoje ogranke u Evropi i Americi, te
vlast u zemlji. Upravo demokratskom usmjerenju stranke na slobodnom
prostoru BiH gdje kadrovi SDA dre vlast, sve vrijeme rata postoje (osim nekoliko izuzetaka)
uvjeti za svestrano pluralna organiziranje i djelovanje, kao i sloboda tampe. Takav
odnos SDA je i formiranje tzv. koncentracione Vlade
1
u Sarajevu, zatim
Vlada u gradu Sarajevu (Izvrni odbor grada Sarajeva) obrazovana je na principima konsocijetalne ili
konsenzualne demokratije. Radi se o tipu demokratije koja je nastala na iskustvima socijalno
heterogenih evropskih zemalja (Belgija, vicarska, Austrija, Holandija). "Te drave su
koncept demokratije vlastitim potrebama spontano dole do jednog osobenog modela u velikoj meri
od onog kakav je na snazi u kolevci demokratije, Velikoj Britaniji, a koji Lijphart naziva
163
l
I

0323-0303
Vlade R BiH tokom 1992/93. godine, kao i znatnije multipliciranje nezavisnih
medija u skoro svim u BiH.
Na drugoj, pak, strani kao to je poznato na izborima u Republici Bosni i Hercegovini
koji su odrani 18.11.1990. godine, stranke su ule u Parlament Republike
kao opozicione stranke.
Novi naziv stranke nakon izbora Naziv sa kojim je stranka ula u
! izbore

_ _____ (LSi>O __
_______ __ _
Nakon izbora (tokom agresije na R BiH) do danas osnovane su:
1. organizacija
2. Republikanska stranka BiH
3. Hrvatska stranka BiH
1. organizacija nastala je kao nova stranka i to dijelom
kao transformirana organizacija. Njen predsjednik je akademik
prof. Muhamed poslanik u Skuptini BiH sa liste Muslimansko-
organizacije na izborima iz 1990. godine.
164
ili vestminsterskim modelom. Sutina konsesualnog modela jeste pokuaj da se umesto
nekontrolisane d'1namike i manjine. - koja u heterogenim drutvima vodi trajnom potiskivanju
manjine. - proces odvija uz svih segmenata drutva (preko
predstavnika). Umesto koncentracije vlasti u jednom segmentu konsensualni model tei
disperziji vlasti na sve relevantne segmente.
Evo, ukratko, karakteristika modela konsensualne demokratije:
t. Orijentacija na iroke koalicije partija koje vre vlast;
2. Podela vlasti (formalna i neformalna), posebno podela zakonodavne i izvrne vlasti;
3. Bikameralizam i predstavnitvo manjine;
4. Viepartijski, a ne dvopartijski sistem;
5. Multidimenzionalni partijski sistem; partije izraavaju podele po raznim osnovama (ekonomskim,
nacionalnim, religioznim);
6. Proporcionalni izborni sistem;
7. Teritorijani i neteritorijalni federalizam i decentralizacija;
8. Pisani ustavi sa pravom veta manjina". Goati, V., Jugoslavija na prekretnici od monizma do
rata, Jugoslavenski institut za novinarstvo, Beograd, 1991 str. 56.
,...
p
0323-0304
2. Republikanska stranka je nova stranka koju je formirao Predsjednitva
R BiH i bivi predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH Stjepan koji je i njen
predsjednik.
3. Hrvatska stranka je formirana u novije vrijeme. Njen dosadanji predsjednik
i Predsjednitva R BiH dr Ivo bio je kandidat za Predsjednitva BiH sa
liste SK BiH - SDP na izborima 1990. godine. Sadanji predsjednik stranke je Stanko

Sve opozicione stranke koje su na izborima 1990. godine izmijenile su svoj
program i organizaciona to je za posljedicu imalo i promjenu imena. Agresija na
Bosnu i Hercegovinu bitno je utjecala na strukturu i organizaciju stranaka, s
obzirom da je u osnovi razorila njihovu raniju organizacionu strukturu. Upravo iz tih razloga
dolo je do promjena o kojima, ako bi se eljele opisati u cijelosti, trebalo bi daleko vie
prostora. Razlaganje strukture, s jedne strane, i nedovoljno precizne normativne
legislative, s druge strane, je proces "prelaza" poslanika kako na nivou Skuptine
R BiH, tako i na nivou skuptina. Tako se dogodilo da jedan broj odbornika,
odnosno poslanika u zakonodavnim tijelima nije vie pripadnik stranke na je listi bio
1990. godine u tim zakonodavnim tijelima predstavlja stranku kojoj danas
pripada. Jo uvijek je pravno nedefiniran status poslanika I odbornika koji napuste stranku
na su se listi nalazili. Upravo je to razlog to jedan broj stranaka, koje su
formirane nakon izbora 1990. godine imaju "svoje" poslanike I odbornike u
tijelima.
2
opozicione stranke u BiH danas su:
1. Socijaldemokratska partija, predsjednik dr. Nijaz
2. Unija socijaldemokrata, predsjednik mr. Selim
3. Liberalna stranka BiH, predsjednik Rasim
4. Muslimanska - organizacija, predsjednik Adil
5. Republikanska stranka, predsjednik Stjepan
6. Hrvatska stranka, predsjednik Stanko
7. Stranka za BiH, predsjednik Haris
2 Ovdje se radi o fenomenu tzv. neizborne parlamemtarizacije, odnosno o ulasku stranke u
parlament bez izbora.
165
r----- --
I
i
'
0323-0305
IZBORI U BiH 1990.
S.
1.2. Osnovni podaci o strankama:
1.2.1. Socijaldemokratska partija BiH
Socijaldemokratska partija BiH je najuticajnija opoziciona partija po broju poslanika u
Parlamentu, kao i u javnom ivotu Republike. U Parlamentu ima 19 poslanika.
Organizaciona struktura stranke
Najvie tijelo je Kongres. Sastaje se svake godine. Partijom rukovodi
Predsjednitvo i Predsjednik u toku godine.
Predsjednitvo broji 25
Predsjednik SDP BiH je dr. Nijaz
1. potpredsjednik dr. Zlatka Lagumdija
2. potpredsjednik mr.
3. potpredsjednik dr. Sead
4. potpredsjednik Gradimir Gojer
Organizacioni sekretar SDP je Karlo
Organizirana je na teritorijalnom principu u skladu sa organizacijom drave.
Gradski odbor SDP Sarajevo se poklapa sa organizacijom grada Sarajeva a
odbori_ sa organizacijom
Socijaldemokratska partija je jedna od najorganiziranijih opozicionih stranaka.
Ima svoje odbore u svim na slobodnim teritorijama Republike.
Na izborima 1990.godine na listi SDP BiH za Predsjednitva nalazili su se dr.
Nijaz dr. Ivo i kandidat SDP BiH i DSS dr. Mirko
koji su sada Predsjednitva R BiH. Predsjednik Skuptine R BiH je Miro
poslanik sa liste SDP BiH.
U periodu od juna 1992. godine pa do 1994. godine (dvije godine) stranka je
u izvrnoj vlasti Republike (Vlada R BiH).
Prije rata SDP BiH je imala oko 70.000 uglavnom mladih ljudi iz svih
i socijalnih grupa. U ratnim uvjetima stranka djeluje samo na pod kontrolom
legalnih vlasti R BiH, i to na zavisno od odnosa vlasti prema njenim
Zabranjen je rad stranke na privremeno okupiranom pod kontrolom
Srba i pod kontrolom Hrvatskog obrane.
Unutarnji odnosi u Socijaldemokratskoj partiji na i na
organizacionoj strukturi modernim zapadnoevropskim socijaldemokratskim
strankama. Programska opredjeljenja, unutarnja organizacija i SDP BiH
osiguravaju joj status jedne od najorganiziranijih opozicionih partija na tlu R BiH.
166

r'
0323-0306
Iz nacionalnog sastava najvieg rukovodstva kao i nieg nivoa organiziranja vidljivo je
da je stranka vienacionalnog sastava. To je partija mladih iz urbanih centara, gdje je i
pridobila dijelom svoje na izborima 1990. godine.
1.2.2. Unija socijaldemokrata
Ova stranka je nastala iz Saveza reformskih snaga Jugoslavije za BiH Ante
kada se taj savez tokom rata u organizacionom smislu, naao pred rasulom. To je
opoziciona stranka koja je na drugom mjestu iza SDP BiH po broju osvojenih
mjesta u Skuptini Republike.
Organizaciona struktura
Konvencija je najvii organ stranke. Zasjeda svake godine. odbor je
izvrni organ Konvencije. Broji 17 Organizacija stranke je na teritorijalnom principu
i slijedi organizaciju drave. Ima dakle, Gradski odbor i odbore.
Predsjednik stranke je mr. Selim
Potpredsjednici su: Sejfudin zaduen za odnose
Nermin zaduen za odnose prema dravnim organima, te
Miodrag zaduen za Sarajevsku regiju
Generalni sekretar stranke je lgor Rajner
Unija socijaldemokrata ima 18 poslanika u Skuptini R BiH.
Unija socijaldemokrata je stranka koja sada djeluje na nivou
rukovodstva jer jo uvijek nije obnovila vrlo labavu organizacionu strukturu koju je imala
prije rata. Nedostatak jasnih ciljeva koji se podudaraju sa ciljevima drugih
stranaka, kao i naputanje zemlje od strane najueg rukovodstva stranke prije rata
Pitalo, Nada znatno je oslabilo
poziciju ove stranke.
Osvojeni izborni rezultati iz 1990. godine u Tuzli gdje sa Socijaldemokratskom partijom
BiH dri vlast otvorili su prostor za nastavak i novu orijentaciju UBSD.
Po svom profilu i ciljevima ova stranka je najblia Socijaldemokratskoj partiji
BiH. Stranka je multinacionalnog karaktera.
1.2.3. Liberalna stranka BiH
Liberalna stranka BiH je opoziciona stranka koja je na izborima 1990. godine u koaliciji
sa Eko pokretom "Zeleni" osvojila 2 mjesta u Skuptini Republike. Po svojoj
organizacionoj strukturi i programu ne preferira masovno mada je teritorijalno
organizirana. Nema svoje predstavnike u svim Tokom rata i danas
djeluje na nivou rukovodstva.
167
r-
o 3 2 3-0 3 o 7 F*
Organizaciona struktura
Najvie tijelo Liberalne stranke je Konvencija koja se sastaje svake godine.
Strankom rukovodi predsjednitvo koje ima 15
Predsjednik je Rasim
Generalni sekretar je Hasib
Po sastavu rukovodstva i stranka je multinacionalnog karaktera. Njen osnovni
organizacioni princip na urbanoj mladoj populaciji liberalnih shvatanja.
U aprilu 1995. godine odrala je Konvenciju stranke na kojoj je usvojena nova
organizaciona struktura stranke. Po angamanu orijentirana je ka demokratskim
liberalnim idejama i traenju podrke od stranaka orijentacije u Evropi
(Slovenija, Engleska).
Sada je organizirana u nekoliko urbanih sredita: Sarajevo, Zenica i Tuzla.
1.2.4. organizacija
organizacija je na izborima 1990. godine osvojila 2 mjesta u
Skuptini Republike. unutar ove stranke dolo je do krila oko acc. prof.
dr. Muhameda koji je tokom rata napustio stranku i formirao novu stranku pod
nazivom organizacija. Danas jo uvijek taj odnos u zakonodavnoj vlasti
nije do kraja razrijeen, tako da MBO i pored osvojena dva mjesta u Parlamentu,
na izborima 1990. godine nema svoja dva poslanika u Skuptini.
Organizaciona struktura je teritorijalno ustrojena bez masovnijeg
Predsjednik stranke je Adi! koji strankom rukovodi iz vajcarske.
Potpredsjednik stranke je penzionisani pukovnik bive JNA Mujo
1.2.5. demokratska stranka
Stranka je karaktera. Organizirana je od do nivoa
Republike. Tokom rata djeluje na nivou rukovodstva, mada ima svoje i na
Republike. Prema statutarnim odrednicama stranka ima tri glavna
organa: Predsjednitvo, Glav!1i odbor i Skuptinu GDS.
Predsjednik stranke je lbrahim a potpredsjednici su: Anton Tatjana
Tvrtko i Jusuf Puina. Generalni sekretar je Alija Remzo
aktivnost stranka realizira preko nevladinih organizacija koje je osnovala ili u
nekima od njih ima utjecaj. Najpoznatija takva organizacija je
centar za mir, koji je razvio veoma bogatu djelatnost.
1.2.6. Republikanska stranka BiH
Republikanska stranka BiH je stranka koja je formirana tokom rata.
168
F
0323-0308
S.
IZBORI U BIH 1990.
Republikansku stranku osnovao je bivi predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
za BiH Stjepan To je mlada stranka koja ima perspektivu. O organizaciji ove stranke
jo nije podrobnije govoriti izuzev o principima koje imaju ambicije realizirati na
terenu. Republikanska stranka ima ambicija biti multinacionalna to je vidljivo iz nacionalnog
sastava rukovodstva ove stranke.
Odrava tijesne kontakte sa Republikanskom strankom SAD.
1.2.7. Hrvatska stranka BiH
Hrvatska stranka je organiziranija stranka od Republikanske jer je vremenski
prije nastala a i zato to. na neki predstavlja pandan unutar hrvatskog nacionalnog
korpusa Hrvatskoj demokratskoj zajednici za BiH. Stranka je utemeljena (obnovljena) 12.
travnja/aprila 1993. godine. Zalae se za kontinuitet i legalitet drave BiH.
Predsjednik stranke je Stanko (do oktobra/listopada bio je dr. Ivo
Dopredsjednici su: eljko Mirko Prskalo i !lija
Generalni tajnik je Dubravko a direktor stranke Mladen Popovi6.
Glavni odbor stranke broji 15
Izvrni odbor broji 9-11
Po svom obliku organiziranja stranka je teritorijalno ustrojena od mjesne, odnosno,
do nivoa organizacije.
1.2.8. organizacija
LBO je osnovana novembra 1993. kao disidentska organizacija nastala nakon raskola
frakcija unutar MBO. Jedno krilo MBO Muhamedom otcijepilo se
od MBO i formirala LBO. Kao to joj i ime kazuje stranka preferira liberalna shvatanja. Od
osnivanja djeluje na nivou rukovodstva. Predsjednik stranke je Muhamed a
potpredsjednici su Salih Avdo Spaho i Mustafa
1.2.9. Bosanska stranka (BOSS)
Bosanska stranka registrovana je u Viem sudu u Tuzli aprila 1994. goqine kao Bosanski
omladinski savez, da bi u decembru 1995. godine promijenila ime u Bosanska stranka.
Predsjednik BOSS-a je Mirnes BOSS trenutno broji neto vie od 2.000
dijelom sa Tuzlansko - podrinjskog kantona.
BOSS jo nema svog glasila, putem kojeg bi propagirala svoju programsku orijentaciju.
Stranka ima svoj logotip. Sjedite Stranke je u Tuzli, UI. Stari grad br.9.
Kontakt telefon 075/222 - 959
1.2.1 O. stranka prava
stranka prava registrovana je u Viem sudu u 1993. godine.
169
o 3 2 3-0 3 o 9
r- --- -- ------
'I
ii IZBORI U BiH 1990.
S.
"
'
!
Predsjednik Stranke je Besim okuplja na Unske -
sanskog kantona gdje i djeluje.a ima i u inozemstvu naim
Kontakt telefon/fax 077/223 - 747
1.2.11. Stranka privrednog prosperiteta (SPP)
Stranka privrednog prosperiteta sljedbenik je Stranke privatne incijative registrirane u
Zenici 1991.godine. Predsjednik Stranke je istaknuti privrednik Rasim
generalni sekretar Safet
Od S.maja godine ova stranka je i formalno pravno preimenovana u Stranku
privrednog prosperiteta s ciljem da djeluje na teritoriji Federacije Bosne i
Hercegovine.
Sjedite Stranke je u Zenici, Ul.Mehmedalije Tarbara b.b. Telefon 072/38 - 048
1.2.12. Stranka za BiH (SBiH)
Stranka za BiH imala je svoju konvenciju 13.aprila ove godine, a registrovana
je sudski 25.aprila 1996.godine.
Predsjednik Stranke je dr. Haris a potpredsjednici su:prof.dr. Enes
prof.dr.Mustafa akademik Jvan traus, Hamdija Muhamed
prof.dr.Meliha prof.dr. lgor Gaon i prof.dr.Spomenka Na konvenciji Stranke
izabrana su i radna tijela. Stranka ima pet odbora i devet komisija, a izbor njihovih
je u toku.
lncijativni odbori za formiranje Stranke za BiH postoje u svim regijama i u svim
gradovima Bosne i Hercegovine, kao i u inostranstvu.Prema Stranke za BiH
Musafe Pamuka oko 30.000 ljudi su bili potpisnici na listama Stranke, a sa nenim
registrovanjem u sudu i registracije
Sjedite Stranke je u Sarajevu, Ul.Fra br.7.
Kontakt telefon/fax 071 /483 - 025, 483 - 099
1.2.13. ena BiH (BIH)
ena BiH (BIH) je osnovana na skuptini odranoj 7.maja t 996.godine u
Sarajevu. U toku je postupak sudske registracije stranke na Viem sudu u Sarajevu.
lice za zastupanje stranke ja Amila dosadanji Glavnog
odbora SDA i v.d. generalnog direktora RTV Bosne i Hercegovine. Kao osnovni programski
ciljevi ove stranke navodi se: teritorijalnog integriteta i dravnosti te
izgradnja demokratskog drutva i pravne
1.2.14. Srpsko

Srpsko konstituirano je tokom 1994. godine i nastale je od Srpskog
konsultacionog Njegov osnovni cilj je organiziranje Srba na slobodnim teritorijama
170
,
I :
I l
0323-03 lb
BiH i u mirovni proces kao predstavnika onih BiH srpske
nacionalnosti, koji ne prihvataju agresiju na R BiH i ne slijede politiku R.
SGV je organizirano na teritorijalnom principu u gradovima Bosne i Hercegovine
(Sarajevo, Tuzla, Mostar, Zenica, itd.).
Tokom 1994. godine i u 1995. godini odrane su skuptine SGV na kojima su doneseni
programski akti i deklaracije kojima se politika SGV.
Srpsko koordinira i izraava interes srpskog naroda u Bosni i
Hercegovini, u formuliranju stanovita u kontekstu rjeavanja ukupnih
odnosa u Bosni i Hercegovini.
Srpsko nije stranka niti to jo uvijek eli biti.
Bosnu i Hercegovinu kao svoju dravu SGV nastoji da u kontekstu rjeavanja ukupnih
odnosa istrajava na jednakim principima u rjeavanju konflikata na prostorima bive
Jugoslavije. Zastupa stanovite o jednakim odnosima i Republike
Hrvatske, Repubiike BiH i Srbije, kao i njihovim odnosima sobom.
Predsjednik SGV je dr. Mirilo
Najvii organ je Izvrni odbor.
1.2.15. Hrvatsko narodno
4
HNV predstavlja organizam koji je nastao u jednom vrlo sloenom vremenu
kada je HDZ BiH ostavila ne samo funkcije u centralnim dravnim organima Republike, nego
je napustila i krajeve i narod (posebno u Bosanskoj Posavini i Sarajevu). Kako druga
stranka u BiH (HSS) nije mogla supstituirati stvorenu prazninu, ostala je potreba
da Hrvati koji djelaju, neto poduzmu. Tako je nastale HNV kao
organ. ga sve hrvatske institucije koje djeluju u gradu Sarajevu, i to: HSS BiH
i Gradski odbor HDZ stranke), HKD Napredak (kulturna institucija), te Nadbiskupija
Vrhbosanska i provincilijat "Bosna Srebrna" (vjerske institucije), kao i ugledni
pojedinci koji su neto pokazali u raznim oblicima drutvenog uavnog) ivota. Ideja o
osnivanju HNV je pokrenuta koncem 1993. godine, a sabor je odran
06.02.1994. Na tom skupu je ideja o federativnom -kantonalnom
ustrojstvu BiH, koja je prezentirana i svjetskoj javnosti. Ova ideja je kasnije
i pod nazivom Vaingtonski sporazum. Temeljni cilj HNV je definirati
i zastupati hrvatske narodne interese u BiH (posebice u Sarajevu), koji ne smiju biti
inkompatibilni ni Hrvatima, ni drugim narodima u BiH, ali ni suverenoj
dravi.
3 lako se ne radi o stranci, ocijenili smo za potrebno da damo nekoliko osnovnih
podataka o SGV-u s obzirom da ova organizacija participira u ivotu RBiH.
4 Obrazloenje koje smo dali za SGV u cjelini se moe dati i za HNV.
171
0323-0311
HNV se satoji od 31 ima tajnitvo, predsjednika i tajnika. Predsjednik HNV je Ivo
a tajnik Hrvoje ltuk.
1.2.16. Kongresa intelektualaca
5
Kongresa intelektualaca formirana je 22. decembra 1992. godine, s
ciljem da se, zajedno sa narodom, suprotstavi agresiji na BiH i genocidu nad Bonjacima.
U tom smislu, je permanentno reagiralo na i aktivnosti koje su se odvijale
unutar BiH, kao i na planu, a ticale su se nae zemlje.
Na ovom planu dio svojih aktivnosti je koordiniralo sa SGV i HNV.
Predsjednik je prof.dr Atif Purivatra, generalni sekretar prof.dr Jusuf iga, a
Predsjednik Izvrnog odbora prof.dr Avdo Sofradija .
. . .
osobine svih opozicionih stranaka su u tome to se principijelna i od
zalau za cjelovitu i nezavisnu dravu Republiku BiH. Nijedna od ovih stranaka ne podrava
koncept podjele BiH na osnovi. programska deviza je ivot u slobodnoj
i nedjeljivoj BiH na principu demokratije i sloboda.
Sve ove stranke su opredijeljene da se u cilju ostvarivanja svojih programskih ciljeva
ele angairati u skladu sa demokratske procedure i pravilima parlamentarne
demokratije, u duhu najboljih tradicija pravne i demokratske drave.
Njihov osnovni cilj je da potenciraju minimum suglasja u odnosu na
politiku(e) stranaka. Upravo iz tih razloga stranke su se okupile na
pitanjima, bliskim po vanosti i pristupu njihovog rjeavanja. One to ostvaruju
preko takozvane koordinacije grupe stranaka u koju ulaze opozicione
stranke:
1. Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH)
2. Unija socijaldemokrata (UBSD)
3. Hrvatska stranka (HSS)
4. organizacija (MBO)
5. Republikanska stranka BiH.
Koordinaciju po jedan predstavnik svake stranke i ti predstavnici nisu imenovani
posebnim odlukama ispred stranaka, se predstavnici mijenjaju zavisno od niza pitanja
i problema o kojima je u dalom trenutku.
Koordinaciju parlamentarne opozicione i neparlamentarne stranke,
multinacionalnog i jednonacionalnog sastava. Heterogeni sastav koordinacije nije smetnja
5 Naprijed dato obrazloenje odnosi se i na VKBI.
172
f
0323-0312
da pet stranaka istupaju u javnosti na osnovu nekoliko globalnih opredjeljenja
koja svi prihvataju.
1.3 Stranke iz srpskog entiteta
sliku na prostoru BiH koga srpski entitet (Republika Srpska), pored SDS,
jo dvadesetak stranaka je temeljna karakteristika da su po svom sastavu
jednonacionalne (srpske), te da u osnovi predstavljaju satelite stranaka iz Srbije, koje se u
sutini ni po ne razlikuju od tamo SDS. S druge strane, djeluje
nekoliko opozicionih stranaka, koje predstavljaju alternativu velikosrpskim
orijentacijama. Taj izuzetak Socijalno-liberalna stranka, Stranka nezavisnih
socijaldemokrata i donekle partija RS.
Osnovni podaci o opozicionim strankama:
1.3.1. Socijalno - liberalna stranka (SLS) Banja luka
Socijalno - liberalna stranka srpskog entiteta je jedna od opozicionih stranaka.
U programu ove stranke navodi se da SLS eli da "s onu stranu kolektiviteta
(klasa, nacije, partije itd.)" gradi drutvo osnova biti pojedinac sa svim njegovim
sposobnostima i potencijalima.
Rukovodstvo stranke prof.dr. Miodrag predsjednik;
predsjednik Izvrnog odbora; dr.Rade potpredsjednik; Boro
potpredsjednik i Milan generalni sekretar.
Stranka izdaje list "Novi prelom".
Kontakt telefoni: + 381 78/ 60 - 676
teli fax :+ 381 78/ 61 - 437
Adresa: Ul.Cara Lazara br.6 78 000 Banja Luka
1.3.2. partija Republike Srpske
partija Republike Srpske je u programskom i svakom drugom pogledu
"naslonjena" na partiju Srbije. Tokom posljednjih mjeseci veoma uspjeno
organizuje svoju infrastrukturu u srpskom entitetu. Po mnogim procjenama ova
ekspozitura je jedan od najozbiljnijih konkurenata sada Srpskoj
demokratskoj stranci.
Rukovodstvo stranke dr. Dragutin predsjednik; advokat Jovan
potpredsjednik; Z1vko potpredsjednik. U uem rukovodstvu su jo i lgor
bivi omladinski funkcioner, te Neboja predsjednik Optinskog odbora SP RS
za Banja Luku , nekada predsjednik Optinskog komiteta SK Banja Luka.
Kontakt telefoni: 078/ 44 - 060, 31 - 643, 30 - 577
173
0323-0313
1.3.3. Stranka nezavisnih socijaldemokrata (SNS)
Stranka nezavisnih socijaldemokrata je jedna od opozicionih stranaka u
srpskom entitetu. Osnovao ju je Milorad Dodik poslanik u parlamentu srpskog entiteta, koji
se sa grupom nezavisnih poslanika odvojio od SDS. Stranka ima svoje ogranke u svim
optinama RS. SNS izdaje list "Nezavisne novine". Odrava bliske veze sa
partijom. Lider stranke je Milorad Dodik, predsjednik. U uem rukovodstvu
stranke je i Brano Milju, nekadanji bosanski omladinski funkcioner.
Kontakt telefon: 078/ 11 - 604 .
1.3.4. Narodna radikalna stranka "NIKOLA (NAS)
Stranka, centrala je u Srbiji, svoje uporite trai u seoskom stanovnitvu i posebno
kod pravoslavnih vjernika.
U rukovodstvu stranke su: Dubravko predsjednik i biznismen Branko
potpredsjednik stranke.
Sjedite stranke je u Banja Luci, biva Ul.Beneeva br. 3 (zgrada biveg SIZ-a za
zapoljavanje).
1.3.5. Srpska radikalna stranka (SRS)
SRS RS je ogranak SRS Srbije je lider Vojislav eelj.
Program stranke se zasniva na ideji ujedinjenja svesrpskih zemalja u jedinstvenu veliku
Srbiju. Stranku podrava SDS i Radovan Predsjednik SRS u RS je dr.
Nikola Poplaen, nekada asistent dr. Nenada na Fakultetu nauka u
Sarajevu.
Sjedite stranke je u Banja Luci, biva UI. Beneeva br.3.
1.4. Osnovni podaci o strankama
1.4.1. Federacija BiH
1.4.1.1. Stranka demokratske akcije (SDA)
Stranka demokratske akcije (SDA) je osnovana na skuptini 26.maja 1990.
godine u Sarajevu, a registrirana je 13. juna 1990. godine.
Predsjednik SDA je Alija a podpredsjednici su:prof.dr.Ejup Edhem
i Husein ivalj.
174
Prije rata Stranka je brojala vie od 700.000 registriranih
SDA ima kantonalne odbore i 72 registrirane podrunice u Evropi.
Organi stranke su Izvrni odbor koji broji 26 i Glavni odbor od 114
U okviru Stranke djeluje MOS (Muslimanski omladinski savez) i Fond
f
l
S.
"ehidi i invalidi Bosne", kao nevladina institucija.
Stranka ima svoj interni Bilten.
Sjedite Stranke je u Sarajevu, VI.Marala Tita ?a/li.
Telefon i fax 071/663-970, 663-971, 472-192
1.4.1.2. Hrvatska demokratska zajednica (HDZ)
0323-0314
IZBORI U BIH 1990.
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH je utemeljena 18. kolovoza 1990. godine
na utemeljiteljskom Saboru Stranke odranom u Sarajevu.
Predsjednik HDZ BiH je Boo a dopredsjednici su: Ivo Jozo
Tomislav Obrdalj i Mato tajnik Stranke je Zdenka
Stranka ima organe: Sabor, Sredinji odbor, Predsjednitvo, Glavno tajnitvo,
Nadzorni odbor i Visoki sud. Stranka je organizirana kroz upanijske organizacije i
Gradsku organizaciju Sarajevo ( u BiH djeluje 71 organizacija HDZ).
Po trenutno podacima Stranka broji 114.041 registriranih
Do rata Stranka je imala sjedite u Sarajevu, a sa ratnih
djelovanja sjedite stranke je izmjetena u Mostar, ul. Kneza Domagoja b.b.
1.4.2. Srpski entitet
1.4.2.1.Srpska demokratska stranka (SDS)
Predsjednik: Borivoje Potpredsjednik: Vitomir
Predstavnici u Misiji OSCE: Radivoje Duvnjak, Borivoje Vojislav
Velibor
175
0323-0315 ,..
IZBORI U BiH 1990.
S.
1
'
176
r
Ili
DODATAK
0323-0316
177
f
I
li
0323-0317
UVODNA NAPOMENA
Razumijevanje izbora nije bez konsultiranja izbo me legislative, odnosno
lepeze ustavnih, zakonskih i podzakonskih propisa, uputstava, etc. U
izbora u BiH '90. to konsultiranje je jo neophodnije jer se u jednom veoma kratkom
vremenskom intervalu - od 8. augusta 1990. godine, kada su izborni zakoni stupili
na snagu, pa do 18. novembra, kada je obavljena glasanje u prvom krugu -dogodilo mnogo
toga na BH sceni, to je iz temelja promjeni/o dotadanju konstituciju
Bosne i Hercegovine, a zbog toga to je u tom razdoblju doneen veliki broj novih
propisa sa kojima se dotadanji pravni sustav Bosne i Hercegovine nije susretao.
Iz tih razloga, kao dodatak ovoj naoj analizi, dajemo sve relevantne propise, od
Amandmana LIX-LXXX na Ustav SR BiH, preko osnovnih zakona koji su regulirani izborni
proces, pa do pozakonskih propisa, odnosno odluka koje su sastavni dio izbomog procesa.
Isto tako, priloili smo i neke dokumente moralnog karaktera kojima su se stranke
samoinicijativno i dobrovoljno obvezale na ponaanje.
priloili smo i druge dokumente za koje smo ocijenili da su od za bolje
razumijevanje izbomog procesa u BiH 1990.
Ovdje bismo ponovili napomenu koju smo dali u uvodu ove knjige, a to je da i pored
dileme da li priloiti ove propise ili ne, ipak smo se da ih objavimo, iz najmanje dva
razloga. Na prvom mjestu je elja da se izbora, ali i svim drugim
u izbornom postupku prui da sve propise o izborima u BiH 1990. imaju na
jednom mjestu, radi preglednosti i lakeg snalaenja. Drugi razlog je to smo eljeli prikazati
lutanja i nedosljednosti struktura u donoenju tih propisa. Ta lutanja nisu samo
plod neznanja, nego prije svega ispoljavanja (zloupotrebe) i manipulacije koja
je opravdavana ratnom situacijom.
Poseban dodatak aneks 3 sporazuma o miru u Bosni i Hercegovini, koji se
odnosi na izbore u Bosni i Hercegovini, a koji je dogovoreni parafiran u Sjedinjenim
dravama 21. novembra 1995. godine, a potpisan na posebnoj ceremoniji
14.decembra 1995. godine u Parizu. Ovaj dokument smo objaviti s obzirom na to
da se ovim sporazumom o izborima umnogome profilira izborni proces u BiH. Stoga
biti, nadamo se, interesantna za komparaciju, ali nadasve i korisno da ima na
jednom mjestu cjelokupnu izbornu legislativu sa izbora 1990. godine i glavne prvih
narednih izbora u BiH 1996. godine.
Autor
178
.,...
r
0323-0318
a) USTAVNI, ZAKONSKI I PODZAKONSKI PROPISI O IZBORIMA U BiH 1990.
1) AMANDMANI NA USTAV BOSNE i HERCEGOVINE
1.IZVOD
IZ AMANDMANA LIX-LXXX NA USTAV SR BOSNE I HERCEGOVINE
1
Ovi amandmani sastavni dio Ustava SRBiH i stupaju na snagu danom njihovog donoenja.
AMANDMAN LIX
Prestaju da vae odjeljci li do XIII Osnovnih Ustava SRBiH, izuzev stava 1 Odjeljka IX Osnovnih
Ustava SRBiH.
AMANDMAN LX
1. Republika Bosna i Hercegovina je demokratska suverena drava ravnopravnih
naroda Bosne i Hercegovine - Muslimana, Srba i Hrvala i pripadnika drugih naroda i narodnosti, koji u njoj ive.
2. Ovim amandmanom zamjenuje se stav 1. 1. Ustava SRBiH.
AMANDMAN LXI
1. U skuptinama zajedn'1ca, organima koje one biraju, Predsjednitvu SRBiH i drugim
dravnim organima se srazmjerna zastupljenost naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine.
2. Ovim amandmanom dopunjuje se 3. Ustava SRBiH.
AMANDMAN LXVIII
1. su nosioci vlasti koju ostvaruju putem predstavnika u skuptinama zajednica.
referendumom, na zborovima i drugim oblicima izjanjavanja.
2. Ovim amandmanom zamjenjuju se 95. do 98. Ustava SRBiH i prestaju da vae odredbe Amandmana
V na Ustav SRBiH.
AMANDMAN LXIX
1. su jednaki u pravima i dunostima bez obzira na nacionalnost, rasu, pol, jezik, vjeroispovijest,
ili drugo uvjerenje, socijalno porijeklo, obrazovanje, drutveno poloaj ili drugo svojstvo.
2. je sloboda organizovanja i djelovanja.
Zabranjene je organizovanje i djelovanje usmjereno na: nasilnu promjenu ustavom
ugroavanje teritorijalne cjelokupnosti i nezavisnosti Federativne Repubflke Jugoslavije i
suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Bosne i Hercegovine, krenje ovim ustavom
sloboda i prava i raspirivanje nacionalne. rasne i vjerske mrnje i netrpeljvosti.
organizacije iz drugih republika i autonomnih pokrajina, koje nisu
registrovane u skladu sa saveznim zakonom, ne mogu se organizovati i djelovati na teritoriji
Republike Bosne i Hercegovine.
Sve organizacije koje se organizuju i djeluju na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine
registruju se u skladu sa zakonom kod nadlenog suda u Republici.
ostvarivanja slobode organizovanja i djelovanja se zakonom.
"Slubeni list SRBiH'', broj 21/90. od 31. jula 1990.
179
0323-0319
12. 1. zamjenuje se stav 1. 161; 7. dopunjuje se Glava Ili, Dio li Ustava SRBiH.
AMANDMAN LXX
1. Sastav, organizacija, nadlenost i Skuptine SRBiH se Ustavom, a skuptine
optine i skuptine gradske zajednice Ustavom, zakonom i statutom.
2. na osnovu opteg i jednakog prava, neposredno i tajnim glasanjem biraju predstavnike
u skuptine drutveno- zajednica.
Kandidate za predstavnike u skuptine zajednica predlau i
organizacije registrovane u Republici i drugi oblici organizovanja i udruivanja, na zakonom.
Kandidacioni postupak za izbor predstavnika u skuptine zajednica se tako da
se obezbijedi slobodno izraavanje volje i radnih ljudi u predlaganju i kandidata.
3. Izbor i opoziv poslanika u Skuptini SRBiH i odbornika u skuptinama optina i skuptinama gradskih
zajednica vri se po postupku zakonom.
4. Mandat predstavnika u skuptinama zajednica traje godine.
Predstavnici u skuptinama zajednica za svoj rad odgovaraju koji su ih birali.
Nespojiva je funkcija predstavnika u skuptini drutveno- zajednice 1 zakonom funkcija u
organima iste zajednice.
5. U Skuptini SRBiH se obrazuje i optina.
ima 130 poslanika koje biraju na osnovu opteg i jednakog prava,
neposredno i tajnim glasanjem, na zakonom.
svake optine i gradske zajednice biraju po jednog poslanika u optina, neposredno i tajnim
glasanjem, na zakonom.
6. Skuptinu optine i skuptinu gradske zajednice odbornici se broj statutom.
7. Skuptina SRBiH tajnim glasanjem bira i opoziva Delegacije Skuptine u republika i
pokrajina Skuptine SFRJ, na zakonom.
8. Predsjednik Skuptine SRBiH i potpredsjednici Skuptine SRBiH biraju se iz reda poslanika u Skuptini
SRBiH, a predsjednici i potpredsjednici skuptina optina, odnosno skuptina gradskih zajednica iz reda odbornika
u skuptinama optina, odnosno skuptinama gradskih zajednica.
Predsjednici i potpredsjednici skuptina zajednica i predsjednici izvrnih organa
zajednica biraju se na godine.
kandidovanja, izbora i opoziva predsjednika Skuptine SRBiH i potpredsjednika Skuptine SRBiH
se zakonom i Poslovnikom Skuptine SRBiH.
kandidovanja, izbora i opoziva predsjednika i potpredsjednika skuptina optina i skuptina gradskih
zajednica se zakonom i statutom.
9. Skuptina SRBiH bira i razrjeava Predsjednitva SFRJ iz SRBiH tajnim glasanjem, na predlog
Predsjednitva SRBiH, na osnovu prethodnog neposrednog izjanjavanja u Republici.
1 O. U Skuptini SRBiH obrazuje se Savjet za pitanje ostvarivanja ravnopravnosti naroda i narodnosti Bosne
i Hercegovine. Za Savjeta bira se jednak broj poslanika iz reda pripadnika naroda Bosne i Hercegovine
- Muslimana, Srba i Hrvata, broj posklanika iz reda pripadnika drugih naroda i narodnosti i drugih
koji ive u Bosni i Hercegovini. Savjet na osnovu saglasnosti iz reda svih naroda i narodnosti.
Sastav, djelokrug i rada Savjeta se zakonom koji se donosi od ukupnog
broja poslanika u Skuptini SRBiH.
Savjet razmatra pitanja koja se odnose na: ravnopravnost jezika i pisma; organizovanje i djelovanje
kulturnih ustanova i institucija koje imaju poseban za ispoljavanje i afirmaciju nacionalnih osobenosti
pojedinih naroda i narodnosti i donoenje propisa kojima se ostvarivanje ustavnih odredbi kojima su
principi ravnopravnosti naroda i narodnosti.
180
,..
Savjet obavezno razmatra pitanje ravnopravnosti naroda i narodnosti na inicijativu poslanika u Skuptini
SRBiH. Ako najmanje 20 poslanika smatra da se predloenim propisom ili drugim aktom iz nadlenosti Skuptine
SRBiH naruava ravnopravnost naroda i narodnosti, predlog o kojem Skuptina SABiH Savjet.
O pitanjima od interesa za ostvarivanje ravnopravnosti naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine, na predlog
Savjeta, Skuptina SRBiH po posebnom postupku Poslovnikom Skuptine SRBiH,
ukupnog broja poslanika.
11. 1. ovog amandmana zamjenjuje se stav 2. 136. i 145, 147, 150. i 151. Amandmana
Ili i 1. i 3. Amandmana XXXVII; 2. zamjenuju se 138. do 142. i 2. 5, 6. i 7. Amandmana
XXXVII; 3. zamjenjuje se 146; 4. zamjenjuju se stav 1, 3. i 5. 144; 5. zamjenjuju
se odredbe 319. i 337; 1, 2, 3. i 4. Amandmana XLVII; 6. zamjenjuje se 4. Amandmana
XXXVII; 7. zamjenjuje se stav 2. 1. i 4, 6, 7. i 8. Amandmana XLIX; 8. zamjenjuje se
stav 3. i 5. 1. i 2. Amandmana VI, 1. Amandmana VII i 8. Amandmana XXXVII; 9.
zamjenjuje se Amandman L; 10. dopunjuje se 7. Glave IX Ustava SRBiH.
AMANDMAN LXXI
1. Skuptine SRBiH o pitanjima iz nadlenosti Skuptine samostalno, ravnopravno i na
sjednici.
2. samostalno:
razmatra pitanja, donosi zakone, druge propise i opte akte: o osnovnim pravima, obavezama i
odgovornostima radnika iz radnog odnosa; o pravima i obavezama raspolaganja sredstvima u svim oblicima
svojine: o penzijskom i invalidskom osiguranju; o zatiti na radu; o rudarstvu i drugih prirodnih
bogatstava; o projektovanju i izgradnji investicionih i drugih objekata; o drutveno-ekonomskom poloaju i
udruivanju zemljoradnika: o djelatnosti, tampi, radiju, televiziji i drugim vidovima javnog informisanja
i komuniciranja; o bankarskom i kreditnom sistemu; o Narodnoj banci Bosne i Hercegovine; o
djela i privrednih prestupa i odgovornosti za njih; o davanju saglasnosti na odnosno ratifikaciju
ugovora u Ustavom SFRJ, o poljoprivrednog zemljita, uma
i umskog zemljita, upravljanju umama i umskim zemljitem; o lovu i ribolovu; o zdravstvenoj zatiti stoke i
i zatiti bilja; o za vrenja djelatnosti u zanatstvu, ugostiteljstvu i turizmu; o
dravljanstvu; o upotrebi sa grbom Republike i zastave; o udruivanju u udruenja,
drutvene organizacije i organizacije; o nabavljanju. dranju i noenju oruja; o zborovima i drugim javnim
skupovima; o predstavkama i prijedlozima; o referenduma; o pravnom poloaju vjerskih zajednica; o
sistemu dravne uprave; o pravima, dunostima i odgovornostima radnika u organima koje obrazuju organi
zajednica; o redovnim sudovima, javnom tuilatvu i javnom pravobranilatvu; o advokaturi i
drugim vidovima pravne o amnestiji i pomilovanju; o izvrenju kaznenih sankcija i vaspitno-popravnih
mjera; o sistemu prekraja i prekrajnom postupku i o odgovornosti i sankcijama za prekraje kojima se
propisi; o posebnim sudskim i upravnim postupcima u oblasti u kojima drutvene odnose
Republika; o bezbjednosti o prometu i transportu opasnih materija i o posebnoj zatiti boraca, vojnih
invalida i porodica palih boraca, kao i rtava neprijateljskog
bira i razrjeava predsjednike i sudije redovnih sudova;
imenuje i razrjeava javne tuioce i javne pravobranioce;
imenuje i razrjeava funkcionare koji rukovode organima uprave, upravnim
organizacijama, organizacijama koje vre poslove od interesa za Republiku, predsjednika i sudije
suda za prekraje, kao i druge zakonom funkcionera, osim onih koje imenuje Skuptina SRBiH na
sjednici;
vri druge poslove iz nadlenosti Skuptine SRBiH koje ne vri optina.
3. optina samostalno:
razmatra pitanja i donosi zakone, druge propise i opte akte: o samodoprinosa; o postupku
obrazovanja mjesnih zajednica; o mirovnim i drugim samoupravnim sudovima koje obrazuju o
odnosima roditelja i djece; o i usvojenju; o proglaenju nestalih lica za umrle i dokazivanju smrti; o
181
r
I
11
I
I
0323-0321
evidenciji nekretnina; o katastru zemljita; o imenu; o knjigama; o karti; o prebivalitu i
boravitu o spiskovima; o ovjeri potpisa. rukopisa i prepisa.
4. i optina ravnopravno:
razmatraju pitanja; ostvarivanja ravnopravnosti naroda i narodnosti; ostvarivanja razvoja i zatite ustavom
sistema; opte stanje u Republici i ostvarivanje politike koju je utvrdila Skuptina sa stanovita
jedinstva drutvenoekonomskog i sistema; ostvarivanja ustavnosti i
zakonitosti; jedinstva pravnog sistema; zatite sloboda, prava i dunosti i
razmatraju pitanja i donose zakone, druge propise i opte akte: o sistemu narodne odbrane; o drutvenoj
samozatiti; o dravnoj i javnoj bezbjednosti; o sistemu drutvenog planiranja; o javnim zajmovima; o
o drutvenom sistemu informisanja; o organizacije djelatnosti; o zatiti i
kulturno-istorijskog i prirodnog o praznicima; o odlikovanjima, nagradama i drugim
priznanjima Republike; o izboru poslanika i odbornika u skuptine zajednica; o Vladi SRBiH;
o osnovama politike drutvenoekonomskog razvoja i programima razvoja za pojedine
oblasti; o brem razvoju privredno nedovoljno razvijenih o zapoljavanju; o sistemu finansiranja
zajednica; o finansiranju potreba; o poreskom sistemu, doprinosima, sistemu taksa
i drugim dabinama; o sistemu osiguranja imovine i lica; o fondovima koji se obrazuju zakonom; o dopunskim
sredstvima optinama; o obligacionim, svojinskopravnim i drugim stvarno pravnim odnosima; o
imovinskopravnim i drugim materijalno pravnim odnosima; o prometu robe i usluga; o drutvenoj kontroli cijena;
o robnim rezervama; o sistemu vaspitanja i obrazovanja, kulture, i kulture; o djelatnosti;
o filmskoj djelatnosti; o zdravstvenoj zatiti i o organizaciji zdravstvene slube; o i vezama;
o zatiti i sredine; o prostornom i planiranju; o reimu voda; o zatiti od
poara i drugih elementarnih nepogoda; o statistici; o meteorolokoj, hidrolokoj i seizmolokoj slubi; o
komunalnih djelatnosti; stambenim odnosima i u oblasti stambene izgradnje i njenog finansiranja i
upravljanja i gazdovanja stambenim zgradama i stanovima; o stambenog zadrugarstva; o
koritenja zemljita i dobara u optoj upotrebi; o zatiti rtava terora i civilnih rtava rata; o
zatite, zatite starih i iznemoglih lica i drugih vidova socijalne zatite; o igrama na o organizaciji i
radu Slubi Skuptine SRBiH, o javnom redu i miru; o teritorijalnoj organizaciji Republike.
5. Skuptine SRBiH na sjednici:
- o promjeni Ustava Republike Bosne i Hercegovine;
proglaavaju Ustav Republike Bosne i Hercegovine, odnsono njegove promjene;
daju predloge, miljenja, odnosno saglasnost za promjenu Ustava Federativne Republike
Jugoslavije;
daju saglasnost za promjene granice Federativne Republike Jugoslavije;
o promjeni granice RApublike Bosne i Hercegovine;
- razmatraju pitanja spoljne politike;
o produenju mandata poslanika u Skuptini SRBiH i odbornika u skuptinama optina i
skuptinama gradskih zajednica;
- donose drutveni plan Bosne i Hercegovine, budet i zavrni budeta SRBiH;
raspisuju referendum;
o raspisivanju javnih zajmova;
- o zaduenju i drugim obavezama Republike;
o povjerenju poslova iz nadlenosti Republike gradskoj zajednici kao posebnoj
zajednici;
biraju i razrjeavaju: predsjednika i potpredsjednika Skuptine SRBiH; Predsjednitva SFRJ iz SR
Bosne i Hercegovine; predsjednika, potpredsjednika i Vlade SRBiH; predsjednika i sudije Ustavnog suda
Bosne i Hercegovine; predsjednika i sudije Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine; predsjednike i radnih
tijela Skuptine SRBiH;
biraju i opozivaju Delegacije Skuptine SRBiH u republika i pokrajina Skuptine SRBiH;
182
'
-imenuju i razrjeavaju: ministre, guvernere Narodne banke Bosne i Hercegovine: javnog tuioca,
javnog pravobranioca i generalnog sekretara Skuptine SRBiH;
- donose Poslovnik Skuptine SRBiH.
Skuptine SRBiH mogu da na sjednici razmatraju i druga pitanja iz ravnopravnog
djelokruga Skuptine SRBiH.
6. Skuptine SRBiH, u skladu sa svojim djelokrugom, daju saglasnost na akte o kojima Skuptina
SFRJ na osnovu saglasnosti skuptine republike i autonomnih pokrajina, odnosno predlau donoenje
akata.
7. Skuptine SRBiH. u okviru svog djelokruga, politiku izvravanja zakona, drugih propisa i
optih akata koje donose, kao i obaveze organa i organizacija u vezi sa izvravanjem tih propisa;
razmatraju izvjetaje Vlade SRBiH, ministarstava i drugih organa uprave i upravnih
organizacija, vre kontrolu nad radom ovih organa i organizacija i svojim smjernicama usmjeravaju njihov
rad; vre kontrolu nad rada Slube dravne bezbjednosti i u tom cilju obrazuju posebno radno tijelo;
odgovornost funkcionera koje biraju i imenuju; daju zakona koje donose.
8. Skuptine SRBiH u okviru svog djelokruga razmatraju obavjetenja Ustavnog suda Bosne i
Hercegovine o stanju i problemima u ostvarivanju ustavnosti i zakonitosti; miljenja i predloge Ustavnog suda
Bosne i Hercegovine za donoenje i izmjenu zakona i preduzimanje drugih mjera. radi ustavnosti
i zakonitosti i zatite sloboda i prava i organizacija i zajednica; rjeenja o pokretanhju, postupka za
ocjenjivanje ustavnosti zakona, drugog propisa ili opteg akta koji je donijela Skuptina SRBiH i o tome daju
miljenje Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.
9. Skuptine SRBiH moe drugom podnijeti predlog za donoenje akta iz njegovog djelokruga,
razmatrati nacrt, odnosno predlog zakona, drugog propisa ili opteg akta, ili drugo pitanje iz djelokruga drugog
i davati mu miljenje o tome.
1 O. Svako vri verifikaciju mandata i o mandatne- imunitetskim pitanjima poslanika u
Nakon izvrene verifikacije mandata, poslanici daju izjavu.
Svako o svojoj unutranjoj organizaciji, izboru i razrjeenju predsjednika i potpredsjednika
predsjednika i radnih tijela i imenuje i razrjeava sekretara
11. Ovim amandmanom zamjenjuje se Amandman XLVIII na Ustav SRBiH.
AMANDMAN LXXII
Prestaju da vae odredbe Amandmana XVII na Ustav SRBiH o Savjetu Republike.
AMANDMAN LXXIII
1. Predsjednitva SRBiH biraju neposredno, optim i tajnim glasanjem, u skladu sa
zakonom.
Predsjednitvo SRBiH za svoj rad odgovara i Skuptini SRBiH.
Predsjednitva SRBiH biraju se na godine i mogu biti birani jo jedanput uzastopno.
Predsjednitvo SRBiH kome je prestao mandat ostaje na dunosti do izbora novog Predsjednitva SRBiH.
Predsjednitvo SRBiH sedam
Za vrijeme ratnog stanja sastav Predsjednitva SRBiH se proiruje sa predsjednikom Skuptine SRBiH,
predsjednikom Vlade SRBiH i komandantom Teritorijalne odbrane Republike.
Predsjednitvo SRBiH proglaava ukazom zakone, najkasnije u roku od 15 dana.
2. 1. ovog amandmana zamjenjuje se stav 1, 2, 3. i 4. 4. i stav 1. 5. Amandmana LI;
Amandman LV i dopunjuje Amandman XLI na Ustav SRBiH.
AMANDMAN LXXIV
1. U zajednici. obrazuje se izvrni organ.
183
0323-0323 r
2. U Republici Bosni i Hercegovini obrazuje se Vlada SRBiH, koja u okviru svojih ustavom i
zakonom prava i dunosti odgovara Skuptini SRBiH za predlaganje i politike i izvravanje
zakona i drugih propisa i optih akata za su izvravanje odgovorni organi u Republici i za usmjeravanje i
rada ministarstava i drugih organa uprave i upravnih organizacija.
Organizacija i nadlenost Vlade SRBiH se Ustavom i zakonom.
Skuptina SRBiH bira tajnim glasanjem predsjednika Vlade SRBiH na predlog Predsjednitva SRBiH.
Predsjednitvo SRBiH predlae Skuptini SRBiH kandidata za predsjednika Vlade SRBiH, na osnvou
prethodnih konsultacija sa organizacijama su kandidati izabrani za poslanike u Skuptini SRBiH,
o zastupljenosti.
Kandidat za predsjednika Vlade SRBiH izlae svoj program Skuptini SRBiH i predlae sastav Vlade SRBiH.
Skuptina SRBiH, na predlog predsjednika Vlade SRBiH, tajnim glasanjem bira Vlade SRBiH.
Iz reda Vlade SRBiH, Skuptina SRBiH imenuje, na predlog predsjednika Vlade SRBiH,
Vlade SRBiH koji rukovoditi pojedinim ministarstvima.
Vlada SRBiH kojoj je prestao mandat ostaje na dunosti do izbora nove Vlade SRBiH.
Ako se u roku od tri mjeseca ne izabere Vlada SRBiH, predsjednik Skuptine SRBiH donosi odluku o
rasputanju Skuptine SRBIH i raspisivanje novih izbora.
3. Vlada SRBiH donosi mjere za ostvarivanje razvojne i ekonomske politike.
4. Sastav, organizacija, nadlenosti i kandidovanja, izbora i opoziva izvrnog organa optine, odnosno
gradske zajednice se zakonom i statutom.
5. 1. ovog amandmana zamjenjuje se t53; 2. zamjenjuje se 359. 37t, i
2. Amandmana XXXVIII; 3. dopunjuje se 360; 4. zamjenuje se t. Amandmana XXXVIII,
stav 2. 4. i stav 7. 6. Amandmana XLII na Ustav SRBiH.
AMANDMAN LXXV
t. Vlada SRBiH ima pravo da do odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, odnosno drugog nadlenog
organa,' obustavi od izvrenja propis, opti akt ili akt ili radnju skuptine optine i skuptine gradske
zajednice, izvrnog organa optine, odnosno gradske zajednice, organa uprave ili drugog organa, organizacije,
zajednice i pravnog lica kojim se oduzimaju ili ustavom slobode, prava i dunosti
i ili se naruava ustavom za koje smatra da su protivustavni ili protivzakoniti.
2. Ako optinski organi i organizacije, odnosno organi i organizacije gradske zajednice ne izvravaju prava,
dunosti i odgovornosti ustavom, zakonom i drugim propisom, Republika ima pravo i dunost da putem
organa neposredno obezbijedi izvravanje ustava, zakona i drugih propisa dok ih optinski organi i
organizacije, odnosno organi i organizacije gradske zajednice ne budu izvravali.
3. t. ovog amandmana zamjenjuje se stav t. 2t8; 2. zamjenjuje se 5.
Amandmana XXXIX na Ustav SRBiH.
AMANDMAN LXXIX
t. Prestaju da vae odredbe: stava 2. i 4. 30; 43, 47. i 48; stava 2. 64; stava t, 3. i 4.
t t 1; t 33, t 34. stava 3. 205; t 2. Amandmana XX;I stava 2. 2. Amandmana XXII i
5. Amandmana XXXV na Ustav SRBiH.
2. Prestaju da vae odredbe: st. 2, 3. i 4. 83; 2. Amandmana XXXIII i 5. Amandmana XLV
na Ustav SRBiH.
3. U 152. "radnih ljudi" zamjenjuju se
4. Prestaju da vae odredbe: t35. i 4 t t, a u 5, stava t. 304. organizaciju,
prava i dunosti drutvenog pravobranioca samoupravljanja" briu se i u 22. stava t. 3t4. i u alineji
9. 9. Amandmana XLVIII "imenuje i razrjeava drutvenog pravobranioca
samoupravljanja" briu se.
184
0323-0324
5. U alinejama 2, 3. i 4. 298. Ustava SRBiH iza "samoupravnih interesnih zajednica" dodaje se
zarez i "fondova", a u alinejama 2. i 3. brie se "drutvena" (u padeima).
U 16. Amandmana XX poslije "dravnih organa" dodaju se "javnih ustanova i javnih fondova",
a "drutvenih djelatnosti" zamjenjuju se "obrazovanja, nauke, kulture, kulture, zdravstva,
socijalne zatite, socijalne sigurnosti i drugim djelatnostima zakonom".
U st. 2. i 4. 1. Amandmana XLV na Ustav SRBiH "u korist samoupravne interesne zajednice ili
drugih oblika samoupravnogorganizovanja" zamjenjuju se "u korist fonda ili drugog oblika organizovanja".
Prestaje da vai odredba stava 2. 1. Amandmana XLIX na Ustav SRBiH, a u stavu 1. 1. iza
"Izvrno Skuptine SRBiH" dodaju se "Privreda komora Bosne i Hercegovine".
U 298. alineje 2, 3. i 4. mijenjaju se i glase:
" obaveze organizacija udruenog rada, fondova i drugih oblika organizovanja osnovanih zakonom i
zajednica da obrazuju rezervna sredstva;
privremena zabrana raspolaganja dijelom sredstava za potronju ili dijelom sredstava za finansiranje
proirene reprodukcije od strane organizacija udruenog rada, fondova i drugih oblika organizovanja osnovnih
zakonom i zajednica;
- raspolaganja vikovima prihoda budeta drutveno- zajednica kao i vikovima prihoda
fondova i drugih oblika organizovanja osnovanih zakonima koji proizilaze iz zakonom obaveza".
6. U odredbama Ustava SRBiH organizacije" zamjenjuju se
organizacije", u padeu; u stavu 1. 104. i stavu 4. 262.
organizacija" zamjenjuju se i drutvenih organizacija" (u padeu); u stavu 1.
128. "sindikati i druge organizacije" zamjenjuju se "sindikati, u
stavu 2. 282. Ustava SRBiH i drugih drutvenih organizacija" zamjenjuju se
"sindikata, organizacija, drutvenih organizacija".
7. U 304. Ustava SRBiH, u 17. "poloaj drutvenih organizacija i udruenja
zamjenjuju se "udruivanje u udruenja, drutvene organizacije i organizacije"; u
21. za izbor delegacija u osnovnim samoupravnim organizacijama i zajednicama i izbor
delegata", zamjenjuju se "izbor odbornika i poslanika"; u 2. Amandmana XLIX "delegata"
zamjenjuje se "poslanika".
U 314. 6) briu se opti bilans sredstava"; u 18) briu se
"predsjednika i Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine"; u 21) briu se
"i Savjeta Republike": i u 22) briu se "i sekretara".
U odredbama Ustava SRBiH "Izvrno Skuptine SRBiH" zamjenjuje se "Vlada SRBiH",
u padeu.
U 373. Ustava SRBiH sekretarijati" zamjenjuju se "ministarstva".
U stavu 2. 396. "samoupravni", u 6. stav 2. 398. "samoupravna", u 1 O. istog
stava "samoupravnog" i u 401. Ustava SRBiH "samoupravne" briu se.
U 3. stav 1. i u stavu 2. 387. u 388. u 390, u stavu 3. 392, u stavu 1. i 2.
397, u stavovima 1, 2. i 3. 399, u stavu 1. 400, u 404. i 406. Ustava SRBiH "samoupravni"
u padeu zamjenjuje se "drugi", u padeu - rodu.
AMANDMAN LXXX
Za Amandmana LIXLXXIX na Ustav SR BiH i prelaska na njihovo primjenjivanje
se ustavni zakon.
Ustavni zakon se proglaava i stupa na snagu istovremeno sa ovim amandmanima.
185
r---- ---------
0323-0325
1
IZBORI U BiH 1990.
S.
2. USTAVNI ZAKON ZA AMANDMANA LIXLXXIX NA USTAV SR
BOSNE I HERCEGOVINE
2
1.
Amandmani LIX - LXXIX na Ustav Republike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:
Amandmani) primjenjuju se od dana kada ih proglasi Skuptina Republike Bosne i Hercegovine, ako
za primjenu pojedinih njihovih odredaba nije ovim ustavnim zakonom
3.
Odredbe Amandmana LXX koje se odnose na sastav, organizaciju, nadlenost i Skuptine
SRBiH, skuptina optina i skuptine gradske zajednice primjenjuju se od dana prve sjednice novoizabrane
Skuptine SRBiH, skuptina optina i skuptina gradskih zajednica.

Izbor poslanika za Skuptine SRBiH i odbornika za skuptine optina i Skuptinu grada Sarajeva
se od 30. novembra 1990. godine.

Skuptina SRBiH, skuptine optina i Skuptina grada Sarajeva se na prve sjednice najkasnije do
25. decembra 1990. godine.
Sjednicu novoizabrane Skuptine SRBiH saziva predsjednik Skuptine SRBiH dosadanjeg saziva.
6.
Izbor novih Predsjednitva SRBiH se istovremeno saizboom poslanika za Skuptinu SRBiH.
Odluku o postupka za izbor Predsjednitva SRBiH donosi predsjednik Skuptine SRBiH.
Predsjednitvo SRBiH se najkasnije do 15. decembra 1990. godine. Sjednicu novoizabranog
Predsjednitva SRBiH predsjednik Predsjednitva SRBiH dosadanjeg sastava.
Odredbe Amandmana LXXIII koje se odnose na nadlenost Predsjednitva SRBiH da proglaava ukazom
zakone se od 31. decembra 1990. godine.
7.
Odredbe Amandmana LXXIV o izboru i sastavu Vlade SRBiH i imenovanju Vlade koji rukovoditi
pojedinim ministarstvima primjenjuju se od dana izbora Vlade SRBiH koji izvriti novoizabrana Skuptina
SRBiH.
Izbor predstavnika i Vlade SRBiH i imenovanje Vlade SRBiH koji rukovoditi pojedinim
ministarstvima i njihovih zamjenika, se nakon konstituisanja Skuptine SRBiH a najkasnije u roku
u Amandmanu LXXIV 2. stav 9.
9.
Skuptina SRBiH do 15. septembra 1990. godine zakone:
1) Zakon o izboru odbornika i poslanika u skuptine drutveno- zajednica,
2) Zakon o izboru i opozivu Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine,
2 "Slubeni list SRBiH", br. 21/90 od 31.jula 1990.
186
.,.
f
0323-0326
S. IZBORI U BIH 1990
3) Zakon o izbornim jedinicama za izbor poslanika u Skuptine Republike Bosne i
Hercegovine,
4) Zakon o spiskovima,
5) Zakon o organizacijama,
6) Zakon o javnom informisanju,
7) Zakon o Radio-televiziji Sarajevo.
10.
Skuptina SRBiH do 31. oktobra 1990. godine zakon o Vladi Republike Bosne i
Hercegovine.
17.
Odredbe statuta optina i Statuta grada Sarajeva i drugih propisa optina i Grada koji su doneseni na osnovu
Ustava, a koje se odnose na izbor odbornika u skuptine optina i Skuptinu grada Sarajeva, kao i na sastav,
organizaciju, nadlenost i skuptina i izvrnih organa zajednica
se sa Amandmanima do 30. septembra 1990. godine.
Ostale odredbe statuta optina i Statuta grada Sarajeva i drugih propisa koji su doneseni na osnovu Ustava
se sa Amandmanima do 31. jula 1991. godine.
Propisi optina i grada Sarajeva doneseni na osnovu zakona koji se po odredbama ovog ustavnog zakona
moraju uskladiti sa Amandmanima, se sa zakonima u roku od tri mjeseca od dana tih
zakona sa Amandmanima, ako zakonom nije
19.
U primjeni odredaba Amandmana LXI smatra se da je u skuptinama zajednica
srazmjerna zastupljenost naroda Bosne i Hercegovine Muslimana, Srba i Hrvata ukoliko ostvarena
srazmjera ne odstupa vie od 15% od srazmjere za odbornike skuptina drutveno-
zajednice, odnosno za poslanike u Skuptine SRBiH u izbornoj jedinici na osnovu
podataka prema popisu stanovnitva prije izbora.
Odredba prethodnog stava shodno se primjenjuje i na srazmjernu zastupljenost pripadnika drugih naroda i
narodnosti koji ive u SRBiH kao i koji su umjesto nacionalne izrazili regionalnu ili drugu pripadnost ili se
nacionalno nisu opredijelili, s tim to se za njih sramjerna zastupljenost posebno i iskazuje ako
najmanje pet posto od ukupnog broja stanovnitva SRBiH.
Za pripadnike naroda i narodnosti, odnosno koji se nisu nacionalno opredijelili ili su se opredijelili
prema regionalnoj ili drugoj pripadnosti, ukoliko u ukupnom broju stanovnika u SRBiH manje od pet posto,
srazmjerna zastupljenost se i iskazuje.
Odredbe prethodnih stavova odnose se i na poslanike u optina Skuptine SRBiH, s tim da se
srazmjerna zastupljenost odnosi na Republiku kao zajednicu u cjelini.
20.
Odredbe 19. ovog ustavnog zakona shodno se primjenjuju i na srazmjerne zastupljenosti
naroda i narodnosti u organima koje biraju skuptine zajednica, u Predsjednitvu SRBiH i
drugim dravnim organima, na i po postupku zakonom.

se da je srazmjerna nacionalna zastupljenost odbornika, odnosno poslanika i u
odstupanja od procenta u prethodnom ukoliko ne izbor najmanje jednog
odbornika, odnosno poslanika.
187
r-------
11 IZBORI U BiH 1990.
0323-0327
i
.\
I
S.
22.
Ako se u izboru odbornika, odnosno poslanika u skuptinu zajednice ne ostvari
srazmjerna zastupljenost u 19. 20. i 21. ovog ustavnog zakona, izborna komisija
da je dolo do bitnog naruavanja srazmjerne zastupljenosti u skuptini
zajednice i ponitava izbore u izbornoj jedinici u kojoj nije ostvarena srazmjerna zastupljenost. odnosno izbore za
poslanike u optina Skuptine SRBiH.
Postupak iz prethodnog stava moe pokrenuti izborna komisija, organizacija koja je
u izborima ili nadlena izborna komisija.
Postupak iz stava 1. ovog moe se pokrenuti u roku od osam dana od dana slubenog saoptenja
rezultata izbora.
USTAVNI ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA USTAVNOG ZAKONA ZA
AMANDMANA LIX-LXXIX NA USTAV REPUBLIKE BOSNE I
HERCEGOVINE
3
1.
U Ustavnom zakonu za Amandmana LIX - LXXIX na Ustav Republike Bosne i
Hercegovine ("Slubeni list SR BiH", broj: 21/90) u 20 iza "zajednica" zarez i "u Predsjednitvu
SR BiH", briu se.
Iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:
"Predsjednitvo SR BiH sedam i to: dva Muslimana, dva Srbina, dva Hrvala i jedan
iz reda pripadnika drugih naroda i narodnosti, odnosno koji se nisu nacionalno opredijelili ili su se
opredijelili prema regionalnoj ili drugoj pripadnosti".
2.
Ovaj ustavni zakon stupa na snagu kada ga proglasi Skuptina Republike Bosne i Hercegovine.
3 "Slubeni list SR BiH", broj: 29/90 od 9.oktobra 1990.
188
...
Na osnovu 314. s1av 1. 6. Ustava SR BiH i 249. i 270. Poslovnika Skuptine SR BiH (novi
tekst, "Slubeni list SR BiH", broj 39/88) Skuptina SR BiH na odvojenim sjednicama udruenog
rada, optina i Drutveno- odranim 16. novembra 1990. godine, razmotrila je Prijedlog
Komisije Skuptine SR BiH za us1avna pitanja za davanje 19. i 22. Ustavnog
zakona za Amandmana LIX-LXXIX na Ustav SR BiH, i u vezi s tim daje

19. DO 22. USTAVNOG ZAKONA ZA AMANDMANA LIX
LXXIX NA USTAV SR BiH
4
U primjeni odredaba 19. do 22 Ustavnog zakona, a od odredaba 1. i 3. Ustava SR
BiH i Amandamana LXI na Ustav SR BiH, prilikom izbora odbornika i poslanika u skuptine
zajednica srazmjerna zastupljenost naroda Bosne i Hercegovine- Muslimana, Srba i Hrvala, prema
popisu s1anovnitva za 1981. godinu ukoliko ostvarena sraz mjera ne odstupa vie ili manje od 15% od srazmjere
svakog naroda
Srazmjerna zastupljenost primjenjuje se na skuptine drutveno- zajednica u cjelini, a ne po izbornim
jedinicama i posebno.
U odstupanja od procenta od 15% izborom jednog vie ili jednog manje odbornika odnosno
poslanika, smatra se da je srazmjerna zastupljenost.
Odredbe prethodnih stavova shodno se primjenuju i na srazmjernu zastupljenost pripadnika drugih naroda i
narodnosti koji ive u Bosni i Hercegovini, s tim to se njihova srazmjerna zastupljenost i
iskazuje sa koji se nisu nacionalno opredijlili ili su se opredijelili prema regionalnoj ili drugoj pripadnosti.
se da je srazmjerna nacionalna zastupljenost iz prethodnog stava ukoliko se u
skuptini zajednice izabere manji ili broj odbornika odnosno poslanika iz reda ovih naroda,
narodnosti i ukoliko je taj izbor rezulrat odnosno smanjenja broja odbornika odnosno poslanika
iz stava 1. ove
Ovo se od dana donoenja u Skuptini SR BiH i se u "Slubenom
listu SR BiH".
S broj 802
16. novembra 1990. godine
Sa raj evo
Predsjednik
optina,
Nikola Selak, s.r.
Predsjednik

Radoslav s.r.
4 "Slubeni list SR BiH", broj: 34190 od 16.novembra 1990.
Predsjednik
udruenog rada,
lbrahim s.r.
189
o 3 2 3-0 3 2 9 .,.
Na osnovu Amandmana LXXVIII, 4. na Ustav Republike Bosne i Hercegovine, Skuptina Republike
Bosne i Hercegovine, na sjednici Skuptine Republike Bosne i Hercegovine odranoj 3. augusta 1995. godine u
Zenici, donijela je
ODLUKU
O PROGLAENJU AMANDMANA LXXXI-LXXXIII NA USTAV REPUBLIKE BOSNE I
HERCEGOVINE
5
Proglaavaju se amandmani LXXXlLXXXlll na Ustav Republike Bosne i Hercegovine, koje je usvojila
Skuptina Republike Bosne i Hercegovine na sjednici Skuptine Reptblike Bosne i Hercegovine odranoj 3.
augusta 1995. godine.
SKUPTINA
REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE
s broj 253
3. augusta 1995. godine
Zenica
Predsjednik
Skuptine R BiH
Miro s.r.
AMANDMANI LXXXI-LXXXIII NA USTAV REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE
6
Ovi amandmani sastavni dio Ustava Republike Bosne 1 Hercegovine i stupaju na snagu danom njihovog
proglaenja.
AMANDMAN LXXXI
1. Republika Bosna i Hercegovina je suverena i nezavisna drava ravnopravnih naroda Bosne i
Hercegovine Bonjaka, Srba, Hrvala i pripadnika drugih naroda koji u njoj ive.
2. Ovim amandmanom prestaju da vae preambula i Odjeljak I i stav 1. Odjeljka IX Osnovnih Ustava
Republike Bosne i Hercegovine, zamjenjuje se Amandman LX na Ustav Republike Bosne i Hercegovine, 1.
stav 2. i 2. Ustava Republike Bosne i Hercegovine i dopunjuje Ustav Republike Bosne i Hercegovine.
AMANDMAN LXXXII
1. Za vrijeme ratnog stanja, u da predsjednik Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, iz ma
kojih razloga prestane trajno obavljati tu dunost, Skuptina Republike Bosne i Hercegovine bira predsjednika
Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine iz reda Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine.
2. Ovim amandmanom dopunjuje se 5. Amandmana LI na Ustav Republike Bosne i Hercegovine.
AMANDMAN LXXXIII
1. Ukoliko za vrijeme ratnog stanja Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine, iz ma kojih razloga
bude za odred eno vrijeme da obavlja tu funkciju. Skuptina Republike Bosne i Hercegovine ROstaviti
lice koje vriti funkciju Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine dok ta traje.
7
2. Ovim amandmanom dopunjuje se 5. Amandmana LI na Ustav Republike Bosne i Hercegovine.
5 "Slubeni list R BiH", broj: 30/95 od 15. augusta 1995.
6 "Slubeni list R BiH", broj: 30/95 od 15. augusta 1995.g.
7 Na bazi ovog tzv. amandmana" Skuptina Republike Bosne i Hercegovine je na sjednici
od 3. i 4. augusta 1995. godine u Zenici donijela Odluku o postavljenju lica koje vriti funkciju
Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine. To lice je bilo Edhem
190
Na osnovu Amandmana LXXVIII, 4. na Ustav Republike Bosne i Hercegovine, Skuptina Republike
Bosne i Hercegovine, na sjednici odranoj 18. septembra 1995. godine u Sarajevu, donijela je
ODLUKU
O PROGLAENJU AMANDMANA LXXXIV NA USTAV REPUBLIKE BOSNE I
HERCEGOVINE
8
Proglaava se Amandman LXXXIV na Ustav Republike Bosne i Hercegovine, koji je usvojila Skuptina
Republike Bosne i Hercegovine, na sjednici odranoj 18. septembra 1995. godine.
SKUPTINA
S broj 262
18. septembra 1995. godine
Sarajevo
Predsjednik
Skuptine R BiH
Miro s.r.
AMANDMAN LXXXIV NA USTAV REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE
Ovaj Amandman sastavni dio Ustava Republike Bosne i Hercegovine i stupa na snagu danom njegovog
proglaenja.
AMANDMAN LXXXIV NA USTAV REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOV\NE
1. Za vrijeme ratnog stanja skuptine optina i gradskih zajednica biraju poslanike u optina Skuptine
9
Predloenim rjeenjima se, u uvjetima ratnog stanja kada se objek1ivno ne mogu provoditi neposredni
izbori, stvoriti za dopunske izbore poslanika u u Skuptini Republike Bosne i
Hercegovine.
2. 1. ovog amandmana dopunjuje se 5. Amandmana LXX na Ustav Republike Bosne i
Hercegovine.
"Slubeni list R BiH", broj: 37195, od 02.oktobra 1995. godine
9 Na osnovu ovog amandmana Vlada R BiH je pripremila Zakon o izmjenama i dopunama zakona o izboru
odbornika i poslanika u Skuptine DPZ-a.
U obrazloenju izmjena Zakona Vlada Republike Bosne i Hercegovine navodi: "Iz legitimiteta odbornika
u Skuptini (koji ima istu izbornu jedinicu kao i poslanik u se izvodi i legitimitet
poslanika izabranog na dopunskim izborima na predloeni
da se izbor vri iz reda odbornika one stranke sa liste je poslanik kojem je
prestao mandat, zadrava se princip nemjenjanja izbornih rezultata postignutih na izborima 1990.
godine."
Ovakvo rjeenje je izazvalo veoma ustre reakcije opozicije, ali njene primjedbe nisu uvaene.
uistinu treba da se ovakvim izmjenama derogiraju temeljna demokratska izborna posebice
neposrednosti (direktnog, a neposrednog biranja.
191
1
0323-0331 T'
2) ZAKONSKI I PODZAKONSKI PROPISI O IZBORIMA U BIH 1990.
ZAKON
O IZBORU I OPOZIVU PREDSJEDNITVA REPUBLIKE
BOSNE I HERCEGOVINE
10
I - OPTE ODREDBE
1.
Ovim zakonom se izbor i opoziv Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine
(u daljem tekstu: Predsjednitvo SRBiH).
Predsjednitvo SRBiH sedam i to: tri Muslimana, dva Srbina i jedan Hrvat, kao i jedan
iz reda pripadnika drugih naroda i narodnosti, odnosno koji se nisu nacionalno opredijelili ili su se
opredijelili prema regionalnoj ili drugoj pripadnosti.
11
Predsjednitva SRBiH biraju neposrednim, optim i tajnim glasanjem.
Predsjednitva SRBiH biraju se na godine i mogu biti birani jo jedanput uzastopno.

Kandidat za Predsjednitva SRBiH ne moe istovremeno biti kandidat za odbornika odnosno poslanika
u skuptini drutveno- zajednice.
Funkcija Predsjednitva SRBiH nespojiva je sa funkcijom odbornika odnosno poslanika.

Ako Predsjednitva SRBiH prestane mandat prije isteka vremena na koje je izabran, sprovode se
dopunski izbori.
Mandat Predsjednitva SRBiH izabranog na dopunskim izborima traje do isteka mandatnog perioda
kome je prestao mandat.
Dopunski izbori za Predsjednitva SRBiH ne sprovode se ako do kraja mandatnog perioda preostaje
manje od est mjeseci, ako Skuptina SRBiH ne

Izbore za Predsjednitva SRBiH raspisuje Skuptina SRBiH.
5.
Postupak izbora i opoziva za Predsjednitva SRBiH sprovode izborna komisija, optinske
izborne komisije nadlene za izbor odbornika u skuptine optina i odbor.
10 Zakon je objavljen u "Slubenom listu SRBiH", broj 21/90 od 31. jula 1990. godine. Izmjene i dopun&
ovoga zakona objavljene su u "Slubenom listu SR BiH", br. 28/90 i 29/90 i "Slubenom listu RBiH", br.
2192,23192 i 20/93
11 Ustavnim zakonom o izmjenama i dopunama Ustavnog zakona za amandmana LIXLXXIX
na Ustav SR BiH ovaj stav je promijenjen pa je i ova struktura promjenjena, tako da je paritet
dva Muslimana, dva Srbina, dva Hrvata i jedan izmjenama zakona stav 2. 1. je brisan.
192
0323-0332
li PREDLAGANJE I KANDIDATA ZA PREDSJEDNITVA

Kandidate za Predsjednitva SRBiH predlau i organizacije.
Broj kandidata iz reda pojedinog naroda i narodnosti, koje predlae jedan ne moe biti od
broja Predsjednitva SRBiH koji se bira iz reda pripadnika tog naroda i narodnosti u 1.
stav 2. ovog zakona.
U predlogu se za svakog kandidata navodi ime i prezime, pripadnost narodu odnosno narodnosti, zanimanje
i prebivalite, uz
Ako iz stava 1. ovog predloi samo jednog kandidata za Predsjednitva SRBiH taj
kandidat se smatra ako je njegovu kandidaturu putem potpisa podralo najmanje 1 O.ODO
Ako iz stava 1. ovog predloi dva ili vie kandidata i taj predlog podri najmanje 1 O.ODO
kandidatima smatraju se svi predloeni kandidati.
7.
Predlozi kandidatura za Predsjednitva SRBiH dostavljaju se izbornoj komisiji
najkasnije 30 dana prije dana odravanja izbora.
Svaki kandidat moe odustati od kandldature za Predsjednitva SRBiH najkasnije 25 dana prije dana
odravanja izbora.
Ako nakon liste kandidata, a prije izbora kandidat odustane od kandidature ili ako kandidat umre,
podnosilac liste utvrditi novog kandidata najkasnije 20 dana prije dana odravanja izbora.
izborna komisija sastavlja listu kandidata za Pedsjednitva SRBiH po dijelovima, tako
da svaki dio liste kandidati iz reda pripadnika istog naroda i narodnosti poredani po abecednom ili
redu uz
izborna komisija odmah po sastavljanju liste kandidata, a najkasnije 20 dana prije dana
odravanja izbora objaviti listu kandidata u 'Slubenom listu SRBiH".
Ili IZBOR PREDSJEDNITVA SRBIH

Po zavrenom glasanju odbor rezultate glasanja na mjestu, a zatim zapisnik o radu
i dostavija optinskoj izbornoj komisip.
Optinska izborna komisija rezultate glasanja za optine i o tome sastavlja zapisnik, koji
dostavlja izbornoj komisiji.
9.
izborna komisija, odmah po prijemu izbornih akata od svih optinskih izbornih komisija iz
prethodnog rezultate izbora za Predsjednitva SRBiH.
izborna komisija prethodno za svaku optinu ukupan broj koji su upisani u opti
spisak, ukupan broj koji su glasali, koliko je koji kandidat dobio glasova i koliko je bilo

10.
Ako je na izborima za Predsjednitva SRBiH glasalo manje od polovine ukupnog broja u
Republici, glasanje se ponavlja.
Ako i u ponovnom glasanju glasa manje od polovine ukupnog broja iz prethodnog stava ponavlja se
cijeli izborni postupak.
193
r --- --:,RI U BIH 1990.
!
11.
0323-0333
S.
Za Predsjednitva SRBiH izabrani su kandidati koji su dobili broj glasova koji su glasali
do broja kandidata koji se bira iz reda pripadnika istog naroda i narodnosti.
Ako su u prvom krugu glasanja dva ili vie kandidata iz reda pripadnika istog naroda i narodnosti dobili jednak
i istovremeno broj glasova, se glasanje o tim kandidatima za 14 dana.
Ako i u ponovnom glasanju kandidati dobiju isti broj glasova ponovi se izborni postupak za onaj broj
Predsjednitva SRBiH koji nije izabran.
Rezultati glasanja se za svaki dio liste posebno.
12.
izborna komisija podnosi izvjetaj o rezultatima izbora za Predsjednitva SRBiH Skuptini
SRBiH. -
Izvjetaj iz prethodnog stava objavljuje se u "Slubenom listu SRBiH".
IV OPOZIV
13.
Predsjednitva SRBiH moe biti opozvan, ako iz bilo kojih razloga izgubi povjerenje
Opoziv Predsjednitva SRBiH sprovodi se na i po postupku za njegov izbor, ako ovim
zakonom nije
Postupak za opoziv Predsjednitva SRBiH se na predlog najmanje 100.000 ili na predlog
Skuptine SRBiH.
Predlog za opoziv dostavlja se izbornoj komisiji.
izborna komisija donosi rjeenje o raspisivanju glasanja o opozivu u roku od 15 dana od dana
prijema predloga, koje se objavljuje u "Slubenom listu SRBiH".
Od dana raspisivanja do dana glasanja o opozivu ne moe manje od 15 ni vie od 30 dana.
14.
U pogledu glasanja o opozivu i rezultata glasanja shodno se primjenjuju odredbe 8. do 11.
ovog zakona.
izborna komisija izvjetaj o rezultatu glasanja o opozivu podnosi Skuptini SRBiH i objavljuje u
"Slubenom listu SRBiH".
V PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
15.
izborna komisija priprema i drugi izborni materijal za izbor Predsjednitva
SRBiH.
16.
izborna komisija u roku od 45 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona koje joj
izborne akte dostavlja optinska izborna komisija, njihovog dostavljanja i rokove pojedinih izbornih
materijala.
194
0323-0334
17.
Odredbe Zakona o izboru odbornika i poslanika u skuptine zajednica o pravu,
prestanku mandata, i oglaavanju liste kandidata, predstavljanju kandidata, mjestima i
izbornom materijalu, glasanju, ponovnim i dopunskim izborima, o opozivu i zatiti izbornog prava shodno se
primjenjuju i na izbor Predsjednitva SRBiH, ako ovim zakonom nije
Predsjednik Skuptine SRBiH, izuzetno od odredbe 4. ovog zakona, izbore za
Predsjednitva SRBiH u 1990. godini.
18.
Sredstva za izbora za Predsjednitva SRBiH se u budetu
primjenom kriterija za izbora za poslanike u Skuptinu SRBiH.
19.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu SRBiH."
ZAKON
O IZMJENAMA ZAKONA O IZBORU I OPOZIVU PREDSJEDNITVA
12
1.
U Zakonu o izboru i opozivu Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine ("Slubeni
list SR BiH", broj: 21190) u 6. u st. 4. i 5. broj "10.000" zamjenjuje se brojem "5.000".

Ovaj zakon stupa na snagu danom objavljivanja u "Slubenom listu SR BiH".
Predsjednik
optina,
Nikola Selak, s.r.
Predsjednik

Radoslav s .r
12 "Slubeni list SR BiH", broj: 28/90 9d 3. oktobra 1990. godine.
Predsjednik
udruenog rada,
lbrahim s.r.
195
o 3 2 3-0 3 3 5 ,..
ZAKON
O IZMJENAMA ZAKONA O IZBORU I OPOZIVU PREDSJEDNITVA
13
1.
list SR BiH", br. 21190 i 28190) u 1. stav 2. brie se.
Dosadanji st. 3. i 4. postaju st. 2. i 3.
2.
U 6. u s1avu 2. "u 1. ovog zakona" zamjenjuje se "u 20. stav 2. Ustavnog
zakona za Amandmana LIX LXXIX na Ustav Republike Bosne i Hercegovine ("Slubeni
list SR BiH", br. 21/90 i 29190).

Predsjednik
optina,
Nikola Selak, s.r.
Predsjednik

Radoslav s.r
Predsjednik
udruenog rada,
lbrahim s.r.
ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O IZBORU I OPOZIVU
PREDSJEDNITVA SRBIH
14
1.
list SRBiH", br. 21/90) 6. u st. 4. i 5. broj "10.000" zamjenjuje se brojem "5.000".
2.
Ovaj zakon stupa na snagu danom objavljivanja u "Slubenom listu SRBiH".
Predsjednik
optina,
Nikola Selak, s.r.
Predsjednik

Radoslav s.r
13 "Slubeni list SR BiH", broj: 29/90 od 9. oktobra 1990. godine
14 "Slubeni list SRBiH", br. 28/90 od 3.oktobra 1990.
196
Predsjednik
udruenog rada,
lbrahim s.r.
r
f
'
"
0323-0336
Na osnovu Amandmana LI 5, stav 3. na Ustav Republike Bosne i Hercegovine, Predsjednitvo
Republike Bosne i Hercegovine, na sjednici odranoj 9. aprila 1992. godine, donosi
UREDBU
SA ZAKONSKOM SNAGOM O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O IZBORU I OPOZIVU
PREDSJEDNITVA REPUBLIKE BOSNE I
HERCEGOVINE
15
1.
list SR BiH", br. 21/90 i 28190) 3, brie se.
2.
Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine izabranim u skladu sa 17. ovog zakona
mandat traje do novih izbora odbornika i poslanika u skuptine zajednica i
Predsjednitva Republike Bosne i Hercagovine, a najdue osam mjeseci od dana s1upanja na snagu ove uredbe.
3.
U nazivu Zakona i 1, 2, 4, 5, 6, 7, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 17, 18. i 19. Republika
Bosna i Hercegovina" u padeima, zamjenjuju se "Republika Bosna i Hercagovina" u
padeu.

Ova uredba stupa na snagu danom objavijivanja u "Slubenom listu R BiH".
PR. broj 1150/92
11. aprila 1992. godine
Sarajevo
Predsjednik
Predsjednitva
Republike BiH,
Aflja s.r.
Na osnovu Amandaman LI 5. stav 3. i 4. na Ustav Republike Bosne i Hercegovine i Uredbe sa
zakonskom snagom o obustavi od primjene stava 1. 1. Amandmana LXXIII na Ustav Republike Bosne i
Hercagovine, Predsjednitvo Republike Bosne i Hercegovine, na sjednici odranoj 23. decembra 1992. godine,
donosi
UREDBU
SA ZAKONSKOM SNAGOM O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O IZBORU I
OPOZIVU PREDSJEDNITVA REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE
16
1.
U Zakonu o izboru i opozivu Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine ("Slubeni list SR BiH",
br. 29/90 i 28/90) i ("Slubeni list R BiH", broj 2192), u 1. iza stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi:
Predsjednitva R BiH za vrijeme ratnog stanja bira Skuptina Republike Bosne i Hercegovine".
Dosadanji stav 4. postaje stav 5.
15 "Slubeni list RBiH", br.2192 od 11.aprila 1992.
16 "Slubeni list RBiH", br.23192 od 24.decembra 1992.
197
1 .... U &H 1990
0323-0337
S.
2.
I
I
I
'I
I
11
,I
I
I
1
Za vrijeme ratnog stanja ne primjenjuju se odredbe: 4, 5, st. 4. i 5. 6, 7. do 12. i 15. i 16.
Zakona o izboru i opozivu Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine.

Postupak predlaganja i kandidata za Predsjednitva R BiH i izbora
Predsjednitva R BiH vri se uz shodnu primjenu Poslovnika Skup1ine Republike Bosne i Hercegovine ("Slubeni
lis1 R BiH", br. 8/91 i 32/92).

Ova uredba s1upa na snagu danom objavljivanja u "Slubenom listu R BiH".
PR broj 1397/92
24. decembra 1992. godine
Sarajevo
Predsjednik
Predsjednitvo R BiH
Alija s.r.
Na osnovu Amandmana LI 5. s1av 3. na Ustav Republike Bosne i Hercegovine, Predsjednitvo
Republike Bosne i Hercegovine, donosi
UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZBORU I OPOZIVU
PREDSJEDNITVA REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE
17
1.
U Zakonu o izboru i opozivu Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine ("Slubeni lis1 SR BIH".
br. 21/90, 28/90 i 29/90 i "Slubeni lis1 R BiH", broj 23/92) iza 13. dodaje se novi 13a. koji glasi:
13a.
Za vrijeme ra1nog stanja Predsjednitva R BIH moe biti opozvan, ako iz bilo kojih razloga izgubi
povjerenje Skuptine R BIH.
Opoziv Predsjednitva R BiH sprovodi se na i po postupku za njegov izbor, ako
Zakonom o izboru i opozivu Predsjednitva R BiH nije
Postupak za opoziv za Predsjednitva R BiH se na prijedlog najmanje dvadeset poslanika.
Prijedlog za opoziv dostavlja se Skuptina R BIH, a za vrijeme ratnog stanja, ako se Skuptina R BiH ne
moe da sazove Predsjednitvu R BiH.
O opozivu Predsjednitva R BiH Skuptina R BiH na i po postupku za
izbor Predsjednitva R BiH".
2.
Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u "Slubenom listu R BiH".
PR broj 1556193
Sarajevo
17 "Slubeni list RBiH", br.20/93 od 04.oktobra 1993.
198
Predsjednik
Predsjednitva R BlJ-1.
Alija s.r.
0323-0338
Na osnovu 49. i 72. Poslovnika Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine ("Slubeni list SR BiH",
br. 37/91) i "Slubeni list R BiH", broj 6/92), Predsjednitvo Republike Bosne i Hercegovine, na sjednici odranoj
13. juna 1992. godine, donijelo je
ODLUKU
O RAZRJEENJU I IMENOVANJU PREDSJEDNIKA I RADNIH TIJELA
PREDSJEDNITVA REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE
18
Razrjeavaju se dunosti predsjednika i radnih tijela Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine:
- prof. dr Biljana bivi Predsjednitva R BiH, dunosti predsjednika Saveta za zatitu ustavnog
poretka i Komisije za pomilovanje Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine,
prof. dr Nikola bivi Predsjednitva R BiH, dunosti predsjednika Komisije za predstavke i
predloge, Savjeta za optenarodnu odbranu i Komisije za organizacione-kadrovska pitanja
Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine,
- Drago bivi komandant taba teritorijalne odbrane i Milutin Kukanjac, bivi
komandant Druge vojne oblasti, dunosti Savjeta za optenarodnu odbranu Predsjednitva Republike Bosne
i Hercegovine. '
Imenuju se za predsjednika i radnih 1ijela Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine:
prof. dr. MIRKO za predsjednika Savjeta za zatitu ustavnog poretka i za Komisije za
pomilovanja Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine,
- prof. dr. NENAD za predsjednika Komisije za predstavke i predloge, Savjeta za
optenarodnu odbranu i Komisije za organizacione-kadrovska pitanja Predsjednitva Republike Bosne i
Hercegovine,
SEFER komandant taba teritorijalne odbrane Republike Bosne i Hercegovine, za
Savjeta za optenarodnu odbranu Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine.
Ili
Ova odluka se u "Slubenom listu Republike Bosne i Hercegovine".
Broj 02-011-410/92
13. juna 1992. godine
Sarajevo
18 "Slubeni list RBiH", br.6/92 od 15.juna 1992.
Predsjednik
Predsjednitva R BiH,
Alija s.r.
199
r
I
I
I
\
1
0323-0339
Na osnovu Amandmana LI 5. stav 3. na Ustav Republike Bosne i Hercegovine, Predsjednitvo
Republike Bosne i Hercegovine, na sjednici od 1 O. novembra 1992. godine, donijelo je
ODLUKU
O USVAJANJU OSTAVKE PREDSJEDNITVA REPUBLIKE BOSNE I
HERCEGOVINE
19
Usvaja se ostavka STJEPANA na dunost Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine.
Ovu odluku objaviti u "Slubenom listu R BIH'.
Broj 02-111-850/92
10.novembra 1992. godine
Sa raj evo
Predsjednik
Predsjednitva R BIH,
Alija s.r.
Republike Bosne i Hercegovine, na sjednici od 24. decembra 1992. godine, donosi
ODLUKU
O IZBORU PREDSJEDNITVA REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE
20
Za Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine izabran je MIRO
Ovu odluku objaviti u "Slubenom listu R BIH'.
Broj 02-111-920/92
Sarajevo
Predsjednik
Alija s.r.
Republike Bosne i Hercegovine, na sjednici od 24. decembra 1992. godine, donosi
ODLUKU
21
Za Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine izabrana je dr TATJANA
19 "Slubeni list RBiH", br.21/92 od 23.novembra 1992.
20 "Slubeni list RBiH", br.24/92 od 28.decembra 1992.
21 Isto,
200
i
I
S.
Ovu odluku objaviti u "Slubenom listu R BiH".
Broj 02-111-921/92
Sarajevo
li
0323-0340
IZBORI U BIH 1990.
Predsjednik
Alija s.r.
Na osnovu Amandmana LI 5. i 3. na Ustav Republike Bosne i Hercegovine i 13a. Zakona o izboru
i opozivu Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine ("Slubeni list SR BiH", br. 21/90, 28190 i 29/90
i "Slubeni list R BiH", br. 2192 i 17/93), Predsjednitvo Republike Bosne i Hercegovine, na sjednici od 20. oktobra
1993. godine, donijelo je
ODLUKU
O OPOZIVU DUNOSTI PREDSJEDNITVA REPUBLIKE BOSNE I
HERCEGOVINE
22
Opozivaju se dunosti Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine FRANJO BORAS i MIRO
sa 20. oktobrom 1993. godine. '
Broj 02-111-628/93
20. oktobra 1993. godine
Sarajevo
Predsjednik
Alija s.r.
Na osnovu Amandmana LI 5. stav 3. na Ustav Republike Bosne i Hercegovine, na prijedlog
parlamentarnih stranaka, Predsjednitvo Republike Bosne i Hercegovine, na sjednici od 20. oktobra 1993. godine,
donijelo je
ODLUKU
23
Za Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine biraju se:
- iz reda Muslimana dr NIJAZ
- iz reda Hrvata ST JEPAN i dr IVO
Broj 02-111-629/93
Sarajevo
22 "Slubeni list RBiH",br.23/93 od 15.novembra 1993.
23 Isto,
Predsjednik
Predsjednitva R BiH
Alija s.r.
201
-------
!1 IZBORI U BiH 1990.
0323-0341 T
S.
Na osnovu Amandmana LI 5, stav 3. na Ustav Republike Bosne i Hercegovine, Predsjednitvo
Republike Bosne i Hercegovine, na prijedlog Mandatno-imunitetske komisije Skuptine R BiH, na sjednici od
21.decembra 1992. godine, donosi
ODLUKU
O PRESTANKU MANDANTA POJEDINIM POSLANICIMA SKUPTINE REPUBLIKE
BOSNE I HERCEGOVINE
24
Prestaje mandat poslanicima Skuptine Republike Bosne i Hercegovine, koji su neposredno ili posredno
u agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu, i to:
1. KUPREANIN VOJO 26. MILAN 51. GRUJO
2. RAJKO
27. JOVO
3.
28. GORAN
4. PETAR
29. MILENKO
5. STUPAR VELJKO
30. MILAN
6. TIMURAC SVETOZAR
31. MILADIN
7. PANTELIJE
32. DUAN
8. MILORAD
33. KISIN NIKOLA
9. DRAGAN
34.
1 O. GAVRO
35. DRAGAN
11.
36. ERCEG NIKOLA
12. MllOVAN
37. DRAGOLJUB
13. MILAN
38. LERO MILO
14. VJETICA MIAOSLAV
39. BRANKO
15. MIODRAG
40. MOMIR
16. MLADENKO
41. DRAGAN
17. MILOVAN
42. SLOBODAN
18. SAVO
43. DUKO
19. BRANKO
44. MILAN
20. SPREMO RADOVAN
45. PETKO
21. VOJISLAV
46. VLADO
22. BUHA ALEKSA
47. SAVO
23. MITAR
48. MOMIR
24. MILAN
49. LJUBO
25. KRAJINIK
50. TRIFKO
Broj 02- t t t -909192
Sarajevo
52. RAJKO
53. NEDELJKO
54. ZLATKO
55. MARINKO
56. DRAGOMIA
57. DUAN
58. STANKO
59. MALIDA MILAN
60. GOLIJANIN
61. NENAD
62. DOBRIVOJE
63. DOBROSLAV
64. RAULA NEDJELJKO
65. SLAVKO
66. MARKO
67. OSTOJA
68. ILIJA
69. STEVAN
70. BUCALO VOJIN
71. MIRKO
72.
73. DUKO
74. RADOSLAV
75. BOKO
Predsjednik
Predsjednitva A BiH,
Alija s.r.
24 Odluka je objavljena u "Slubenom listu RBiH", br. t t/93 od t O.maja t 993.
202
'f
0323-0342
Na osnovu Amandmana LI, 5, stav 3. na Ustav Republike Bosne i Hercegovine, Predsjednitvo
Republike Bosne i Hercegovine, na sjednici od 21. decembra 1992. godine, donijelo je
ODLUKU
O PRESTANKU MANDATA POSLANIKA SKUTINE REPUBLIKE BOSNE I
HERCEGOVINE
25
Pres1aje manda1 poslanicima optina Skuptine Republike Bosne i Hercegovine SUADU ALIBEGICU
iz Bosanske Krupe, NIJAZU UKRICU iz Novog grada Sarajevo i MILUTINU iz Sarajeva, iz

Broj 02 111-910/92
Sarajevo
25 Isto,
Predsjednik
Alija s.r.
203
0323-0343
IZBORI U BiH 1990.
S.
Na osnovu 8. 5. i stava 2. Zakona o izboru odbornika i poslanika u skuptine
zajednica ("Slubeni list SRBiH" br. 21190 i 28/90 i "Slubeni list RBiH", br. 12192, 22/93, 13/94 i 9/95) i 2.
Odluke o primjenjivanju Poslovnika Skuptine Republike Bosne i Hercegovine za vrijeme ratnog stanja
("Slubenilist RBiH", br. 20193), Skuptina Republike Bosne i Hercegovine, na sjednici Skuptine
odranoj 21.maja 1995. godine, donijela je
ODLUKU
O PRESTANKU MANDATA POJEDINIM
POSLANICIMA SKUPTINE REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE
26
1. Prestaje mandat poslanicima u Skuptine Republike Bosne i Hercegovine: BORKOVIC
RATKU, Srbin,Bosnaska Gradika, Socijaldemokratska partija, GOSTIC UROU, Srbin, Doboj,
Socijaldemokratska partija, DODIK MILORADU, Srbin, Laktai, Unija bosanskih socijaldemokrata (Savez
reformskih snaga Jugoslavije za BiH),koji su u agresiji protiv Republike Bosne i Hercegovine.
2. Prestaje mandat poslanicima u Skuptine Republike Bosne i Hercegovine
RUSMIRU, Jugosloven, Travnik, Socijaldemokratska partija, SPASOJEVIC MILANU, Srbin, Socijaldemokratska
partija, GORANU, Srbin, Banja Luka, demokratska stranka (Demokratski
savez), koji nisu prisustvovali due od est mjeseci sjednicama Skuptine, a na zahtjev njihovih partija.
Ova odluka stupa na snagu danom donoenja, a objavi! se u "Slubenom listu RBiH".
SKUPTINA
S broj 235
21: maja 1995. godine
Sarajevo
Predsjednik
Skuptine RBiH,
Miro s.r.
26 Odluka je objavljena u "Slubenom listu RBiH", br. 19195 od 1.juna 1995.
204
0323-0344
Na osnovu 99. st. 2, 3. i 5. Zakona o izboru odbornika i poslanika i skuptine
zajednica ("Slubeni list SRBiH", br. 21/90 i 28/90 i 'Slubeni list RBiH", br. t2/92, 22/93, 13194, 9195 i 37195) i
2. Odluke o primjenjivanju Poslovnika Skuptine Republike Bosne i Hercegovine za vrijeme ratnog stanja
("Slubeni list RBiff', broj 20193), Skuptina Republike Bosne i Hercegovine, na sjednici Skuptine
odranoj 29. novembra 1995. godine, donijela je
ODLUKU
O PROGLAENJU IZBORA POSLANIKA U
OPTINA I SKUPTINE
27
1. Za poslanike u optina Skuptine RBiH proglaavaju se izabranim:
- U izbornoj jedinici Brratunac ARIC VEIZ, Sonjak, Bratunac, Stranka demokratske akcije;
- U izbornoj jedinici-optina Konjic ALIKADIC ALMIR, Bonjak, Konjic, Stranka demokratske akciije-,
- U izbornoj jedinici SMAIL, Sonjak, Socijaldemokratska partija.
2. Za poslanika u Skuptine RBiH proglaava se izabranim prema daljem redosljedu sa liste
Stranke demokratske akcije:
- Izborna jedinica Tuzla
ENVER, Sonjak iz Kladnja.
li
Ova odluka stupa na snagu danom donoenja, a objavi! se u "Slubenom listu RBiH".
SKUPTINA
S broj 267
29. novembra 1995. godine
Sarajevo
Predsjednik
Skuptine RBiH,
Miro s.r
Na osnovu 17. stav 2. Zakona o izboru i opozivu Predsjednitva Republike Bosne
i Hercegovine ("Slubeni list SRBiH", broj 21190), predsjednik Skuptine Republike Bosne i
Hercegovine donosi
ODLUKU
O RASPISIVANJU IZBORA ZA PREDSJEDNITVA
REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE U 1990. GODINI
28
Izbori za Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine se u nedjelju 18.
novembra 1990. godine.
27 Ova odluka je objavljena u "Slubenom listu SRBiH", broj 46195, od 4. decembra 1995. godine
28 Ova odluka je objavljena u "Slubenom listu SRBiH", broj 22/90, od 6. avgusta 1990. godine.
205
j
. ,
I
0323-0345
IZBORI U BiH 1990.
S.
Rokovi za izbornih radnji propisanih zakonom od 15. septembra 1990. godine.
i organizacije podnose predloge kandidata za Predsjednitva SR Bosne i
Hercegovine izbornoj komisiji najkasnije do 18. oktobra 1990. godine.
izborna komisija po prijemu kandidatura sastaviti listu kandidata koju najkasnije
do 28. oktobra 1990. godine, objaviti u "Slubenom listu SRBiH" i istu oglasiti.
Ili
Predsjednitvo SABiH se najkasnije do 15. decembra 1990. godine.
IV
Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u "Slubenom listu SRBiH" .
206
"'t
0323-0346
S.
IZBORI U BIH 1990.
ZAKON
O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA U SKUPTINE
ZAJEDNICA
29
I - OPTE ODREDBE
1.
Ovim zakonom se izbor i opoziv odbornika u skuptine optina i Skuptinu grada Sarajeva, poslanika
u Skuptine Republike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: skuptine
zajednica), izbor i opoziv delegacije Skuptine SRBiH u republika i pokrajina Skuptine SFRJ i
kandidovanja, izbor i opoziv predsjednika i potpredsjednika skuptina zajednica.
2.
Izbori odbornika i poslanika u skuptine zajednica vre se na osnovu opteg i jednakog
prava, neposrednim i tajnim glasanjem.
3.
Odbornici i poslanici biraju se po izbornim jedinicama koje se odlukom skuptine optine i Skuptine
grada Sarajeva, odnosno zakonom.
1. pravo
4.
Ustavom pravo da bira i da bude biran za odbornika i poslanika u skuptinu
zajednice evidentira se u optem spisku, a ostvaruje se u skladu sa ovim zakonom.
5.
upisan u opti spisak ne moe biti lien prava da glasa niti moe biti da glasa.
je sloboda izbora i tajnost glasanja.
Niko ne moe ni po kom osnovu pozivati na odgovornost zbog glasanja, niti od njega traiti da kae
za koga je glasao ili zato nije glasao.
6.
Pravo da bira i da bude biran za odbornika, odnosno poslanika u skuptine zajednica
ima koji je navrio 18 godina ivota i koji ima prebivalite na teritoriji Republike Bosne i
Hercegovine.
Pod uslovima iz prethodnog stava pravo da bira odbornika odnosno poslanika u skuptine
zajednica ima je prebivalite na izborne jedinice.
29 Zakon je objavljen u "Slubenom listu SRBiH", broj 21/90 od 31. jula 1990. godine. Zakon je imao vie
izmjena koje su objavljene u slubenim listovima, i to: "Slubeni list SR BiH", broj 28190, te
"Slubeni list R BiH", broj: 12192, 22193, 13194, 9195, 37195 i 6196. Napominjemo da je u "Slubenom listu
R BiH", br.13194 izala odluka Skuptine R BiH o svih do tada donesenih uredbi sa
zakonskom snagom koje je donijelo Predsjednitvo R BiH u funkciji Skuptine. Prema tome, u tom broju
"Slubenog lista R BiH" nisu nikakve izmjene niti dopune Zakona.
207
'
0323-0347
7.
Funkcionari, radnici i radnici sa posebnim u dravnim organima, sudije redovnih
sudova, sudije Ustavnog suda BIH, javni tuioci i njihovi zamjenici ili funkcionari i radnici koje bira,
imenuje ili postavlja skuptina zajednice, Predsjednitvo SRBiH, Vlada SRBiH ili izvrni organ
optine odnosno grada Sarajeva ne mogu istovremeno biti odbornici ni poslanici u skuptini iste
zajednice.
Licima iz prethodnog stava koja budu izabrana za odbornike, odnosno poslanike, prestaje funkcija odnosno
radni odnos danom verifikacije mandata.
2. Prestanak mandata
8.
Odborniku odnosno poslaniku prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran:
1. ako podnese ostavku;
2. ako bude opozvan;
3. ako je pravosnanom sudskom presudom na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju duem od est
mjeseci ili teu kaznu;
4. ako je pravosnanom sudskom odlukom lien poslovne sposobnosti;
5. ako iz bilo kojih razloga izgubi pravo da bude biran:
6. ako bude izabran, imenovan ili postavljen na funkciju koja je nespojiva sa funkcijom odbornika odnosno
poslanika, odnosno ako zasnuje radni odnos u dravnom organu:
7. ako prestane imati prebivalite na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine.
Odborniku odnosno poslaniku prestaje mandat danom kada skuptina zajednice je
utvrdi da je nastupio neki od razloga iz stava 1. ovog
li RASPISIVANJE IZBORA
9.
Svake godine biraju se svi odbornici odnosno poslanici u skuptini zajednica.
Skuptina SRBiH donosi odluku o raspisivanju izbora za izbor odbornika i poslanika u skuptine
zajednica, rokove za izbornih radnji propisanih ovim zakonom i dan
odravanja izbora.
Odluka o raspisivanju izbora objavljuje se u "Slubenom listu SRBiH''.
10.
Izbori se odravaju najkasnije na 30 dana prije isteka mandata na koji su izabrani odbornici odnosno poslanici.
U produenja mandatnog perioda taj rok se prije isteka produenog mandatnog perioda.
Od dana raspisivanja izbora do dana odravanja izbora ne moe vie od mjeseca niti manje od
mjesec dana_
Danom verifikacije mandata odbornicima odnosno poslanicima u skuptine zajednica
prestaje mandat odbornicima i poslanicima ranijeg saziva. '
Ili ORGANI ZA IZBORA
11.
Organi za izbora su: izborne komisije i odbori.
208
I
J
I
I
0323-0348
Organi za izbora su nezavisni u svom radu i rade na osnovu ustava i zakona.
Dravni organi duni su da organima za izbora pruaju i dostavljaju 1m podatke potrebne
za njihov rad.
12.
organa za izbora i njihovi zamjenici mogu biti samo lica koja imaju opte pravo.
organa za izbora i njihovi zamjenici ne mogu biti kandidati za odbornike odnosno
poslanike na istim izborima, a ako prihvate kandidaturu, prestaje im dunost u organu za izbora.
Izuzetno od odredbe prethodnog stava izborne komisije moe biti kandidat za odbornika odnosno
poslanika u skuptini zajednice ako ta komisija ne vri izborne radnje za izbor odbornika
odnosno poslanika u tu skuptinu.
13.
izborne komisije imenuju se na godine i mogu biti imenovani najvie dva puta uzastopno za
izborne komisije iste zajednice.
odbora imenuju se za svake izbore.
14.
Radu organa za izbora mogu prisustvovati ovlateni predstavnici javnih glasila, kao i predstavnici
drugih organa i organizacija ili zainteresovanih
iz prethodnog stava daje nadlena izborna komisija.
Predstavnik iz stava 1. ovog ne moe biti kandidat za odbornika odnosno poslanika.
1. Izborne komisije
15.
Izborne komisije su:
t . optinska izborna komisija i Izborna komisija grada Sarajeva,
2. izborna komisija izborne jedinice za izbor poslanika u Skuptinu SRBiH i
3. izborna komisija.
16.
Izbornu komisiju predsjednik, sekretar i pet ako ovim zakonom nije
Predsjednik, sekretar i svaki izborne komisije imaju zamjenika.
Sastav i izmjene u sastavu izborne komisije objavljuju se u slubenom glasilu
zajednice.
17.
izbornih komisija imenuju se iz reda pravnika, s tim da se predsjednik i njegov zamjenik imenuju, po
pravilu, iz reda sudija, ako ovim zakonom nije
Prilikom imenovanja izbornih komisija treba obezbijediti da njihov sastav odraava priblinu zastupljenost
naroda i narodnosti na izborne jedinice.
18.
Optinsku izbornu komisiju imenuje skuptina optine, Izbornu komisiju grada Sarajeva imenuje Skuptina
grada Sarajeva, a izbornu komisiju izborne jedinice za izbor poslanika u Skuptinu SRBiH i izbornu
komisiju imenuje Skuptina SRBiH.
209
r--------------0=3-:;;:--:;;2 4-.A9--
19.
Optinska izborna komisija:
1. stara se o zakonitom izbora i opoziva odbornika u skuptinu optine;
2. liste kandidata za izbor odbornika u skuptinu optine,
3. sastavlja zbirnu listu kandidata za izbor odbornika i tu listu objavljuje;
4. mjesta i imenuje odbore za izbor i opoziv odbornika odnosno poslanika;
5. stara se o pravilnom radu odbora i vri nadzor nad njihovim radom;
6. i saoptava rezultate izbora i objavljuje koji su kandidati izabrani u skuptinu optine i izdaje
uvjerenje izabranim odbornicima;
7. i objavljuje rezultate glasanja o opozivu odbornika u skuptinu optine;
B. rezultate glasanja za izbor i opoziv poslanika u Skuptinu SRBiH na optine;
9. stara se o pripremama za izbor i opoziv i vri druge poslove zakonom.
20.
Izbor odbornika u Skuptinu grada Sarajeva sprovodi Izborna komisija grada Sarajeva.
Odredbe ovog zakona o imenovanju, sestavu i djelokrugu optinske izborne komisije shodno se primjenjuju
na izbornu komisiju iz prethodnog stava.

Izbor poslanika u Skuptine SRBiH sprovode izborne komisije u izbornim jedinicama.
Skuptina SRBiH moe da poslove izborne komisije iz prethodnog stava za izbor poslanika u
optina vri optinska izborna komisija.
Predsjednik izborne komisije u izbornoj jedinici i njegov zamjenik imenuju se iz reda sudija.
22.
Izborna komisija u izbornoj jedinici za izbor poslanika u Skuptinu SRBiH:
1. stara se o zakonitom izbora i opoziva poslanika u Skuptinu SRBiH na izborne
jedinice;
2. liste kandidata za izbor poslanika u Skuptinu SRBiH sa izborne jedinice;
3. sastavlja zbirnu listu kandidata za izbor poslanika u Skuptinu SRBiH sa izborne jedinice i tu listu
objavljuje;
4. rezultate izbora i objavljuje koji su kandidati izabrani i izdaje uvjerenje izabranim poslanicima. te
rezultate glasanja o opozivu;
5. stara se o pripremama za izbor i opoziv i vri druge poslove zakonom.
23.
izbornu komisiju predsjednik. sekretar i sedam
Predsjedniku, sekretaru i izborne komisije se zamjenici.
Predsjednik izborne komisije i njegov zamjenik imenuju se iz reda sudija Vrhovnog suda Bosne
i Hercegovine.
24.
izborna komisija:
1. stara se o zakonitom izbora i opoziva odbornika i poslanika i jedinstvenoj primjeni odredaba
ovog zakona;
210
"" 0323-0350
2. rad optinskih izbornih komisija i izbornih komisija izbornih jedinica za izbor poslanika u Skuptinu
SRBiH i daje im uputstva za primjenu ovog zakona, te vri nadzor nad njihovim radom:
3. propisuje obrasce za izbora i opoziva:
4. objavljuje u "Slubenom listu SRBiH" liste kandidata za poslanike u Skuptinu SRBiH:
5. objavljuje rezultate izbora i glasanja o opozivu za poslanike u Skuptinu SRBiH:
6. podnosi izvjetaj Skuptini SRBiH o sprovedenim izborima i glasanju o opozivu za poslanike u Skuptinu
SRBiH;
7. daje objanjenja o primjeni odredaba ovog zakona;
8. rukovanja i izbornog materijala;
9. vri i druge poslove ovim zakonom.
25.
Izborne komisije podnose izvjetaje o rezultatima izbora i glasanju o opozivu organima koji su ih imenovali.
Izborne komisije, u okviru svoje nadlenosti staraju se o i blagovremenom evidentiranju i dostavljanju
podataka koji su od za obradu rezultata izbora.
2. odbori
26.
odbor neposredno rukovodi glasanjem na mjestu, pravilnost i tajnost glasanja
i rezultate glasanja na mjestu.
odbor stara se o odravanju reda za vrijeme glasanja.
odbor radi u punom sastavu.
27.
odbor predsjednik i najmanje dva Predsjedniku i se zamjenici.
odbor imenuje se za svako mjesto.
Rjeenje o imenovanju odbora donosi se najkasnije 15 dana prije dana za odravanje
izbora odnosno glasanja o opozivu.
Ako se na jednom mjestu istovremeno vri glasanje za odbornike i poslanike u skuptine
zajednica, za to mjesto moe se imenovati jedinstveni odbor.
3. odbor za nadzor Izbora
28.
Opti nadzor nad postupcima i drugih organizacija i kandidata u toku predizbornih aktivnosti sprovodi
odbor za nadzor izbora.
odbor za nadzor izbora sastoji se od sedam koje imenuje Skuptina SRBiH.
29.
odbor za nadzor izbora:
1. prati predizborne aktivnosti i ukazuje na eventualne nepravilnosti u postupanju organizacija,
kandidata i drugih u izbornom postupku;
2. predlae mjere za potivanje jednakosti kandidata u izlaganju njihovih programa:
3. se javnosti radi zatite moralnog integriteta kandidata;
4. upozorava na postupke javnih glasila, i drugih organizacija, organa uprave i kandidata kojima se
ometa korektnost izborne kampanje i ugroa\'a jednakost prava svih kandidata.
211
r
J
I
!
I
0323-0351
IZBORI U BiH 1990.
S.
Ako bilo koji u predizbornoj kampanji svojim ponaanjem poziva na nasilje, iri nacionalnu, vjersku
ili rasnu mrnju ili neravnopravnost polova, odbor za nadzor izbora odmah po saznanju za
takvo ponaanje inicirati pokretanje postupka kod nadlenih dravnih organa.
IV PREDLAGANJE I KANDIDATA
30.
Kandidate za odbornike i poslanike u skuptine drutveno- zajednica predlau i
organizacije.
Kandidat moe prihvatiti kandidaturu za odbornika odnosno poslanika u skuptinu iste
zajednice samo u jednoj izbornoj jedinici i na jednoj listi.

i organizacije predlau kandidata za odbornike odnosno poslanike putem broja
potpisa
Potpisi iz prethodnog stava daju se na propisanom obrascu koji izdaje i ovjerava optinski organ uprave
nadlean za opteg spiska.
moe dati potpis samo jednoj listi za skuptinu iste zajednice.
32.
organizacije predlau i liste kandidata za odbornike i poslanike u skuptine
zajednica po postupku pravilima tih organizacija.
organizacije koje su registrovane u skladu sa zakonom mogu podnositi liste kandidata odnosno
predlagati kandidate u skuptine zajednica u svim izbornim jedinicama.
33.
Prikupljanje ovim zakonom broja potpisa za kandidata za skuptine
zajednica mogu vriti i organizacije.
Postupak predlaganja kandidata prikupljanjem potpisa moe se vriti i na zborovima
Zborovi iz prethodnog stava organizuju se i rade na u statutu i drugim aktima organizaCJja i
zajednica ili drugih pravnih lica koja organizuju zbor.
34.
U obrazac iz 31. stav 2. ovog zakona unosi se naziv liste kandidata kojoj se daje potpis. U obrazac se
unosi ime i prezime, adresa i broj koji daje potpis.
Lice iz prethodnog stava koje daje potpis mora imati opte pravo i prebivalite na izborne
jedinice za odbornika odnosno poslanika predlae kandidata.
35.
Liste kandidata dostavljaju se nadlenoj izbornoj komisiji zajedno sa pismenom izjavom kandidata o
prihvatanju kandidature najkasnije 20 dana prije dana za odravanje izbora.
36.
Svaki kandidat moe odustati od kandidature najkasnije 15 dana prije odravanja izbora o pismeno
obavjetava nadlenu izbornu komisiju i podnosioca liste.
Ako nakon liste kandidata kandidat odustane od kandidature, ili ako u odnosu na nekog kandidata
nastupe okolnosti iz 8. ovog zakona ili ako kandidat umre, podnosilac liste utvrditi novog kandidata
najkasnije 1 O dana prije dana za izbore.
212
37.
Usta kandidata sadri naziv skuptine zajednice u koju se ri izbor i izborne
jedinice i dan liste, ime i prezime svakog kandidata uz nacionalne pripadnosti i prebivalita.
liste.
Na listi mora biti onoliko kandidata koliko se odbornika odnosno poslanika bira u izbornoj jedinici.
Naziv liste se prema nazivu organizacije koja podnosi listu.
Ako dvije ili vie organizacija podnose listu kandidata, one sporazumno naziv
Ako listu podnose ona se kao nezavisna lista.
Listu potpisuje predstavnik podnosioca flste.
Uz kandidature dostavljaju se i obrasci iz 31. stav 2. ovog zakona.
1. i oglaavanje liste kandidata
38.
Izborna komisija odmah po prijemu liste kandidata da li je lista podnesena u roku i
sastavljena na propisani
39.
Ako nadlena izborna komisija utvrdi da u pogledu pojedinih kandidata odnosno liste kandidata nisu ispunjeni
uslovi ovim zakonom, podnesene liste.
U iz prethodnog stava izborna komisija pozvati podnosioca liste da odmah a najkasnije u roku od
tri dana otkloni nedostatke.
40.
Ako nadlena izborna komisija utvrdi da je lista kandidata podnesena neblagovremeno odnosno da nedostaci
na koje je ukazana nisu blagovremeno otklonjeni, listu kandidata.

Ako podnesena lista kandidata nema nedostataka ili ako su nedostaci otklonjeni u ostavljenom roku,
nadlena izborna komisija podnesenu listu i o tome obavijestiti podnosioca.
42.
Nakon podnesenih lista kandidata nadlena izborna komisija sastavija zbirnu listu kandidata za
izbor odbornika odnosno poslanika u skuptinu zajednice.
Liste kandidata unose se na zbirnu listu redosljedom rijebom.
Predsjednik nadlene izborne komisije obavjetava predstavnike svih lista da mogu prisustvovati
zbirne liste kandidata.
Kao predstavnik liste smatrate se kandidat koji je upisan pod rednim brojem jedan.
43.
Ako za izbor odbornika odnosno poslanika nije podnesena ni ni jedna lista, rok za podnoenje lista
produava se za sedam dana.
Ako i u tom roku nije podnesena ni jedna lista kandidata, se postupak po odredbama do 37.
ovog zakona.

Izborna komisija odmah po sastavljanju zbirne liste, a najkasnije pet dana prije dana odravanja izbora
oglasiti zbirnu listu.
213
I

0323-0353 1
Oglas o potvrdi zbirne liste sadri podatke u 37. ovog zakona, a potpisuje ga predsjednik i
sekretar nadlene izborne komisije.
45.
Oglasi o potvrdi lista kandidata za skuptine drutveno- zajednica izlau se u naseljenim mjestima
u izbornoj jedinici u kojoj se vri izbor po tim listama kandidata.
Pored oglaavanja na u prethodnom stavu liste kandidata za odbornike objavljuju se u
slubenom glasilu optine, a za poslanike u "Slubenom listu SRBiH".
Oglasi o liste kandidata za odbornike objavljuju se u lokalnim javnim glasilima, a oglasi o
liste kandidata za poslanike u Skuptinu SRBiH objavljuju se i u dnevnom listu
Oglaavanje iz prethodnog stava vri se u okviru iste rubrike.
2. Posebne odredbe o kandldovanju poslanika u Skuptine SRBiH
46 .
Izbor poslanika u vri se po izbornim jedinicama zakonom, s tim da se na priblino
isti broj u izbornoj jedinici bira isti broj poslanika.
47.
Lista kandidata za smatra se ako je svojim potpisom podri najmanje 1.000
koji imaju prebivalite na izborne jedinice.
48.
Izbor poslanika u optina vri se po izbornim jedinicama zakonom.
Kandidate za izbor poslanika u optina predlau i organizacije i
Kandidat za optina smatra se ako je njegovu kandidaturu svojim potpisom potvrdilo 300
koji imaju prebivalite na izborne jedinice.
49.
Podnosioci predloga iz prethodnog mogu kandidovati onoliko kandidata koliko se u izbornoj jedinici
bira poslanika.
Na listi kandidata, pored imena kandidata, navodi se naziv organizacije koja ga je kandidovala, ili
oznaka "nezavisni kandidat", ako su kandidaturu istakli
50.
Lista kandidata za izbor poslanika u optina se prema redosljedu rijebom.
51.
Ako zakonom nije na postupak kandidovanja poslanika u optina shodno se
primjenjuju odredbe ovog zakona o kandidovanju odbornika i poslanika za skuptine
zajednica.
3. Posebne odredbe o kandldovanju odbornika u skuptinu optine
52.
Izbornu jedinicu za izbor odbornika u skuptinu optine optine.
Statutom optine se broj odbornika u skuptini optine, srazmjerna zastupljenost
naroda i narodnosti na optine i broj potpisa potreban za liste kandidata.
214
..
0323-0354
53.
Izuzetno od odredbe iz stava t. prethodnog u optinama koje imaju preko 40.000 stanovnika i u kojima
se u skuptinu optine bira vie od 70 odbornika, za optine moe se obrazovati vie izbornih jedinica,
s tim da se u svakoj izbornoj jedinici bira najmanje 15 odbornika.
54.
Odredbe ovog zakona koje se odnose na izbor poslanika u Skuptinu SRBiH shodno se primjenjuju i na izbor
odbornika u skuptinu optine.
Statutom optine ili odlukom skuptine optine mogu se, u skladu sa ovim zakonom, blie urediti pojedina
pitanja koja se odnose na izbor odbornika u skuptinu optine.
V PREDSTAVLJANJE KANDIDATA
55.
organizacije koje su istakle svoje kandidate za odbornike odnosno poslanike u skuptine
zajednica imaju pravo da, ravnopravno u javnim glasilima, u okviru istih dnevnih termina
odnosno rubrika, obavjetavaju o svojim programima i kandidatima.
Pravo iz prethodnog stava imaju i kandidati predloeni na nezavisnim listama.
Javna glasila pravila na osnovu kojih se obezbijediti objektivno informisanje i ravnopravan tretman
predloenih kandidata, u skladu sa ovim zakonom.
Zabranjena je predizborna propaganda kandidata putem oglasa, odnosno emisija i drugih
oblika komercijalne propagande u javnim glasilima.
56.
Javna glasila su duna da postupaju na u prethodnom u periodu od raspisivanja izbora
do konstituisanja novih skuptina zajednica ako ovim zakonom nije
57.
Na dan izbora i dan glasanja o opozivu, kao i 24 prije izbora odnosno glasanja o opozivu zabranjena je
svaka agitacija.
VI MJESTA I IZBORNI MATERIJAL
58.
Glasanje za izbor odbornika odnosno poslanika obavlja se na mjestima.
mjesta optinska izborna komisija na predlog optinskog organa uprave u djelokrug
spada opteg spiska, najkasnije 15 dana prije dana odravanja izbora.
Svako mjesto se rednim brojem.
Optinska izborna komisija najkasnije pet dana prije dana odravanja izbora oglaava koja su mjesta
i koji glasati na pojedinom mjestu.
59.
mjesta se s obzirom na broj odnosno prostornu udaljenost, i to tako da broj
na jednom mjestu bude da se bez moe obaviti glasanje za vrijeme koje je
za glasanje.
215
r ---IZBORI U &H 1990.
0323-0355
S.
U prostoriji za glasanje se poseban prostor tako da niko ne moe vidjeti kako
popunjava
Oglas o potvrdi zbirne liste kandidata mora biti istaknut na svakom mjestu, kao i u posebnom
prostoru za glasanje.
Nadleni optinski organ uprave duan je blagovremeno obezbijediti da prostor koji je izborna komisija
odredila kao mjesto bude pripremljen i otvoren za vrijeme glasanja.
Kao mjesto smatra se zgrada u kojoj se glasa, kao i dvorite zgrade u kojoj se nalazi mjesto.
60.
Optinska izborna komisija, odnosno izborna komisija u izbornoj jedinici u saradnji sa optinskim izbornim
komisijama u toj izbornoj jedinici duna je blagovremeno pripremiti za svaki odbor materijal za glasanje, a
potreban broj kutija, potreban broj zbirnih lista kandidata, izvod iz
spiska za odnosno mjesto i obrazac zapisnika o radu odbora.

Optinska izborna komisija u saradnji sa nadlenim optinskim organom uprave duna je, dana izbora,
predati odboru izborni materijal iz prethodnog o se zapisnik.
Na dan izbora, prije glasanja, odbor da li je primljeni izborni materijal za to
mjesto potpun i u ispravnom stanju i da li glasanje moe
62.
Uz izvod iz spiska za mjesto na kome se vri glasanje za odbornike odnosno poslanike u
skuptine drutveno- zajednica prilau se posebno slubeno ovjereni spiskovi s tog
mjesta koji se nalaze na privremenom radu u inostranstvu odnosno koji se nalaze na odsluenju vojnog
roka.
odboru se mora predati onoliki broj koliko ima prema izvodu iz opteg
spiska, zajedno s posebno ovjerenim spiskovima iz prethodnog stava za mjesto.
odboru se predaje u zatvorenom omotu i broj koji je na samom
omotu. Ovi se koriste samo u da glasanju pristupi s pravom glasa na tom
mjestu koji je isputen iz izvoda iz opteg spiska za to mjesto.
VII GLASANJE
63.
Glasanje traje neprekidno od sedam do 19 Samo ako do naruavanja reda, odbor moe
prekinuti glasanje dok se red ne uspostavi. Razlozi i trajanje prekida glasanja unose se u zapisnik o radu
odbora.
U 19 zatvara se mjesto, s tim to se koji su se zatekli na mjestu dozvoliti
da glasaju. Ako je glasanje zbog naruavanja reda bilo prekinuto due od jednog sata, glasanje se produava za
onoliko vremena koliko je traja o prekid.
64.
Glasanje se vri
Glasanje se vri tajno,
65.
glasa na mjestu na kom je uveden u izvod iz opteg spiska.
216
0323-0356
prvo saoptava odboru svoje ime i prezime, a po potrebi i prebivalite. Predsjednik ili
odbora mogu identitet uvidom u kartu ili drugu ispravu koja sadri
podatke Zatim predsjednik ili odbora zaokruuje redni broj ispred imena u
spisku, te objanjava glasanja i predaje mu
odbora duni su na njegov zahtjev ponovo objasniti glasanja, a
paziti da niko ne ometa u popunjavanju i da u potpunosti bude tajnost
glasanja.
odbora ne smiju ni na koji uticati na odluku pri glasanju.
66.
Ako nije uvedenu izvod iz opteg spiska moe glasati na osnovu potvrde nadlenog optinskog
organa uprave da je upisan kao za mjesta.
Nadleni optinski organ uprave duan je osigurati deurstvo u dane izbora u vremenu od sedam do 19
radi izdavanja potvrde koji su isputeni iz opteg spiska.
Svaki glasanja na iz stava 1. ovog unosi se u zapisnik o glasanju. Potvrda se prilae
zapisniku.
67.
sadri:
1. oznaku izborne jedinice u kojoj se vri izbor;
2. oznaku skuptine zajednice za koju se vri izbor;
3. nazive lista kandidata i imena predstavnika lista, po redosljedu na zbirnoj listi;
4. oznaku da se glasa za jednu od predloenih lista u cjelini;
5. glasanja.
Ispred oznake svake liste kandidata stavlja se oznaka rednog broja.
priprema i ovjerava nadlena izborna komisija.
68.
za glasanje o opozivu sadri:
1. oznaku izborne jedinice u kojoj se glasa o opozivu;
2. oznaku da se glasa o opozivu;
3. ime i prezime odbornika odnosno poslanika o se opozivu glasa;
4. oznaku skuptine zajednice je odbornik odnosno poslanik
Ispod imena odbornika odnosno poslanika ispisuju se "za opoziv" i "protiv opoziva".
69.
Glasa se samo za liste kandidata navedene na
moe glasati samo za jednu od predloenih lista u cjelini.
Glasanje se vri tako da se zaokruuje redni broj ispred liste za koju se glasa.
O opozivu se glasa tako da se zaokruuju "za opoziv" ili "protiv opoziva".
70.
Glasanje za optina Skuptine SRBiH vri se zaokruivanjem broja ispred imena kandidata.
Na mora biti koliko se kandidata bira.
217
r -IZBORI U BiH 1990.
0323-0357
S.
71.
popunjeni presavije tako da se ne vidi kako je glasao, i stavlja ga u
kutiju, a zatim naputa mjesto.
72.
Nevaetm se smatra koji nije popunjen ili je popunjen tako da se ne moe sa
utvrditi za koju je listu odnosno kandidata glasao; na kome su vrena dopisivanja novih lista ili imena; na
kome je zaokruena vie od jedne liste ili imena; kao i na kome nisu zaokruene "za opoziv"
ni "protiv opoziva", odnosno koji je tako popunjen da se sa ne moe utvrditi da li je glasao
za ili protiv opoziva.
se smatra i koji je potpisan.
73.
se smatra ako je glasao na drugi od u i 70. ovog
zakona, ali je iz vidljivo za koju listu je glasao, odnosno za kojeg je kandidata glasao.
74.
U toku cijelog glasanja moraju biti prisutni svi odbora ili njihovi zamjenici.
Cijelom toku glasanja mogu prisustvovati predstavnici lista kandidata. Imena predstavnika treba saoptiti
nadlenoj izbornoj komisiji najkasnije na tri dana prije dana glasanja. Svaka lista kandidata moe imati samo
jednog predstavnika na mjestu. Izborna komisija predstavniku liste kandidata izdati potvrdu na osnovu
koje se predstavlja odboru.
Predsjednik odbora uz drugih odbora stara se o odravanju reda na
mjestu. Ako je potrebno predsjednik odbora moe zatraiti milicije. Dok su radnici milicije
na mjestu glasanje se prekida.
Predsjednik odbora moe udaljiti sa mjesta svakog ko remeti red na mjestu.
Svako udaljenje sa mjesta upisuje se u zapisnik. O udaljenju predstavnika liste kandidata
odbor.
Niko ne smije na mjesto pod orujem ili sa opasnim izuzev radnika milicije u iz
stava 3. ovog
75.
koji zbog tj.-esne mane ili zbog toga to je nepismen ne moe glasati na u ovom zakonu.
moe na mjesto sa drugim licem koje po njegovom nalogu popuniti i prema potrebi
staviti ga u kutiju.
Svaki iz prethodnog stava unosi se u zapisnik.
76.
Za vrijeme glasanja vodi se zapisnik u koji se unose sva zbivanja na mjestu i sve
vane za glasanje.
Svaki odbora i svaki predstavnik liste kandidata moe dati u zapisnik svoje odvojeno miljenje
ili primjedbe na zapisnik.
218
1. rezultata glasanja na mjestima
77.
Po zavrenom glasanju odbor pristupa rezultata glasanja.
odbor prvo prebrojava neupotrebljene i stavlja ih u poseban omot koji
Nakon toga na osnovu izvoda iz spiska i potvrda ukupan broj koji su glasali.

r
0323-0358
S. IZBORI U 8iH 1990.
Zatim se pristupa otvaranju kutija i prebrojavanju glasova, te broja glasova
za svaku listu kandidata odnosno kandidata i koliko je
Ako se utvrdi da je broj prema spisku od broja glasova po kao
se uzima rezultat po
Ako se utvrdi da je broj u kutiji od broja koji su glasali, odbor se
rasputa i imenuje novi, a glasanje na tom mjestu se ponavlja. Rezultat glasanja na tom mjestu
se nakon ponovljenog glasanja.
78.
Prilikom rezultata glasanja, odbor od ukupnog broja u izvodu iz spiska
prvo odbije broj koji nisu glasali iz posebno slubenih ovjerenih spiskova u 62. stav 1. ovog
zakona. Tako dobijen broj predstavlja osnovicu za rezultata glasanja na tom mjestu.
79.
Kad odbor utvrdi rezultate glasanja, u zapisnik o radu odbora unosi broj
prema izvodu iz opteg spiska; koliko je glasalo po izvodu iz opteg spiska, a koliko na
osnovu potvrde izdate od nadlenog organa; ukupan broj koji je glasao; koliko je glasova dobila
svaka lista odnosno svaki kandidat i koliko je bilo
'
U zapisnik o radu odbora se i broj sadranih u posebnom spisku iz 62. stav
I. ovog zakona.
U zapisnik o radu odbora unose se i eventualna posebna miljenja i primjedbe
odbora i predstavnika kandidata odnosno lista kandidata, kao i sve druge koje su vane za glasanje.
Zapisnik potpisuju svi odbora.
80.
Nakon rezultata glasanja odbor odmah, a najkasnije u roku od 18 od zatvaranja
mjesta, dostavlja optinskoj izbornoj komisiji zapisnik o svom radu sa izvodom iz opteg spiska,
potvrde na osnovu kojih su glasali koji nisu uvedeni u izvod iz opteg spiska za odnosno
mjesto, upotrijebljene i odvojeno neupotrijebljene
Preostali izborni materijal odbor predaje organu uprave od koga je izborni materijal primio.
Glasanje lica koja se nalaze na odsluenju vojnog roka ili na vojnoj vjebi

Lica koja se nalaze na odsluenju vojnog roka ili na vojnoj vjebi glasaju o izboru odbornika odnosno poslanika
u skuptine zajednica u vojnoj jedinici ili u vojnoj ustanovi.
glasanja u vojnoj jedinici ili vojnoj ustanovi nadleni vojni organ, s tim to glasanje mora biti
neposredno i tajno.
82.
Nadleni optinski organ uprave i nadlenoj izbornoj komisiji dostavlja spisak lica koja se nalaze
na odsluenju vojnog roka ili na vojnoj vjebi.
Nadlena izborna komisija blagovremeno dostavlja vojnim jedinicama ili vojnim ustanovama spisak lica iz
prethodnog stava; potreban broj nepopunjenih ovjerenih kao i potreban broj omota adresiran na
izbornu komisiju.
83.
Poto lice iz prethodnog glasa, stavlja u omot, zatvara ga i predaje vojnom organu
nadlenom za izbora.
219
-
0323-0359 ,
IZBORI U BiH 1990.
S.
Po zavrenom glasanju organ iz prethodnog stava odmah do stavlja nadlenoj izbornoj komisiji sve omote sa

VIII - REZULTATA IZBORA
84.
Po prijemu svih izbornih akata od strane odbora optinska izborna komisija rezultat izbora
odbornika u skuptinu optine, a izbomakomisija u izbornojjedinici za izbor poslanika u Skuptinu SRBiH rezultat
izbora za tu izbornu jedinicu.
U postupku rezultata izbora se ukupan broj koji su upisani u spisak, ukupan
broj koji su glasali, koliko je koja lista odnosno kandidat dobio glasova i koliko je bilo

85.
Izborne komisije iz prethodnog uzimaju u obzir kod rezultata glasanja i
primljene od vojnih organa koji stignu do 15 sati narednog dana od dana odravanja izbora za odbornike, odnosno
poslanike u skuptine zajednica.
86.
Ako je na izborima za odbornike odnosno poslanike u skuptine zajednica glasalo manje
od polovine ukupnog broja u izbornoj jedinici, glasanje se ponavija.
Ako i u ponovnom glasanju glasa manje od polovine ukupnog broja u izbornoj jedinici, ponavlja se
cijeli izborni postupak u toj izbornoj jedinici.
87.
Izborna komisija u izbornoj jedinici ukupan broj glasova koje je dobila svaka pojedina lista kandidata.
Taj broj se sabiranjem glasova datih za tu listu.
88.
Svakoj listi pripada broj mandata koji je srazmjeran broju dobijenih glasova.
89.
Nakon rezultata izbora u izbornoj jedinici 84. ovog zakona) izborna komisija
broj glasova koji je potreban da bi se dobio jedan mandat u izbornoj jedinici (izborna kvota).
Izborna kvota se tako da se ukupan broj glasova u izbornoj jedinici podijeli sa
brojem odbornika, odnosno poslanika koji se bira u toj izbornoj jedinici.
Svakoj listi pripada onoliko mandata koliko se puta izborna kvota sadri u broju glasova te liste.
Ako se na iz prethodnog stava ne raspodijele svi mandati u izbornoj jedinici, preostali mandati
se tako da se preostali broj glasova svake liste podijeli sa brojevima od jedan do sa brojem
neraspodijeljenih mandata. Tako dobijeni razvrstavaju se po pri se u obzir uzima onoliko
koliko je neraspodijeljenih mandata.
Svaka lista dobija onoliko mandata koliko tih na nju otpada.
Ako dvije ili vie lista dobiju iste na osnovu kojih bi dobile jedan mandat, mandat se dodijeliti listi
koja je dobila ukupan broj glasova.
90.
Raspored mandata odbornika odnosno poslanika sa iste liste vri se prema njihovom recosljedu na
listi kandidata.
220
r
0323-0360
91.
rezultata izbora za odbornike odnosno poslanike u skuptine zajednica vri
se po odredbama 84. do 90. ako ovim zakonom nije
92.
Nadlena izborna komisija za izbor poslanika u optina ukupan broj glasova koje je dobio
svaki kandidat na izborne jedinice.
Za poslanika u optina izabran je onaj kandidat koji je dobio glasova koji
su glasali u izbornoj jedinici.
Ako ni jedan kandidat nije dobio potrebnu iz prethodnog stava, se glasanje za t4 dana za
dva kandidata koji su u prvom krugu glasanja dobili najvie glasova.
Ako su u prvom krugu glasanja dva ili vie kandidata dobili jednak i istovremeno broj glasova, glasanje
se ponoviti za te kandidate.
U drugom krugu glasanja izabran je onaj kandidat koji je dobio broj glasova.
93.
Slubene rezultate izbora objavljuje nadlena izborna komisija za svaku izbornu jed'inicu.
Zabranjene je svako objavljivanje prethodnih rezultata ili procjena rezultata izbora prije zatvaranja
mjesta.
IX PONOVNI, DOPUNSKI I PRIJEVREMENI IZBORI
1. Ponovni izbori
94.
Ponovni izbori sprovode se:
1. ako nadlena izborna komisija poniti glasanje, odnosno izbore zbog nepravilnosti u njihovom
2. ako u postupku verifikacije mandata skupMina poniti izbor odbornika odnosno poslanika zbog
nepravilnosti u izbora;
3. ako i u ponovljenom glasanju ne bude izabran potreban broj odbornika odnosno poslanika;
4. u iz 22. Ustavnog zakona za Amandmana LIX LXXIX na Ustav
U iz 3. prethodnog stava ponovni izbori vre se za onoliko odbornika odnosno poslanika koliko
ih nije izabrane.
95.
Ako nadlena izborna komisija poniti izbore zbog nepravilnosti u glasanju koje su samo na
pojedinim mjestima, glasanje se ponoviti samo na tim mjestima.
U iz prethodnog stava rezultati izbora se ne do zavretka ponovljenog glasanja.
96.
Ponovni izbori se sprovode na i po postupku za redovne izbore, ako ovim zakonom nije

Ponovne izbore raspisuje nadlena izborna komisija.
221
r----- -- ---
0323-0361 T
,
11
I
97.
Ponovni izbori sprovode se u roku od 30 dana od dana odravanja izbora, odnosno od dana ponitenja izbora
u postupku verifikacije mandata.
98.
Ako se ponovni izbori sprovode iz razloga u 94. stav 1. 1. ovog zakona, na listi kandidata
mogu biti samo oni kandidati koji su bili za izbore koji su poniteni u prethodnom krugu glasanja.
2. Dopunski Izbori
99.
Dopunski izbori se sprovode kad je odborniku odnosno poslaniku prestao mandat prije isteka vremena na
koje je izabran, iz razloga u 8. ovog zakona ili u smrti.
Dopunski izbori se raspisivati ako je na listi sa koje je odbornik odnosno poslanik iz prethodnog stava
izabran preostao isti ili broj kandidata od broja odbornika odnosno poslanika kojima je prestao maooat.
U iz prethodnog stava se izabranim za odbornike odnosno poslanike kandidati prema daljem
redosljedu na listi.
100.
Dopunske izbore raspisuje predsjednik skuptine drutveno- zajednice najkasnije 30 dana od dana
kad je skuptina utvndila prestanak mandata.
Dopunski izbori odravaju se u roku od dva mjeseca od dana raspisivanja izbora.
Odluka o raspisivanju dopunskih izbora objavljuje se u slubenom glasilu
zajednice.
101.
Ma.ndat odbornika odnosno poslanika izabranog na dopunskim izborima traje do isteka mandatnog perioda
odbornika odnosno poslanika kome je prestao mandat.
102.
Dopunski izbori ne moraju se raspisivati ako do isteka mandatnog perioda skuptine
zajednice ne preostaje vie od jedne godine.
103.
Dopunski izbori se sprovode na i po postupku za redovne izbore, ako ovim zakonom nije

3. Prijevremeni Izbori
104.
U rasputanja skuptine zajednice raspisuju se prijevremeni izbori, koji se
sprovode na i po postupku za redovne izbore.
X-OPOZIV
105.
Odbornik odnosno poslanik moe biti opozvan:
1. ako bez opravdanog razloga due od est mjeseci uzastopno ne prisustvuje sjednicama skuptine ili njenih
radnih tijela, odnosno ako neuredno i neredovno izvrava svoju ili dunost:
222
0323-0362
S. IZBORI U B1H 1990.
2. ako iz drugih razloga izgubi povjerenje
U iz 1. prethodnog stava skup1ina odnosno nadleno radno tijelo skuptine, moe pokrenu1i
inicijativu za njegov opoziv.
106.
Opoziv odbornika odnosno poslanika sprovodi se na i po postupku za njihov izbor ako ovim
zakonom nije
107.
Postupak za opoziv odbornika odnosno poslanika se na predlog najmanje 10% sa
izborne jedinice.
108.
Predlog za pokretanje postupaka za opoziv odbornika odnosno poslanika sadri:
1. ime, prezime i prebivalite odbornika odnosno poslanika se opoziv predlae i skuptine
zajednice u kojoj je odbornik odnosno poslanik;
2. razloge zbog kojih se predlae opoziv.
Predlog za pokretanje postupka za opoziv odbornika odnosno poslanika dostavlja se nadlenoj izbornoj
komisiji.
Uz predlog se prilae spisak potpisa u prethodnom
109.
Nadlena izborna komisija rjeenje o raspisivanju glasanja o opozivu u roku od 15 dana od dana
prijema predloga u kome dan glasanja. s tim da se glasanje sprovesti u daljem roku od 30 dana.
Odluka o raspisivanju glasanja o opozivu objavljuje se na isti kao i odluka o raspisivanju izbora.
O raspisivanju glasanja o opozivu i o rezultatima glasanja, nadlena izborna komisija obavjetava skuptinu.
110.
Nadlena izborna komisija najkasnije u roku od tri dana od dana raspisivanja glasanja o opozivu odrediti
mjesta.
111.
Ako u toku postupka za opoziv odborniku odnosno poslaniku prestane mandat po nekom od osnova iz
8. ovog zakona, izuzev podnoenjem ostavke, postupak za opoziv se obustavlja.
112.
O opozivu glasaju u izbornoj jedinici u kojoj je odbornik odnosno poslanik izabran.
Odbornik odnosno poslanik je opozvan ako je za opoziv glasalo vie od polovine koji su glasali.
113.
Ako na glasanju o opozivu odbornik odnosno poslanik ne bude opozvan, ne moe se iz istih razloga ponovo
podnosili predlog za pokretanje postupka za opoziv tog odbornika odnosno poslanika.
223
-
XI IZBOR I OPOZIV DELEGACIJE SKUPTINE SRBiH U REPUBLIKA I
POKRAJINA SKUPTINE SFRJ
114.
Predlaganje kandidata za delegacije Skup1ine SRBiH u republika i pokrajina Skuptine SFRJ
(u daljem tekstu: Delegacija) vri se na sjednicama oba Skuptine SRBiH.
Spisak predloenih kandidata dostavlja se Komisiji za pitanja izbora i imenovanja Skuptine SRBiH koja
sastavlja listu kandidata.
Delegaciju poslanici oba Skuptine SRBiH.
115.
Lista kandidata iz prethodnog sastavlja se po dijelovima. tako da svaki dio liste kandidati
iz reda poslanika pripadnika istog naroda odnosno narodnosti, uz je
U svakom dijelu liste mora biti vie kandidata od broja Delegacije koji se bira.
116.
Izbor Delegacije vri se najkasnije u roku od 30 dana od dana verifikacije mandata poslanika u Skuptini
SRBiH, ako zakonom ili drugim aktom Skuptine SFRJ nije
117.
Za Delegacije izabrani su oni kandidati koji su dobili glasova od ukupnog broja
poslanika u Skuptine SRBiH i broj glasova.
Blie odredbe o glasanja i rezultata glasanja se u Poslovniku Skuptine SRBiH.
118.
Predlog za opoziv Delegacije mogu podnijeti:
1. svako Skuptine SRBiH;
2. dvadeset poslanika u jednom Skuptine SRBiH predlog podri najmanje deset poslanika iz drugog

119.
Zbog nepravilnosti u postupku kandidovanja i izbora ili u postupku opoziva Delegacije, svaki kandidat
za Delegacije, odnosno Delegacije opoziv se predlae ima pravo da podnese prigovor Skuptini
SRBiH.
Prigovor se podnosi najkasnije u roku od tri dana od dana podnoenja liste kandidata ili predloga za opoziv,
odnosno od dana glasanja za izbor ili opoziv Delegacije.
O prigovoru Skuptina SRBiH na sjedinici
Odluka iz prethodnog stava je i protiv nje se ne mogu izjavljivati pravna sredstva.
120.
Odredbe ovog zakona o prestanku mandata, o ponovnim i dopunskim izborima i o opozivu, koje se
na izbor poslanika u Skuptinu SRBiH shodno se primjenjuju na izbor i opoziv Delgacije, ako ovim zakonom
nije
224
0323-0364
XII KANDIDOVANJA, IZBORA I OPOZIVA PREDSJEDNIKA I
POTPREDSJEDNIKA SKUPTINA ZAJEDNICA
121.
Predsjednik i potpredsjednik skuptine zajednice bira se na godine iz reda odbornika
odnosno poslanika, nakon konstituisanja skuptine.
122.
Izbor predsjednika i potpredsjednika skuptina druveno zajednica vri se na osnovu liste kandidata
koju predlae nadleno tijelo za pitanja izbora i imenovanja, uz konsultaciju sa predstavnicima
organizacija koje imaju svoje odbornike odnosno poslanike u skuptini.
123.
Izbor predsjednika i potpredsjednika zajednice vri se tajnim glasanjem.
124.
Predlog za opoziv predsjednika i potpredsjednika Skuptine SRBiH moe podnijeti svakq radno tijelo
Skuptine SRBiH i najmanje 30 poslanika u Skuptini SRBiH.
Predlog za opoziv predsjednika i potpredsjednika skuptine optine i Skuptine grada Sarajeva moe podnijeti
svako radno tijelo skuptine i broj odbornika statutom odnosno poslovnikom.
125.
Blie odredbe o kandidovanja, izbora i opoziva predsjednika i potpredsjednika Skuptine SRBiH,
se Poslovnikom Skuptine SRBiH, a predsjednika i potpredsjednika skuptina drugih
zajednica njihovim statutom.
XIII ZATITA IZBORNOG PRAVA
126.
Ako nadlena izborna komisija utvrdi na osnovu izbornih akata nepravilnosti u izbora na
pojedinim mjestima ili na cijelom optine, koje su bitno uticale na rezultate izbora,
glasanje na tim mjestima ili na cijelom optine i odrediti ponovno glasanje.
127.
Zbog nepravilnosti u postupku kandidovanja i izbora ili u postupku opoziva odbornika odnosno poslanika za
skuptine zajednica i zbog nepravilnosti u radu organa za sprovodenje izbora prilikom izbora
ili opoziva, svaki kandidat, odnosno odbornik ili poslanik ima pravo da podnese prigovor nadlenoj izbornoj komisiji,
koja je duna da prigovor rijei u roku od 24
U postupku kandidovanja i izbora odbornika i poslanika u skuptine zajednica, pravo na
prigovor iz prethodnog stava ima svaki u izbornoj jedinici.
128.
Ako nadlena izborna komisija, povodom prigovora podnijetog do roka za podnoenje liste kandidata na
potvrdu, utvrdi nepravilnosti u postupku kandidovanja, koje su bitno uticale ili mogle uticati na liste
kandidata, radnje u postupku kandidovanja i odrediti da se u roku postupak ponovi.
Ako nadlena izborna komisija povodom prigovora podnesenog u roku od 24 nakon glasanja o izborima
utvrdi nepravilnosti koje su bitno uticale iO mogle uticati na zakonitost izbora, glasanje na
mjestima na kojima je dolo do tih nepravilnosti i odrediti ponovno glasanje.
225

0323-0365
Ako izborna komisija povodom prigovora podnesenog od dana podnoenja predloga za opoziv utvrdi
nepravilnosti u postupku koji je prethodio podnoenju predloga. radnje u tom postupku i odrediti da se
u roku postupak ponovi.
Ako izborna komisija povodom prigovora podnesenog u roku od 24 nakon glasanja o opozivu utvrdi
nepravilnosti u glasanju o opozivu koje su bitno uticale ili mogle uticati na zakonitost opoziva, glasanje
na mjestima na kopma je dolo do tih nepravilnosti i odrediti ponovno glasanje.
t29.
Protiv rjeenja izborne komisije o odbijanju liste kandidata odnosno predloga za opoziv i
prigovora iz prethodnog pod nosioci liste odnosno predloga ii prigovora imaju pravo albe nadlenom sudu
u roku od 48 od prijema rjeenja.
Ako se radi o izboru odnosno opozivu odbornika alba iz prethodnog stava podnosi se nadlenom osnovnom
sudu.
Ako se radi o izboru odnosno opozivu poslanika alba iz stava 1. ovog podnosi se Vrhovnom sudu
Bosne i Hercegovine.
Nadleni sud o albi u roku od 48 po prijemu albe. Odluka nadlenog suda je
XIV OBAVLJANJE POSLOVA ZA
IZBORNU KOMISIJU
130.
administrativne, i druge poslove za izbornu komisiju obavljaju
organi uprave, upravne organizacije i slube, odnosno slube
organa, u skladu sa svojim djelokrugom.
sluba Skuptine SRBiH stara se o koordinaciji poslova iz prethodnog stava.
XV KAZNENE ODREDBE
131.
kaznom od 500,00 do 5.000,00 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana se za prekraj:
1. ko vri agitaciju suprotno odredbi 57. ovog zakona;
2. ko ometa rad odbora, izbora odnosno glasanje o opozivu ili rad izborne komisije;
3. ko se, poto je glasao. na opomenu predsjednika odbora, ne udalji s mjesta suprotno
74. stav 4. ovog zakona;
4. ko suprotno 74. stav 5. ovog zakona na mjesto pod orujem ili opasnim
5. ko prikuplja sredstva suprotno 135. stav 3. ovog zakona;
6. ko prikuplja odnosno sredstva iz inostranstva suprotno 136. ovog zakona.
Uz kaznu za prekraj iz 5. i 6. prethodnog stava se i zatitna mjera oduzimanja sredstava
koja je pribavio.
XVI PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
t32.
Odredbe ovog zakona koje se odnose na izbor odbornika u skuptinu optine shodno se primjenjuju i na
izbor odbornika u Skuptinu grada Sarajeva, ako Statutom grada Sarajeva nije
226
.,.
0323-0366
133.
Kod rezultata glasanja za izbor ili opoziv odbornika odnosno poslanika, u ukupan broj
se koji su se u vrijeme glasanja nalazili na privremenom radu u inostranstvu.
134.
Sredstva za trokova izbora odnosno opoziva zajednice za se
odbornike odnosno poslanike vri izbor odnosno opoziv.
Sredstvima za trokova izbora raspolae nadlena izborna komisija.
Sredstva za rad organa za izbora za izborni materijal i druge trokove izbora za
poslanike u Skuptine SRBiH se u budetu.
izborna komisija kriterije i mjerila i o dodjeljivanju sredstava iz prethodnog stava
izbornim komisijama koje sprovode izbore za poslanike u Skuptinu SRBiH. izborna komisija
i vri kontrolu upotrebe tih sredstava.
135.
organizacije trokove za izborne aktivnosti u skladu sa zakonom.
Podnosioci lista i kandidati mogu, radi trokova iz prethodnog stava, od prikupljati priloge.
Prikupljanje priloga iz prethodnog stava moe se vriti u slubenim prostorijama podnosioca liste, na javnim
mjestima na osnovu odobrenja nadlenog organa. na javnim priredbama i skupovima koje organizuje podnosilac
liste ili putem uplata na podnosioca liste.
Prilog pojedinom kandidatu ili listi kandidata mogu dati pojedini
Po zavretku izbora svaki kandidat odnosno organizacija dune su podnijeti prikupljenih i
utroenih sredstava nadlenom radnom tijelu skuptine zajednice. Svi trokovi se
po propisima.
136.
Za izborne aktivnosti ne mogu se prikupljati ni sredstva od inostranih i pravnih lica.
137.
Izabrani odbornik odnosno poslanik ima pravo na paualnu naknadu trokova koje je imao od dana kad je
kao kandidat izborne jedinice do dana izbora.
Sredstva za naknade iz prethodnog stava se iz sredstava za izbora u skladu
sa odredbama 134. st. 1. I 3. ovog zakona.
Svi izabrani odbornici i poslanici imaju pravo na jednak iznos naknade trokova iz stava 1. ovog Visinu
iznosa naknade skuptina zajednice za koju su izbori raspisani najkasnije 30 dana
prije dana odravanja izbora.
138.
Sve radnje i akti u vezi sa izbora i opoziva odbornika i poslanika su od taksa.
139.
Predsjednik Skuptine SRBiH, izuzetno od odredbe 9. stav 2. ovog zakona, odluku o
raspisivanju izbora za odbornike i poslanike u skuptine zajednica u 1990. godini i utvrditi
rokove za izbornih radnji propisanih ovim zakonom i dan odravanja izbora.
140.
izborna komisija propise za izvravanje ovog zakona u roku od 45 dana od dana stupanja
na snagu ovog zakona.
227
0323-0367
IZBORI U BiH 1990.
S.
141.
Skuptine optina svoje propise o izborima sa odredbama ovog zakona u roku od 45 dana od dana
stupanja na snagu zakona.
142.
Javna glasila pravila iz 55. stav 3. ovog zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu
ovog zakona.
143.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o izborima ("Slubeni list SRBiH" br. 45/89.
i 1/90).
t44.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu SRBiH".
ZAKON
O IZMJENAMA ZAKONA O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA U SKUPTINE
ZAJEDNICA
3
o
t.
U Zakonu o izboru odbornika i poslanika u skuptine drutveno- zajednica ("Slubeni list SR BiH",
broj 21/90) u 47. broj "1.000" zamjenjuje se brojem "300".
2.
U 48. u stavu 3. broj 300" zamjenjuje se brojem "100".
3.
Na osnovu Amandmana li 5. stav 3. na Ustav Republike Bosne i Hercegovine, predsjednitvo
Republike Bosne i Hercegovine, po svojoj inicijativi, donosi
UREDBU SA ZAKONSKOM SNAGOM
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA U
SKUPTINE ZAJEDNICA
31
t.
broj 21 /90) u 8. stavu 1. iza 4. dodaje se nova 5, koja glasi:
"5. ako nadlena mandatno-imunitetska komisija utvrdi da je u agresiji protiv Republike Bosne i
Hercegovine"
30 "Slubeni list SR BiH", broj: 28/90 od 3. oktobra 1990.
31 "Slubeni list R BiH", broj: 12/92 od 13. avgusta 1992.
228
4. do 7. postaju 5. do 6.
2.
U 99. iza stava 2. dodaju se novi st. 3. i 4, koji glase: "Dopunski izbori za optina Skuptine
Republike Bosne i Hercegovine se raspisivati ako je u izbornoj jedinici optine odnosno Grada Sarajeva iz
koje je poslanik iz stava 1. ovog izabran preostao isti ili broj kandidata iz 92. ovog zakona iste
nacionalnosti poslanika kojemu je prestao mandat.
Skuptina zajednice na predlog mandatna- imunitetske komisije moe brisati na listi
kandidata iz st. 2. i 3. ovog ako utvrdi da je u agresiji protiv Republike Bosne i Hercegovine."
Dosadanji stav 3. postaje stav 5. i mijenja se i glasi:
"U iz st. 2. i 3. ovog se izabranim za odbornika odnosno poslanika kandidat prema
daljem redosljedu na listi, odnosno za optina Skuptine Republike Bosne i Hercegovine onaj kandidat koji
je dobio broj glasova do broja glasova koje je imao poslanik kojem je prestao mandat, ako ispunjava uslove
iz 8. stava 1. 3. do 8. ovog zakona.
3.
U 1. iza znaka zagrade brie se zarez i "izbor i opoziv Delegacije Skuptine SR BiH u
republika i pokrajina Skuptine SFRJ."
Naslov poglavlja "XI - IZBOR I OPOZIV DELEGACIJE SKUPTINE SRBiH U REPUBLIKA I
POKRAJINA SKUPSTINE SFRJ" i 114. do 120. briu se.

U 1. do 144. Republika Bosna i Hercegovina", u padeima, zamjenjuje se
"Republika Bosna i Hercegovina", u padeima.

PR Broj 1270/92 Predsjednik
6. avgusta 1992. godine
Sarajevo
Alija s.r.
UREDBA SA ZAKONSKOM SNAGOM
O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA U
SKUPTINE ZAJEDNICA
32
1.
U Zakonu o izboru odbornika i poslanika u skuptine drutveno- zajednica ("Slubeni list SR BIH",
br. 21/90 i 28/90) i ("Slubeni list R BiH", broj 12192) u 6. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:
"Izuzetno, za vrijeme ratnog stanja, odborniku odnosno poslaniku prestaje mandat i prije isteka vremena na
koje je izabran, ako bez opravdanog razloga due od est mjeseci uzastopno ne prisustvuje sjednicama skuptine
ili njenih radnih tijela, to Mandatna imunitetska komisija na prijedlog 1 O odbornika odnosno 10 poslanika".
U stavu 2. koji postaje stav 3. u redu "stav 1." zamjenjuje se "st. 1. i 2.".
32 "Slubeni list R BiH", broj: 22193 od13.novembra 1993.
229
2.
PR broj 1575193
Sarajevo
0323-0369
S.
Predsjednik
Alija s.r.
Na osnovu Amandamana LXXJll 1. stav 7. na Ustav Republike Bosne i Hercegovine, Predsjednitvo
UKAZ
O PROGLAENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZBORU
ODBORNIKA I POSLANIKA U SKUPTINE ZAJEDNICA
Proglaava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika u skuptine
zajednica, koji je Skuptina Republike Bosne i Hercegovine donijela na sjednici Skuptine od
28. februara 1995. godine.
PA Broj 1779195 Predsjednik
6. marta 1995. godine
Sa raj evo
ZAKON
Predsjednitvo R BiH.
Alija s.r.
O IZMJENAMA ZAKONA O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA U SKUPTINE
ZAJEDNICA
33
1.
br. 21/90 i 28190 i "Slubeni list R BiH", br. 12/92, 22/93 i 13/94), 7. mijenja se i glasi:
"Sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, sudije redovnih i vojnih sudova, javni i vojni tuioci i njihovi
zamjenici ne mogu istovremeno biti odbornici ni poslanici u skuptini iste zajednice.
Licu iz stava 1. ovog koje bude izabrana za odbornika odnosno poslanika, prestaje funkcija danom
verifikacije mandata.
Odborniku odnosno poslaniku koji bude izabran odnosno imenovan na funkciju iz stava 1. ovog i'Jana prestaje
mandat danom izbora".
se.
2.
U 8. stavu 1 7. iza "poslanika" umjesto zarez stavlja se a preostali dio teksta brie
3.
Ovaj zakon stupa na snagu danom objavljivanja u "Slubenom listu R BiH".
Predsjednik
Skuptine R BiH,
Mire s.r.
33 "Slubeni list R BiH", broj: 9/95 od 30.marta 1995.
230
0323-0370
Na osnovu Amandmana LXXIII 1. stav 7. na Ustav Republike Bosne i Hercegovine. Predsjednitvo
UKAZ
O PROGLAENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA U SKUPTINE
ZAJEDNICA
Proglaava se Zakon o izmjenama i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika u skuptine
zajednica, koji je Skuptina Republike Bosne i Hercegovine donijela na sjednici Skuptine od
17. i 18. septembra t995. godine.
PA broj 1852/95 Predsjednik
Sarajevo
Predsjednitva RBiH
Alija s.r.
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZBORU
ODBORNIKA I POSLANIKA U SKUPTINE
ZAJEDNICA
34
1.
U Zakonu o izbcru odbornika i poslanika u skuptine zajednica ("Slubeni list SRBiH",
br. 21 /90 i 28/90 i "Slubeni list RBiH", br. 12/92, 22193 i 9195), u 99. stav 3. mijenja se i glasi:
"Izuzetno, za vrijeme ratnog stanja, dopunske izbore za Skuptine Republike Bosne i
Hercegovine izvrit skuptine odnosno Skuptina grada Sarajeva iz reda odbcrnika i izborne
jedinice one organizacije sa liste je izabran poslanik kome je prestao mandat".
U stavu 5. "st. 2. i 3." zamjenjuju se "stava 2." i umjesto zareza stavlja se a preostali dio
teksta brie se.
Iza stava 5. dodaje se novi stav 6. koji glasi:
"U iz stava 3. ovog skuptina odnosno Skuptina grada Sarajeva, donosi odluku
glasova odbornika je mandat

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu RBiH".
34 Zakon je objavlje u "Slubenom listu RBiH", broj: 37/95 od 2. oktobra 1995.
Predsjednik
Skuptine RBiH.
Miro s.r.
231
r
I
j
0323-0371
IZBORI U BiH 1990.
S.
Na osnovu Amandmana LXXIII 1. stav 7. na Ustav Republike Bosne i Hercegovine, Predsjednitvo
UKAZ
O PROGLAENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA U SKUPTINE
ZAJEDNICA
Proglaava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika u skuptine
zajednica, koji je donijela Skuptina Republike Bosne i Hercegovine na sjednici Skuptine od
12. februara 1996. godine.
PR broj 1902/96 Predsjednik
19. februara 1996. godine
Sa raj evo
ZAKON
Predsjednitva RBiH,
Alija s.r.
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZBORU
ODBORNIKA I POSLANIKA U SKUPTINE
ZAJEDNICA
35
1.
U Zakonu o izboru odbornika i poslanika u skuptine drutveno- zajednica ('Slubeni list SRBiH",
br. 22193, 13/94, 9195 i 37195), za vrijeme ratnog stanja", briu se.
2.
7. mijenja se i glasi:
"Funkcioneri, radnici i radnici sa posebnim u dravnim organima, sudije redovnih
sudova, sudije Ustavnog suda BiH, javni tuioci i njihovi zamjenici ili funkcioneri i radnici koje bira,
imenujeili postavlja skuptina zajednice, Predsjednitvo RBIH,Vlada RBiH ili izvrni organ
optine odnosno grada Sarajeva ne mogu istovremeno biti odbcrnici ni poslanici u skuptini iste
zajednice.
Licima iz prethodnog stava koja budu izabrana za odbcrnike odnosno poslanike, prestaje funkcija odnosno
radni odnos danom verifikacije mandata".
3
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu RBiH".
35 Zakon je objavlje u "Slubenom listu RBiH", broj: 6/96 od 23. februara 1995.
232
Predsjednik
Skuptine RBiH
Miro s.r.
0323-0372
Na osnovu 139. Zakona o izborima odbornika i poslanika u skuptine zajednica
("Slubeni list SRBiH", broj 21/90), predsjednik Skuptine Republike Bosne i Hercegovine donosi
ODLUKU
O RASPISIVANJU IZBORA ZA ODBORNIKE I POSLANIKE U SKUPTINE
ZAJEDNICA I ROKOVA ZA
IZBORNIH RADNJI ZA IZBORE U 1990. GODINI
36
Izbori za odbornike u skuptinama optina i Skuptini grada Sarajeva i za poslanike u Skuptini
Republike Bosne i Hercegovine se u nedjelju 18. novembra 1990. godine.
Rokovi za izbornih radnji 15. septembra 1990. godine.
i organizacije podnose liste kandidata nadlenim izbornim komisijama najkasnije do 28.
oktobra 1990. godine.
Nadlene izborne komisije najkasnije do 12. novembra 1990. godine oglasiti zbirne liste u izbornim
jedinicama i objaviti na u 45. Zakona o izboru odbornika i poslanika u skuptine
zajednica.
Ili
Skuptina Republike Bosne i Hercegovine, skuptine optina i Skuptina grada Sarajeva
se najkasnije do 25. decembra 1990. godine.
IV
Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u "Slubenom listu SRBiH".
ZAKON
O IZBORNIM JEDINICAMA ZA IZBOR POSLANIKA
U SKUPTINE REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE
37
1.
Izborne jedinice za izbor poslanika u Skuptine Republike Bosne i Hercegovine

1. Izborna jedinica Banja Luka koja obuhvata optina Banja Luka, Bosanska Dubica, Bosanska
Gradika, Bosanski Novi, Jajce, Kolor Varo, Laktai, Grad, Prijedor, Prnjavor,
Sanski Most, Skender Vakuf, Srbac i ipovo - bira 25 poslanika.
2. Izborna jedinica koja obuhvata optina Bosanska Grahovo, Bosanska Krupa,
Bosanski Petrovac, Cazin, Tltov Drvar i Velika Kladua - bira 9 poslanika.
3. Izborna jedinica Doboj koja obuhvata optina Bosanski Brod, Bosanski amac, Derventa, Doboj,
Maglaj, Odak, i Teanj - bira 14 poslanika.
36 Ova odluka je objavljena u "Slubenom listu SRBiH" broj 22/90 od 6. avgusta 1990. godine.
37 Zakon je objavljen u "Slubenom listu SRBiH", broj 21/90 od 31. jula 1990. godine
233
0323-0373
4. Izborna jedinica Mostar koja obuhvata optina Duvno, Gacke, Grude,
Jablanica, Konjic, Litica, Livno, Ljubinje, Ljubuki, Mostar, Neum, Nevesinje, Posuje, Prozor, Stolac i Trebinje
bira 15 poslanika.
5. Izborna jedinica Sarajevo koja obuhvata optina Breza, Centar Sarajevo, Fojnica.
Gorada, Han-Pijesak, llida, llija, Kalinovik, Kiseljak, Kreeve, Novi grad Sarajevo, Novo Sarajevo,
Olovo, Pale, Rogatica, Rudo, Sokolac, Stari grad Sarajevo. Trnovo. Vara, Visoko, Viegrad i - brra 24
poslanika.
6. Izborna jedinica Tuzla koja obuhvata optina Bijeljina, Bratunac,
Kalesija, Kladanj, Lopare, Lukavac, Oraje, Srebrenica, Srebrenik, Tuzla, Ugljevik, Vlasenica,
Zvornik i ivinice - bira 28 poslanika.
7. Izborna jedinica Zenica koja obuhvata optina Bugojno, Donji Vakuf, Gornji Vakuf,
Kakanj. Kupres, Pucarevo, Travnik, Vitez, Zanica i - bira 15 poslanika.

Izborne jedinice za izbor poslanika u optina Skuptine Republike Bosne i Hercegovine
optina.
U svakoj izbornoj jedinici - optini bira se po jedan poslanik.
Grad Sarajevo jednu izbornu jedinicu u kojoj se bira jedan poslanik.

Srazmjerna nacionalna zastupljenost poslanika u izbornoj jedinici se na i po postupku
u Ustavnom zakonu za amandmana LIX-LXXIX na Ustav SRBiH.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o izbornim jedinicama za izbor delegata u
Skuptine Republike Bosne i Hercegovine i u Savezno Skuptine
Federativne Republike Jugoslavije ("Slubeni list SRBiH", br. 45189. i 1190).
5.
ZAKON O SPISKOVIMA
38
I OPTE ODREDBE
1.
Radi evidentiranja i ostvarivanja ustavom prava radnih ljudi i vode se
spiskovi na i po postupku propisanim ovim zakonom.

Radni ljudi i mogu ostvariti pravo samo ako su upisani u spisak.
spiskovi su javne isprave.
38 Zakon je objavljen u "Slubenom listu SRBiH", broj 21190 od 31. jula 1990. godine.
234
r
0323-0374
li SPISKOVI

spiskovi su:
1. opti spisak, u koji se upisuju:
svi dravljani Federativne Republike Jugoslavije koji su navrili 18 godina ivota,
prema mjestu prebivalita na teritoriji SR BiH,
koji se nalaze na odsluenju vojnog roka ili na vojnoj vjebi, i
koji privremeno ive u inostranstvu prema njihovom posljednjem prebivalitu prije odlaska u
inostranstvo
2. spisak radnih ljudi, u koji se upisuju:
svi radni ljudi u organizacijama udruenog rada, radnim zajednicama i drugim drutvenim
pravnim licima,
studenti odnosno u organizacijama udruenog rada u oblasti obrazovanja s navrenih t 5 godina
ivota.
4.
U spiskove ne mogu se upisati lica koja su pravosnanom sudskom odlukom liena poslovne
sposobnosti. a ukoliko su prethodno bila upisana, se iz spiska.
5.
Opti spisak je jedinstven i stalan.
spisak radnih ljudi sastavlja se za svaki izbor i vai samo za izbor za koji se sastavlja.
Ili - OPTI SPISAK
6.
moe biti upisan u opti spisak samo jedne optine.
Upis u opti spisak i brisanje iz tog spiska vri se po slubenoj dunosti na osnovu podataka iz
knjiga i slubenih evidencija koje su duni da dostavljaju nadleni optinski organ uprave koji vodi
evidenciju prebivalita i sud koji o liavanju poslovne sposobnosti, kao i drugih javnih isprava,
vjerodostojnih dokaza i neposrednih provjeravanja.
7.
Opti spisak vodi nadleni optinski organ uprave.

Opti spisak sastavlja se u jednom primjerku i ima rubrike: redni broj, prezime i ime, pol,
datum prebivalite, odnosno ulica i broj, selo, zaselak, naselje i primjedba.
U sastavljanja novog spiska ili prepisivanja pored podataka iz prethodnog stava
upisuje se i broj

Uz opti spisak vodi se imenik uz koji se po prezimenima abecednim ili redom upisuju
Imenik se moe voditi i posebno i uz svaki svezak opteg spiska.
235
0323-0375
Imenik ima rubrike: redni broj, prezime i ime, prebivalite i redni broj opteg spiska odnosno
sveske opteg spiska.
Sve promjene koje se unose u opti spisak odnosno svesku opteg spiska, unose se i u
rubrike imenika.
10.
Opti spisak moe se, na osnovu odluke skuptine optine, vodili u obliku kartoteke ili u obliku datoteke
na magnetnoj traci ili na magnetnom disku.
Za svakog vodi se posebna kartica odnosno zapis sa podacima na magnetnoj traci
ili na magnetnom disku.
U pogledu sadraja pojedinih kartica i kartoteke, odnosno datoteke, primjenjuju se odredbe
ovog zakona o optem spisku.
11.
U opti spisak pored lica iz 3. 1. ovog zakona upisuju se, na nphov zahtjev i lica koja se,
due od est mjeseci nalaze na kolovanju izvan optine u kojoj imaju prebivalite (studenti,
pitomci vojnih kola i dr.).
Ova lica upisuju se u opli spisak na optine gdje se nalaze na kolovanju, a briu se iz
opteg spiska optine na imaju prebivalite.
Ako je rjeenjem optinske izborne komisije o mjesta na optine
posebno mjesto u studentskim odnosno domovima, se poseban izvod iz opteg
spiska za to mjesto.
12.
Opti spisak vodi se za naseljeno mjesto, mjesnu zajednicu, grupu naseljenih mjesta ili dijelova
naseljenih mjesta.
za koje se vodi opti spisak skuptina optine.
13.
Optinski organ uprave koji vodi opti spisak duan je da o upisu u opti spisak koji se
doselio na te optine kao i lica Iz 11. ovog zakona, obavijesti nadleni organ uprava one optine
na je bio upisan u spisak, na osnovu se brisati iz ranijeg spiska.
14.
Svaki ima pravo da izvri u skladu sa Zakonom o optem upravnom postupku uvid u opti
spisak i da zalijeva da se izvri njegov upis odnosno njegovo brisanje iz tog spiska, u skladu sa ovim zakonom.
IV SPISAK RADNIH LJUDI
15.
spisak radnih ljudi sastavlja se u jednom primjerku i ima rubrike: redni broj, prezime i ime,
datum i primjedba.
spisak iz prethodnog stava sastavlja se za izbor savjeta, odnosno drugog
organa upravljanja.
spisak iz prethodnog stava sastavlja se za izbor savjeta, odnosno drugog
organa upravljanja.
236
0323-0376
16.
spisak radnih ljudi sastavlja komisija obrazovana u organizaciji udruenog rada, radnoj
zajednici ili drugom drutvenom pravnom licu.
Komisiju za izradu spiska iz prethodnog stava obrazuje savjet odnosno drugi
organ upravljanja.
spisak radnih ljudi i potpisuju predsjednik i komisije za izradu tog spiska.
V - ISPRAVKE, DOPUNE I OPTEG SPISKA POSLIJE
RASPISIVANJA IZBORA
17.
U roku od tri dana od dana raspisivanja izbora nadleni optinski organ odnosno komisija za izradu
spiska na izlau spiskove i obavjetavaju radne ljude i da mogu pogledati
spiskove i traiti njihovu eventualnu ispravku odnosno dopunu.
Obavjetenje u smislu prethodnog stava vri se putem javnog oglasa, a po potrebi i putem sredstava jednog
informisanja i na drugi
18.
spisak na deset dana prije dana za odravanje izbora organ nadlean za
njegovo sastavljanje.
spiskovi se tako, da se na posljednjoj strani broj stranica spiska, broj
upisanih i datum kad je spisak
19.
Brisanje pojedinih lica iz spiska vri se na taj to se u spisku precrtava njegovo
prezime i ime, a u primjedbi se navodi razlog brisanja.
20.
opti spisak, zajedno sa aktom kojim se koliko posebnih svezaka taj
spisak, odnosno poseban akt o opteg spiska koji se vodi u obliku kartoteke ili u obliku
datoteke na magnetnoj traci ili na magnetnom disku, potpisuje i ovjerava skuptine optine funkcionar
koji rukovodi optinskim organom uprave nadlenim za spiska i radnik organa koji vodi taj
postupak.
21.
Opti spisak, po njegovom dostavlja se na potvrdu komisiji za spiskove skuptine
optine.
Uz opti spisak komisiji se dostavljaju i drugi materijali koji su sluili za sastavljanje spiskova i zahtjevi
za upis u spisak, dopunu odnosno ispravku koje nadleni optinski organ uprave nije uvaio, uz
obrazloenje zato ti zahtjevi nisu uvaeni.
VI PREPISIVANJE OPTEG SPISKA
22.
Ako se utvrdi da opti spisak ili pojedine njegove sveske nisu uredni ili su u takvom stanju da ne
pruaju pouzdanu osnovu za vrenje izbora, skuptina optine moe da se prepie opti spisak u
cjelini ili samo pojedine njegove sveske.
237
4
0323-0377
Prepisivanje opteg spiska vri se na taj to se u novi spisak, odnosno u pojedine
posebne sveske tog spiska koje se prepisuju, unose imena svih koji su bili upisani u prvobitnom
spisku, osim onih su imena precrtana u tom spisku, a pored toga unose se i imena svih naknadno upisanih

Prepisani opti spisak odnosno prepisane pojedine posebne sveske tog spiska se na
u 18. ovog zakona, i se komisiji za spiskove skuptine optine na potvrdu.
Uz novi opti spisak, komisiji se dostaviti i opti spisak koji je prepisan poto se prethodno
i na njemu da je prepisani da vie na vai.
VII KOMISIJA ZA SPISKOVE
23.
Skuptina optine obrazuje komisiju za spiskove koju predsjednik i dva
Predsjednik i komisije imaju zamjenike.
24.
Komisija za spiskove provjerava pravilnost opteg spiska, o zahtjevima
za upis, odnosno za ispravku spiska koje nije uvaio nadleni optinski organ uprave i opti
spisak.
25.
Kad komisija za spiskove utvrdi da je opti spisak pravilno sastavljen, ga u roku od
pet dana od dana prijema i vratiti sa ostalim materijalom nadlenom optinskom organu uprave.
Ako komisija za spiskove utvrdi da opti spisak nije pravilno sastavljen, ga nadlenom
optinskom organu uprave da izvri potrebne ispravke.
Ako se opti spisak vodi u obliku kartoteke. ili u obliku datoteke na magnetnoj traci ili na magnetnom
disku, komisija za spiskove ga na taj to ovjerava akt nadlenog optinskog organa uprave
o spiska i taj akt sa ostalim materijalima ovom organu.
26.
Svaki odnosno radni ima pravo da izvri uvid u spisak i da podnese zahtjev za upis
u spisak. brisanje iz spiska odnosno dopunu ili ispravku podataka koji se o njemu vode u tom
spisku.
Nadlena komisija za spiskove rjeenje o svakom zahtjevu iz prethodnog stava, u roku od
tri dana od dana prijema zahtjeva.
Rjeenje se dostavlja onom licu na koje se zahtjev odnosi.
Protiv rjeenja komisije za spiskove moe se izjaviti alba nadlenom osnovnom sudu u roku od 48
sati od dostavljanja rjeenja.
Osnovni sud je duan donijeti rjeenje u roku od 48 sati od prijema albe.
Rjeenje osnovnog suda je
Na osnovu rjeenja osnovnog suda donesenog po albi upis u opti spisak se do dana
za odravanje izbora.
238
0323-0378
S. IZBORI U 81H 1990.
VIII PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
27.
Prilikom prepisivanja opteg spiska, a najkasnije u roku od osam godina od dana stupanja na snagu
ovog zakona, u opti spisak se rubrika za upis broja u skladu sa 8. ovog
zakona.
28.
Ako se nakon stupanja na snagu ovog zakona u spisak upisuje koji prethodno nije imao
prebivalite na teritoriji SRBiH, u rubriku "Primjedba" unosi se datum njegove prijave prebivalita u SRBiH.
U izvode iz optih spiskova za izbor odbornika i poslanika se upisivati koji nemaju
prebivalite na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine najmanje est mjeseci prije dana raspisivanja
izbora.
29.
Za potpuno razumjevanje normaffvno-pravne regulative izbora u BiH : 90. godine vidjeff i set uputstva koje
je donijela izbama komisija. Uputstva su objavljena u "Slubenom listu SR BiH", broj: 25190 od 10.
septembra 1990. godine, i to:
- Uputstvo o obrascima za izbora i opoziva odbornika i poslanika u skuptine
zajednica;
- Uputstvo o rukovanja i pojedinih izbornih materijala;
- Uputstvo o obrascima za izbora i opoziva Predsjednitva SR BiH, te
- Uputstvo o vrsff, dostavljanja i rokovima pojedinih izbornih materijala.
b) DRUGI DOKUMENTI U VEZI SA IZBORIMA U BiH 1990.
1. KONVENCIJA O PRAVILIMA PONAANJA U
IZBORNOM POSTUPKU
U ovim tekim vremenima nacionalnih konfrontacija i socijalnih napetosti, koji prijete da unite klicu
demokratskih procesa sa nesagledivim drutvenim posljedicama, nadahnuti idealom slobode i ravnopravnosti svih
bez obzira na njihovu nacionalnu, socjalnu, vjersku, rasnu i polnu pripadnost, organizacije i
drugi u izbornom postupku pridravaju se demokratskog postupanja, moralnog ponaanja i
tolerantnog
1. suverenitet i integritet Republike Bosne i Hercegovine i potpune
ravnopravnosti Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda i narodnosti, svi u izbornom
postupku u svom javnom djelovanju se ustava i zakona.
2. Bosanci i Hercegovci, ma koje nacije i vjere bili, jednako Muslimani, Srbi, Hrvati i pripadnici drugih naroda
i narodnosti imaju domovinu: njihova zajednica je nedjeljiva i jedino oni mogu o
drave ravnopravno sa drugim narodima Jugoslavije.
organizacije i drugi u izbornom postupku pridravaju se ovog
3. organizacije i drugi u izbornom postupku se obavezuju da ni na koji podsticati
na nasilnu promjenu Ustavom na ugroavanje teritorijalne cjelokupnosti i nezavisnosti
Federativne Republike Jugoslavije i suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike
239
iQ
0323-0379
IZBORI UBiH 1990. S.
Bosne i Hercegovine ili na krenje Ustavom sloboda i prava i na raspirivanju
nacionalne, rasne i vjerske mrnje i netrpeljivosti ili na ravnopravnost polova.
4. organizacije i drugi u izbornom postupku u svom javnom djelovanju ponaaju se u
saglasnosti sa pravilima ponaanja suvremenih demokratskih zajednica, ljudska prava 1 slobode
aktima koje je ratifikovala naa zemlja.
5. U izbornoj utakmici, u javnom predstavljanju svojih programa i kandidata, organizacije i kandidati
ravnopravno bez obzira na programske ciljeve i broj njihovih odnosno pristalica. Oni se
obavezuju da svojim postupcima ovo
6. Nedoputena je zloupotreba vjere i vjerskih organizacija kao i drugih organizacija i udruenja u
nadmetanju.
7. Sve organizacije u svom javnom djelovanju se zalagati za demokratski rasplet drutvene krize,
u vidu da nosioci tog procesa mogu da budu svi njihove organizacije i druge asocijacije,
koje streme tom cilju, pa im ta nalae odnos tolerancije.
B. organizacije i drugi u izbornom postupku vriti pritisak na nezavisna,
javna glasila.
9. organizacije i drugi u izbornom postupku se obavezuju da u izbornoj utakmici
omalovaava! svoje suparnike ili na bilo koji njihov moralni integritet.
10. Nedoputeno je djece u utakmici i u svim oblicima propagande.
11. U vienacionalnoj viekonfesionalnoj zajednici kakva je Bosna i Hercegovina, tolerancija je
uslov ivota.
Zato se organizacije i drugi u izbornom postupku obavezuju da sve da bi smirili
nacionalne strasti koje dovode do sukoba. Oni se posebno obavezuju, da na svojim skupovima
suzbijati sve postupke koji izazzivaju nacionalnu i vjersku netrpeljivost, te da
se javno od izjava svojih pristalica koje bi mogle nacionalna i vjerska
12. organizacije i kandidati se obavezuju da svojim djelovanjem pruati jamstvo i oslonac svakom
svih narodima i narodnostima koje ive u Bosni i Hercegovini u njihovih prava, sloboda.
sigurnosti i ljudskog dostojanstva.
13. organizacije se zalagati za kreiranje socijalne i psiholoke klime u kojoj svaki
slobodno izraziti svoju volju i opredjeljenje na izborima.
Sarajevo, 2.10.1990. godine
2. IZJAVA SVIH STRANAKA DA PRIHVATAJU DA SE NAREDNI IZBORI ODRE
1992. GODINE
Mi, ovlateni predstavnici dolje navedenih stranaka registrovanih u Bosni i Hercegovini, izraavamo
saglasnost da u novoj Skuptini Bosne i Hercegovine, koja biti konstituisana nakon izbora u novembru 1990.
godine, pokrenemo inicijativu za raspisivanje prijevremenih izbora za skuptinu i
skuptine optina u toku 1992. godine. Do tada, donio bi se novi Ustav Republike Bosne i Hercegovine i
zakoni nuni za dalju demokratsku rekonstrukciju sistema.
Izbori 1990, kao prvi slobodni i demokratski izbori u novoj Jugoslaviji, nesumnjivo su korak ka
mirnoj i stabilnoj transformaciji drutva u drutvo ekonomskog i pluralizma.
Ipak, oni se odravaju u pregrijanoj atmosferi. pod sjenkom neizvjesnosti ishoda na jugoslavenskom
planu, sa jo uvijek pravilima predizbornog ponaanja kako stranaka tako i dravnih
organa. Zbog svega toga nije da izjanjavanje u mnogim situacijama bude vie
emocionalno nego racionalne, to moe na tetu adekvatne zastupljenosti svih realnih interesa u
skuptini.
Smatramo da stabilizovanjei racionalna polarizacija drutva nedugo nakon konstituisanja
nove skuptine, u kojoj se artikulirati i svi interesi; dvogodinje razdoblje razuman je rok
da se poprave nedostaci sadanjeg izbornog sistema i sistema javnog informiranja kojim su nezadovoljni uglavnom
240
'
li1
u
ii
'
'
I
0323-0380
S.
IZBORI U BIH 1990.
svi subjekti, te da se izgrade osnovi kulture viepar)izma, koja iz razumljivih razloga kod nas ne
postoji.
Tako se prijevremeni izbori 1992. g. odvijati u znatno povoljnijim (a nadamo se i stabilnijim) prilikama, to
da nova skuptina potpuno odraava svu nacionalnih, ekonomskih i
kulturnih interesa.
Pozivamo i ostale stranke registrovane u Bosni i Hercegovini da potpisivanjem ove IZJAVE, koja je
moralne naravi pridonesu ubrzavanju demokratskog rekonstruiranja drutva.
U Sarajevo, 05.10.1990. g.
DEMOKRATSKI SAVEZ BiH
Mirka
SAVEZ KOMUNISTA BiH - DEMOKRATSKA PARTIJA
Nijaz
SSO- DEMOKRATSKI SAVEZ BIH
Rasim
HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA
Stjepan
SAVEZ REFORMSKIH SNAGA JUGOSLAVIJE ZA BiH
Nenad
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA BiH
Radovan
STRANKA DEMOKRATSKE AKCIJE
Alija
3. SPISAK SVIH REGISTRIRANIH STRANAKA U BiH PRED IZBORE 1990.
Stranke po ifri:
01 jugoslavenska stranka
Bos. Gradika
02 Jugoslavenska demokratska stranka - Otadbinski front
Srbac, s.Kukulje
03 Jedinstvena partija Jugoslavije
Jajce
04 Srpski pokret obnove
ipovo
05 Jugoslavenska demokratska stranka
Banja Luka
06 Stranka privatne inicijative
Doboj
07 Stranka demokratskog dogovora
Bos. Brod
08 Stranka progresivno orijentisanih Jugoslavena

09 Demokratska zajednica BiH
Bos. amac
1 O Demokratska stranka
Bos.Brod
t 1 Demokratska stranka slobode
Mostar
12 Demokratska partija
Mostar
t 3 Socijaldemokratski savez BiH
Mostar
14 Stranka za demokratiju i pravnu dravu
Nevesinje
t 5 demokratska zajednica
s. itom.
t 6 stranka
Bos. Dubica
17 Bosanska demokratska stranka

t 8 Jugoslavenska demokratska stranka
Velika Kladua
241

IZBORI U BIH 1990.
242
20 Narodno za zatitu naroda BiH
21 Stranka demokratskih reformi
22 Savez komunista Bosne i Hercegovine
23 demokratska stranka Stranka federalista
24 Muslimanska organizacija
25 Jedinstveni jugoslovenski pokret
26 Narodna stranka "Bosna"
27 Stranka Jugoslovena Podrunica
28 Ekoloki pokret "Zeleni"
29 SSO Liberalna stranka BiH
30 Demokratski savez BiH
31 Ekoloki pokret "Skakavac"
32 Jugoslavenski pokret za rad, solidarnost i ravnopravnos
33 Srpska demokratska stranka Bosne i Hercegovine
34 Republikanska stranka BiH
35 Narodna demokratska stranka "Gajret"
36 SSO Demokratski savez BIH
37 Hrvatska demokratska zajednica BIH
38 Savez reformskih snaga
39 Stranka demokratske akcije
40 Hrvatska demokratska stranka za BiH
41 partija BiH
42 UJDI Udruenje za jugoslovensku demokratskuinicijativu
Stranke po nazivu
11 Demokratska stranka slobode
09 Demokratska zajednicaBiH
30 Demokratski savez BIH
15 demokratska zajednica
37 Hrvatska demokratska zajednica BiH
25 Jedinstveni jugoslovenski pokret
05 Jugoslovenska demokratska stranka
18 Jugoslovenska demokratska stranka
0323-0381
S.
Tuzla

Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Sara1evo
Sa raj evo
Sarajevo Centar
Sarajevo
Sa raj evo
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo

Sarajevo
Sarajevo
Sa raj evo
Sarajevo
Ljubuki
Bosansko Grahovo
Mo star

Mostar
Bos. Brod
Tuzla
Mostar
Bos.amac
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
s. itom.
Sarajevo
Ljubuki
Jajce
Sa raj evo
Banja Luka
Velika Kladua
S.
02 Jugoslavenska demokratska stranka - Otadbinski front
32 Jugoslavenski pokret za rad, solidarnost i ravnopravnost
24 Muslimanska - organizacija
35 Narodna demokratska stranka "Gajret"
23 demokratska stranka Stranka federalista
16 stranka
41 partija BiH
13 Socijaldemokratski savez BiH
33 Sipska demokratska stranka Bosne i Hercegovine
39 Stranka demokratske akcije
27 Stranka Jugoslavena - Podrunica
29 SSO - Liberalna stranka BiH
36 SSO Demokratski savez BiH
42 UJDI
Stranke po nazivu I
09 Demokratska zajednica BiH
16 stranka
41 partija BiH
15 demokratska zajednica
35 Narodna demokratska stranka "Gajrer
0323-0382
IZBORI U B)H 1990.
Srbac, s.Kukulje
Sa raj evo
Sarajevo

Sarajevo

Sa raj evo
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Bos. Gradika
Bos. Dubica
Bosanska Grahovo
Mostar
Sarajevo
ipovo
Sarajevo

Bos. Brod
Sarajevo
Doboj

Nevesinje
Sarajevo Centar
Sarajevo
Mostar
Banja Luka

Bos.amac
Bos. Brod
Bos. Brod
Bos.Dubica
Bos. Gradika
Bos. Grahovo

Do boj

Jajce
Ljubuki
243
0323-0383
11 Demokratska stranka slobode
13 Socijaldemokratski savez BiH
42 UJDI
30 Demokratski savez BiH
37 Hrvatska demokratska zajednica BiH
25 Jedinstveni jugoslavenski pokret
32 Jugoslavenski pokret za rad, solidarnost i ravnopravnost
24 Muslimanska - organizacija
23 demokratska stranka - Stranka federalista
33 Srpska demokratska stranka Bosne i Hercegovine
39 Stranka demokratska akcije
27 Stranka Jugoslavena podrunica
29 SSO - Liberalna stranka BiH
36 SSO - Demokratski savez BiH
02 Jugoslavenska demokratska stranka - Otadbinski troni
Mostar
Mostar
Mostar
Mo star
Nevesinje
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Sarajevo
Sa raj evo
Sarajevo
Sarajevo
Sa raj evo
Sa raj evo
Sarajevo Centar
Sarajevo
rbac, s. Kukulje

ipovo

Tuzla
Velika Kladua
4. IZBORNE KOMISIJE
39
1. Mirka sudija Vrhovnog suda BiH (predsjednik)
2. Zdravka sudija Vrhovnog suda BiH (zamjenik predsjednika)
3. Hilmo direktor zavoda za javnu upravu (sekretar)
4. Srete Crnjak, stalni sudija Osnovnog suda udruenog rada u Sarajevu (zamjenik sekretara)
5. Suljo, sudija Vieg suda u Sarajevu
6. Kapar - Domazet, sudija suda za prekraje (zamjenik)
39 Odlukom o razrjeenju zamjenika predsjednika i izborne komisije "Slubeni list
RBiH", br.24/92 - su dunosti zamjenik predsjednika izborne komisije Zdravka
i Nenad i Rajko a imenovani za zamjenika izborne
komisije Duanka, a za Zdravka i
244
0323-0384
7. Slobodan predsjednik Osnovnog suda udruenog rada u Sarajevu
B. Cvjetko sudija Osnovnog suda I u Sarajevu (zamjenik)
9. Rajko inspektor u sekretarijatu za i upravu
1 O. Ignacija Dodig, sudija Vieg suda u Sarajevu (zamjenik)
11. Ante Grizelj, stalni sudija Suda udruenog rada BiH
12. Adnan savjetnik u slubama Skuptine SR BiH (zamjenik)
13. Hajrudin zamjenik drutvenog pravobranioca samoupravljanja
14. Nurija savjetnik u Skuptini SR BiH (zamjenik)
15. Venceslav predsjednik Vieg suda u Sarajevu
16. Mensur savjetnik u Izvrnom Skuptine SR BiH (zamjenik)
17. Ne nad sekretara Sekretarijata za zakonodavstvo Izvrnog Skuptine SR BiH

18. Dragan Milo, sudija Osnovnog suda li u Sarajevu (zamjenik)
5. ODBORA ZA NADZOR
1. dr Petar Simonetti, sudija Vrhovnog suda BiH (koordinator)
2. prof. dr Jakob Gaon, akademik
3. dr Petar profesor Univerziteta u Sarajevu
4. lsmar akademski slikar
5. lzet knjievnik
6. dr Avdo pro1esor Univerziteta u Sarajevu
7. dr Branko Trklja, penzionisani pro1esor Univerziteta u Sarajevu
c) DAYTONSKI SPORAZUM O IZBORIMA
ANEKS 3 MIROVNOG SPORAZUMA ZA MIR U BOSNI I HERCEGOVINI
SPORAZUM O IZBORIMA
Kako bi promovirali slobodne, ter i demokratske izbore i kako bi postavili temelj za vlast i
osigurali progresivno postizanje demokratskih ciljeva u cijeloj Bosni i Hercegovini, u skladu sa relevantnim
dokumentima Organizacije za sigurnost i suradnju u Evropi (OSSE), Republika Bosna i Hercegovina, Federacija
Bosne i Hercegovine i Republika Srpska (strane) se slau kako slijedi:
I
Uvjeti za demokratske Izbore
1. Strane osigurati postojanje uvjeta za organiziranje slobodnih i ter izbora, a posebno neutralnu
sredinu: zatiti i pravo na glasanje u tajnosti bez straha ili zastraivanja; osigura slobodu
izraavanja i tampe; i podsticati slobodu udruivanja i stranaka) i osigurati
slobodu kretanja.
2. Strane trae da OSSE verificira da li izbori mogu biti efektivni pod sadanjim drutvenim uvjetima u oba
entiteta, i ukoliko je potrebno, da obezbjede stranama u stvaranju ovih uvjeta.
3. Strane se u potpunosti pridravati paragrafa 7 i 8 OSSE kopenhagenskog dokumenta, koji su prirodati
ovom sporazumu.
245
0323-0385
li
UlogaOSSE
1. OSSE. Strane trae da OSSE usvoji i uspostavi program izbora za Bosnu i Hercegovlnu kao to
je izloeno u ovom sporazumu.
2. Izbori. Strane trae da OSSE vri nadzor na koji biti od strane OSSE i u suradnji sa
drugim organizacijama koje OSSE smatra neophodnim, pripremama i toka izbora za
dom Bosne i Hercegovine; za predsjednitvo Bosne i Hercegovine; za dom Federacije Bosne i
Hercegovine; za narodnu skuptinu Republike Srpske; za predsjednitvo Republike Srpske; i ukoliko je to izvodiva,
za kantonalna zakonodavstva i upravne organe.
3. Komisija. U tu svrhu, strane trae od OSSE da uspostavi privremenu izbornu komisiju (komisija).
4. Vremenski raspored. Izbori se odrati na datum (dan izbora) est mjeseci nakon stupanja na snagu
ovog sporazuma ili, ukoliko OSSE utvrdi da je potrebno odlaganje, ne kasnije od devet mjeseci nakon stupanja
na snagu.
Ili
Privremena izborna komisija
1. Pravila i propisi. Izborna komisija usvojiti izborna pravila i propise u vezi sa: registracijom
stranaka i nezavisnih kandidata; kandidata i uloge i
izbora, osiguravanja otvorene i fer izborne kampanje; uspostavljanja, objavljivanja i verifikacije izbornih rezultata.
Strane se u potpunosti pridravati izbornih pravila i propisa, bez obzira na unutarnje zakone i propise.
2. Mandat komisije. Nadlenost komisije, kao to je u izbornim pravilima i odredbama,

a) vrenje nadzora nad. svim aspektima izbornog procesa, kako bi osigurali da su strukture i institucionalni
okvir za slobodne i fer izbore uspostavljeni,
b) odredbi za registraciju
c) osiguravanje pridravanja izbornih pravila i odredbi uspostavljenih prema ovom sporazumu.
d) osiguravanje da je akcija poduzeta kako bi ispravili bilo kakvo krenje bilo koje odredbe ovog sporazuma
ili izbornih pravila i propisa uspostavljenih prema ovom sporazumu i nametanje kazni protiv osoba ili
tijela koja kre te odredbe,
e) akreditiranje i osoblje iz organizacija i nevladinih
organizacija i osiguravanje da strane akreditiranim neometan pristup i kretanje.
3. Sastav f funkcioniranje komisije. Komisija se sastojati od efa OSSE misije, visokog predstavnika
ili osobe koje odredi visoki predstavnik, predstavnik strana i takvih drugih lica kako to ef misije OSSE, u konsultaciji
sa stranama, moe odrediti. ef OSSE misije djelovati kao komisije. U spora unutar
komisije, odluka biti
4. Privilegije i imuniteti. i komisija uivati pravo da uspostave komunikacije i da
angairaju lokalna osoblje i administrativno osoblje, te status, privilegije i imunitete dodijeljene diplomatskim
predstavnicima i misijama po konvenciji o diplomatskim odnosima.
IV
Prikladnost za izbore kvalificiranost
1. Svaki Bosne i Hercegovine od 18 godina i stariji se ime pojavljuje na popisu
stanovnitva iz 1991. godine za Bosnu i Hercegovinu, pravo da glasa, u suglasnosti sa izbornim pravilima
i propisima. Kao pravilo, se da koji vie ne ivi u u kojoj je ivio t 991. glasa
ili putem za odsutnog, u toj pod uvjetom da se za tu osobu utvrdi da je bila registrirana u
toj kako je potvrdila lokalna izborna komisija i proviziona izborna komisija. Takav se moe,
obratiti komisiji da bi prijavio njegov ili njen na drugom mjestu. Ispunjenje prava izbjeglice da glasa
interpretirana kao potvrda njegove ili njene namjere da se vrati u Basnu i Hercegovinu. U periodu na dan
246
r
0323-0386
izbora povratak izbjeglica bi trebalo da bude u toku, im da u izborima u Bosni
i Hercegovini. Komisija moe obezbijediti u izbornim pravilima i u propisima za koji nisu registrirani u
popisu 1991. godine pravo da glasaju.
V
Stalna izborna komisija
Strane se slau da stvore stalnu izbornu komisiju sa nadlenostima da sprovodi izbore u Bosni i
Hercegovini.
VI
Ovaj sporazum stupiti na snagu po potpisivanju.
Za Republiku Basnu i Hercegovinu
Za Federaciju Bosne i Hercegovine
Za Republiku Srpsku.
PRILOG NA ANEKS 3
O IZBORIMA
Dokument drugog sastanka Konferencije o ljudskoj dimenziji, Konferencije o sigurnosti i saradnji u Evropi.
Kopenhagen 1990.
Paragrafi 7 i 8.
(7) Kako bi se osiguralo da voia naroda slui kao osnova autoriteta vlasti, zemije
(7.1.) - odravati slobodne izbore u razlonim intervalima, kako je uspostavljena zakonom;
(7.2.) - dozvoliti da za sva mjesta u najmanje jednom domu nacionalnog zakonodavstva bude slobodno
u direktnom glasanju;
(7.3.) - garantirati univerzalna i jednaka prava za sve punoljetne
(7.4.) osigurati da se glasa putem tajnog glasa ili putem jednako slobodne procedure i da su ovi
glasovi prebrojani i izvjetavani iskreno uz to da se rezultati javno objave:
(7.5.)- potovati pravo da se kandidiraju za ili javnu funkciju, individualno ili kao predstavnici
stranaka ili organizacija bez diskriminacije;
(7.6.) - potovati pravo lica ili grupa da uspostave u punoj slobodi, svoje sopstvene stranke ili druge
organizacije i obezbijedtti takvim strankama i organizacijama neophodne pravne garancije, kako bi im
da se na osnovi jednakog tretmana pred zakonom i vlastima;
(7.7.) -osigurati da zakon i javna politika djeluju kako bi dozvolili da se kampanje vode u fer i slobodnoj
atmosferi u kojoj nijedna administrativna akcija, nasilje niti plaenje zabraniti strankama i kandidatima da
slobodno prezentiraju svoje poglede i kvalifikacije, ili da da saznaju o njima i da razgovaraju o
njima ili da daju svoj glas bez straha od odmazde;
(7.8.) - obezbijediti da nikakva pravna ili administrativna prepreka stajati na putu nesmetanog pristupa
medijima na nediskriminiranoj osnovi za sve grupacije ili lica koja ele da u izbornom procesu;
(7.9.) - osigurati da kandidati koji dobiju neophodan broj glasova koji se trai prema zakonu stupe na funkciju
i da im je dozvoljeno da ostanu na funkciji sve dok njihov mandat ne istekne ili na drugi zakonit ne bude
priveden kraju, u skladu sa demokratskim parlamentarima i ustavnim postupkom.
8. Zemlje smatraju da prisustvo i stranih i moe izborni proces za
drave u kojima se odravaju izbori. Oni, prema tome, pozivaju iz bilo koje druge OSSE zemlje
i bilo koje privatne institucije i organizacije koje to ele da promatraju tok njihovih
247
o;
0323-0387
IZBORI U BIH 1990. S.
nacionalnih izbornih postupaka, u mjeri dozvoljenoj zakonom. Oni isto tako, nastojati da pristup
izbornom postupku koji se odrava ispod nacionalnog nivoa.
Takvi se obavezuju da se mijeati u izborne postupke.
Dogovreno u vojnoj bazi WRIGHT PAITERSON, DAYTON, OHIO (SAD) od 01. do 21.11.1995.
godine, a potpisano 14.12.1995. godine u
248
i
!
I
I
I.

I
0323-0388
POGOVOR
Izbori, kao univerzalni fenomen kojim se prenosi suverenost naroda na izabrane
predstavnitvo, odnosno parlament, polugu svakog sistema, a onog
demokratskog, kompetitivog, napose. Zbog toga se izborima pridaje izuzetna panja, kako
politologa, sociologa, filozofa i drugih stvaralaca, tako i tijela i pojedinaca.
Od prirode izbornog sistema i izbora ne ovisi samo izbora narodnih
predstavnika, nego u nekim historijskim situacijama i prelomnim trenutcima i sudbina cijelih
naroda. Stoga svaka publikacija koja ima za cilj analizu izbornih sistema, izbornog
ponaanja stranaka i i rezultata tih izbora, mora da zainteresira ne samo
nego i najiru javnost, dakle same.
Iz tih razloga raduje da je, nakon neto vie od pet godina od proteklih prvih
izbora nakon drugog svjetskog rata, politoloka analiza
opredjeljivanja na BH izborima 1990.godine. Rad Suada
panju iz nekoliko razloga, a jedan od temeljnih je to se ovim djelom, koje je moda trebalo
da poprimi po obimu i formu, prua javnosti da po prvi puta na jednom
mjestu, na pregledan ima uvida u osnovne faktore izbornog procesa. se,
takodjer, prua da sve relevantne podatke koje je autor
prikupio i prezentirao u ovoj publikaciji, kao i da stekne uvid u normativna-pravnu regulativu
kojom je izborni model na izborima u BiH 1990. Na taj je jedna za
nauku, ali i praksu, veoma korisna stvar: su historijska fakta i osvijetljen
je jedan historijski proces metodoloki upravo onako kako je poodavno utvrdila nauka u
okviru sociologije izbora i politologije (analiza izborne geografije, analiza individualnih
podataka i analiza sadraja).
Analiza izbornih rezultata, koju je autor izvrio ex post facto metodom, odnosno
se pokazateljima Dravnog zavoda za statistiku BiH,
istinu da izborni rezultati viestruko na stanje i odnose u drutvu. U naim
uvjetima to se, naalost, bjelodana pokazalo kao Naime, skoro da frapantno djeluje
uporedba izbornih rezultata sa "ratnom" kartom, koja je izvrenom agresijom
srpsko-crnogorskog agresora "u igri". Naime, skoro sva gdje je na izborima
pobijedila SDS, ta stranka je, uz bivu JNA, i okupirala. Da li su
i, eventualno, publicirani rezultati izbora u BiH '90. , mogli ukazati na takvu
Rad Suada panju sa jo jednog pragmatskog aspekta. Naime,
uspostavom Federacije BiH i potpisanim dogovorima je da izborni rezultati
temelj uspostave i kantonalnih tijela. Ova publikacija stoga, posluiti svim
akterima implementacije Ustava Federacije BiH da na jednom mjestu imaju sve relevantne
249
0323-0389
podatake o rezultatima izbora iz 1990. godine, jer je autor vrlo i pregledno,
modernu kompjutorsku tehniku, obuhvatio sve podatke o rezultatima
izbora kako na razinama (grad Sarajevo), tako i na dravnoj razini to je i glavni
predmet analize.
S obzirom da izbori instituciju demokratije i da su oni do sada jedini
poznati demokratskog utemeljenja legitimiteta nosilaca vlasti, to je nesporna
da i svi naredni izbori morati uvaavati dostignutu razinu demokratskog izbornog prava
utvrdjenog na izborima 1990 ali i to da se morati izvriti neke promjene u pogledu
izbora izbornog sistema (modela) koji odgovrati konstitucionalnoj strukturi BH
drutva, a na to autor veoma opravdano ukazuje.
250
Prof.dr
Atif Purivatra
i
i
ii
I
11
'
l
I
r
0323-0390
SADRAJ
Umjesto Predgovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
Iz recenzije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
I
1. UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
2. IZBORI I IZBORNI SISTEM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
2.1. Izbori kao elemenat i faza u razvoju procesa . . . . . . . . . . . 15
2.2. Izborni sistem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
2.3. dodjele mandata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
2.4. Primjenjeni izborni model u Bosni i Hercegovini na izborima 1990. . . . . 20
2.4.1. Za Predsjednitva SR BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
2.4.2. Za Skuptine SR BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
2.4.3. Za Skuptine SRBiH ................ " . . 22
2.4.4. Za Skuptinu grada Sarajeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
3. IZBORNI PROCESI U BiH- HISTORIJA I KOMPARATIVNA
ANALIZA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
3.1. organiziranja u BiH . . . . . . . . . . . . . . 25
3.2. ustav, Sabor i prvi saborski izbori 191 O. . . . . . . 27
3.2.1. ustav i Izborni red . . . . . . . . . . . . . . . 27
3.2.2. Prvi saborski izbori 191 O.godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
3.3. Komparativni prikaz rezultata izbora u BiH od 1920. do 1939. . . . . . . . . . 29
3.3.1. Izbori za Konstituantu 1920 ....................... 30
3.3.2. Skuptinski izbori 1923. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
3.3.3. Skuptinski izbori 1925. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
3.3.4. Rezultati oblasnih izbora 1927. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
3.3.5. Rezultati vanrednih skuptinskih izbora za izbor narodnih poslanika
Kraljevine SHS 1927. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
3.3.6. Rezultati za izbor u BiH 1928. . . . . . . . . . . . 33
3.3.7. Rezultati skuptinskih izbora od 5.maja 1935. . . . . . . . . . . . . . 34
3.3.8. Rezultati parlamentarnih izbora odranih 11.decembra 1938. . . . . . 36
3.3.9. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36
4. IDEJE I ORIJENTACIJE NA
SCENI 1990.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39
5. KO POBIJEDITI (ISTRAIVANJA JAVNOG MNJENJA) . . . . . . . . . . . 47
5.1. Istraivanje magazina "Start" Zagreb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52
251
0323-0391
5.2. Istraivanje revije "Nedjelja" Sarajevo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56
5.3. Istraivanje lista novine" Sarajevo . . . . . . . . . . . . . . . . 62
5.4. Ispitivanje slualaca Radio-Sarajeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
6. TELEVIZIJA I IZBORI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
6.1. iskustvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
6.2. Bh.televizija i izbori 1990. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68
6.2.1. Principi rada TV Sarajevo u predizbornoj aktivnosti . . . . . . . . . . 69
6.2.1.1. Informativne emisije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69
6.2.1.2. Reklamiranje stranaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70
6.2.2. "TV parlament" . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
6.2.3. Predstavljanje kandidata za Predsjednitvo SRBiH . . . . . . . . . . 72
6.2.4. Tehnologija izbora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73
6.2.5. Zavrna (revijalna) emisija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73
6.2.6. Predstavljanje stranaka BiH u emisiji "Izbori '90." . . . . . . 73
6.2.7. Frekvencija prisustva na TV . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74
6.2.8. Grupa za izbore . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75
6.3. Prilozi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76
6.3.1. Zapisnik sa sastanka predstavnika stranaka Bosne i Hercegovine i
RTSAod 12.09.1990. godine u RTSA .................... 76
6.3.2. sa sastanka urednika TV Dnevnika i vijesti odranog 18.09.1990.
..................................... N
6.3.3. Pismo TV Sarajevo dopisnicima koji su pratili izbore u BiH '90. . . . . 80
6.3.4. Grupa za izbore - Izvjetaj o radu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82
7. DJELATNOST TOKOM IZBORNE KAMPANJE .. 87
7.1. marketing . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87
7.2. Knjige, izborni programi, i video kasete . . . . . . . . . . . . . . 90
7.3. Plakati i leci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92
7.4. Slogani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98
8. REZULTATI IZBORA U BiH 1990. . ....................... 103
8.1. Predsjednitvo SRBiH ............................ 103
8.2. Skuptina SR BiH .............................. 107
8.2.1. Skuptine SRBiH .................... 108
8.2.2. Skuptine SRBiH ..................... 113
8.3. Skuptine u BiH .. , ......................... 117
8.4. Skuptina grada Sarajeva .......................... 122
252
0323-0392.
8.5. Skuptina Mostar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . '. 123
9. IZBORNA GEOGRAFIJA ............................. 129
9.1. Prikaz raspodjele mandata i distribucije glasova najuspjenijih stranaka i
kandidata na izborima u Bosni i Hercegovini 1990. . .............. 129
9.2. Pregled izbornih jedinica za Skoptine SRBiH na izborima '90131
9.3. Pregled izbornih jedinica za Skuptine SRBiH na izborima '90.
godine ....................................... 132
9.4. Pregled izbornih jedinica za Skuptinu grada Sarajeva na izborima '90 ... 132
Karte ....................................... 133
10. NEKE POJAVE NEREGULARNOSTI U IZBORIMA '90 ............. 141
10.1. Primjedbe nacionalnih stranaka u toku izborne kampanje ......... 141
10.2. Primjedbe opozicionih stranaka u toku izborne kampanje i nakon glasanja 142
11. ANALIZA IZBORNOG PROCESA I REZULTATA IZBORA U BiH 1990 ..... 153
li
EST GODINA POSLIJE-STRANKE U BiH 1996.GODINE ........... .. 163
1.1. Stranke u Federaciji BiH ........................... 163
1.2. Osnovni podaci o strankama ......................... 166
1.2.1. Socijaldemokratska partija BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166
1.2.2. Unija socijaldemokrata ............ 167
1.2.3. Liberalna stranka ............................ 167
1.2.4. organizacija ................. 168
1.2.5. demokratska stranka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 168
1.2.6. Republikanska stranka BiH ....................... 168
1.2.7. Hrvatska stranka BiH ..................... 169
1.2.8. organizacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169
1.2.9. Bosanska stranka ............................ 169
1.2.1 O. stranka prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169
1.2.11. Stranka privrednog prosperiteta .................... 170
1.2.12. Stranka za BiH ............................ 170
1.2.13 ena BiH ................................ 170
1.2.14. Srpsko . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 170
1.2.15. Hrvatsko narodno ........................ 171
1.2.16. Kongresa intelektualaca .............. 172
1.3. Stranke iz srpskog entiteta .......................... 173
1.3.1. Socijalno-liberalna stranka RS ..................... 173
253
0323-0393
1.3.2. partija Republike Srpske ................. 173
1.3.3. Stranka nezavisnih socijaldemokrata .................. 174
1.3.4. Narodna radikalna stranka "Nikola ............... 174
1.3.5. Srpska radikalna stranka ........................ 174
1.4. Osnovni podaci o strankama ................... 174
1.4.1. FederacijaBiH ............................. 174
1.4.1.1.Stranka demokratske akcije .................... 174
1.4.1.2. Hrvatska demokratska zajednica . . . . . . . . . . . . . . . . . 175
1.4.2. Srpski entitet .............................. 175
1.4.2.1. Srpska demokratska stranka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 175
Ili
DODATAK
Pogovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 249
Sadraj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 251
254
0323-0394
Diplomirani politologSuad 17.11.1958. godine
u Sarajevu. Zavrio je fakultet nauka u Sarajevu - odsjek
politologija i postdiplomske studije na u Zagrebu-Fakultet
znanosti u Zagrebu i na Univerzitetu u Sarajevu - Fakultet
nauka u Sarajevu.
Radi magistarsku tezu iz oblasti marketinga i izbornih
kampanja. Obavljao je dunost glavnog i odgovornog urednika poli-
revije "Style" za promociju civilnog drutva i
demokratske kulture.
Objavio je vie radova iz oblasti analize i odbrarnbenog sistema u revijama
"Slobodna Bosna", "Avaz'',"Style", "Prva linija". Kao i u dnevnim listovima i
novine". Stalni je saradnik novinske agencije "ONASA" Sarajevo. Koautor je
udbenika ''Osnovi civilne odbrane" za osmih razreda osnovnih kola.
U kolskoj 1995/96. Godini izabran je za na predmetu "Nauka o odbrani" na
Medicinskom i Stomatolokom fakultetu i Vioj medicinskoj koli u Sarajevu.
. je skupa eksperata o izborima u Bosni i Hervegovini koji je odran
od 15. Do 17. Januara 1996. Godine u Stokholmu (vedska).
je Udruenja za nauke Bosne i Hercegovine. "Izbori u BiH '90. - Analiza
izbornog procesa" je prva knjiga ovog autora. ivi i radi u Sarajevu.
IZ RECENZIJE
... O nekoj socijalnoj pojavi mogu se izricati potpuniji znanstveni sudovi tek kada se ona pro-
matra sa vremenske distance i kada njom prouzrokovanih posljedica stupi na
historijsku pozornicu. O njoj, moemo izricati sudove i prije no to i jedna
njena konzekvenca postane dio same stvarnosti. zadatak znanstvenika je u drugom
mnogo sloenijii nego li u prvom, ali, upravo stoga za predstavlja poseban
izazov. Sve konzekvence izbora u Bosni i Hercegovini 1990. godine autor nije
imao pred sobom kada je ovo istraivanje, ali je imao iskustvo politikologa koji zna da
procijeni svu delikatnost i sloenost procesa i odnosa koji su se stekli u vrijeme ii nakon izbora
1990. u BiH. je ovom djelu dao najprije historijsku dimenziju prethod-
ne vane izborne periode se svim relevantnim znanstvenim metodama kojima raspo-
lae drutvena znanost Posebno je koristio komparativni metod i metod analize sadraja
ustanovivi analogije ili zakonitosti koje se ispoljavaju u vie istraenih
Istraivanje izbora u BiH 1990. zahtijevalo je, kao to se vidi iz rukopisa S. multidi-
menzionalan i interdisciplinaran pristup. Sam autor da se u pristupu pojavi radilo o "izrazito
kriznom drutvenom trenutku" determiniranom i limitiranom brojnim ekonomskim,
socijalnim, kulturnim i drugim koji su uslovili potrebu za "opreznom kvalifikacijom"
kako samih izbora,.tako i njihovih posljedica Na jednoj strani pobjeda sistema a
na drugoj pobjeda nacionalnih stranaka su sasvim nove procese rezultate i posljedice
BUYBOOK
ifra: 4319
br.kalk: 86
cijena: 15.00
118
.utor je ovim radom dao znanstvenoj javnosti na uvid vaan
entiran u najjednostavnijoj, sirovoj formi. ali je uz to otvorio veoma
i se sociolozi i politikolozi tek morati ozbiljno baviti.
Prof.dr Hidajet Repovac

S.arnautovic-Izbori U Bih 1990

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

S.arnautovic-Izbori U Bih 1990

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

i-- --- ---- -----

pak, javno mnjenje definira kao "oblik

You might also like