ZATICI, SVORNJACI I OSIGURAI

Pomoni nastavni materijali uz kolegij

"Konstrukcijski elementi I"

Ak. godina 2010./11.


Nositelji kolegija:
Prof. dr. sc. Boidar Krian
Prof. dr. sc. Saa Zelenika











- 1 -
ZATICI


Zatici spadaju meu najstarije i najjednostavnije konstrukcijske elemente.
Normiranih su oblika, promjera i duljina. Koriste se za osiguranje tonog poloaja
meu dijelovima (centriranje pomou dosjednog zatika), za spajanje dijelova, za
preuzimanje poprene sile u spoju itd. Obino su od tvreg materijala nego to su
spojeni dijelovi. Izmjere zatika se najee odabiru prema iskustvu. Kod veih
optereenja je potrebno kontrolirati posmina naprezanja i dodirne pritiske.











Za spajanje dijelova namjetaja koriste se drveni zatici.







- 2 -
Osnovni oblici:
a) Cilindrini zatici
Potrebno je razvrtavanje rupe na toleranciju to je skupo. Koriste se preteno za
meusobno osiguranje poloaja dijelova (centriranje), ali i za spajanje. Teko se
rastavljaju i pri tome se provrt oteuje. Materijali: 0545, 0645, 1530, 1220
kaljen itd.









a) Zatik sa zaobljenim krajem; b) Zatik s koninim krajem; c) Zatik s ravnim krajem;
d) Zakaljeni zatik sa zaobljenim krajem
Ako se zatik s tolerancijom m6 koristi za centriranje, u jednom dijelu treba biti
tolerancija H7 tj. vrsti dosjed, a u drugom E8 tj. labavi dosjed, kako bi se dijelovi
lagano rastavili.
b) Konini (stoasti) zatici
Koriste se za preteno za centriranje, ali i za spajanje dijelova. Zahvaljujui konusu
1:50 lako se vade pa se koriste ako dijelove treba esto rastavljati. Provrt se ne
oteuje ni nakon vie rastavljanja. Za izradu provrta su potrebni konini razvrtai.
Ako je rupa za zatik slijepa, zatik se ne moe izvaditi udarcem sa suprotne strane
pa zatik mora imati navoj za vaenje. Materijali su isti kao za cilindrine zatike.


- 3 -







a) Zatik za prolazne rupe; b) Zatik s unutarnjim navojem; c) Zatik s vanjskim navojem
c) Zasjeeni zatici
Koriste se za uvrenje i osiguranje, ali i kao svornjaci za zglobne spojeve.
Umeu se u buene provrte i razvrtavanje nije potrebno. Pri zabijanju u provrt zatik
se elastino deformira, u presjeku dobiva okrugli oblik i proizvodi pritisak na
stjenke provrta.





Oblik poprenog presjeka zasjeenog zatika prije i nakon umetanja u provrt:







- 4 -














d) Naponski zatici
Umeu se u grubo buene provrte ime se tedi skupo razvrtavanje. Lako se
montiraju. Promjer cilindrinih zatika je za 0,2...0,5 mm vei od promjera rupe.
Koriste se za prihvaanje poprenih sila, kao dosjedni zatici i za osiguranje.
Izrauju se od oprunih elika.





a) Naponski zatik u obliku uzduno razrezane ahure; b) Vea podatljivost - treba izbjegavati; c)
Vea krutost; d) Izvedba s dva naponska zatika; e) Spiralni naponski zatik

- 5 -
SVORNJACI

Svornjaci su normirani konstrukcijski elementi slini zaticima. Njima se dobivaju
zglobni spojevi u kojima moraju postojati labavi dosjedi - npr. kod arki vratiju i
prozora. esto je potrebno osiguranje protiv ispadanja svornjaka za to se koriste
rascjepke, uskonici i sl. Svornjaci se izrauju od elika vrstoe R
m
=500...700
N/mm
2
i trebaju biti tvri od dijelova u spoju.






a) Svornjak bez glave; b) Svornjak bez glave s rupama za rascjepke; c) Svornjak s glavom i
rupom za rascjepku; d) Svornjak s glavom i navojem













a) Svornjak s prstenastim ploicama i rascjepkama; b) Svornjak sa sigurnosnim ploicama;
c) Svornjak s vanjskim uskonicima; d) Svornjak s elastinim prstenima od ice; e) Svornjak s
glavom, prstenom i rascjepkom; f) Svornjak s vijanim zavretkom i maticom; g) Svornjak klipa
s unutarnjim uskonicima
- 6 -
Kako ne bi dolo do habanja ili ak zaribavanja, povrinu svornjaka koji rotira u
provrtu treba podmazivati ili odabrati pogodnu kombinaciju materijala.
Svornjaci su optereeni savijanjem, smicanjem i povrinskim pritiskom.
Za savijanje je najnepovoljniji sluaj kad je i u poluzi i u viljuci labavi dosjed.
Radi pojednostavljenja prorauna se kontinuirano optereenje u provrtima poluge i
viljuke zamijenjuje silama F/2.
poluga viljuka
M
s max
l
2
/2 l
1
/4
F/2 F/2
F/2 F/2
M
s max


- 7 -

+ =
4 2 2
1 2
max s
l l F
M
Naprezanje zbog savijanja
op A

W
M
K
sd
max s
s
=
K
A
= faktor primjene ovisan o pogonskom i radnom stroju: laki udari 1,0...1,1;
srednji udari 1,2...1,5; jaki udari 1,6...2,0; vrlo jaki udari 2...3.
W = d
3
/32
Promjer svornjaka
3
s
max s A
32
dop

M K
d



Srednje posmino naprezanje u presjecima I i II

=
2
A
2
A s
2
4
2
d
F
K
d
F
K
Maksimalmo posmino naprezanje u sredini poprenog presjeka svornjaka je za
4/3 vee:
sdop
2
A smax
2
3
4

d
F
K =

Srednji pritisak na dodirnoj povrini u provrtu u poluzi
dop
p
l d
F
K p
s
1
A s

=
Srednji pritisak na dodirnoj povrini u provrtima u viljuci
dop
p
l d
F
K p
s
2
A s
2


=


- 8 -
Optereenje
s dop

s dop
p
s dop

za najslabiji materijal
u spoju bez klizanja
Statiko 0,3R
m
0,2R
m
0,35R
m

Ishodino dinamiko 0,2R
m
0,15R
m
0,25R
m

Izmjenino dinamiko 0,15R
m
0,1R
m
-

Doputeni pritisci p
s dop
za podmazani svornjak, male brzine klizanja i statiko
optereenje:
- Cu-Sn-Pb-slitina/kaljeni elik 40 N/mm
2
(kratkotrajno 100 N/mm
2
),
- kaljeni elik/kaljeni elik 25 N/mm
2
,
- Cu-Sn-Pb-slitina/elik 20 N/mm
2
,
- sivi lijev/elik 5 N/mm
2
,
- Pb-Sn-slitina/elik 3 N/mm
2
(kratkotrajno 20 N/mm
2
).
Za ishodino dinamiko optereenje su vrijednosti za 30 % manje.
Preporua se:
- za spojeve s klizanjem: l
1
1,6d, l
2
0,6d
- za spojeve bez klizanja: l
1
1,0d, l
2
0,5d
Ako se usvoje ovakve izmjere, promjer svornjaka se za silu F u poluzi priblino
moe izraunati po formuli
sdop
A

F K
k d


Faktor vrste spoja k
Vrsta spoja
Bez klizanja S klizanjem
Labavi dosjedi u poluzi i viljuci 1,6 1,9
Labavi dosjed u poluzi, vrsti dosjed u viljuci 1,1 1,4
vrsti dosjed u poluzi. Labavi dosjed u viljuci 1,1 1,2



- 9 -
OSIGURAI

Osigurai slue za spreavanje aksijalnog pomicanja raznih vrsta konstrukcijskih
elemenata. Koriste se npr. kod svornjaka, zupanika i valjnih leaja.
a) Sigurnosni prsteni se ubacuju u utore na svornjaku, osovini ili vratilu ili se pak
ubacuju u provrte. Standardizirani su i raznih oblika.
Vanjski i unutarnji uskonici (Seegerovi prstenovi): navlae se specijalnim
kljetima na svornjake, osovine i vratila ili uvlae u provrte.






Druge vrste sigurnosnih prstenova:






b) Osigurai od ice:
- rascjepke; krajevi im se nakon umetanja u provrt raire
- iani opruni utikai; ako ih esto treba izvlaiti


- 10 -
Rasjepka iani opruni utika
c) Kod dizalica i transportnih sredstava se koriste ploice koje ulaze u utor u
osovini.




Kod osovina i vratila se koriste i prsteni s vijkom sa zailjenim vrhom.










- 11 -