Professional Documents
Culture Documents
Elektrotehnika Sa Elektronikom Skripta
Elektrotehnika Sa Elektronikom Skripta
nerecenzirana skripta
Kljuni element Borove teorije je povezan sa objanjenjem strukture spektara atoma: budui
da je eksperimentalno utvreno da atomi emituju samo odreene talasne duine (samo
odreene frekvence), na osnovu prethodnih razmatranja Bor pretpostavlja da elektroni u
atomu mogu imati samo neke vrednosti energije, i da je to zato to elektroni u atomu mogu da
se kreu samo po nekim putanjima. To Bor povezuje sa mogunou da elektroni pri kretanju
na tim orbitama ne zrae elektromagnetsku energiju, dok na svim drugim orbitama zrae i ne
mogu trajno da opstanu (kako je to ve bilo jasno u Raderfordvom modelu). Te orbite Bor
naziva stacionarnim. Time Bor pretpostavlja da se kvantuje kretanje unutar atoma, jer ako se
elektroni mogu kretati samo po odreenim orbitama, onda se mogu kretati samo odreenim
brzinama, imati samo odreene vrednosti energije, i uopte sve fizike veliine vezane za
procese u atomu mogu imati samo odreene - kvantovane - vrednosti. Time je promenjen
pogled na celokupnu fiziku i uvedeni su pojmovi kvantne mehanike i kvantne fizike uopte.
Veliina Borovog modela je u tome to on daje i kvantitavni uslov na osnovu koga se mogu
izraunati vrednosti svih tih veliina Poreenje sa eksperimentalnim istraivanjima je
pokazalo slaganje koje je potvrdilo Borovu teoriju.
Bor je dao uslov koji orbita mora da ispunjava da bi bila stacionarna: moment koliine
kretanja elektrona na orbiti mora biti celobrojni umnoak kvanta momenta koliine kretanja
Lkv = h/2. Znai, elektron na prvoj orbiti ima moment koliine kretanja L1 = h/2, na drugoj
L2 = 2 h/2 i tako redom. Redni broj orbite na kojoj se nalazi elektron se naziva glavni
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
kvantni broj elektrona. Borov model meutim, nije mogao da objasni uzrok kvantovanja:
njegov glavni doprinos se sastojao u uvoenju kvantnog podgleda na fizike objekte.
Povedeni Borovim radom, u sledeih desetak godina su De Brolji, redinger, Hajzenberg,
Pauli, Dirak i drugi fiziari razvili talasnu kvantnu mehaniku, pogled na mikrosvet u kome je
od kljunog znaaja pretpostavka da celopkupna materija ima i talasna i estina svojstva. U
talasnoj kvantnoj mehanici, elektroni u stacionarnom stanju u atomu predstavljaju svojevrsne
stojee talase, a Borov kvantni uslov predstavlja uslov nastajanja stojeeg talasa u zatvorenom
prostoru.
Dva naelektrisana tela (estice) se medjusobno privlae ili odbijaju silom koja je
srazmerna proizvodu njihovog naelektrisanja, a obrnuto srazmerna kvadratu
rastojanja izmedju ta dva tela.
q1 q 2
4 0
r2
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
3.Elektricno polje
F
Q
E k 2 r
q
r
gde je
F sila data Kulonovim zakonom,
q koliina naelektrisanja probnog naelektrisanja,
Q koliina naelektrisanja tela koje stvara elektrino polje,
a r je vektor rastojanja od estice sa naelektrisanjem Q.
.
Elektrino polje podlee principu superpozicije. Ako je prisutno vie od jednog
naelektrisanja, rezultantno polje u bilo kojoj taki jednako je vektorskom zbiru elektrinih
polja koje bi naelektrisanja stvarala pojedinano u odsustvu drugih
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
SPEKTAR LINIJA ELEKTRINOG POLJA. Privlano odbojni karakter elektrinog polja. Kao to
smo rekli linije elektrinog polja su orijentisane linije sa izvorima na povrini pozitivnih
optereenja i ponorima na povrinama negativnih optereenja.
F q E
Pod dejstvom te sile, optereenje q se kree po odreenoj putanji (recimo od take M do
take N), pri emu rad vre sile elektrinog polja. U optem sluaju je sila F promenljiva i
po intezitetu, pravcu i smeru rad koji s tom prilikom izvri bie
A F l
A Fdl q Edl
Integral koji stoji uz q predstavlja linijski integral vekotra elektrinog polja E na putanji
M-N.
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
Edl
M
UMN = Edl
M
Edl
M
Q
r0
4 0 r 2
Integralei gornji izraz u datim granicama dobijamo konani izraz za potencijal takastog
optereenja sa referentnom takom u beskonanosti u obliku:
E dl
M
1
4 0 rM
Q
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
Elektrini skalar potencijal podlee principu superpozicije. Ako je prisutno vie od jednog
naelektrisanja, rezultantno polje u bilo kojoj taki jednako je skalarnom zbiru potencijala
elektrinih polja koje bi naelektrisanja stvarala pojedinano u odsustvu drugih
1
4 0
Qi
r
i 1
8. Ekvipotencijalne povrine
Skupovi taaka u kojima funkcija potencijala ima iste vrednosti obrazuju ekvipotencijalne
povri, ija je jednaina:
V ( x, y, z ) const.
Rad sila polja pri pomeranju takastog nalektrisanja po bilo kojoj od ekvipotencijalnih
povrina mora biti jednak nuli na svakom elementu puta, to je neposredna posledica
definicije funkcije potencijala.
Vektor polja i linije polja (kojima je vektor polja u svakoj taki tangentan) moraju biti
normalni na ekvipotencijalne povrine.
Na slici (a) je predstavljen presek sa ravni crtea familije ekvipotencijalnih povrina. Ovi
preseci se nazivaju ekvipotencijalne linije.Linije elektrinog polja su prikazane isprekidanim
linijama i usmerene su u smeru opadanja potencijala. Na slici (b) su prikazane linije
elektrinog polja (puna linija) i ekvipotencijalne povri (isprekidana linija) takastog
pozitivnog naelektrisanja. U ovom sluaju, ekvipotencijalne povri su sfere u ijem centru se
nalazi takasto naelektrisanje
V0 2V
V0 V
V0
V0 V
(a)
(b)
EKVIPOTENCIJALNE POVRI
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
na onim delovima povrine gde linije elektrnog polja u ulaze u provodnik, a pozitivna na
onim delovima povrine gde linije polja naputaju provodnik. Pojava razdvajanja pozitivnih i
negativnih optereenja pod dejstvom spoljanjeg elektrinog polja naziva se elektrostatika
indukcija.
Poto je provodnik pre unoenja u polje bio elektrno neoptereen, sumarno optereenje posle
unoenja mora biti jednako nuli..Indukovana optereenja se rasporeuju tako da njihov polje
ponitava primarn strano polje u unutranjosti i uini da rezultujui vektor polja na spoljanjoj
povrini provodnika bude normalan na nju. Na taj nain u unutranjosti provodnika nema
polja. Jo jednom nagalavamo da linije polje ulatze odnosno izlaze sa povrine provodnika
pod pravim uglom. Ista siutacija je i u sluaju kada u prosotr polja unesemo upalj provodnik.
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
Elektrino polje para paralelenih suprotno naelektrisanih ploa (a) Polje je lokalizovanao u
prostoru izmeu provodnih ploa (b)
Kao zakljuak iznosimo sledee:
Uslovi elektrostatike ravnotee, odnosno mirovanja el. optereenja na provodniku
nastupie:
1. Kada je Elektrino polje u unutranjosti provodnika jednako nuli
2. Kada je tagnecijlana komponenta eletkrinog polja na povrini provodnika
jednaka nuli
12. ELEKTRINA KAPACITIVNOST I KONDENZATORI
Usamljeni provodnici, cak i kada su vrlo velikih dimenzija, imaju vrlo malu
kapacitivnost. Zbog toga je njihov znacaj kao sistema za nagomilavanje elektricnih
opterecenja u tehnickim primenama beznacajan. Sa druge strane usamljeni provodnik
je idealizovan slucaj..
U stvarnosti se svako telo nalazi na vecoj ili manjoj udaljenosti od drugih tela. Ako su
ova druga tela elektricno optereceni ili neoptereceni provodnici, ona svojim
prisustvom uticu na potencijal i raspodelu opterecenja na posmatranom provodniku, a
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
taj uticaj je utoliko veci ukoliko se ova druga tela nalaze na manjem odstojanju. Od
posebnog znacaja u tehnici je slucaj dva bliska provodnika koji su optereceni
jednakim kolicinama elektriciteta suprotnog znaka
Ovakav sistem se naziva kondenzator, a provodnici koji ga obrazuju nazivaju se
elektrodama kondenzatora. Naelektrisanja na elektrodama stvaraju elektricno polje,
cije linije polaze sa pozitivno naelektrisane elektrode a zavravaju se na negativno
naelektrisanoj elektrodi. Izmedu dveju elektroda opterecenog kondenzatora postoji
potencijalna razlika, odnosno napon:
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
10
Poto je Q = CU
Vazi:
a zbir napona na svim redno vezanim kondenzatrima mora biti jednak naponu na
krajevima cele redne veze:
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
11
Odnosno:
Strogo govoreci, to i nije konstanta jer u izvesnoj meri zavisi od jacine polja u kome
se dielektrik nalazi, a zavisi i od frekvencije. Uticaji dielektricnih materijala na
kapacitivnost kondenzatora, na sile meusobnog dejstva naelektrisanih tela,
predstavljaju makroskopske manifestacije mikroelektricnih pojava koje se odigravaju
u atomima i molekulima dielektrika podvrgnutog elektricnom polju.
Pod dejstvom elektricnih sila, pozitivne cestice se pomeraju u pravcu i smeru polja, a
negativne u suprotnom smeru. Ovo pomeranje iz poloaja ravnotee je ograniceno na
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
12
veoma mala odstojanja, jer se dejstvu sila polja suprostavljaju unutranje atomske i
molekularne sile. Opisani proces u atomima i molekulima dielektricnih materijala se
naziva polarizacija dielektrika. Razlikuju se dva tipa dielektrika s obzirom na njihovu
elektricnu molekularnu strukturu, odnosno s obzirom na raspored elementarnih
elektricnih opterecenja u molekulu kada se ovaj nalazi van spoljanjeg polja.
Gde je pi vektorski zbir elektricnih momenata svih dipola u fizicki malom elementu
zapremine dV. Vektor jacine polarizacije zapravo predstavlja zapreminsku gustinu
elektricnog momenta u polarizovanom dielektriku.
Ako je dielektrik sastavljen samo od nepolarnih molekula i pri tome je homogeno
polarizovan, vektor jacine polarizacije je:
P =E
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
13
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
14
Vrsta
kondenzatora
Raspon
kapaciteta
Maksimalni
napon
Liskunski
1pF-0,01F
100-600V
Keramiki
cilindrini
0,5pF-100pF
100-600V
varira
Keramiki
10pF-1F
50-1000V
niska
0,001F10F
10pF-0,01F
50-60V
niska
100-600V
Polikarbonats
ki
100pF-10F
50-400V
Stakleni
100-600V
Porculanski
10pF1000F
100pF-0,1F
Tantalski
Milard
Polistirenski
Temp.
stabilnost
Gubici
Napomena
mali
mali
vrlo
mali
visoka
mali
50-400V
viskoka
vrlo
mali
mali
0,1F-500F
6-100V
niska
Elektronski
0,1F-0,2F
3-600V
vrlo loa
Uljni
0,1F-20F
200-10kV
vrlo
veliki
mali
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
15
Hodanje tepihom
1500 V
250 V
Radnik za benchom
100 V
1500 V
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
16
uzemljenjem,
odravanjem odgovarajue vlage u zraku,
jonizacijom zraka,
antistatikom preparacijom,
poveanjem provodljivosti slabo provodnih materijala,
odvoenjem statickog elektriciteta influencijom.
Uzemljenje
Uzemljenje se izvodi galvanskim vezivanjem svih provodnih delova sistema na masu.Sutina
ovog postupka je da se svi delovi sistema dovedu na jedinstveni potencijal I na taj nain se
eliminie mogunost nekontrolisanog transporta naelektrisanja u saglasnosti sa izrazom
A q (1 2 )
Presek bakarnog provodnika koji se koristi za vezivanje delova sistema, s obzirom na
mehaniku vrstou, ne sme biti manji od 4 mm2. Umesto bakrnih provodnika moe se
upotrebiti elina pocinkovana traka preseka najmanje 20 3 mm. Za fleksibilne vodove i
spojeve treba upotrebiti bakreno ue preseka 10 mm2.
Kao uzemljivai mogu se upotrebiti svi tipovi uzemljivaa predvieni odredbama Pravilnika o
Tehnikim propisima o gromobranima, odnosno prikljuak postrojenja na postojei sistem
zatitnog uzemljenja.Otpor sistema uzemljenja za odvoenje statikog elektriciteta mora biti u
granicama odreenima Pravilnikom o Tehnikim propisima o gromobranima, odnosno
odreenim u Tehnikim propisima za izvoenje elektroenergetskih instalacija u zgradama i
uslovima za izvoenje elektroenergetskih instalacija u zgradama (Slubeni list , br. 43/66).
Mesta nagomilavanja statikog elektriciteta u okviru postrojenje moraju se povezati najkraim
putem na sistem uzemljenja.
Pokretni delovi postrojenja, preko bakrenih, bronzanih ili ugljenih etkica, prikljuuju se na
sistem uzemljenja. etkice moraju biti normalno i vrsto postavljene na rotirajuu osovinu, s
pritiskom na povrinu od 0,1 do 0,2 kp/cm2. Pokretni delovi izmeu leita i osovine pri
malome procepu i odgovarajuem nazivu moraju ispunjavati uvete za otpor uzemljenja.
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
17
Provodni podovi
Koji se koriste za odvoenje statikog elektriciteta moraju imati prelazni otpor manji od 106
. Prelazni otpor podova mora se kontrolisati u vremenskim razmacima
Materijali za izradu provodnih i njihov prelazni otpor dati su tablici:
Izmereni otpor
u omima
7
Ploice keramike
10 109
Daske za brodski pod
1061010
Linoleum
1061010
guma
102
Umjetni kamen-nevodljiv 1111
Obini beton debljine 3 cm 105
Specijalni beton debljine 5 102
cm
Provodni penuavii pod
102
Teraco
105107
Provodni taraco
103
Asfalt
1010
Materijal
Vlaga
Vlanost kao sredstvo za otklanjanje opasnosti od statikog elektriciteta moe se primeniti
samo ako to doputaju tehnoloki postupak i svojstva materijala koji se obrauje.
Relativna vlaga dozira se ventilacijskim klimatskim ureajima, ili se para dovodi pomou
parnih mlazova koje se postavljaju u blizini mesta za koje se konstatovalo da predstavljaju
mesta najvee koncentracije statikog elektriciteta. Proputanje pare kroz cevi i prskalice
moe u njima dovesti do skupljanja statikog elektriciteta, pa se stoga cevi moraju galvanski
povezati na sistem uzemljenja.
Pri relativnoj vlanosti vazduha od 70% ne pojavljuje se opasnost od elektriciteta Relativna
vlanost zraka moe se smanjiti i ispod 90% u pojedinim tehnolokim procesima u kojima se
moraju primenjivati propisana sredstva i postupci navedeni optim pravilnicima.
Relativna vlanost vazduha mora se kontrolisati u odreenim vremenskim razmacima,
higrometrom, odnosno stalno higrografom
.
Antistatiki postupci
Antistatikom postupkom poboljava se odvoenje statikog elektriciteta. U tom sluaju
potrebno je povrinu materijala premazati ili potopiti u antistatik.Sredstva antistatike zatite
moraju biti takva da nemaju tetno dejstvo na svojstva materijala preko kojih se nanose i da
ne izazivaju koroziju maina i njihovih delova. U sluaju tekstilnih materijala deo postupka
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
18
antistatike zatita obavlja se tokom pranja tkanina. Tokom tehnolokog postupka treba,
prema potrebi, ponoviti postupke anistatike zatite.
Poveanje provodnosti slabo provodnih materijala
Da bi se postigla bolja provodnost nekih od gore pomenutih materijala moraju se preduzeti
odgovarajue tehnoloke operacije koje za posledicu imaju promene povrinske strukture
posmatranih materijala, a to za posledicu ima poboljanje njihove provodnosti. Tako na
primer provodnost prirodne ili sintetike gume poboljava se dodavanjem koloidalnog grafita.
Provodnost tenosti i rastvora poveava se dodavanjem etilnog alkohola. Rezultat ovih
postupaka bie potpun ako ukupna otpornost ovih materijala prema zemlji ne bude vea od
1M. Radi neutralizacije elektrostatikih pojava na materijalima kod kojih su potrebne
zatitne mere od teta i smetnja od statikog elektriciteta, upotrebljavaju se visokonaponski ili
radioaktivni eliminatori, koji se postavljaju u blizini mjesta na kojima se skuplja statiki
elekticitet.
Dodatne zatitne mere
Pri proizvodnji i radu s eksplozivnim materijalima i municijom treba, osim mera predvienih
u ovom delu, primjenjivati dodatne zatitne mjere, koje se odnose na odeu I obuu radnika
Radnici mogu biti naelektrisani i postati prenosioci statikog elektriciteta. Ako se statikim
elektricitetom naelektrisana osoba priblii nekom uzemljenom predmetu, dolazi do
elektrostatikog pranjenja, iskra kojega moe izazvati eksploziju zapaljivih materijala i
municije. Ta garderoba ne sme biti izraena od svile, niti sme sadrati vlakna od sintetinog
materijala. Obua radnika mora biti od koe ili od provodne gume. U onove se moraju
ugraditi metalne ploie, radi uspostavljanja stalne galvanske veze izmeu radnika i zemlje.
Elektrini otpor izmeu unutranje i spoljne strane obue mora iznositi najmanje 107 .
Radnici zaposleni u proizvodnji i radu s eksplozivnim materijalima i municijom ne smeju
nositi prstenje, narukvice i druge metalne predmete. Podovi u prostorijama za proizvodnju i
rad s eksplozivnim materijalima i municijom moraju ispunjavati uslovi. Pravilnika o
tehnikim normativima za zatitu od statikog elektriciteta. Sve ruice, kvake, brave i sl.
moraju biti povezane na sistem uzemljenja.
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
19
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
20
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
21
(npr. nacin pobude) upotrebljavaju se i sloeniji graficki simboli. Ukoliko fizicka priroda
generatora nije od znacaja, upotrebljava se simbol prikazan na slici pod c).
U optem slucaju, kada se struja menja u vremenu, njena jacina se definie diferencijalnim
kolicnikom: pri cemu se i se naziva trenutna vrednost struje.
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
22
U izrazu koji iskazuje Omov zakon podrazumeva se da struja ima fizicki smer od kraja koji
je na viem potencijalu ka kraju na niem potencijalu. U ovom slucaju, kae se da su
referentni smerovi napona i struje usaglaeni. U optem slucaju, jacini struje I se pridaje
algebarsko znacenje u odnosu na proizvoljno usvojeni referentni smer, koji se na emi
obeleava strelicom uz provodnik.
Elektricna otpornost definisana je kolicnikom napona i struje, a jedinica otpornosti,
volt/amper, naziva se om, prema nemackom fizicaru Omu (Georg Simon Ohm, 1789-1854),
pronalazacu ovog zakona:
Otpornost od jednog oma ima onaj provodnik kod koga struja jacine jednog ampera stvara
potencijalnu razliku izmedu krajeva od jednog volta. Reciprocna vrednost elektricne
otpornosti naziva se elektricna provodnost, ona se oznacava sa G i
njena jedinica je simens:
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
23
Ovakav nacin obeleavanja napona naziva se dvoindeksni nacin i ima algebarsko znacenje.
Ako je napon pozitivan, tacka koja odgovara prvom indeksu (a) je na viem potencijalu od
tacke koja odgovara drugom indeksu (b) i za negativan napon suprotno.
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
24
Za linearan provodnik, koji ima otpornost R, vai Omov zakon, pa se izrazi za snagu mogu
dati i u sledecim oblicima:
Poslednji izrazi predstavljaju razilicite oblike Dulovog zakona. Snaga Dulovog efekta, kao i
uopte snaga u elektromagnetnim preobraajima energije, meri se jedinicom koja se zove vat,
u cast engleskog ininjera i naucnika (James Watt, 1736-1819):
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
25
Ako se generator nalazi u zatvorenom strujnom kolu, u njemu se vri rad protiv sila
stacionarnog elektricnog polja, pri cemu se drugi vidovi energije (hemijska, toplotna i druge)
ili rada (mehanicki) transformiu u energiju elektricnog polja koja se posredstvom polja
prenosi u druge delove strujnog kola i tamo se pretvara u druge vidove energije il irada.
U savladavanju sila stacionarnog polja i u energetskim preobraajima koji se tom prilikom
deavaju, vanu ulogu igraju sile koje nisu kulonskog karaktera (ne poticu od polja
elektricnih optereenja), a nazivaju se stranim silama.
Pojmovi, kao to su strana sila i strano polje pogodni su za uopteno objanjenje elektricnih
energetskih procesa u elektricnim generatorima sa tacke gledita teorije polja. Medutim, u
elektrotehnici se cece upotrebljava druga velicina, koja na adekvatniji nacin predstavlja
elektricni generator kao element elektricnih kola i kvantitativno karakterie njegovu
sposobnost da odrava struju u kolu i da vri
konverziju drugih vidova energije u elektrinu. Ta veliina naziva se elektromotorna sila, ili
skraeno ems, a obeleava se simbolom E.
Elektromotorna sila nekog generatora defenie se kao kolicnik rada, dA, koji vri
generator kada kroz njega protekne kolicina naelektrisanja dq, i samog tog
naelektrisanja:
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
V2
26
E
K
Re
U
V1
Elektrolitikoj disocijaciji u vodi su podlone sve rastvorljive soli, veina kiselina i baza. No,
ne moraju sve da disosuju u istom stepenu. Na primer, siretna kiselina je rastvorna u vodi ali
disosuje vrlo slabo u odnosu na sumpornu kiselinu.
Stepen disocijacije je merilo disocijacije jonskog jedinjenja i predstavlja odnos broja
disosovanih prema ukupnom broju molekula. Mnogo vaniji koncept je konstanta disocijacije.
Mnoga hemijska jedinjenja podleu disocijaciji sama od sebe. Npr. voda autodisosuje po
emi:
H2O + H2O H3O+ + OHStepen disocijacije ove reakcije u normalnim uslovima iznosi oko 10-7, to oznaava da na
svakih 107 (10 000 000) molekula vode samo jedan podlee disocijaciji sam od sebe.
Konstanta disocijacije vode je 10-14 i predstavlja osnovu za stvaranje pH skale. PH dolazi od
latinskih rei poentia hidrogenum, koje znai aktivnost vodonika i defenisana je kao negativni
logoritam koncetracije H+ jona. Elektrolitiku disocijaciju ne treba meati sa elektrolizom.
Elektrolitika disociacija moe da se odigra u nekoliko stepena u zavisnosti od kompleksnosti
molekula koji se disocira.
"
Industrijske primene
1. Industrijska proizvodnja aluminijuma, litijuma, natrijuma, kalijuma, aspirina.
2. Industrijska proizvodnja vodonika za automobile.
3. Elektroliza na visokoj temperaturi se takoe koristi u te svrhe.
4. Industrijska proizvodnja hlora i natrijum hidroksida.
5. Industrijska proizvodnja kalijum hlorida.
Elektroliza ima vie primena:
1. Elektrometalurgija je proces redukcije metala od drugih jedinjenja da bi se dobio ist
metal. Na primer: Natrijum Hidroksid se u ovoj formi deli pomou elektrolize na
natrijum i vodonik od kojih oba imaju vanu primenu.
2. Elektrina rafinacija se koristi da se metal oisti od nepoeljnih primesa elektrolizom.
Kao na primer u jedinjenju bakra i nekih primesa. Pri elektrolizi bakar se formira oko
katode a neistoe oko anode.
3. Elektrolizovana voda je jedna od naj istijnih voda koja se koristi u zdravstvu i
stomatologiji.
4. Disanje u svemiru je jo jedna primena elektrolize. Kiseonik koji astronauti udiu se
stvara elektrolizom vode, pomou suneve svetlosti, energije.
5.
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
27
22. Akumulatori
Akumulator je elektrohemijski izvor energije koji oslobaa elektrinu energiju na
kontrolisan nain Sve vrste akumulatora sadre pozitivne i negativne ploe koje su uronjene
u elektrolit unutar kutije. Svi akumulatori Fabrike akumulatora Sombor su olovo-kiselinski,
to znai da su pozitivne i negativne ploe napravljene od olovnih jedinjenja koje se nalaze u
elektrolitu od razblaene sumporne kiseline.
Olovno-kiselinski akumulatori spadaju u grupu sekundarnih baterija, to znai da se nakon
pranjenja mogu ponovo napuniti. Primarne baterije se mogu prazniti samo jedanput, nakon
ega se moraju baciti; primer ovih baterija su baterije za rune lampe i radio.
E=2 V
PbO2 H2SO4
Pb
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
28
Q = I t (Ah)
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
29
24. Elektromagnetizam
STACIONARNO MAGNETNO POLJE - ELEKTROMAGNETNA SILA I VEKTOR
MAGNETNE INDUKCIJE
U okolini stalnih magneta i provodnika kroz koje protice elektricna struja opaaju se
karakteristicne, zajednicke, pojave:
1. Magnetna igla tei da se postavi u odredeni poloaj, a gvozdeni i uopte feromagnetni
predmeti i stalni magneti su podvrgnuti dejstvu mehanickih sila;
2. Provodnik kroz koji protice elektricna struja biva podvrgnut dejstvu mehanickih sila,
koje nazivamo elektromagnetskim silama;
3. U provodnicima koji se relativno krecu u odnosu na stalne magnete ili strujna kola
indukuju se elektromotorne sile.
Magnento polje predstavlja posebno stanje materijalne sredine u okolini provodnika sa
strujom odnosno magneta koje se manifestuje dejstvom magnetne sile na provodnik sa
strujom koji se unese u prostor tog polja. Drugim reima, kada se u provodniku koji se nalazi
u stranom magnentom polju, uspostavi stacionarna elektirna strja, nanjega deluju mehanike
sile koje tee da ga pokrenu i deformiu.(vidljiva manifestacija magnentog polja od
fudamentalnog znaaja za rad svihobrtni elektrinih maina). sile koje se javljau u pojavama
ovakv vrste nazivaju se elektromagnentnim silama F, jer su rezultat uzajamnog delovanja
elektrine struje i magnetnog polja. Opte je poznato i da se magnento polje posmatra ko
jedan od proticanja elektrine struje (Oersted).
S
B
F IlB sin l , B
F dF I dl B
l
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
30
I
dl
dF
F I Bxl
gde je
F = sila (njutn)
B = magnetno polje (tesla)
l = duina segmenta provodnika za koji se rauna sila (metar)
I= struja u ici (amper)
U jednaini iznad, vektor struje I je vektor sa intenzitetom jednakim skalarnoj struji, i, i
pravcem i smerom koji se poklapa sa provodnikom i smerom u kom struja tee kroz
provodnik.
polja, B , zavisi jo i od brzine estice, v. Zbog vektorskog karaktera sila i polja Lorencova
sila se najlake izraava vektorskom Lorencovom jednainom:
F q( E v x B)
gde je
F sila u njutnima
E elektrino polje u voltima po metru
B magnetno polje (ili tanije magnetna indukcija) u veberima po kvadratnom metru ili
ekvivalentno u teslama
q naelektrisanje estice u kulonima
v trenutna brzina estice u metrima po sekundi
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
31
Vektor Magnetne indukcije je vektor iji je smer odreen smerom linija magnetnog polja, a
iznos gustinom linija magnetnih polja. (tj.to su linije magnetnog polja na u posmatranoj ta;ki
blie jedna drugoj, njihova gustina na tom mestu je vea a time je i intezitet vektora
magnetne indukcije B je vei). Vektor magnetne indukcije je u svakoj toki tangenta na linije
magnetnog polja. Smer delovanja magnetske indukcije upravo nam pokazuju nam linije
magnentog polja.. One izvan magneta teku od severnog pola prema junom, a zatim se
zatvaraju u samom magnetu(zatvaraju se kroy materijalnu sredinu.
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
32
Holov efekat se javlja usled sila koje deluju unutar provodnika izloenog magnetnom polju.
Kada se provodnik unese u spoljanje magnetno polje, indukcije V, tada na slobodne nosioce
naelektrisanja deluje tzv. Lorencova sila.
Hall je u ovom eksperimentu koristio trakasti provodnik, kako bi praktino realizovao
pretpostavku iskljuivo ravanskog kretanja naelektrisanja unutar polja, odnosno kretanja koje
je potpuno upravno na pravac vektora magnetne indukcije. Ova pretpostavka olakava
izraunavanje Lorencove sile i istovremeno rezultate eksperimenta ini jasnijim i
oiglednijim. Tako se, usled ravanske geometrije provodnika, tok elektrona smatra priblino
jednoslojnim a njihovo kretanje unutar tog jednog sloja provodnika iskljuivo u (vidi sliku)
horizontalnom i vertikalnom pravcu.
27.1 Matematika interpretacija Holovog eksperimenta
Kada se ovakav ravanski provodnik unese u magnetno polje indukcije B tada na slobodne
nosioce naelektrisanja koji se kreu unutar provodnika poinje da deluje Lorencova sila. Smer
i pravac dejstva Lorencove sile odreen je sledeim vektorskim proizvodom :
gde je F - vektor Lorencove sile, Q - koliina naelektrisanja koja se nalazi pod dejstvom
magnetnog polja, v - vektor brzine nosioca naelektrisanja, B - vektor magnetne indukcije
spoljanjeg polja.
Iz formule se vidi da intenzitet i naroito pravac vektora Lorencove sile zavisi od pravca i
smera dva vektora: brzine naelektrisanja i magnetne indukcije. Taj pravac e biti, usled
osobina vektorskog proizvoda, upravan na vektore B i v, odnosno prostirae se u ravni
provodnika i to u vertikalnom pravcu. Smer Lorencove sile e za naelektrisanja suprotnog
polariteta biti suprotan tako da e, prema slici, za negativne nosioce biti usmeren navie a za
pozitivne nanie. Dakle, usled dejstva Lorencove sile pojavie se, pored linijskoghorizontalnog kretanja naelektrisanja u pravcu provodnika i bono-vertikalno kretanje. Tako
e se negativni nosioci nagomilavati uz gornju ivicu provodnika a pozitivni nosioci uz donju
ivicu provodnika. Usled nagomilavanja naelektrisanja suprotnog znaka, doi e do pojave
elektrinog polja unutar trakastog elementa, ija je apsolutna vrednost:
U neg U poz E hd
gde su Vneg i Vpoz - potencijali krajeva trakastog elementa sa negativnim i pozitivnim
naelektrisanjem, EH - Holov napon, v - brzina naelektrisanih estica, B - intenzitet magnetne
indukcije spoljanjeg magnetnog polja i d - irina trakastog elementa.
Nagomilavanje naelektrisanja e dovesti do porasta razlike potencijala i intentziteta
elektrinog polja na suprotnim ivicama trakastog provodnika koje e trajati do trenutka kada
intenzitet polja dostigne intenzitet Lorencove sile. U tom trenutku e se uspostaiti dinamika
ravnotea koja se modelira sledeom jednainom:
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
U neg U poz
33
JdB
NQ
Elektrotehnika sa elektronikom
34
nerecenzirana skripta
r0
M
a)
I
r
B dB 0
4
C
0 I
2r
0 4 10 7
Bk
B
dl
dB
b)
Idl r0
C r 2
H
m
Bdl
I
B
C dl B 2r 2r0 2r 0 I
n
Bdl 0 I
k 1
I
r
I1
I2
In
C
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
35
preko osnovnih veliina, dok je jedinica koja opisuje indukciju magnetnog polja Wb/m2 ili T
(tesla).
Magnetni fluks kroz element normalan u odnosu na smer magnetne indukcije (ili magnetnog
polja) je proizvod vrednosti magnetne indukcije i elementarne povrine. Uopte, magnetni
fluks je definisan skalarnim proizvodom vektora magnetne indukcije i vektora elementarne
povrine. Gausov zakon magnetizma, jedan od etiri Maksvelove jednaine, govori da je
magnetni fluks kroz zatvorenu konturu jednka nuli. Ovaj zakon je posledica toga to se
magnetni dipol ne moe rastaviti na elementarne polove, severni i juni pol.
Magnetni fluks se definie kao integral magnetne indukcije kroz neku povrinu:
dS
gde je
magnetni fluks
B je magnetna indukcija
S je povrina.
BS BS cos B, S BS
B
L
FF+ +
Kada se provodnik kree u magnentom polju imamo situaciju da zajedno sa njim se kreu i
naelektrisane estice koje nisu nita drugo do sastavnoi deo njegove strukture.Lorencova sila
vri razdvajanje ovih naelektrisanja u skladu sa svojom prirodom i nagomilava ih na
krajevima provodnika. S obzirom na postojanje + i naelektrisanja , jasno je da e pod
dejstvom Lorencove sile na na jednom kraju provodnika, da se nagomila pozotivno a na
drugom kraju negativno naelektrisanje, odnosno da e izmeu krajeva provodnik da se javi
razilka potencijala odnosno EMS. Istovremeno sa poveanjem koncentracije naelektrisanja na
krajveima raste i intezitete elektrinog polja u provodniku. Intezitet elektrinog polja
manifestuje se preko Kulonove sile. U trenuktu kada se intezitete Kulonve sile izjednai sa
Lorencovom silom proces razdvajanja naelektrisanja u provodniku prestaje.
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
36
Odnosno:
Fe = Fl
Fe = qE
Fl = qvB
qE = qvB
E = vB
Kulonova sil
Lorencova sila
Po definiciji EMS je jednaka:
A st
Fl l
Fel
qEl
El
q
q
q
q
l
+
s = vt
v
S
+
I
Blv t
t
t
t
Na ovome se zasniva princip rada elektrinog generatora.
ELEKTROMAGNETNA INDUKCIJA
Jedna od najvanijih osobina vremenski promenljivih polja je elektromagnetna indukcija.
Do pojave elektromagnetne indukcije dolazi u sledeim sluajevima:
1
1
2
2
e v B l
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
37
C1
C2
i1 t
i t
eS
d
dt
Li
di
dt
Lu henri H
eS L
Koef. samoindukcije
12 L12i1 e
21 L21i2
m12
d 21
di
L21 2
dt
dt
12 21
i1
i2
e m 21
L1 2 L 21
L12 , L21
di
d 12
L1 2 1
dt
dt
3.1.2 Kalemovi
Uvek kad struja prolazi kroz povodnik javlja se magnetno polje. Ovo polje ima dve dimenzije
silu (eng. force) i fluks (eng. flux). Sila i fluks se mogu uporediti sa naponom i strujom
respektivno. Zavojnice (kalemovi, induktori) su komponente napravljene tako da se dobije
mnogo jae elektromagnetno polje u odnosu na elektromagnetno polje od prave ice.
Zavojnica ima dva kraja i napravljena je od provodnog materijala koji je namotan na jezgro.
Za provodni materijal se obino uzima ica od bakra izolovana lakom. Jezgro moe biti
vazduh ili neki feromagnetni materijal (gvoe, ferit,...). Simbol za zavojnice je
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
38
Zavojnica- kalem, ima osobinu da akumulie energiju u svom magnetnom polju. Mera za
opisivanje zavojnice je induktivnost, a jedinica je henri H. Kada se propusti struja kroz
namotaje generie se magnetno polje. Mera magnetnog polja je fluks . Ako je zavojnica
linearna vai =LI, gde je L induktivnost a I jaina struje. Induktivnost zavojnice je data sa
gde su
L - induktivnost
N - ukupan broj zavojaka
- permeabilnost jezgra
A - povrina jezgra u kvadratnim metrima
l - duina zavojnice u metrima
U zavisnosti da li je struja proputena kroz namotaj jednosmerna ili naizmenina, imamo
statiko ili promenjivo elektromagnento polje. Jedno od svojstava zavojnica je i da ako se
nau u blizini promenjivog magnetnog polja, u njima se generie naizmenina struja. Omov
zakon ima primenu i za zavojnice ali u neto izmenjenom obliku (samo za naizmenine struje)
gde su
v napon na zavojnici
L induktivnost zavojnice
i struja kroz zavojnicu i t - vreme
Postoji primena zavojnica u tehnici i u elektrotehnici. U tehnici se koriste: za konvertovanje
energije u pravolinijsko kretanje (elektromehanike zavojnice) elektromotori dok u
elektrotehnici imaju primenu kao
1. transformatori
2. filtri
3. prigunice
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
39
B
H ( M)
Vektor H se naziva jacina magnetnog polja ili magnetizaciono polje. Primenom ovog
vektora, dobija se Amperov zakon u generalisanom integralnom obliku
Hdl I
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
40
desetak ciklusa kriva magnecenja prelazi u zatvorenu simetricnu krivu, koja se naziva ciklus
histerezisa.
33. PRINCIP RADA MOTORA JEDNOSMERNE STRUJE
Princip rada jednosmernog motora se zasniva na dejstvu magnetne sile F na rotorski namotaj
kroz koji protie struja jaine I i koja se nalazi u magnetnom polju jaine B u kome
Kada se na rotorski namotaj prikljui na izvor napona kroz njega e se uspostaviti tok struje.
Na sl.i 2. prikazan je tok struje kroz rotorski namoraj. Rotorski namotaj se preko komutatora
napaja naponom.
Usled proticanja struje doi e do pojave magnetnog polja. Na osnovu Lorencovog (H. A.
Lorentz) zakona, kada se provodna kontura kroz koju tee struja nae u magnetnom polju, na
nju deluje sila:
sila koja deluje na deo konture duine dI kroz koju protie struja I,
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
Slika 3
41
Slika 4
Kao to se moe primetiti na sl. 3 vektor koji opisuje pravac i smer struje kroz konturu i
vektor magnetne indukcije polja u kom se kontura nalazi su normalni jedan u odnosu na drugi
iz ega proizilazi da u skalarnom obliku a sila F se moe predstaviti kao to je ve vie puta
pomenuto kao vektorski proizvod:
F I Bxl
Pod uticajem Lorencove sile dolazi do pokretanja (obrtanja) rotorskog namotaja u smeru
prikazanom na sl. 4.
Smer obrtanja rotorskog namotaja prikazan je sivim strelicama na slici 4. Smer obrtanja
rotorskog namotaja (smer Lorencove sile) dobija se iz vektorsko proizvod (videti formulu (f
1)). Drugi nain za odreivanje smera obrtanja je pravilom desne ruke. Ako kaiprst desne
ruke pokazuje u pravcu i smeru struje kroz konturu a palac desne ruke pokazuje u pravacu i
smeru vektora magnetne indukcije onda e srednji prst pokazivati pravac i smer sile koja
deluje na konturu.
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
42
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
43
Elektrina impedansa
Elektrina impedansa, ili jednostavno impedansa jeste mera otpora sinusoidalnoj
elektrinoj struji. Koncept elektrine impedanse omoguava primenu omovog zakona u
analizi elektrinih kola naizmenine struje. Za razliku od elektrinog otpora koji je intuitivno
lake shvatljiva manifestacija osobine materije da prua otpor protoku elektrine struje (to ne
zavisi od promenljivosti struje) i izraava se jednim brojem, impedansa elektrinog kola moe
imati pored ove realne vrednosti jo i komponentu koja zavisi od frekvencije. Ova
komponenta impedanse je druge prirode (nije u pitanju osobina materije ve geometrija
provodnika) u odnosu na otpor te se ne moe sabirati sa prvom. Tako se radi jedinstvenog
predstavljanja impedanse koristi kompleksan broj u kojem realni deo predstavlja otpor, esto
nazivan termogeni otpor jer je on uzrok grejanja provodnika, i imaginarni deo, koji se
ponekad zove induktivni otpor mada nije pravi otpor a nije obavezno ni induktivan
U optem sluaju, vrednosti napona i struja u kolu koje se sastoji samo od linearnih
komponenti, odnosno, otpornika, kondenzatora i kalemova, su reenja linearne diferencijalne
jednaine. Moe se dokazati da ako su izvori napona i/ili struja u kolu sinusoidalni i
konstantne frekvencije, reenja imaju oblik koji se naziva ustaljena naizmenina struja. Stoga,
svi naponi i struje u kolu su sinusoidalni i imaju konstantne amplitude, frekvencije i faze.
Neka je u(t) sinusoidalna funkcija vremena sa konstantnom amplitudom Um, konstantnom
frekvencijom f, i konstantnom fazom .
t
u (t ) Um cos(2ft ) Re(Ume j 2f e j )
gde j predstavlja imaginarni broj (
) i Re znai realni deo kompleksnog broja z.
Sada, neka je kompleksni broj U dat kao:
U U m e j
U se naziva fazorskim predstavnikom u(t). U je konstantan kompleksni broj. Za kolo u
ustaljenom naizmeninom reimu, svi naponi i struje u kolu imaju fazorske predstavnike
dokle god su svi izvori iste frekvencije. Odnosno, svaki napon i struja se mogu predstaviti
kompleksnim brojem. Za analizu jednosmernih kola, svaki napon i struja su predstavnjeni
konstantnim realnim brojem. Stoga, moe se zakljuiti da pravila koja vae u analizi kola
jednosmerne struje mogu da se primene i na kola naizmenine struje korienjem
kompleksnih brojeva umesto realnih.
Definicija elektrine impedanse
Impedansa nekog elementa kola se definie kao kolinik fazora napona na elementu i fazora
struje koja tee kroz taj element:
Zr
Ur
Ir
Treba primetiti da iako je Z kolinik dva fazora, samo Z nije fazor. To je zato to Z nije
asocirano sa nekom sinusoidalnom funkcijom vremena.
Za kola jednosmerne struje, otpornost je definisana Omovim zakonom kao kolinik
jednosmernog napona na otporniku i jednosmerne struje kroz otpornik:
Ur
Ir
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
44
ZR
UR
R
IR
Za kondenzator:
Zc
Uc
1
Ic
jC
Za kalem:
Reaktansa
Termin reaktansa odnosi se na imaginarni deo impedanse.
Z jX
Par primera:
Impedansa otpornika je R (njegova otpornost) a njegova reaktansa je 0.
Impedansa kondenzatora je j (-1/C) a njegova reaktansa je -1/C.
Impedansa kalema je jL a njegova reaktansa je L.
Vano je istai da su impedanse kondenzatora i kalema funkcije frekvencije &omega i da su
one imaginarne vrednosti - iako je sigurno re o realnoj fizikoj pojavi u vezi sa razlikom u
fazi izmeu fazora napona i struje usled prisutnosi kapacitivnosti i induktivnosti. Ranije je
pokazano da je impedansa otpornika realna, drugim reima otpornik ne stvara razliku u fazi
izmeu napona i struje kao to to ine kondenzator i kalem.
Kada su otpornik, kondenzator i kalem vezani u kolu naizmenine struje, ekvivalentna
impedansa se rauna na isti nain kao i ekvivalentna otpornost u kolim jednosmerne struje.
Rezultujua ekvivalentna impedansa je u optem sluaju, kompleksna veliina. Odnosno,
ekvivalentna impedansa ima realan i imaginaran deo. Realan deo se oznaava kao R a
imaginaran deo kao X. Stoga:
Rekv se naziva rezistivni (otporni) deo impedanse dok se Xekv naziva reaktivni deo impedanse.
Stoga je uobiajeno da se kondenzator i kalem nazivaju reaktansa ili ekvivalntno, reaktivna
komponenta (element kola). Dodatno, impedansa kondenzatora je negativna imaginarna
vrednost dok je impedansa kalema pozitivna imaginarna vrednost. Stoga, kapacitivna
reaktansa se odnosi na negativnu reaktansu, a induktivna reaktansa odnosi se na pozitivnu
reaktansu.
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
45
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
46
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
47
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
48
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
49
Jedno karakteristicno kolo naizmenicne struje je tzv. redno RLC kolo koje predstavlja rednu
vezu otpornika, kalema i kondenzatora. Da bi odredili koliki je ukupni otpor koji ova redna
veza elemenata pokazuje proticanju naizmenicne struje, moramo voditi racuna o razlicitim
faznim stavovima napona i struje na razlicitim elementima. Zbog toga, ukupni napon moramo
odrediti vektorskim sabiranjem:
Ako sada defnisemo impedansu Z kao velicinu koja povezuje maksimalne (ili
efektivne) vrednosti napona i struje u nekoj grani kola naizmenicne struje onda za
redno RLC kola imamo:
ciji modul Z predstavlja kolicnik maksimalnih (ili efektivnih) vrednosti napona i struje, a
argument odreduje fazni stav (faznu razliku) izmedju napona i struje. Argument moze
imati tri karakteristicne vrednosti koje odgovaraju trima elementima:
Redno RLC kolo pokazuje efekat rezonancije. Naime, ako se vrednost ucestanosti postavi
tako da kapacitivna i induktivna otpornost postanu jednake, tj.
r L 1/r C = 0,
tada impedansa ima minimalnu i realnu vrednost Z(r)= R dok se sama vrednost ucestanosti
r pri kojoj se to desava naziva rezonantna ucestanost:
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
50
unosi fazni pomeraj struje, odnosno njeno kanjenje -zaostajanje za naponom za ugao
(ovdje je re o preteno induktivnom, dok se za sluaj prednjaenja struje koristi termin
kapacitivno optereenje), tako da je:
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
51
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
52
Dakle, pri nepromenjenoj potronji aktivne snage, vrednost faktora snage, kao
osnovnog stepena iskorienja posmatrane elektrine instalacije je obrnuto
proporcionalna potrebi za reaktivnom snagom.
U vezi sa tim, interesantna je konvencija o predznaku vrednosti reaktivne snage kod
izvora i potroaa u elektroenergetskom sistemu. Kod potroaa vai pravilo da
potroa troi reaktivnu energiju ako je ona pozitivna, a da je vraa nazad u mreu, tj.
ponaa se kao generator pri njenoj negativnoj vrednosti. Meutim, (Q>0) kod
nadpobuene sinhrone maine ukazuje na proizvodnju reaktivne snage, dok u
suprotnom sluaju (Q<0) izvor prelazi u reim podpobude, apsorbuje reaktivnu snagu
iz sistema i igra ulogu otonog reaktora.
Posledice egzistiranja reaktivne komponente elektrine energije (snage) u prenosnim i
distributivnim mreama, ni u kom sluaju nisu beznaajne. Naprotiv, proizvodnja i
tranzit reaktivne snage kroz mreu mogu imati veliki uticaj na osnovne tehnikoekonomske pokazatelje rada sistema U prvom redu, dolazi do smanjenja prenosnog
kapaciteta aktivnih snaga elemenata elektroenergetskog sistema, kao i do poveanja
gubitaka prenosa i padova napona. Drugaije reeno, reaktivna snaga optereuje itav
lanac elemenata preko kojih se transportuje. Dimenzionisanje transformatora, vodova
i generatora se vri prema prividnoj snazi koju treba preneti, to znai da su uz manji
faktor snage potrebne vee investicije.
Reaktivnu energiju u samom elektroenergetskom sistemu moe da proizvede i sam
sinhroni generator. No on ima ogranienu tehniku mogunost za proizvodnju veih
koliina reaktivne snage. Takoe, vodovi visokog naponskog nivoa imaju veliki
odnos reaktivnog i aktivnog otpora, tako da bi se u sluaju prenosa veih vrijednosti
reaktivne snage mogli pojaviti tehniki nedozvoljeni padovi napona. Za to je potrebno
da se planira uvoenje dodatnih izvora reaktivne snage, da bi se, kako se to obino
kae u praksi, reaktivna snaga kompenzovala, po mogunosti, na mestu potronje (ili
to je mogue blie njemu).
S U I VA
P U I cos W
Q U I sin var
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
53
prikljui na primar od
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
54
indukuje magnetomotornu silu (MMS). Kao to elektromotorna sila (EMS) tera struju kroz
elektrino kolo, tako i MMS tera magnetni fluks oko magnetnog kola. MMS na primaru
u jezgru (siva boja) i indukuje EMS koja je suprotnog
izaziva promenljiv magnetni fluks
smera u odnosu na
. Prema Faradejevom zakonu elektromagnetne indukcije, indukovan
napon kroz primar je direktno proporcionalan brzini promene fluksa:
d p
up Np
dt
us N s
d s
dt
U idealnom sluaju, fluks na sekundaru je jednak onome u primaru i zato se mogu izjednaiti
i
up
us
. Iz ovog sledi:
Np
Ns
UPOTREBA TRANSFORMATORA
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
55
i Beta video plejerima. Oni mogu da prenesu energiju ili signale od mirujueg do
rotirajueg mehanizma
NAZIVNA SNAGA
Elektrotehnika sa elektronikom
56
nerecenzirana skripta
)..
Kalemovi se obicno oznacavaju slovima R, S i T i svaki od njih definie jednu fazu. U
zavisnosti od vezivanja ovih kalemova, prenos elektrine energije od generatora do
potroaa obavlja se sa 4 ili sa 3 provodnika. Ako su poeci svih kalemova vezani u
jednu taku (tzv. nulta taka) onda govorimo o vezi u zvezdu. Tada sa svakog drugog
kraja kalema kree po jedan, fazni (ili linijski) provodnik, a sa nulte take, nulti
provodnik (slika 5.23), pa se prenos obavlja sa 4 provodnika. Ako su pak kalemovi
vezani tako da je jedan kraj jednog provodnika vezan za poetak sledeeg, i tako do
kraja, onda se takva veza naziva veza u trougao (slika 5.24), a prenos se obavlja
sa tri provodnika. Kod veze u zvezdu, naponi izmeu pojedinih faznih provodnika i
nultog provodnika nazivaju se fazni naponi.
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
57
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
I=P/U
P=UxI
58
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
59
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
60
gas
neki naftni derivat (dizel ili mazut) (termoelektrane na tena goriva)
ugalj
biomase
razliiti organski i neorganski otpad
Sve izvore energije koji se koriste za dobijanje elektrine energije moemo podeliti na
1. obnovljive izvore energije,
2. neobnovljive izvore energije.
U obnovljive izvore energije spadaju energije Sunca, plime i oseke, tekuih voda i vetra, a u
neobnovljive energija unutar atomskog jezgra, kao i fosilna goriva (ugalj, nafta, gas).
Globalna tendencija je da se proizvodnja elektrine energije sve vie prebacuje na obnovljive
izvore energije iz razumljivih ekolokih i ekonomskih razloga.
Obrtno magnetno polje
Obrtno magnetno polje je magnetno polje koje periodino menja pravac i smer..
Stalni magnet u takvom polju bi rotirao kako bi njegovi polovi ostali poravnati sa
polovima tog spoljnjeg obrtnog polja. Ovaj efekat sa stalnim magnetom se koristio u
prvobitnim motorima naizmenine struje. Obrtno magnetno polje se moe dobiti
koristei dva namotaja pod pravim uglom kroz koje teku naizmenine struje koje su
fazno pomerene za 90 stepeni. Meutim, sistem koji bi isporuivao takvu struju,
morao bi da ima tri provodnika kroz koje teku struje razliitih amplituda. U
praktinom smislu to znai da bi ovi provodnici morali da imaju razliite preseke to
bi ometalo standardizaciju provodnika. Da bi se ova prepreka prevazila, usvojen je
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
61
trofazni sistem gde su tri struje jednake po amplitudi i fazno pomerene za 120 stepeni.
Tri slina namotaja koji su meusobno prostorno pomereni za 120 stepeni mogu da
stvore obrtno magnetno polje u sluaju ovog trofaznog napajanja. Mogunost da se
trofazni sistem upotrebi za stvaranje obrtnog magnetnog polja u motorima, osnovni je
razlog zbog kojeg ovakav sistem elektrinog napajanja dominira u svetu.
Objasnimo prvo obrtno magnetno polje koje je kao to je ve spomenuto kljuni
efekat za rad indukcionog motora. Ako stator sa trofaznim namotajima (sl. 3.17)
prikljuimo na izvor trofazne naizmenine struje (fazna razlika 2 /3), u unutranjoj
e se obrazovati tzv. obrtno magnetno polje. Moemo ga predstaviti vektorom
konstantnog intenziteta koji se obre ugaonom brzinom
= 2
, gde je
frekvenca struje. Ovu brzinu zovemo sinhrona brzina. Obrtno polje moemo postii
i dvofaznim sistemom (fazna razlika
/2) ako se polovi postave kao to je
prikazano na slici 3.18.
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
62
Zamislimo sada kratkospojeni rotor na koji deluje obrtno magnetno polje. Polje e
tada presecati kolo rotora i u provodnicima rotora indukovae se struja, a za tim
elektrodinamicka sila koja e pokrenuti rotor u smeru obrtanja polja. Pri obrtanju
rotora njegova brzina bie manja od brzine obrtanja magnetnog polja
sinhrone brzine). Ova razlika naziva se brzina klizanja
relativno
(tj. od
, a esto se izraava
i naziva klizanje.
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
63
Elektromotor
Obrtno magnetsko polje kao suma vektora magnetnih indukcija tri fazna namotaja
Elektromotor je elektrina maina koja pretvara elektrinu energiju u mehaniku energiju.
Obrnuti proces, pretvaranje mehanike energije u elektrinu energiju, se vri generatorom.
Veina elektromotora rade na principu elektromagnetne indukcije, ali postoje i motori koji
koriste druge elektromehanike fenomene, kao to su elektrostatika sila i piezoelektrini
efekat. Fundamentalni princip na kom se zasnivaju elektromagnetski motori je mehanika sila
koja deluje na provodnik kroz koji protie elektrina struja i koji se nalazi u magnetskom
polju. Ova sila je opisana Lorencovim zakonom i njen pravac je normalan na provodnik i
magnetno polje.
Veina elektromagnetnih motora je rotacionog tipa, ali postoje i linearni motori. U
rotacionom motoru, obrtni deo se naziva rotor, a nepomini se naziva stator. Rotor se obre
poto su namotaji na njemu i magnetno polje u statoru postavljeni tako da razvijaju obrtni
moment na osovini rotora.
Asinhroni motor
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
64
Rotor ne moe nikada postii sinhronu brzinu, odnosno brzinu obrtanja magnetnog
polja. Ako bi se rotor okretao sinhronom brzinom, onda ne bi bilo relativne brzine
izmeu obrtnog polja i rotora, zbog ega magnetni fluks ne bi presecao provodnike
rotora i ne bi postojala indukovana elektromotorna sila u namotajima rotora, a bez nje
ni struja, elektromagnetna sila i obrtni momenat. Zbog toga bi rotor poeo da zaostaje,
zbog ega bi provodnici ponovo presecali magnetni fluks i pojavio bi se obrtni
momenat. Kada rotor nije optereen radnom mainom (asinhroni motor u praznom
hodu), tada rotor mora da savlada samo mehanike gubitke usled trenja u leajevima i
trenja rotora o vazduh. Kako su gubici usled trenja i ventilacije mali, tada se rotor
okree brzinom koja je bliska sinhronoj brzini.
Namoti su po svojoj prirodi omsko-induktivnog karaktera. Za magneenje magnetnog
materijala i vazdunog zazora izmeu statora i rotora potrebna je reaktivna energija.
Kako asinhrona maina ne moe da proizvodi reaktivnu energiju, pa je ona mora
uzimati iz mree. Struja koju napon mree tera kroz namot e uvek biti induktivna.
Zbog toga je asinhrona maina u i motorskom i u generatorskom reimu potroa
reaktivne energije, to je jedan od osnovnih razloga zato se asinhrona maina koristi
preteno kao motor. U generatorskom reimu asinhrona maina se koristi u okviru
autonomnih elektroenergetskih sistema i tada se reaktivna energija obezbeuje iz
kondenzatorske baterije. U velikim industrijskim potroaima sa puno asinhronih
motora velikih snaga, esto se postavljaju statiki kompenzator (uglavnom
kondenzatorska baterija) za popravku faktora snage, da se reaktivna energija ne
povlai iz mree, sa obzirom da se plaa.
Razlika izmeu brzine obrtanja rotora i brzine obrtnog polja opisuje se veliinom koja
se naziva klizanje. Klizanje se izraunava po formuli:
gde je:
Nsin - sinhrona mehanika brzina obrtanja
NAM - asinhrona (stvarna) mehanika brzina obrtanja rotora
Sinhrona mehanika brzina obrtanja zavisi od broj pari polova i iznosi
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
65
ALTERNATOR
Danas se umesto dinamo masina na motornim vozilima skoro iskljucivo koriste alternatori, tj.
generatori naizmenicne struje. Zbog izvanrednih svojstava oni nadmasuju dinamo masine i
potpuno su ih istisnuli iz upotrebe. U odnosu na dinamo, alternatori su manji, laksi i bolje
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
66
podnose rezim rada automobilskog motora. Osim toga, bolje snabdevaju vozilo elektricnom
energijom i izdasnije pune akumulator. Ali, imaju i manjih nedostataka: ispravljacke diode su
veoma osetljive. Tesko ih je prilagoditi uslovima rada motora sa unutrasnjim sagorevanjem
gde ima povisene temperature, vlage i prljavstine. Zbog toga se diode veoma lako ostecuju i
brzo sagorevaju i pri najmanjem kvaru na elektricnim instalacijama.
Prednosti alternatora su:
- Napajanje prijemnika i punjenje akumulatora i pri praznom hodu motora;
- Lako podnosi i vrlo velike brojeve obrtaja motora;
- Lako se odrzava i ima duzi vek trajanja;
- Nema kolektora (sa velikim varnicenjima), koji je najvise ogranicavo broj obrtaja dinama;
- Na regleru nema potrebe za relejom povratne struje;
- Ne zavisi od smera obrtaja (izuzev ventilatora za hladjenje);
- Omogucava koriscenje manjih akumulatora zbog efikasnijeg punjenja;
- Manjih je dimenzija i mase nego dinamo iste snage.
Konstrukcija alternatora
Osnovni delovi alternatora su: stator sa zlebovima u kome je smesten trofazni namotaj, rotor
na cijoj su osovini magnetni polovi sa pobudnim namotajem i dva klizna prstena. Osovina se s
obe strane oslanja na kuglicne lezajeve smestene u baznim poklopcima. Alternator ima sest
glavnih dioda snage i tri pomocne manje diode za napajanje pobude. Naspram kliznih
prstenova su male cetkice pomocu kojih se rotor napaja strujom. U sklopu cetkica, sa spoljne
strane je i mali tranzitorski regler koji je preko alternatora povezan s akumulatorom i ostalim
delovim elektricne instalacije.
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
67
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
68
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
69
SISTEMI UPRAVLJANJA
Sistem upravljanja uopte, predstavlja zbir elektronskih ureaja i opreme koji se koriste za
obezbeivanje stabilnosti, tanosti i glatkog prelaza procesa ili proizvoake aktivnosti. Mogu
biti razliiti, od elektrana do poluprovodnike maine. Kao rezultat brzog napredovanja
tehnologije, mogue je upravljati vrlo komplikovanim procesima, pomou PLC-a i na primer
raunarom, itd. Svaka komponenta sistema upravljanja igra veoma vanu ulogu bez obzira na
njenu veliinu. Tako na primer PLC na slici 1.1 ne bi znao ta se u sistemu deava da ne
postoje senzori.
Slika 1.
Na slici 2.1 je prikazana tipina primena Gantry Robota, koji se koristi za operaciju
prenoenja nekog dela sa mesto na mesto. Ceo proces se kontrolie PLC-om. Kao ulazni
ureaji koriste se tasteri, prekidai, senzori i selector prekidai. Izlazne ureaje predstavljaju
rotaciono svetlo, releji, indikatori i solenoidni ventili. Ceo proces se kontrolie ladder
programom koji je uitan u memoriju centralne procesorske jedinice PLC-a. Program
izvrava sekvencu upravljanja koju je sraunao na osnovu prethodne sekvence. Postoje i
rune operacije koje dozvoljavaju operatoru da startuje mainu, taster za uzbunu za svrhu
bezbednosti itd.
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
70
ULAZNI UREAJI
"Inteligencija" automatizovanog sistema uveliko zavisi od mogunosti PLC-a da ita
signale sa razliitih tipova senzora i runih ulaznih ureaja. Ulazne signale mo e da zadaje
operater preko tastera, tastatura i prekidaa, i ti ureaji predstavljaju osnovni interfejs izmeu
oveka i maine. S druge strane, za detekciju radnog elementa, praenja kretanja mehanizma,
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
71
provere pritiska ili nivoa tenosti itd., PLC mora da preuzme signal sa odgovarajuih ureaja
senzora kao to su na primer, fotoelektrini dava , dava nivoa itd.
Slika 2.2
Ulazni ureaji.
IZLAZNI UREAJI
Najei izlazni ureaji (izvrni ureaji) su motori, solenoidi, releji, alarmi itd.
Kroz aktiviranje motora ili solenoida PLC moe da kontrolie najrazliitije procese:
od najprostijih kao to je uzimanje i sputanje nekog objekta do sistema za servo
pozicioniranje. Izbor izlaznog ureaja poput solenoida ili motora je veoma bitan korak
u projektovanju SAU i on direktno utie na performanse i specifikacije koje se
zahtevaju. Naravno, iako se sijalice, alarm, displej itd. tretiraju kao izlazni ureaji oni
ne utiu na performanse sistema i postavljaju se za svrhu obavetavanja operatera.
Slika 2.3
Izlazni ureaji.
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
72
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
Dodatak
SI jedinice za elektromagnetizam
ime
simbol definicija
veliina
kulon
As
volt
om
om metar
koliina naelektrisanja
2 3
J/C = kgm s A
2 3
V/A = kgm s A
3 3
otpor, impedansa
specifini otpor
2 3
kgm s A
vat
VA = kgm s
elektrina snaga
farad
C/V =
kg1m2A2s4
elektrini kapacitet
farad po metru
F/m
kg1m3A2s4
permitivnost
reciproni farad
2 4
kg m A s
1
2 3
elastanca
2
simens
= kg m s A elektrina provodnost
simens po metru
S/m
kg1m3s3A2
veber
Wb
tesla
amper po metru
A/m
m1A
1
specifina elektrina
provodljivost
amper po veberu
A/Wb kg m s A
magnetna otpornost
henri
Vs/A =
kgm2s2A2
induktivnost
henri po metru
H/m
kgms2A2
permeabilnost
(bez dimenzija)
magnetna osetljivost
73
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
74
_____________________________________________________________________
Digresija: trigonometrija
3
2
sin
-1
cos
-1
3
2
= 60
= 45
= 30
sin
3
2
2
2
1
2
cos
1
2
2
2
3
2
_____________________________________________________________________
VEKTORI
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
PROIZVOD VEKTORA
B sin
B cos
gde je :
- ugao uzmeu vektora A i B
2
A A1 2 A2 2 A3
B1 2 B2 2 B3
A B A1 i A2 j A3 k B1 i B2 j B3 k A1 B1 A2 B2 A3 B3
A B cos A1 B1 A2 B2 A3 B3
PRIMERI:
1) Nai skalarni proizvod vektora A 4 i 5 j k
B i 2 j 3 k
Reenje:
A B A1 B1 A2 B 2 A3 B3 4 1 ( 5) 2 ( 1) 3 4 10 3 9
cos > 90
2) Nai ugao izmeu vektora A 2 i 2 j k
Reenje:
A 4 4 1 9 3
B 3i 4 j
75
Elektrotehnika sa elektronikom
nerecenzirana skripta
76
B 9 16 25 5
A B A1 B1 A2 B2 A3 B3 6 8 0 14
A B A B cos 14 3 5 cos
cos
14
15
14
cos 1
15
B sin
B cos
A B A B sin n
A B
Pravac i smer vektora A B odreuje se pomou pravila desnog zavrtnja: ovaj vektor e
biti normalan na ravan koju obrazuju vektori A i B , a smer e mu biti takav kao to
Elektrotehnika sa elektronikom
TABELA INTEGRALA
nerecenzirana skripta
77