POJMOVNIK IZ OKLUZIJE

Rotacijske osi kondila. Zamiljene osi koje prolaze kondilima mandibule ,oko kojih
mandibula rotira. Kretnja mandibule moe se odigravati u vidu rotacije oko sve tri zamiljene
osi u kombinaciji s translacijom
a. Vertikalna. Vertikalna os koja prolazi kroz rotirajui kondil i uzrokuje tzv. orbitirajuu
funkciju suprotnog kondila. Budui da se orbitirajui kondil (balansna strana) mora sputati
niz eminenciju artikularis, ne moe se niti izvesti ista rotacija oko vertikalne osi.
b. Horizontalna. Ova os prolazi kroz oba kondila i predstavlja os otvaranja i os centrine
relacije. istraivanja su pokazala da mogu postojati razliite horizontalne osi za svaki kondil.
c. Sagitalna. Prolazi horizontalno kroz rotirajui kondil u antero-posteriornom smjeru.
Rotacija oko ove osi, kao i oko vertikalne osi ne moe biti izolirana, niti imati velik opseg..
Kretnja oko nje nastaje zbog komponente sputanja orbitirajueg kondila.
arnirska os. Zamiljena linija izmeu kondila mandibule oko koje mandibula moe rotirati
bez translacijske kretnje. Prema definiciji arnirska os je stacionarna linija koja prolazi
kondilima, kada su u poloaju centrine relacije. Syn. Terminalna arnirska os.
arnirska kretnja. Kretnja otvaranja ili zatvaranja oko arnirske osi. Obino maksimalna
ista rotacijska kretnja otvaranja iznosi oko 20 mm.
Rotacija. Kretnja vrstog tijela u kojoj svi njegovi dijelovi putuju u krunom smjeru sa
centrom na ravnoj liniji koja se naziva os rotacije.
Translacija. Kretnja krutog tijela pri kojoj ravna linija koja prolazi kroz dvije toke uvijek
ostaje paralelna sa poetnim poloajem. Kretnja se moe opisati kao klizanje ili sputanje.
Translacijska kretnja. Kretnja u prostoru koja je karakterizirana linearnim gibanjem bez
rotacije. Takvo gibanje moe slijediti ravni put (pravocrtna translacija) ili krivulju
( zakrivljena translacija).
Christensenov fenomen. Stvaranje prostora izmeu posteriornih zubi bilateralno za vrijeme
protruzije ili na balansnoj strain za vrijeme lateralne ekskurzije. Protruzijski i laterotruzijski
registrati biljee upljine nastale Christensenovim fenomenom.
Mandibularna lateralna translacija (Bennettova kternja). Translacijski dio lateralne
kretnje. Taj pomak moe nastati u istom translacijskom obliku odmah na poetku kretnje, ili
u kombinaciji s rotacijom u kasnijem dijelu kretnje, ili oboje. Pri vizualizaciji ove kretnje
treba se imati na umu da je kondil u osnovi jajolik a ne sferian i da za vrijeme lateralne
ekskurzije , kondil iregularnog oblika rotira simultano oko tri osi.
1. imedijatna lateralna translacija (immediate side shift). Translacijski dio lateralne ekskurzije
u kojem neradni kondil ide ravno medijalno kada naputa centrinu relaciju.
2. Progresivna lateralna translacija (progresivni side shift). Translacijski dio lateralne
ekskurzije koji se javlja proporcionalno sa iznosom anteriornog pomaka neradnog kondila.
Bennettov kut. Kut koji nastaje izmeu nagiba protruzijske staze i neradne strane kondilnog
puta gledano u sagitalnoj ravnini.
1

Lateralna kretnja (ekskurzija). Pomak mandibule u stranu obzirom na mediosagitalnu

ravninu, koji je karakteriziran translacijom kontralateralnog kondila prema naprijed, dolje i
medijalno. Znai, ako se mandibula pomie u lijevolateralnu kretnju, lijevi kondil rotira a
desni kondil translatira naprijed, medijalno i dolje po svojoj artikulacijskoj kvrici.
Centrian. Sam pojam ne znai puno ako se ne vee uz termin kao to je "relacija" ili
okluzija
Centrina relacija. Meueljusni odnos u kojem kondili artikuliraju sa najtanjim
avaskularnim dijelom diska, i zajedno s njim se nalaze u anteriornom i superiornom poloaju
nasuprot kosine artikularne eminencije, bez obzira na odnose zuba. Taj poloaj se kliniki
prepoznaje kada se mandibula vodi superiorno i anteriorno i samo se izvodi ista rotacijska
kretnja pri tome oko horizontalne osi. U centrinoj relaciji se kondil i disk zajedno nalaze u
medijalnom poloaju, tako da se taj poloaj moe smatrati i najmedijalnijim poloajem
mandibule. Ako je zdrav zglob.pravilno poloen i postavljen u centrinu relaciju, on moe
podnijeti maksimum funkcijskog optereenja bez znakova napetosti ili osjetljivosti.
Kontakt u centrinoj relaciji. Poloaj mandibule na luku zatvaranja u centrinu relaciju
kada se zubi dotaknu.
Centrina okluzija. Okluzija zubi kada se mandibula nalazi u centrinoj relaciji. (u
protetskom smislu identino centralnoj okluziji)
Retrudirani kontaktni poloaj (RCP/RKP). Poloaj mandibule koji je odreen centrinom
relacijom, gdje se pri zatvaranju ostvaruje inicijalni okluzalni kontakt.
Maksimalna interkuspidacija. Maksimalni okluzalni kontakt ili interkuspidacija bez obzira
na kondilarni poloaj. Ovaj tip kontakta moe ali i ne mora biti na putu zatvaranja u centrinu
relaciju. Stara terminologija: steeni centric, habituelni centric, interkuspidacijski poloaj.
Vertikalna dimenzija okluzije. Udaljenost izmeu odabranih toaka na svakoj eljusti kada
su okludirajui zubi u kontaktu.
Fizioloki poloaj mirovanja. Poloaj koji mandibula zauzima kada se glava nalazi u
uspravnom poloaju , a elevatori i depresori mandibule su u ekvilibrijumu u tonikoj
kontrakciji, i kondili se nalaze u neutralnom i nenapregnutom poloaju.
Interokluzijski slobodni prostor. Razlika izmeu fiziolokog poloaja mirovanja i vertikalne
dimenzije okluzije.
Normalna funkcija mastikatornog sustava. vakanje, gutanje, i fonacija.
Granine kretnje. Mandibularne kretnje koje su ograniene anatomskim strukturama.
Envelopa kretnji. Trodimenzionalni prostor opisan graninim mandibularnim kretnjama.
Envelopa funkcije. Trodimenzionalni prostor koji se nalazi unutar envelope kretnji a
definiran je mandibularnim kretnjama prilikom mastikacijske funkcije kao i fonacije.

Ekskurzija. Svaka kretnja mdibule koja nastaje uslijed putovanja kondila izvan svog
poetnog poloaja (CRa) Ekskurzija je povezana sa tranzitornom kretnjom jednog ili oba
kondila. Oblik zubnih kontakata u ekskurzijama dsefinira okluzalnu shemu.
Lateralno:
a. Radna (funkcijska) strana. Lateralni segment denticije ili proteze prema kojem se
mandibula pomie. U lateralnim ekskurzijama to je strana na kojoj se nalazi rotirajui kondil.
Kada se primjenjuje na prirodnu denticiju ili protezu poduprtu zubima (dentalno), ee se
upotrebljava termin funkcijska strana
b. Neradna (ne-funkcijska) strana. Strana koja se nalazi nasuprot radnoj strani denticije ili
proteze. To je strana na kojoj se nalazi orbitirajui kondil. U totalne proteze se koristi termin
balansna strana, kako bi se naglasilo postizanje namjernih kontakata u lateralnim kretnjama
na obje strane.
Protruzija. Poloaj mandibule anteriorno od centrine relacije. Kretnja mandibule prema
naprijed ili u anteriornom smjeru sa anteriornom translacijom oba kondila. To znai, ako se
mandibula kree naprijed iz poloaja maksimalne interkuspidacije, sa ili bez okluzalnog
kontakta, nalazi se u protruziji.
Retruzija. Retrakcija ili posteriorna kretnja mandibule iz bilo koje toke.
Lateralna protruzija. Protruzijska kretnja mandibule koja sadri i lateralnu komponentu.
Disfunkcija. Prisutnost funkcijske disharmonije izmeu morfolokog oblika (okluzija,
zglobovi) i funkcije (miii i neuromuskularna funkcija), koji mogu rezultirati patolokim
promjenama u tkivima ili uzrokovati funkcijske poremeaje.
Parafunkcija. Svaka abnormalna funkcija mastikatornog sustava, ukljuujui:
1. Bruxism. Parafunkcijsko troenje zubi struganjem.
2. Stiskanje. Optereenje silama u statikom poloaju tzv. zuba na zub.
Hiperfunkcija. Abnormalna koliina normalne ili parafunkcijske aktivnosti.
Uzajamno zatiena okluzija. Okluzijski odnosi u kojima posteriorni zubi kontaktiraju u
maksimalnoj interkuspidaciji ali ne i u lateralnim i protruzijskim kretnjama. Anteriorni zubi
tite posteriorne za vrijeme ekscentrinih kontakata. Posteriorni zubi tite prednje u
maksimalnoj interkuspidaciji. esto su kanini jedini zubi u kontaktu u lateralnoj kretnji a
incizivi su jedini zubi koji dolaze u kontakt u protruzijskoj kretnji. Sinonimi: Anteriorno
zatiena okluzija, posteriorna diskluzija. Ova koncepcija okluzije je najea u odraslih sa
prirodnom denticijom.
Kaninom zatiena okluzija. Modifikacija uzajamno zatiene okluzije kod koje kanin na
radnoj strain sudjeluje tako da diskludira sve ostale zube prilikom lateralne kretnje mandibule.
Unilateralno balansirana okluzija (Grupna funkctija). U lateralnim ekskurzijama
posteriorni zubi radne strane kontaktiraju kao grupa simultano sa kontaktom na anteriornim
vodiljama. Efekat je da se distribuiraju lateralne sile na multiple zube radije nego samo na
kanin, ili druge oslabljene anteriorne zube vodilje. to vie zubi nosi pritisak, to manje
optereenje dolazi na svaki pojedini zub. Grupna funkcija sa progresivnom diskluzijom je

korisna kada su anteriorni zubi slabi ili su nefunkcionalni.

Synonim: Grupna funkcijska artikulacija.
Bilateralno balansirana okluzija. Okluzija proteza u kojoj se ostvaruje grupni kontakt
izmeu posteriornih zubi simultano sa kontaktom na anteriornim vodiljama i pri i radnoj i
balansnoj ekskurziji. Namjera takve okluzijske sheme je da se postigne stabilnost protezne
baze u ekskurzijskim kretnjama. Bilateralno balansirana okluzija se rijetko nalazi u prirodnoj
denticiji
Okluzija. Svaki kontakt izmeu incizalnih i mastikatornih povrina gornjih i donjih zuba.
Malokluzija. Svaka devijacija od fizioloki prihvatljivog kontakta izmeu nasuprotnih
denticija.Kao to i fizioloki prihvatljiva ima niz interpretacija, tako ima i malokluzija.
1. Akutna malokluzija. Malpozicija zubi koja se iznenada pojavi. esto je rezultat trauma
(npr., fraktura eljusti), ili unutarnjeg poremeaja unutar TMJ gdje se kondilarna vertikalna
dimenzija promjenila.
2. Progresivna malokluzija. Malpozicija zubi kod koje se drntalni poloaj mijenjao postepeno.
Takvi pacijenti nemaju stabilni poloaj centrinr relacije.
Dentalna artikulacija. Dodirni odnosi maksilarnih i mandibularnih zubi kada se pokreu
jedni nasuprot drugih.
Miini kontaktni poloaj (MCP). Poloaj donje eljusti elevirane voljnom kontrakcijom
miia do inicijalnog okluzalnog kontakta, pri uspravnom poloaju glave. Ako nema smetnji
prilikom zatvaranja, u asimptomatskih ispitanika, miini kontaktni poloaj e odgovarati
interkuspidacijskom poloaju. To se moe opisati kao sposobnost da se ponovljivo i precizno
zubi sudaraju direktno u interkuspidacijskom poloaju.
Okluzalni kontakt. Svaki dodir zubnih povrina. Radni kontakt se podrazumjeva kao
normalni, nepatoloki dodir zubnih povrina. tetni okluzalni kontakti mogu se openito
kategorizirati kao:
1. Parafunkcijski (nefunkcijski) kontakti. Nornalni zubni kontakti koji se mogu prekomjerno
razvijati uslijed bruksizma, stiskanja i sl.
2. interference. Abnormalni kontakti koji se mogu razviti zbog funkcijske ili parafunkcijske
aktivnosti.
Diskluzija. Neokludiranje ili gubitak okluzijskog kontakta izmeu nasuprotnih zubi za
vrijeme kretnji koje su voene zubnim dodirima ili poloajem mandibule. Na primjer, ako se
mandibula pomie naprijed, iz CR tako da su incizivi u okluziji a posteriorni zubi vie nisu u
kontaktu, govori se o diskluziji posteriornih zuba. Ovaj termin se ne primjenjuje kada je
mandibula otvorena i kada su svi zubi izvan okluzalnog kontakta.
Aksijalno optereenje. Orjentacija okluzalnih sila na pojedinom zubu u smjeru vertikalne osi
zuba. Periodontalni ligament je tako organiziran da bolje podnosi aksijalne sile od kosih sila.
Anteriorno voenje. Anteriorna determinanta mandibularne kretnje. Utjee na mandibularne
kretnje ovisno o prijeklopu anteriornih zubi, koji je odreen lingvalnim povrinama

maksilarnih anteriornih zubi i incizalnim bridovima ili labijalnim povrinama mandibularnih

anteriornih zubi. Na primjer., denticija koja je karakterizirana dubokim vertikalnim
prijeklopom anteriornih zubi (overbite) kada je mandibula u poloaju maksimalne
interkuspidacije, vodit e anteriorni dio mandibule prema dolje pod strmim kutem za vrijeme
protruzije, lateralnih i lateroprotruzijskih kretnji. Mali vertikalni prijeklop maksilarnih
anteriornih zubi preko mandibularnih, nee diktirati takvu kretnju sputanja, odnosno
anteriorno voenje e biti reducirano. Anteriorno voenje ima razliito znaenje ovisno o
tome da li se termin odnosi na prirodnu ili umjetnu denticiju.
Anteriorno voenje u prirodnih zuba. Moe se definirati kao dinamiki odnos
mandibularnih anteriornih zubi prema maksilarnim anteriornim zubima za vrijeme itavog
opsega funkcije. Potpuno je neovisno o kondilarnom voenju i kao determinanta okluzije.
ima vei utjecaj na posteriorni okluzijski reljef.
Anteriorno voenje u totalnih proteza. Anteriorno voenje je incizalno voenje, koje se
postavlja na artikulatoru. Anteriorno voenje na protezama je bitno radi harmoninog balansa
proteza i uglavnom se arbitrarno odreuje. Horizontalni i vertikalni preklop anteriornih zuba
se uspostavlja primarno prema estetskim, fonetskim i funkcijskim zahtjevima. Lake se
postie bilateralno balansirana okluzija ako kut incizalnog voenja ne prelazi veliinu kuta
kondilarnog voenja. idealno, incizalno voenje u totalnih proteza osigurati e bilateralne
posteriorne kontakte u cijelom opsegu funkcije.
Kondilarno voenje. Putanja kondila u temporomandibularnom zglobu (TMJ). iako
primarno odreena oblikom artikulirajuih povrina, ligamenti i miii takoer utjeu na
kondilarno voenje. Kondilarno voenje je posteriorna determinanta mandibularnih kretnji i
omoguava raspon kretnji limitiran jedino kotanim strukturama, ligamentima i miiima. Na
primjer, kod protruzije, stupanj sputanja prema dolje koji nastaje prilikom translacije kondila
prema naprijed, ovisit e o visini i konveksitetu eminencije artikularis(tuberculum articulare).
To znai, da e jako strm tuberculum voditi kondil u veem nagibu prema dolje, nego ako je
tuberculum plii. Ravna putanja kondilarnog voenja moe se registrirati i prenijeti u
artikulator koritenjem protruzijskog i lateralnih interokluzalnih registrata. Pomou
pantografskih i stereografskih registracija mogu se snimiti i prenijeti zakrivljene putanje u
potpuno prilagodljiv artikulator.
Kondilarna angulacija. Dio kondilarnog voenja koji ovisi o nagibu puta kondila neradne
strane kada se giba translacijskom kretnjom prema naprijed i medijalno, za vrijeme lateralne
ekskurzije (Bennetov kut). To je kut po kojem kondil neradne strane putuje medijalno za
vrijeme lateralne ekskurzije. Budui da je koliina Bennetove kretnje direktno povezana sa
veliinom kondilarnog kuta, esto se spominje kao Bennetov kut. To se moe vidjeti na
poluprilagodljivim artikulatorima.
Incizalno voenje. Onaj dio anteriornog voenja koji se javlja za vrijeme protruzijskih
kretnji mandibule a pod utjecajem je prijeklopa, poloaja i anatomije maksilarnih i
mandibularnih inciziva.
Voenje onjakom. Dio anteriornog voenja koji se javlja za vrijeme lateralne ekskurzije
mandibule a pod utjecajem je je prijeklopa, poloaja i anatomije maksilarnih i mandibularnih
kanina na radnoj strain..

Okluzijska ravnina. Zamiljena povrina koja je u relaciji sa anatomijom kraniuma, a

teoretski dodiruje incizalne bridove inciziva i okluzijske povrine posteriornih zuba. U
stvarnosti nije ravnina, nego predstavlja srednju zakrivljenost povrina.
Potporne kvrice. Kvrice koje primarno ostvaruju kontakt u maksimalnoj interkuspidaciji i
odgovorne su za odravanje okluzijske vertikalne dimenzije. Normalno su to lingvalne
kvrice maksilarnih zuba i bukalne kvrice mandibularnih zuba.
Kvrice vodilje. Kvrice koje primarno ne podupiru okluzalnu vertikalnu relaciju u
maksimalnoj interkuspidaciji, ali imaju ulogu u voenju okluzijskih kontakata pri lateralnim
kretnjama mandibule , obino su to bukalne kvrice maksilarnih zuba i lingvalne kvrice
mandibularnih zuba .
Speeova krivulja (anteroposteriorna krivulja) . Anatomska zakrivljenost okluzalnih
povrina zuba koja se sputa od vrhova donjih kanina i prati bukalne kvrice prirodnih
premolara i molara , kontinuirano prema anteriornom rubu ramusa.
Wilsonova krivulja ( mediolateralna-transverzalna krivulja). Konkavna ravnina koja
dodiruje bukalne i<lingvalne kvrice mandibularnih molara.
Osno-orbitalna ravnina . Horizontalna ravnina koja prolazi kroz transverzalnu arnirsku os i
orbitalnu toku.
Frankfurtska ravnina. Horizontalna ravnina koja prolazi kroz najniu toku donjeg ruba
orbite (orbitale) i najviu toku ruba vanjskog slunog hodnika (porion).
Klasa I (Neutrookluzija). Normalni anteroposteriorni odnosi eljusti, koji se prepoznaju po
pravilnoj interkuspidaciji maksilarnih i mandibularnih molara.
Klasa II (Distookluzija). Mandibularni zubni luk je posteriorno u odnosu na maksilarni luk,
mandibularni prvi molar je distalno od maksilarnog prvog molara.
1. potklasa 1. Unilateralno ili bilateralno distalno sa uskim maksilarnim lukom i protrudiranim
maksilarnim incizivima.
1. potklasa 2. Unilateralno ili bilateralno distalno sa normalnim ili etvrtasto-oblikovanim
maksilarnim lukom, retrudiranim maksilarnim centralnim incizivima, labijalno malponiranim
lateralnim incizivima i prekomjernim vertikalnim preklopom.
Klasa III (Meziookluzija). Odnosi kod kojih je mandibularni luk anteriorno od maksilarnog
luka u jednom ili oba segmenta. Mandibularni prvi molar je mezijalno od maksilarnog prvog
molara. Mandibularni incizivi su obino u obrnutom preklopu.
Vertikalni prijeklop (Overbite). Preklapanje maksilarnih zubi preko mandibularnih u
vertikalnom smjeru, kada se posteriorni zubi nalaze u interkuspidacijskom kontaktu.
Horizontalni prijeklop (Overjet). Horizontalni pregriz gornjih frontalnih zubi ispred donjih,
kada se posteriorni zubi nalaze u interkuspidacijskom kontaktu. Anteriorno voenje je pod
velikim utjecajem horizontalnog i vertikalnog prijeklopa. Na primjer, veliki vertilkalni i mali
horizontalni prijeklop maksilarnih inciziva rezultirati e strmim anteriornim voenjem, i
obrnuto.

Fremitus. Vibracija koja se moe palpirati iznad korijena zuba pri zatvaranju. Obino je znak
parodontne trauma okluzijskog porijekla.
Engram. Memorirani oblik miine aktivnosti. U pacijenata koji ne mogu postii
maksimalnu interkuspidaciju u terminalnom arnirskom zatvaranju, proprioceptivni engram
djeluje tako da vodi mandibulu oko interference u stabilnu habituelnu okluziju.
Shim stock. Tanka fleksibilna folija, debljine 0.005" , koja se upotrebljava za evaluaciju
okluzalnih kontakata.
Interokluzalna registracija. Registracija meusobnih odnosa zubi ili eljust. Registracija
centrine relacije odnosi se na biljeenje poloaja eljusti kada se kondili nalaze u centrinoj
relaciji, a zubi malo izvan kontakta.
Intrakapsularni poremeaj. Poremeaj poloaja ili oblika tkiva unutar kapsule TMJ.
A deviation in position or form of the tissues within the capsule of the TMJ.
kljocanje. Zvuk koji se uje prilikom kretnji u zglobu.
1. kljocanje pri otvaranju. Javlja se samo kod otvaranja usta
2. kljocanje pri zatvaranju. Zvuk se javlja samo kod zatvaranja usta..
3. Reciproni kljocaj. Javlja se i kod otvaranja i kod zatvaranja usta. Sugerira na TMJ
poremeaj sa pomakom diska s redukcijom (vraanjem).
4. Krepitus (Krepitacija). Zvuk kripanja u zglobu prilikom kretnji. Gruba ili intenzivna
krepitacija poput koraka po ljunku i blaa,mekanija krepitacija.
Zatvoreno zakoenje. Unutarnji poremeaj TMJ kod kojeg je disk anteriorno dislociran,
obino medijalno od kondila, gdje interferira sa kondilarnom translacijom i sprijeava
potpuno otvaranje usta. Pomak ili dislokacija diska bez spontanog povratka (redukcije).
Otvoreno zakoenje. Stanje kada se eljust zakoi otvorena, bez redukcije, uslijed
subluksacije kondila. Povrat (redukcija) moe zahtjevati profesionalnu pomo .Ovakav oblik
otvorenog zakoenja je povezan s hipermobilnou TMJ.