Tur geo 3

TURISTIKA GEOGRAFIJA HRVATSKE

- skripta za 3. kolokvij

- turistika zajednica Hrvatske je uspostavila 8 regija: Istra, Kvarner i gorje, Dalmacija-Zadarsko

podruje, Dalmacija-ibensko podruje, Dalmacija-Dubrovako podruje, Sredinja Hrvatska i
Slavonija
- primorska regija formirana u antici; turizam teio koritenju najkvalitetnijeg prostora;
ostvaruju oko 75% ukupnog posjeta Hrvatskoj i preko 90% svih turistikih noenja;
- Istra 3130 km2, 9 puta vea od Peljeca; turisti dolaze iz smjera Trsta preko graninih prijelaza
Plovanija, Katel i Poane, zatim iz smjera Trsta i Ljubljane preko Rupe i Pasjaka te iz smjera
Zagreba na Rijeku kroz Uku (5062m); niska i sitnorazvedena obala, zeleni i dobrim dijelom
humanizirani pejsai od zapadne obale do iarija i Uke, 30tak zakonom zatienih fenomena
prirode, vinogradima (145 vrsti vina-6 vrhunskih, 132 kvalitetnih, 3 stolna i 4 pjenuava)
- zapadnoistarsko primorje od ua rijeke Dragonje u Savudrijsku valu do rta Barbariga
izmeu Rovinja i Pule; 192 km obale, Umag (turistika naselja Punta, Katoro i Stella maris),
Savudrija (najstariji aktivni svjetionik 1818. a 1908. otvoreno morsko ljeilite Grazer Anna
Kinderspital za maliane iz tajerske); Novigrad (ue Mirne-najdua istarska rijeka, 53 km; nastao
599.); Pore (glavna kupalina destinacija, 40% noenja Istre, Eufrazijeva bazilika, tur. naselja
Lanterna, Solaris, Plava i Zelena laguna); Vrsar (naturistiko naselje Koversada-1972. 13. kongres
Svjetske naturistike federacije); Rovinj (istarski Saint Tropez; otoi Sv. Andrija-Crveni otok)
- junoistarsko primorje trokut rt Barbariga-rt Kamenjak-Raki kanal na mei s
Labintinom; Pula (urbano sredite; na 7 breuljaka, Uljanik, amfiteatar iz 1. st. sa 24000 mjesta,
tur. naselje Verudela i Zlatne stijene); Vodnjan (crkva sv. Blaa sa mumijama), Brijuni (14 otoka i
otoia, 1983. proglaeni nac. Parkom, 34 km2 najmanji park; Koch istraivao malariju)
- istonoistarsko primorje od Rakog kanala do blizu sela Zagorje; Rabac (kupalina
destinacija, tur. naselje Maslenica, Lanterna i Girandela), Labin
- sredinja Istra kulturni, zdravstveni, lovni, izletniki i agroturizam (tartufi); Pazin
(Pazinska jama s Pazinicom); Motovun (filmski festival), Istarske toplice (ljeilite radioaktivnom
i supornom vodom u dolini Mirne; temperatura vode izmeu 33-35C), Buzet (Ro i Humglagoljatvo, Hum najmanji grad na svijetu-20tak st., aleja glagoljaa)
- Kvarner kopneno otoni prostor izmeu istarskog poluotoka na zapadu i gorskog masiva
Velebita na istoku; 4 dijela morskog akvatorija: Kvarner ili Vela vrata, Kvarneri ili Srednja vrata,
Vinodolski zaljev ili Mala vrata i Velebitski ili Podgorski kanal; 1065 km obale; preko Rupe i
Pasjaka 2 milijuna vozila i 6 milijuna putnika, iz smjera Zagreba 12-18 000 vozila dnevno u sezoni,
a Krim mostom 3 milijuna putnika godinje dok trajekti prevezu 2 milijuna vozila i do 3.5 milijuna
turista; 20tak zakonom zatienih podruja sa 259 km2 povrine;
- Rijeka i opatijsko primorje Rijeka (makroregionalno sredite, trei grad po stanovnitvu,
Trsat, Kostrena, Bakar i Kraljevica); opatijsko primorje obuhvaa 30tak km dugaki segment
zapadnokvarneskog priobalja koji prati nerazvedena, strma i valovima erodirana obala, Opatija
(zdravstveni turizam, sjedite ACI marina, thalasotherapia, samostan sv. Jakova, abbatia=opatija,
parkovi sa sekvojama, mangolijama, lovorima i japanskom kamelijom, drutvo Junih eljeznica
izgradilo prve opatijske hotele Kvarner (1884.) i Imperijal (1885.), epiteti zimski Be i jadranska
Nizza), Lovran i Moenika Draga

Tur geo 3
- crikveniko-vinodolsko primorje od Jadranova na Malim vratima do rta Klita blizu Klenovice
na jugoistoku, obalna turistika mjesta su Jadranovo, Dramalj, Crikvenica, Selce, Novi Vinodolski,
Povile i Klenovica; Crikvenica (ljetovalite i zimovalite, 12 km rjeica Dubraina, 1888. prvi vodi
tiskan u Grazu, najvie posjetitelja 1987. sa 170 000 posjetitelja i milijun noenja)
- velebitsko podgorje Senj (na 45.paraleli, cesta Jozefina (Karlovac-Senj 1779.), Sv. Juraj,
Jablanac (fjord Zavratnica), Karlobag (lika Opatija), Bake Otarije i Krasno ureeni zimski
centri
- kvarnerski otoci Loinj (zapadnokvarnerski niz otoka, 11. po veliini, preko 2700 sati sunca,
spojen pokretnim mostom, 5 naselja, prvi hotel se zvao Vindobona, tur. naselje Sunana uvala);
Susak (debele naslage prapora eolskog porijekla, 9 nautikih milja od Malog Loinja), Unije; Cres
(66 km smjer sjever-jug, izmeu Velikih i Srednjih vrata, Vransko jezero-5,5 x 1,5 km,
kriptodepresija); Krk (istonokvarnerski niz, otoi Prvi i Plavnik, 38 km, Krki most-1435m,
Punat, Baka, Malinska, Njivice, Omialj, Vrbnik); Rab (od kopna ga dijeli Velebitski kanal, ume
preko 40% otoka, uma Dundo posebni rezervat, Kampor, Lopar i Supetarska Draga)
- Sjeverna Dalmacija priobalje s otocima izmeu junog Velebita i rta Ploa nedaleko od
Rogoznice i Bukovicu u zaleu sjeverne Dalmacije
- prvi put se spominje u 1. st. prije Kr., nosi ime po ilirskom plemenu Dalmati
- dijeli se na Zadarsku i ibensko-kninsku upaniju; polovica tur. prometa cijele Dalmacije
- 3 nacionalna parka i dva parka prirode
- Zadarsko primorje Zadar (ant. Jadera) bombardiran 72 puta; lepezasto se iri prema
Bokanjcu i Diklu na sjeverozapadu i prema luci Gaenica i Bibinjama na jugoistoku; peti grad po
veliini u RH; lan eurospke udruge bedemima ozidanih gradova (Forum romanum, rotonda sv.
Donata iz 9.st., crkva sv. Marije, romanika katedrala sv. Stoije, romanika crkva sv. Krevana iz
13.st., 14 m stup srama i Velika gradska vrata iz 16.st.); dobio prva kupalita 1888. i 1895. i
Planinsko turistiko drutvo Liburnija 1899. godine; turistiko naselje Borik;
- Nin (ant. Aenona) na poluotoiu lagune; sjedite hrvatskih
narodnih vladara (krstionica kneza Vieslava ukraena pleterom); djelovao Grgur Ninski u 10.st.
- Nacionalni park Paklenica 102 km2 ; kanjoni Velike i Male
Paklenice, proglaen 1949.; Vaganski vrh (1757m); Ania kuk, jama Vodarica i Manita pe (175 m
dugaka); dolazi od rijei paklina to znai smola; najlaki prilaz iz Starigrada i Seline
- Sukoan jedna od najveih marina
- Biograd prvi hotel izmeu 2 svj. Rata; izmeu uvala Soline i
Boana; Mleani ga sruili 1125.
- naselje Vrana blizu Vranskog jezera; Makovi han 1644. sagradio
turski vezir Jusuf Makovi; rimski vodovod Vrana-Zadar
- Sjevernodalmatinski otoci najvei otoci Pag i Dugi otok (i najvei koeficijent
razvedenosti); najmanji Zlarin i Murter
- Pag podijeljen izmeu Liko-senjske i Zadarske upanije; prve vjetroelektrane
(2005.); solna polja iz 8.st., trajektna linija Prizna-igljen i Paki most preko Ljubakih vrata; grad
Pag (pagus=selo) utemeljen 1433., Novalja-Zre
- otok Ugljan nasuprot Zadra, luka Preko; tvrava sv. Mihovila iz 13.st. uvale
Velika i Mala Lamjana, mjesta Kali i Kukljica (vrata Kornata i parka prirode Telaica)
- Dugi otok oko 45 km, park prirode Telaica; nazivao se Pizuh (10.st.), insula
Tilagus (11.st) i insula Maior ili veliki otok (15.st.); mjesta Sali i Boava
- Paman nasuprot Biogradske rivijere, od Ugljana ga dijeli pliak drelac koji je
premoen u 19.st.; mjesto Tkon na uzvienju okavac;
2

Tur geo 3
- Nacionalni park Kornati najrazvedenija otona skupina na Mediteranu, izmeu
Dugog otoka i Pamana u zadarskom i otoka irja u ibenskom akvatoriju; otoni nizovi su Sitski,
utski, Kornatski i Pikerski niz; izmeu 125 i 152 otoka; od lat. Rijei chorrimare to znae
zdrobljeni ili rasuti otoci; proglaen 1980. i povrine 224 km2 ;
- Murter ibenski arhipelag; izmeu Murterskog kanala i Murterskog mora; od
vapnenca i prapora; mjesta Murter, Betina, Jezera i Tisno
- ibensko primorje ibenik nedaleko od potopljenog ua rijeke Krke u more;
najmlai hrv.grad na istonoj jadranskoj obali; od 1958. Djeji festival; nac. Parkovi Kornati i
Krka; 240 otoka i velika razvedenost (14,4); gotiko-renesansna katedrala sv. Jakova (Juraj
Dalmatinac, UNESCO); hotelsko naselje Solaris
- Nacionalni park Krka proglaen 1985. na povrini 109 km2 ; rijeka
Krka (trea primorska rijeka, 73 km, izvire nedaleko od Knina); Skradinski buk sa obnovljenim
mlinicama najposjeeniji u parku; Visovako i Prukljansko jezero (11 km2); mekousta ribaihitoloki endem, slina lososu
- Sjevernodalmatinska zagora Bukovica krka zaravan
- Drni na rubu Petrova polja uz kanjon rijeke ikole;
utemeljili Turci
- Knin nekadanji Tnin; na sutoku Butinice i izvorinog
kraka Krke; klju Hrvatske; prijestolnica Petra Kreimira IV. i Dmitra Zvonimira; kninska
tvrava na brdu Spas (345m)
- Srednja Dalmacija Zagora Splitsko-dalmatinske upanije izmeu rta Ploa na sjeverozapadu i
Bainskih jezera na jugoistoku; vodea dalmatinska upanija po smjetajnim kapacitetima i broju
dolazaka i ostvarenih noenja;
- Split preko 225 000 st.; na poluotoku omeen rjeicom Jadro u Katelskom zaljevu i
rnovnice u Stobreki zaljev; na tragovina Aspalathosa i rimskog Spalatuma; 1925. dobio elj. vezu
sa Zagrebom; Dioklecijanova palaa (4.st. UNESCO 1979.)-Peristil sa Jupiterovim hramom;
katedrala sv. Dujma (13. st. Andre Buvina); park uma Marjan
- Solin, Katela i Trogir Solin nasljednik Salone, ue rjeice Jadro;
- Katela skupni naziv za sedam srednjovjekovnih naselja
izmeu Solina i Trogira; dijele se na Gornja Katela i na Donja Katela (zrana luka Split);
Katelansko polje-15tak km
- Trogir izmeu Katelanske rivijere i rogoznikog kraja na
sjeverozapadu; Trogirsko i Donjesegetsko polje; tur. naselje Medena; ant. Tragurion; katedrala sv.
Lovre; novi dio na otoku iovo
- Omiko i makarsko primorje na junim obroncima Mosora, Omike Dinare i Biokova
s Riliem;
- Omi ant. Oneum; na uu Cetine (kanjoni)
- Makarsko primorje 60tak km od Vrulje do Bainskih
jezera; Baka Voda (talasoterapija), Brela, Tuepi, Podgora, Gradac (bosanska Opatija)
- Makarska ant. Muccurum; rt Osejava i Sv. Petar; bila
pod turskom vlau; drutvo Adriaseebad Makarska 1911.
- Srednjodalmatinska zagora Sinj Sinjska alka (1715.), Gospa Sinjska, muzej Cetinske
krajine, spilja Vranjaa
- Imotski na rubu Imotskog polja; Modro (dubina 200 m,
ponikva s estavelom) i Crveno jezero (500 m, najdublje u RH)
- Srednjodalmatinski otoci iovo ulaz u Katelanski zaljev i most s Trogirom; Okrug
Gornji i Donji i Slatina tur. mjesta
- olta nekadanja Olynthia i Solenta; izmeu Splitskog
kanala i 700 m irokih Splitskih vrata, Grohote i Neujam
3

Tur geo 3
- Bra otok nasuprot Splita i Makarske; prvi po nadmorskoj
visini, a trei do povrini i demografskoj veliini; braki kamen, zrana luka kod Gornjeg Humca,
Bol (Zlatni rat 400 m dugaka plaa); Supetar je trajektna luka za Split; mjesta Sutivan, Milna i
Sumartin (linija s Makarskom)
- Hvar 60 km istok zapad; preko 2700 sunanih sati
(jadranska Madeira); lavanda, Garapeva spilja; 1868. Higijeniko drutvo; Stari grad (Pharos),
Vrboske i Jelsa
- Vis jadranska Malta; vina plavac i vugavu, Komia,
otoi Bievo (Modra spilja-jadranski Capri, 1884.) i Zelena spilja na otoiu Ravniku
- Juna Dalmacija Dubrovako-neretvanska upanija; 122 870 stanovnika
- Dubrovnik podno brda Sr (412) prekrivenom hrastovom (dubovom)
umom; vrata Balkana; trgovina ila Dubrovakim karavanskim putem prema Foi; veliki potres
1667. (5000 mrtvih); zidine dugake 2 km, iroke do 6m i visoke do 25m; najpoznatija kula je
Mineta, tvrave Sv. Ivan, Revelin i Lovrijenac; kroz vrata od Ploa i vrata od Pila se ulazi na
Stradun (1979. UNESCO), palaa Sponza, Velika i Mala Onfrijeva esma, Orlandov kameni stup,
crkva sv. Vlaha; tur. naselje Babin kuk-Dubrava, naselja Roat, Mokoica, Zaton, Oraac i Trsteno;
otoi Lokrum (kupalite, egzotina vegetacija)
- jugoistono dubrovako primorje upa Dubrovaka i Konavle
- upa Dubrovaka ljetovalita Kupari (ime po
crjepovima-kupama), Srebreno, Mlini i Plat
- Konavle krajnji jugoistoni dio RH; rjeica Ljuta i
Konavotica, Cavtat i ilipi
- sjeverozapadno dubrovako primorje usko priobalje od Dubrovnika do Stonske
prevlake i dalje do delte Neretve; obuhvaa i otok Peljeac; Rijeka Dubrovaka je nekoliko
kilometara dugaak zaljev u koji utjee Ombla; Veliki i Mali Zaton, Oraac, Trsteno (najstariji
arboretum) te Slano
- Klek-Neum uski bosansko-hercegovaki
koridor do mora s obalnom crtom od svega 21 km (1718.), Delta Neretve-ostala 4 od 12 rukavaca,
mandarine, Metkovi (Neretvanska utrka laa)
- Peljeac 355 km2 ; drugi najvei poluotok; od
Stonske prevlake do rta Lovia-65km; ant. Hyllis, provodi se vodovod Prud-Korula
- Ston ant.Stagnum i Turris Stagni; 780m
dugake zidine, Mali Ston
- Orebi podno sv. Ilije (961m, najvia toka
Peljeca), trajektna linija Trpanj-Ploe
- Elafiti otoci i otoii nanizani sjevezapadno
od Dubrovnika, iz gr. Elaphos to znai jelen, jelenski otoci; graeni od vapnenca i prekriveni
makijom, usidrena dubrovaka flotila; otok Lopud, ipan
- Mljet ant. Melita; paralelan s Peljecem; luke
Sobra i Polae; nacionalni park (54km2 , Malo i Veliko jezero, otoi sv. Marije)
- Korula na razdijelu Dubrovako-neretvanske
i Splitsko-dalmatinske upanije; povrinom 6. a brojem stanovnika 2. jadranski otok; Korkyra
Melaina; Korula (Marko Polo), Lumbarda, Vela Luka i Blato
- Lastovo ant. Ladesta; na Garganskopeljekom podmorskom pragu; prema puini najistureniji otok; mjesta Lastovo i Ubli (heliodrom)
- PLANINSKA REGIJA sjeverozapadni dio dinarskog planinskog prostora; dijeli se na Liku,
Gorski kotar i Ogulinsko-plaansku submontanu udolinu; nacionalni park Plitvice ostvaruje
ukupnog turistikog prometa; pruga Karlovac-Rijeka 1873.; najposjeenija su klimatska ljeilita
Vrbovsko, Skrad, Lokve, Delnice, Fuine i Trstenik; Karolinska (1726.), Jozefinska (1770.) i
Lujzijanska (1812.) cesta; 11 hotela i 8 motela te 32 planinska doma; najposjeenije planine su
4

Tur geo 3
Risnjak, Snjenik, Bijele i Samarske stijene, Pljeivica i Velebit; planinski domovi su Snjenik,
Hahli, Zeleni vir, Risnjak, Klek i Zavian; rijeke Kupa, Dobra, Gacka i Lika; Plitvika jezera,
Blaansko i viko jezero; umjetna jezera (Lokvarsko, Lepeniko, Bajer, Sabljaci, Kruiko i
Gusi jezero); vika jezera se obino spominju kao glavni primjer aralskog sindroma; Plitvika
jezera-meu 10 najpoznatijih hidrografskih atrakcija na Zemlji, proglaena 1949. UNESCO 1979.
- Gorski kotar gorski masivi odijeljeni manjim poljima; najuzdignutiji je sredinji dio
(Bjelolasica 1534m, Risnjak 1529m); Marija Terezija ga proglasila Districus montanus (gorski
kotar) otkud dolazi i ime
- Fuine pruga 1873.; izgradnja umjetnog jezera Bajer, poduzee Bitoraj,
pilja Vrata
- Delnice ljeilite za lijeenje plune tuberkuloze, hotel Risnjak; skijalite
Petehovac
- Lokve spilja Lokvarka (jedna od najposjeenijih), Lokvarsko jezero, parkuma Golubinjak, ablji krakovi
- Skrad aerosol, 8,8 dana u godini bez vjetra, Zeleni vir (vodopad 70m i
manje jezero)
- Vrbovsko proizvodnja ibica, Kamanik, manastir Gomirje, Severinski
dvorac i Lukovdol (Ivan Goran Kovai)
- Stara Suica segmentirano trite (djeca), Begovo Razdoblje 1061,
najvie naselje u RH, Mrkopalj kolijevka skijanja (elimbaa), Hrvatski biatlonski centar
Zagmajna, Bijele i Samarske stijene ga okruuju; Brod na Kupi sportski ribolov i kajakatvo i
Zrinski katel; abar izvor abranke; Prezid drvnopreraivaka industrija visoke tehnologije
- Bjelolasica hotelsko naselje u Vrelu (dio naselje Jelenak); Hrvatski
olimpijski centar; na trasi Rudolfinske ceste koja povezuje Ogulin i Novi Vinodolski; na visini
618m, najvia toka 1534m (skijalita na 1408m)
- Platak 1111m; visoravan izmeu Risnjaka i Primorskog Kleka
- Risnjak 1529m; nac. park od 1953., sredinji dio Snjenika i gornji tok
Kupe; nalazi se totalizator u kojem se biljee najvee koliine padalina u RH
- Lika krka zavala izmeu Velebita, Kapele i Pljeivice, lat. Liquor-tekuina; Hajduki i
Roanski kukovi te Tulove grede
- Graac Cerovake spilje (omorfoloko spomenik prirode), ujezereni Riiki
potok i vapnenako uzvienje Gradina
- Udbina sjedite prve krbavske upe; zatieni specijalni rezervat umske
vegetacije Laudonov gaj
- Lovinac i Sveti Rok punionice pitke vode, uzgoj merkantilnog krumpira (lovinaki
krumpir s briina)
- Gospi Muzej Like, rodna kua Nikole Tesle i Ante Starevia te kula age
Sankovia
- Bake Otarije tal. Ostaria.gostionica; smanjeni tlak kisika, vlage te pojaano
zraenje i udio ozona; problem bura; Perui Samogradske peine, uzgoj zdrave ekoloke hrane;
Kosinj izgradnja hidrosistema na Lici, Kosinjska tiskara-najstarija tiskara na slavenskom jugu
koju su osnovali knezovi Frankopani
- Plitvika jezera najznaajnije reciptivno podruje kontinentalne Hrvatske; prvo
utoite-Carska kua 1861.; 746 000 ulaznica prodano 2001. i 268 000 noenja;
- Otoac pekina kua (prva zgrada s vodovodom); Brinje Stari grad Sokolovac,
Kuterevo utoite za medvjede, Krasno marijansko svetite, europski projekt Eurovillage
- Velebit meunarodni rezervat biosfere i park prirode te nacionalni park 1999.;
Hajduki i Roanski kukovi, Lukina jama 1392m (najdublja u JI Europi te 10. u svijetu);
Premuieva staza-jedna od najatraktivnijih planinarskih transferzala u Europi

Tur geo 3
- Potkapelska udolina izmeu niskog peripanonskog kra i Kapele; Klek (1182m)-vrna
stijena od 200m, osnutak hrvatskog planinarstva (1874.) i alpinizma (1912.)
- Ogulin vlak Karlek; jezero Sabljaci, Frankopanska kula i ulin
ponor (rijeka Dobra, ulaz u Medvednicu-16 396 m labirinta), rodna kua Ivane-Brli Maurani;
- Oarije staro ima Otoce, Marmontov kameni most; Josipdol
lovci, uzvienje Modru; Plako stari grad Plasi na Plakoj glavi, vjersko sredite pravoslavne
crkve, tvornica kraft-lajner papira); Lika Jasenica rijeka Jasenica, Omer paa Latas; Saborsko
obnovljeno 300 kua, planinarsko mjesto ruralnog turizma
PANONSKO-PERIPANONSKA TURISTIKA REGIJA prostorno (57%) i demografski (66%)
najvea regija u RH; temeljni turistiki resursi su termomineralne vode; ralanjena na
makroregionalne cjeline Sredinje i Istone Hrvatske (razdvaja ih gorski greben Psunja, Ravne gore
i Lisine)
- Sredinja Hrvatska Zagreb (centralne funkcije i suprastrukture); utjecaj toplica-ljeilita i
gradova sa veim brojem turistikih kvalitetnih sadraja
- Zagrebaka urbana regija destinacijske menagement kompanije-Generalturist, Atlas,
Gloubtour i Kompas (plus 200 agencija za outbound turizam-izlazni turizam); Zagrebaki
Velesajam, 24 muzeja i 4 galerije (37 zbirki), preko 20 stalnih meunarodnih i domaih festivala i
manifestacija, hipodrom; Pleso 2004. imao promet od 27 tisua aviona i 1,2 milijuna putnika; 111
meunarodnih i 42 tranzitne linije dolaze na Autobusni kolodvor, eljezniki 2,6 milijuna putnika;
29 hotela (6 visoke i vie razine); 60tak restorana; rekodran promet 1987. (Univerzijada), 1999.
najloiji; Samobor, Velika Gorica, Sesvete, Dugo Selo i Zaprei
- Hrvatsko zagorje prostor izmeu Maceljskog gorja, Varadinsko-toplikog gorja,
Kalnikog gorja, Medvednice i rijeke Sutle; glavne destinacije su Stubike (43-69C i
radioaktivnost 3,16 Macheovih jedinica), Tuheljske (sumpor, smree toplice, artritis, dini
organi, ginekoloke bolesti i neuralogije; peloidno blato), Krapinske (reumatske, ortopedske i
kardiovaskularne bolesti, Aquael Vival) i Varadinske toplice (57C, ozljede i bolesti kraljenice,
reumatske bolesti ideformiteta) koje ostvare oko 85% ukupnog tur. prometa; 54 dvorca, etnoselo
Kumrovec, Hunjakovo kraj Krapine (Krambereger 1899.), Marija Bisrica; najvee naselje je
Ivanec-Ivaica 1060m; Lepoglava Pavlinski samostan 1854 preureen u kaznionicu; Oroslavlje
dekorativni vrt u francuskom stilu i barokni dvorac Oroslavlje donje
- Varadinska regija i Meimurje nasjeverniji dio Hrvatske, prostor izmeu Drave i
Varadinsko-toplikog gorja te podruje ludbreke Podravine; Varadinske barokne veeri,
Varadinsko gradsko groblje (1905); arboretum Opeka (po uzoru na engleske);
- Ludbreg vjerski turizam, izvorita termalne vode;
- Meimurje akovec, Mursko Sredie (najsjeverniji
grad, Sjeverna vrata), Prelog-prva spidvej staza u RH, Kotoriba-eljezniki granini prijelaz
- Bilogorska podravina i Lonjsko-ilovska zavala izmeu Kalnikog gorja na
sjeverozapadu i Papuka i Psunja na jugoistoku; Podravina od Ludbrega do Virovitice; pjeano
podruje od Molva prema Podravskim Sesvetama (urevaki pesci); naivna umjetnost (Hlebinska
kola, Krsto Hegedui, braa Generali, Ivan Veenaj i Ivan Lackovi Croata); Koprivnica
Podravka, urevac Stari grad, botaniki rezervat Peski, Virovitica dvorac Pejaevi
- Lonjsko-ilovska zavala vei dio porjeja Lonje, esme, Ilove i Pakre; topla vrela
u Daruvaru i Lipiku, veliki broj ribnjaka; Krievci manifestacija Krievako spravie, ergela
konja i hipodrom; Bjelovar Meunarodni stoarski i gospodarski sajam, zagonetake knjige;
Vrbovec srednjovjekovna utvrda u kojoj se 1621. rodio ban Petar Zrinski; Daruvar Daruvarske
6

Tur geo 3
toplice-ljekoviti peloid (fanga), eki stil gradnje, skijanje na Petrovom vrhu; Lipik mineralna i
hipertermalna voda (64C), Lipiki studenac, 1938. drugo mjesto po ostvarenim noenjima u RH,
nizozemski tip parka; Pakrac dvor baruna Trenka, prva kovnica novca (Spahijski podrum), brojna
talijanska naselja
- Sisaka regija sisaka Posavina i Banovina; kue od hrastovine pokrivene slamom;
Sisak Segestica, Siscija; jedan od najstarijih gradova u RH, Park prirode Lonjsko polje (Lonja,
Odra, Sava i Sunja, ornitoloki rezervat i mrijestilite arana); Topusko toplice-gorka zemlja i
zemna smola; Jasenovac konc.logor iz II.svj.rata); Ivani-Grad ljeilite Naftalan; Kutina
vinogorja Moslavine te Vinski dvori
- Karlovaka regija Karlovako Pokuplje i Kordun i jugozapadni dio umberka; krka
zaravan, plikog kra te slabe tektonike i okrenosti; Kupa, Korana, Mrenica i Dobra; Karlovac
stari grad Dubovac; Ozalj stari grad Zrinsko-Frankopanski; Krai Alojzije Stepinac; Duga
Resa slapovi Mrenice; Tounj dvokatni kameni most (jedini takav u JI Europi); Slunj Rastoke
na uu Slunjice u Koranu (sedrene stijene 20tak metara-stvaraju se vodopadi)
- Istona Hrvatska istonohrvatska ravnica i zapadnoslavonsko gorje; poljoprivredno
najznaajnija regija; Osijek 5 hotela, bajeri (mala umjetna jezera nastala iskopavanjem gline),
Tvra; park prirode Kopaki rit-movara; Bizovac hipertermalna slana jodna voda najtoplija u
Europi (84-96C)
- Slavonska podravina izmeu rjeice Brezovice i izvorinog dijela Vuke; Slatina lovni
i ribolovni turizam, ergela konja i farma jelena lopatara te arboretum Lisiine; Park prirode Papuk
1999. godina, Papuk i Krndija, Jankovac; Orahovica Ruica grad i Stari grad, manstir sv.
Nikole, ljeilite Merkur; Naice dvorac obitelji Pejaevi s prostranim parkom engleskog tipa
- Baranja izmeu Drave i Dunava i granice s Maarskom; naplavne ravni kanali i nasipi
preko 63% povrine (135 km nasipa i iskopano 1000 km kanala), lesolike naslage-Bansko brdo;
Tikve Titova rezidencija, Batina izletniko mjesto i kupalite na Dunavu
- Slavonsko brdski prostor sastoji se od Slavonske Posavine i Poeke kotline; donji
tokovi Londe i Orljave
- Slavonska Posavina izmeu slavonskog gorja i rijeke Save;
na zapadu do rjeice Slobotine a na istok do Joave; Slavonski brod dolazili Orijent Expressom,
tvrava Brod, Ivana Brli Maurani; Nova Gradika zooloki rezervat Strmac na obroncima
Psunja, dvorac grofa Kulmera i idovsko groblje
- Poeka kotlina Papuk, Psunj, Dilj i Poeka gora je
okruuju; duhan i vinova loza; Poega manifestacijski turizam (Zlatne ice Slavonije, kulenijada,
nac. izloba pasa); Velika otvoreni bazeni sa termalnom vodom, skijalite Jezerce-Nevolja
- akovaki kraj akovtina; praporni ravnjak i istoni obronci Dilja i Krndije; akovo
katedrala, ergela lipicanaca i akovaki vezovi, Strossmayer
- Bosutska posavina gusta mrea tekuica (Bosut, Spava, Studva)-meandriraju i stvaraju
mrtvaje; Vinkovci Vinkovake jeseni (od 1966.) i opekarstvo; upanja okaka sijela, obanac
- Vukovarsko podunavlje vukovarski lesni ravnjak s pristancima Fruke gore i aluvijalna
nizina donjeg toka Vuke; Vukovar Spavanska uma, rodna kua Lavoslava Ruike, dvorac Eltz,
Vuedol i Vuedolska golubica; Borovo tvornica cipela, Bata; Ilok naselje burgovskog tipa,
dvorac knezova Odeschalchija; prigradsko naselje Iloka Raevac je najistonija toka RH