Konstrukcija broda 2

23 Konstrukcija kormila broda

KONSTRUKCIJA KORMILa BRODA (e:rudder)

1. Opis kormila
U funkcionalnom smislu, kormilo slui za upravljanje brodom i od ivotne je vanosti za brod.
Svaki brod prema propisima mora imati sredstva za upravljanje (e:manoeuvring arrangement), koja osiguravaju
dovoljna svojstva upravljivosti. Pod sredstvima za upravljanje se podrazumijevaju kormilo i kormilarski ureaj
pravilno postavljeni na brod. Veina brodova ima jedno kormilo, ali ima brodova sa dva i tri kormila. Kormila se po
mogunosti postavljaju u mlaz vijka. U strukturnom smislu, kormilo je strukturni izdanak, izvan trupa broda, obino na
krmi, koji ne sudjeluje u strukturi broda, ali za sebe mora imati konstrukciju koja zadovoljava zahtjevima funkcije i
optereenja, a privrenje kormila za trup mora biti sigurno. Teina kormila se mora prenijeti preko nosaa
postavljenih na gornjem kraju struka kormila, a struktura trupa mora biti ojaana u podruju preuzimanja teine
kormila.

Montaa kormila
Maksimalni kut otklona kormila koji se obino kree od 36 do 40 stupnjeva, ograniava se sa toperima kormila
(e:rudder stoper). Kod strujnih kormila koja imaju dvostruku oplatu, vri se ispitivanje nepropusnosti tlaenjem zraka
do 0.03 N/mm2. Za tu svrhu postoje otvori na dnu kormila za pranjenje i na vrhu za oduivanje. Nakon ispitivanja
tlaenjem, unutranjost kormila se konzervira bitumastikom i zatvori. Koji put se na zahtjev naruitelja unutranjost
kormila puni plastinom pjenom. Za rukovanje kormilom pri remontu, postavljaju se stalne uke ili otvori za hvatita
uadi dizalica. Svi varovi se paljivo izvode i ispituju ultrazvukom.
1.1. Tipovi kormila
Prema obliku presjeka tijela kormila, kormila mogu biti:
jednoplona
strujna.
Jednoplona kormila imaju znatno vei otpor od strujnih i danas se rijetko sreu, uglavnom kod plovila bez vlastitog
pogona. Strujna kormila imaju prijesek simetrinog strujnog profila, koji znatno smanjuje otpor, ali zbog uplje
strukture, javljaju se problemi nepropusnosti. Prema nainu privrenja kormila za trup, kormila se dijele na:
oslonjena kormila

ovjeena kormila

poluovjeena kormila.
Oslonjena ili obina se kormila privruju preko jednog ili vie leaja na statvi kormila za krmenu statvu, a preko
struka kormila za trup broda. Ovjeena kormila (e:spade rudder), su privrena za trup broda samo preko struka
kormila. Poluovjeena kormila (e:semi spade rudder), se oslanjaju dodatno na statvu kormila ili na rog kormila, izdanak
povezan za krmu. Po obliku su najea pravokutna kormila. Pri tome su duga uska kormila djelotvornija sa stajalita
upravljanja. Kod ovjeenih i poluovjeenih kormila, esto se primjenjuje trapezni oblik, kojim se podie hvatite sile na
kormilo prema gore. Mogui su i drugu oblici kormila, obino zaobljeni. Prema omjeru povrina kormila ispred i iza
osi vrtnje, kormila se dijele na:
nebalansna: cijela povrina kormila je iza osi vrtnje kormila, polubalansna: 10%15% povrine kormila je ispred osi vrtnje, balansna: 20%-25% povrine kormila je ispred osi vrtnje kormila.

Konstrukcija broda 2

23 Konstrukcija kormila broda

Koordinate prikladnog profila strujnog kormila

R=0.05L
0.118L
0.25L
1.2. Povrina kormila

0.188L
0.50L

0.200L
0.65L

0.184L
0.80L

0.145L
0.90L

1.0L

Konstrukcija broda 2

23 Konstrukcija kormila broda

Iskustvene smjernice za odreivanje povrine kormila su slijedea,

0.02 LT - za prekooceanske trgovake brodove
0.03 LT - za manje brodove
0.04 LT - za tegljae na otvorenom moru
0.06-0.08 LT - za luke tegljae
U cilju postizanja zadovoljavajuih svojstava upravljivosti, klasifikicijki zavodi preporuuju da povrina kormila ne
bude manja od vrijednosti koje se dobivaju prema izrazu:
A=c1 c2 c3 c4 (1.75 L T ) / 100 (m2)
c1-faktor tipa broda,
c1=1.0 : openito; c1=0.9 : za brodove za rasuti teret i tankere preko 50000 t istisnine;
c1=1.7 : za tegljae i ribarice:
c2-fackor tipa kormila, c2=1,0 : openito; c2=0.9 : za poluovjeeno kormilo, c2=0.8 : za dvostruko kormilo
(e:double rudder), po kormilu; c2=0.7 : (e:high lift rudder)
c3-faktor profila kormila, c3=1.0 : za NACA-profile i plosna kormila; c3=0.8 : za plitke profile;
c4-faktor poloaja kormila, c4=1.0 : za kormilo u mlazu vijka; c4=1.5 : za kormilo izvan mlaza vijka.
Za poluovjeena kormila 50% povrine roga kormila se moe ukljuiti u povrinu kormila A.
2. Optereenja kormila
Na kormilo djeluju sile koje nastaju prilikom upravljanja broda, kada mlaz vode nailazi na povrinu kormila u
otklonjenom poloaju. Poprene sile koje nastaju pri upravljanju kormilom djeluju priblino okomito na povrinu
kormila. Osim toga, kormilo je izloeno i uvijanju. Na kormilo djeluju i dinamika optereenja zbog udara valova na
povrinu kormila.
Sile na kormilo je teko predvidjeti, zbog ega se koriste iskustvene smjernice, a struktura se osigurava malim
doputenim naprezanjima.

2.1. Sila na kormilo (e:rudder force)

Sila na kormilo se moe odrediti po propisima klasifikacijskih zavoda prema izrazu:
CR= 132 A v2 k1 k2 k3 kt
(N)
v=vo : za plovidbu pramcem; v=va : za plovidbu krmom;
vo-brzina napredovanja u uzlovima; ako je brzina manja od 10 uzlova, uzima se vo=vmin=(vo+20)/3 uzlova;
va-brzina plovidbe krmom; ako je va<0,4 vo, ili 6 uzlova, nije potrebna provjera sila i momenata na kormilo; ako je
brzina krmom vea, moe se zahtjevati provjera sila i momenata;
k1- ovisi o omjeru povrina k1=(Ar+2)/3, Ar ne treba uzeti veim od 2 m2.
Ar=b2/At, At-povrina kormila + povrina roga kormila (ako postoji) u m2
b-srednja visina kormila u m: b=A/c,
c=(x1+x2)/2 - srednja irina kormila;
k2-koeficijent ovisan o tipu kormila i profilu kormila, prema tablici u nastavku:
NACA-00 serija
Gottinger profili
Plosni profili
Plitki profili

pramcem
1.1
1.1
1.1
1.35

krmom
1.4
1.4
1.4
1.4

Konstrukcija broda 2
High lift rudder

23 Konstrukcija kormila broda

1.7

1.7 (ili drugo)

k3-koeficijent ovisan o poloaju kormila, k3=0.80 : za kormilo izvan mlaza vijka; k3=1.15 : za kormilo iza sapnice
vijka, k3=1.00 : na drugom mjestu, takoer i za kormila u mlazu vijka; kt-koeficijent ovisan o porivu (e: thrust
coefficient) ct; kt=1.0. U posebnim sluajevima, moe se zahtjevati odreivanje prema kt=CR(ct)/CR(ct=1.0)
2.2. Moment na kormilo (e:rudder torque)
Moment na kormilo se odreuje prema izrazu:
QR=CR r
(Nm), gdje su r=c(a-kb), a=0,33 : za plovidbu pramcem; a=0.66 : za plovidbu krmom; a=0.75 : za
plovidbu krmom (plitki profili);
Za dijelove kormila iza vrste strukture, kao to je rog kormila:
a=0.25 za plovidbu pramcem; a=0.55 za plovidbu krmom.
kb-faktor balansiranosti
kb=Af/A; Af-dio povrine kormila ispred osi struka kormila u m2, A -ukupna pokretna
povrina kormila u m2, kb=0.08 za nebalansna kormila; rmin=0.1 c (m) za plovidbu pramcem.

Moment na kormilu

Sile i momenti na kormilo

3. Konstrukcija kormila
3.1. Tijelo kormila (e:rudder body)
Tijelo kormila treba biti uvreno vodoravnim i uspravnim unutarnjim ukrepama na takav nain da tijelo kormila
djeluje kao greda. Kormilo mora biti dodatno ukrepljno na izlaznom bridu.
Provjera vrstoe kormila se vri direktnim proraunom.
Dozvoljena naprezanja za tijelo kormila su ograniena na:

Konstrukcija broda 2

23 Konstrukcija kormila broda

-naprezanja uslijed savijanja MR: b= 110 N/mm2

,-

smina naprezanja uslijed Q:

= 50 N/mm2

2
2
Jednakovrijedna naprzanja uslijed savijanja i smika: v = b + 3 = 120 N/mm2
Polumjeri zakrivljenosti oploenja kormila ne tebaju biti manji od 4-5 debljina oploenja, a ni u kojem sluaju manja
od 50 mm.
Preporua se da vlastita frekvencija potpuno uronjenog kormila bude barem 10% iznad frekvencije uzbude vijka (broj
okretaja X broj krila).
Razmak meu uspravnim ukrepljenjima ne treba prelaziti 1.2 m.

Debljina oploenja kormila se odreuje prema slijedeem izrazu: t = 1. 74 a

pR = 10T +

CR
3

10 A

kN / m2 ,

pR k + 2. 5 mm

a-nepoduprta irina oploenja;

Debljina oploenja kormila ne treba biti manja od debljine oploenja vanjske oplate na krmi broda.
Gdje nije mogu pristup zavarima, primjenjuje se epni zavar (e:slotwelding), koji se ostvaruje primjenom podlone
trake zavarene za ukrepe kormila.
Debljina ukrepa ne teba biti manja od 70% debljine oploenja kormila, a nikako manja od t = 8 k

Konstrukcija kormila

mm .

Konstrukcija broda 2

23 Konstrukcija kormila broda

Konstrukcija broda 2

23 Konstrukcija kormila broda

Konstrukcija kormila

3-D model kormila po debljinama limova

iani model kormila

3.2. Stup kormila (e:rudder trunk)

Ako je osovina kormila smjetena u stupu koji preuzima optereenja, tada se elementi strukture stupa moraju odrediti
tako da naprezanja ne prelaze 0.35 dijelova od granice razvlaenja materijala.
Stup kormila moe biti pravokutnog presjeka, kada su bone stijenke kormila ujedno i bone stijenke stupa. Stup
kormila moe biti i okruglog presjeka.