TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU

Graditeljski odjel

1998

10010 Zagreb, Avenija V. Holjevca 15

STRUNO USAVRAVANJE
OVLATENIH ARHITEKATA I OVLATENIH INENJERA
XII. teaj 10. i 11. veljae 2012.

Tema:

Tehnika regulativa gradnje

ZATITA OD BUKE U ZGRADARSTVU
(propisi i regulativa)
dr. sc. Zoran Veri, dipl.ing.arh.
1

Buka i ovjek
- Buka je svakodnevni stresogeni faktor okolia.
- Stalna opasnost po zdravlje ovjeka (dan, no, kod kue, na poslu, na ulici, ....).
- ovjek evolutivno nije prilagoen stalnoj izloenosti jakoj buci, niti je bioloki na nju
strukturiran.
- Na buku nema navikavanja.

- ovjek ne podnosi apsolutnu tiinu!

- U zvunoizoliranoj komori ovjek uje svoj dah i puls.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)

zdravlje je stanje potpune tjelesne, duhovne i socijalne ugode,
a pod time se ne misli samo na odsustvo bolesti.
Na temelju te definicije se pod zdravstvenim djelovanjem ne podrazumijeva samo tjelesna
povreda zdravlja (fiziko djelovanje buke), nego i ometena subjektivna ugodnost (psihiko
djelovanje buke), koje dugotrajno takoer mogu dovesti do tjelesne povrede zdravlja.

Utjecaji buke
3 kategorije utjecaja buke:
Utjecaj na zdravlje ljudi
Uz iznimku izrazito jakih razina zvuka (buke), kod kojih moe
doi do direktnog oteenja sluha, teko je dokazati vezu
izmeu uzroka i posljedice. Djelovanje smetnje nastale bukom
varira od ovjeka do ovjeka i znatno ovisi i o neakustinim
aspektima.
Socijalni utjecaji buke
Meu socijalne utjecaje buke spadaju smetnje u komunikaciji i promjene stava u socijalnom
ponaanju optereenih (buci izloenih) ljudi.
Ekonomski utjecaji buke
esto se trokovi buke ne mogu na osnovi nepostojee trine cijene izraziti brojkom, to vodi
do toga, da ih prikazujemo kao eksterne trokove.
4

Vrste buke
1. Buka koja se stvara u prostoriji u kojoj smeta.
2. Zrana buka koja se prenosi izvana ili iz druge prostorije u prostoriju u kojoj smeta.
3. Vibracijska buka, koja se u prostoriji u kojoj smeta prenosi preko graevinskih
konstrukcija.

Koje e se vrijednosti razine buke ocijeniti kao prihvatljive ovisi o nizu faktora:
- o lokaciji na kojoj se buka pojavljuje,
- o namjeni prostora,
- o dobu dana kada se buka javlja, itd.

Zakonska regulativa iz podruja zatite od buke u zemljama EU

Sve zemlje lanice Europske unije imaju regulirano, te tehniki i pravno ureeno, podruje
zatite od buke koje je usklaeno s dokumentima prihvaenim na razini Europske unije.
Do formiranja Europske unije kao i u njenom poetku zatita od buke u zemljama lanicama
EU provodila se prema nacionalnim propisima.

Europska komisija objavila je 2002. godine

Direktivu 2002/49/EC (Environmental Noise Directive END)
koja propisuje nunost praenja stanja u okoliu u pogledu zagaenja bukom, izradu karata
buke i donoenje akcijskih planova s ciljem poboljanja stanja u podrujima visoke
izloenosti kao i zatitu mirnih podruja.

Prema Direktivi 2002/49/EC drave lanice EU, kao i drave koje to namjeravaju postati,
obavezne su izraditi strateke karte buke glavnih cesta, eljeznica, zranih luka i velikih
urbanih sredita.
7

Zakonska regulativa
RH i EU potpisale su u listopadu 2001. godine Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju, u
kojem su sadrana zajednika prava i obaveze s ciljem usmjeravanja RH prema lanstvu
u EU.

Republika Hrvatska je usmjerena prema usklaivanju svog zakonodavstva s pravnom

steevinom Zajednice te je zapoela implementaciju programa integracije u Europsku
uniju, to ukljuuje i politiku opeg smanjenja razina buke.

Zakonska regulativa
Zatite od buke u Republici Hrvatskoj:
- Nacionalna strategija zatite okolia i Nacionalni plan djelovanja na okoli (NN 46/02);
- Zakon o zatiti okolia (NN 110/07);
- Zakon o zatiti od buke (NN 30/09);
- Pravilnik o nainu izrade i sadraju karata buke i akcijskih planova (NN 05/07);
- Pravilnik o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave
(NN 145/04);
- Pravilnik o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zatitu od buke
(NN 91/07);
- Pravilnik o strunom ispitu iz podruja zatite od buke (NN 91/07);
- Pravilnik o uvjetima glede prostora, opreme i zaposlenika pravnih osoba koje obavljaju
strune poslove zatite od buke (NN 91/07);
- Pravilnik o zatiti radnika od izloenosti buci na radu (NN46/08).
9

- Akustika u graevinarstvu. Tehniki propisi za projektiranje i graenje zgrada

(HRN U.J6.201/89)
- propisane minimalne vrijednosti zvune izolacije Rw i maksimalne vrijednosti razine zvuka udara Lw
koje ovise o namjeni zgrade i o funkciji pregrade (pregrade izmeu prostorija odreenih
namjena).

Ova norma je povuena - prema pravnom tumaenju koristi se do izlaska norme ili
tehnikog propisa koji e je zamijeniti !

- DIN 4109 Schallschutz im Hochbau

- proraunske metode, zvunoizolacijske karakteristike razliitih tipova konstrukcija / pregrada, .....

10

Zatita od buke
HZN - Hrvatski zavod za norme / TO 43 Akustika
Podruje rada: Priprema norma u podruju akustike, ukljuujui postupke mjerenja akustikih
pojava, njihova nastanka, prijenosa i prijama te svih vidova njihova uinka na ovjeka i njegov okoli.
Ne obuhvaa: elektroakustiku i primjenu specifikacija znaajki mjerila u akustike svrhe.

- Utjecaj buke na ljude (oko 38 normi)

- Akustika i akustika mjerenja
Akustika mjerenja i smanjenje buke openito (oko 34 norme)
Buka koju proizvode strojevi i oprema (oko 45 normi)
Buka koju proizode prijevozna sredstva (oko 13 normi)
Elektroakustika (1 norma)
- Zatita zgrada i zatita u zgradama
Akustika u zgradama. Zvuna izolacija (oko 33 normi)

11

Zatita od buke
HZN / TO 43 Akustika / Akustika u zgradarstvu

- HRN EN 12354 - Akustika u zgradarstvu - Procjena akustikih svojstava zgrada iz

akustikih svojstava elemenata
1. dio: Zrana zvuna izolacija izmeu prostorija
2. dio: Udarna zvuna izolacija izmeu prostorija
3. dio: Zrana zvuna izolacija od vanjskog zvuka
4. dio: Prijenos zvuka iznutra prema van
5. dio: Razine zvuka od servisne opreme
6. dio: Zvuna apsorpcija u zatvorenim prostorima

12

Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07)

BITNI ZAHTJEVI ZA GRAEVINU

Mehanika otpornost i stabilnost

Zatita od poara
Higijena, zdravlje i zatita okolia
Sigurnost u koritenju
Zatita od buke
Uteda energije i toplinska zatita
Graevina mora udovoljavati ovim zahtjevima u predvienom roku svog trajanja uz redovnu
uporabu i odravanje.
13

Zahtjeve zatite od buke treba uvaavati kod:

- izbora lokacije zgrade,
- projektiranja i odreivanja elemenata zgrade,
- izvedbe.

Elaborati u glavnom projektu graevine:

- Elaborat akustikih svojstava graevine
- Elaborat zatite od buke

14

Za zatitu od buke treba osigurati:

- zatitu od vanjske buke,
- zatitu od zrane i udarne buke unutar zgrade,
- zatitu od buke ugraene opreme u zgradi,
- zatitu okolia od buke za zgradu vezanih izvora buke,
- zatitu od buke poveane odjenosti.

15

Zatita od vanjske buke

Na lokaciji planirane gradnje potrebno je izmjeriti postojeu razinu buke ili koristiti podatke
iz karte buke.
- buka industrije i zanatstva,
- buka prometa (cestovnog, tranikog, zranog),
- buka drugih izvora.
Dokazati da nivo buke u zatvorenim boravinim prostorima odgovara vrijednostima
propisanim Pravilnikom o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i
borave (NN br. 145/04).

16

Zatita od zrane i udarne buke unutar zgrade

Minimalne vrijednosti zvune izolacije Rw i maksimalne vrijednosti nivoa zvuka
udara Lw propisane su normom HRN U.J6.201/89.

Rw

Rw / Lw

17

Zatita od buke ugraene opreme i ureaja u zgradi

Servisni ureaji i oprema u zgradi: ureaji i oprema za dovod i odvod vode, ureaji za
zagrijavanje, ventilaciju, klimatizaciju, dizala, vrata na motorni pogon,....
Ugraeni elementi koji proizvode buku i vibracije moraju biti projektirani i ugraeni na nain
da ne ometaju bukom boravine prostore zgrade iznad doputenih vrijednosti.
Buka ovih ureaja ovisi o karakteristikama samog ureaja ali i o njihovoj pravilnoj izvedbi i
ugradnji.

18

Zatita okolia od buke za zgradu vezanih izvora buke

Strojevi i ureaji u/na zgradi ili u vezi sa zgradom, kao i predviena djelatnost u poslovnim i
proizvodnim zgradama ne smije ometati bukom ljude u boravinim prostorijama u samoj
zgradi i u okolnim zgradama.

19

Zatita od buke poveane odjenosti

Zatitu od buke koja nastaje zbog prekomjerne odjenosti, a da bi se osigurala dovoljna
razumljivost govora, treba provoditi npr. u radnim prostorijama svih vrsta i veliina, uredskim
prostorijama, prostorijama za odmor, predavaonicama i hodnicima obrazovnih institucija kao
i prostorijama djejih vrtia, gimnastikim dvoranama, sportskim dvoranama, zatvorenim
bazenima, itd.
Koritenje zvuko-apsorbirajuih obloga kako bi se postiglo odgovarajue vrijeme odjeka
prostorije ovisi o njenoj namjeni.

20

Zakon o zatiti od buke (NN br. 30/09)

Ovim se Zakonom utvruju mjere u cilju izbjegavanja, sprjeavanja ili smanjivanja tetnih
uinaka na zdravlje ljudi koje uzrokuje buka u okoliu, ukljuujui smetanje bukom, osobito u
vezi s:
utvrivanjem izloenosti buci i to izradom karata buke na temelju metoda za ocjenjivanje
buke u okoliu,
osiguravanjem dostupnosti podataka o buci okolia i
izradom akcijskih planova koji se temelje na podacima koritenim u izradi karata buke.

21

Zakon o zatiti od buke (NN br. 30/09)

lanak 1.
.....
Ovim se Zakonom utvruju mjere u cilju izbjegavanja, sprjeavanja ili smanjivanja tetnih
uinaka na zdravlje ljudi koje uzrokuje buka u okoliu, ukljuujui smetanje bukom.
Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se za ocjenu i upravljanje bukom okolia kojoj su
izloeni ljudi, osobito u izgraenim podrujima, u javnim parkovima ili drugim tihim
podrujima u naseljenim podrujima, u tihim podrujima u prirodi, pored kola, bolnica i
drugih zgrada i podruja osjetljivih na buku.
.....
Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na buku koju izaziva sama izloena osoba, buku
svakodnevnih kuanskih aktivnosti, buku unutar vozila, buku iz stambenih prostora, buku
na radnome mjestu, buku od vojnih aktivnosti u strogo odreenim vojnim podrujima te na
zvuno oglaavanje zvonima ili elektroakustikim ureajima na/iz vjerskih objekata i buku
od uporabnih predmeta koji predstavljaju kulturno dobro sukladno propisima o zatiti i
ouvanju kulturnih dobara.

22

Zakon o zatiti od buke (NN br. 30/09)

lanak 3.
Mjerama zatite od buke mora se sprijeiti nastajanje emisije prekomjerne buke, odnosno
smanjiti postojea buka na doputene razine.
lanak 4.
Zatitu od buke obvezni su provoditi i osigurati njezino provoenje tijela dravne uprave,
jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravne i fizike osobe koje obavljaju
registrirane djelatnosti.
lanak 5.
Zatita od buke provodi se danonono.
dan

U smislu ovoga Zakona

7-19

dan traje 12 sati, od 7 do 19 sati,

veer traje 4 sata, od 19 do 23 sata,

veer

no

19-23

23-7

no traje 8 sati, od 23 do 7 sati.

23

Zakon o zatiti od buke (NN br. 30/09)

lanak 7.
Gradovi koji imaju vie od 100.000 stanovnika obvezni su izraditi:
1. strateke karte buke,
2. akcijske planove.
Obveza izrade stratekih karata buke i akcijskih planova odnosi se i na vlasnike, odnosno
koncesionare industrijskih podruja, glavnih cesta, glavnih eljeznikih pruga i glavnih
zranih luka.
Strateke karte buke i akcijski planovi iz stavka 1. toke 1. ovoga lanka sastavni su dio
informacijskog sustava zatite okolia Republike Hrvatske i ine strunu podlogu za izradu
prostornih planova i u postupku strateke procjene utjecaja plana i programa na okoli.
Strateke karte buke i akcijski planovi usklauju se trajno s izmjenama u prostoru, a
obvezno se obnavljaju svakih pet godina od dana izrade, odnosno od dana odobravanja.
Strateke karte buke i akcijski planovi u potpunosti moraju biti dostupni javnosti
sukladno posebnim propisima koji ureuju informiranje i sudjelovanje javnosti i
zainteresirane javnosti u pitanjima zatite okolia.
24

Pravilnik o najviim doputenim razinama buke u sredini

u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)
Ovim Pravilnikom propisuju se najvie doputene razine buke u sredini u kojoj ljudi rade i
borave.
Izvor buke je svaki stroj, ureaj, instalacija, postrojenje, sredstvo za rad i transport,
tehnoloki postupak, elektroakustiki ureaj za emitiranje glazbe i govora, buna aktivnost
ljudi i ivotinja i druge radnje od kojih se iri zvuk. Izvorima buke smatraju se i cjeline kao
nepokretni i pokretni objekti te otvoreni i zatvoreni prostori za port, rekreaciju, igru, ples,
predstave, koncerte, sluanje glazbe i sl.
Boravini prostor jest svaki otvoreni i zatvoreni prostor u kojem ljudi borave trajno ili
privremeno.
Radni prostor jest svaki otvoreni i zatvoreni prostor u kojem ljudi rade.
Osnovna razina buke L95 jest razina buke koja je preena 95% vremena mjerenja.
Ekvivalentna trajna razina buke Leq jest ona razina stalne buke koja bi na ovjeka
jednako djelovala kao promatrana promjenjiva buka istog vremena trajanja.

25

Pravilnik o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

Rezidualna buka jest ukupna buka prisutna na nekom mjestu prije nego to je dolo do
bilo kakve promjene u postojeoj situaciji.
LmaxnT jest najvia razina buke tijekom mjerenja standardizirana na vrijeme odjeka 0,5 s.
Ocjenska razina slui za ocjenu udovoljavanja doputenim razinama buke. To je svaka
predviena ili izmjerena akustika razina kojoj je dodano prilagoenje. Oznaava se
indeksom R.
Prilagoenje jest svaka veliina koja je dodana predvienoj ili izmjerenoj akustikoj razini
zbog uzimanja u obzir nekih znaajki buke:
sadraja istaknutih tonova, impulsa, informacija (jasno prepoznatljiv govor, glazba ili
pjevanje), dubokih tonova (smatra se da duboki tonovi postoje kada vrednovana razina C
prekorauje za vie od 20 dB doputenu A-razinu buke),
vremenskog perioda pojave buke (dan, no, doba dnevnog odmora, radno vrijeme),
vrste izvora buke (cestovni, zrani, traniki promet, industrija).

26

Pravilnik o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

Buka u vanjskom prostoru

Najvie doputene ocjenske razine buke imisije u otvorenom prostoru dane su u
Tablici 1. ovoga Pravilnika
Zona

Namjena prostora

Najvie doputene
ocjenske razine buke
imisije LRAeq u dB(A)

buke

1.
2.

za dan(Lday)

no(Lnight)

50

40

55

40

stambene namjene

55

45

Zona mjeovite, preteito poslovne

namjene sa stanovanjem

65

50

Zona namijenjena odmoru, oporavku i

lijeenju
Zona namijenjena samo
stanovanju i boravku

3.

4.
5.

Zona mjeovite, preteito

Zona gospodarske namjene

(proizvodnja, industrija,
skladita, servisi)

Na granici graevne estice unutar zone

buka ne smije prelaziti 80 dB(A)
Na granici ove zone buka ne smije prelaziti
doputene razine zone s kojom granii

27

Pravilnik o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

lanak 6.
Za podruja u kojima je postojea razina rezidualne buke jednaka ili via od doputene razine
prema Tablici 1. iz lanka 5. ovoga Pravilnika, imisija buke koja bi nastala od novoprojektiranih,
izgraenih ili rekonstruiranih odnosno adaptiranih graevina sa pripadnim izvorima buke ne smije
prelaziti doputene razine iz Tablice 1. lanka 5. ovoga Pravilnika, umanjene za 5 dB(A).
Za podruja u kojima je postojea razina rezidualne buke nia od doputene razine prema Tablici 1.
lanka 5. ovoga Pravilnika, imisija buke koja bi nastala od novoprojektiranih izgraenih, rekonstruiranih
ili adaptiranih graevina sa pripadnim izvorima buke ne smije poveati postojee razine buke za vie od
1 dB(A).

28

Pravilnik o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

Buka u zatvorenim boravinim prostorima

lanak 8.
Najvie doputene ocjenske ekvivalentne razine buke LRAeq u zatvorenim boravinim prostorijama po
zonama buke dane su u Tablici 2. ovoga Pravilnika. One vrijede kod zatvorenih prozora i vrata
prostorija.
Tablica 2.
Zona prema Tablici 1. ovog Pravilnika

Najvie doputene ekvivalentne razine buke

LReq u dB(A)
za dan

30

35

35

40

40

za no

25

25

25

30

30

Najvie doputene razine buke LA95 u zatvorenim boravinim prostorijama nie su za 10 dB od LAeq
navedenih u Tablici 2. ovoga Pravilnika.
Svi novi izvori buke u zgradi i izvan nje zajedno ne smiju povisiti postojeu razinu buke u boravinim
prostorijama.
29

Pravilnik o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

lanak 10.
Najvie doputene maksimalne standardne razine buke LRAFmax,nT koje se u zatvorenim boravinim
prostorijama javljaju kao posljedica rada na zgradu vezanih servisnih ureaja (ureaji za dovod i odvod
vode, ureaji za snabdijevanje energijom, grijanje, prozraivanje i klimatizaciju, dizala, ureaji za pranje,
bazeni i portski ureaji, ureaji za sakupljanje i uklanjanje otpada, vrata na motorni pogon itd.) dane su u
Tablici 3. ovoga Pravilnika.
Tablica 3.
Vremenska znaajka buke

Doputena razina buke

LRAFmax,nT u dB(A)

Stalna ili isprekidana buka

(npr. grijanje, pumpe)

25

Kratkotrajna ili kolebajua buka

(npr. dizala, ispiranje WC)

30

30

Pravilnik o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

Najvie doputene ekvivalentne razine buke u zatvorenim prostorijama posebne namjene dane su u
Tablici 4.

Tablica 4.
Najvia doputena
Namjena prostora

ekvivalentna razina
buke LA,eq u dB(A)

Koncertne dvorane, kazalita i

sline prostorije
Kina, itaonice, izlobene prostorije,
predavaonice, uionice i sline
prostorije

25

35

31

Pravilnik o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

Buka na radnom mjestu

lanak 12.
Najvie doputene ocjenske ekvivalentne razine buke LRAeq koju na radnom mjestu stvaraju
proizvodni i neproizvodni izvori buke:
s obzirom na ometanje rada:

Opis posla

Najvia doputena
ekvivalentna razina
buke LA,eq u dB(A)

Najsloeniji poslovi
upravljanja, rad vezan za
veliku odgovornost,
znanstveni rad

35

Rad koji zahtijeva veliku

koncentraciju i/ili preciznu
psihomotoriku

40

Rad koji zahtijeva esto

komuniciranje govorom

50

Laki mentalni rad te fiziki

rad koji zahtijeva pozornost i
koncentraciju

65

32

Pravilnik o zatiti radnika od izloenosti buci na radu (NN 46/08)

lanak 15.
Stupanjem na snagu ovoga pravilnika prestaju se kao priznata pravila primjenjivati odredbe Pravilnika
o opim mjerama i normativima zatite na radu od buke u radnim prostorijama (Sl.L., br. 29/71) te ne
primjenjuju odredbe lanka 12. Pravilnika o najviim doputenima razinama buke u sredini u kojoj ljudi
rade i borave Narodne novine 145/04).

33

Pravilnik o zatiti radnika od izloenosti buci na radu (NN 46/08)

Prilog: Doputene razine buke s obzirom na vrstu djelatnosti
Najvia
doputena
razina buke
LA, eq u dB(A)

Opis posla

R. br.

(a)*

(b)*

Najzahtjevniji umni rad, vrlo velika usredotoenost, rad vezan za veliku odgovornost,
najsloeniji poslovi upravljanja i rukovoenja

45

40

Preteno umni rad koji zahtijeva usredotoenost, kreativno razmiljanje, dugorone odluke
istraivanje, projektiranje, komuniciranje sa skupinom ljudi

50

40

Zahtjevniji uredski poslovi, lijenike ordinacije, dvorane za sastanke, kolska nastava,

neposredno govorno i/ili telefonsko komuniciranje

55

45

Manje zahtjevni uredski poslovi, preteno rutinski umni rad koji zahtijeva usredotoenje ili
neposredno govorno i/ili telefonsko komuniciranje, komunikacijske centrale

60

50

Manje zahtjevni i uglavnom mehanizirani uredski poslovi, prodaja, vrlo zahtjevno upravljanje
sustavima, fiziki rad koji zahtijeva veliku pozornost i usredotoenost, zahtjevni poslovi
montae

65

55

Preteno mehanizirani uredski poslovi, zahtjevno upravljanje sustavima, upravljake kabine,

fiziki rad koji zahtijeva stalnu usredotoenost, rad koji zahtijeva nadzor sluhom, rad koji se
obavlja na temelju zvunih signala

70

60

Manje zahtjevni fiziki poslovi koji zahtijevaju usredotoenost i oprez, manje zahtjevno
upravljanje sustavima

75

65

Preteno rutinski fiziki rad sa zahtjevom na tonost, praenje okoline sluanjem

80

65

*LEGENDA:
(a) razina buke na radnome mjestu koja potjee od proizvodnih izvora
(b) razina buke na radnome mjestu koja potjee od neproizvodnih izvora (ventilacija, klimatizacija, promet i dr.).

34

Zatita od zrane i udarne buke unutar zgrade

Minimalne vrijednosti zvune izolacije Rw i maksimalne vrijednosti razine udarnog
zvuka Lw propisane su normom HRN U.J6.201/89.

35

Normom HRN U.J6.201/89* propisane minimalne vrijednosti zvune izolacije Rw i

maksimalne vrijednosti razine udarnog zvuka Lw ovise o namjeni zgrade:
A.

stambene i stambeno-poslovne zgrade,

B.

poslovne zgrade,

C.

restorani, prostori za igru i zabavu, zanatski pogoni,

D.

hoteli, moteli, domovi,

E.

bolnice, klinike, domovi zdravlja,

F.

kole, fakulteti,

G.

ustanove za predkolsku djecu;

i o funkciji pregrade (pregrade izmeu prostorija odreenih namjena).

*Ova norma je povuena - prema pravnom tumaenju koristi se do izlaska norme ili
tehnikog propisa koji e je zamijeniti !
36

Zahtjevi za zatitu zgrada od buke

Projektom se predvia zatita zgrada od buke koja moe biti
a) minimalna,
b) poveana.
Normom su navedeni zahtjevi za minimalnu zatitu od buke koja u boravinim
prostorijama, kod uobiajenog koritenja, prua ljudima dovoljnu zatitu.
Poveana zatita postoji kada je zahtjev za zatitu od buke vei od normom propisanog
minimalnog zahtjeva.
NAPOMENA: Unato ispunjenju minimalnih zahtjeva moe zbog ponaanja korisnika
nastati u zgradi smetajua buka koja se iri kao zrani, udarni ili ostali strukturni zvuk u tue
stanove ili radne prostorije i tamo se uje, osobito na lokacijama sa niskom razinom buke
okolia. Poboljanju moe doprinijeti samo uzajamna obazrivost kroz izbjegavanje
neprimjerene smetajue buke kao i pridravanje vremena mirovanja.

37

Zahtjevi minimalne vrijednosti zvune izolacije i maksimalne vrijednosti razine udarnog

zvuka (prema normi HRN U.J6.201 - dio*):

A/ Stambene i stambeno-poslovne zgrade

zid izmeu dva stana
zid izmeu stana i zajednikog hodnika
zid s vratima izmeu stana i zajednikog hodnika Dw
zid izmeu stana i poslovnih prostora
strop izmeu stanova, i ispod stana prema ulaznim
prostorima, ....
strop iznad stana prema loi/terasi drugog stana
strop ispod stana prema prostorima druge namjene
(poslovni prostori, ....)
pod bune prostorije prema stanu iznad i pored
B/ Poslovne zgrade i poslovne prostorije u drugim
zgradama
zid izmeu prostorija dva korisnika
zid bez vrata izmeu prostorija za intelektualni rad i prostorija
za sastanke prema prostorijama za drugu namjenu istog
korisnika
zid bez vrata izmeu protorija istog korisnika
stropovi izmeu poslovnih prostora

Rw,min
(dB)

Lw,max
(dB)

52
52
52
57

52
-

68
68

57
-

68
48

52

44
42
52

68

* Navedene su samo neke vrijednosti. Za detaljniji uvid vidi HRN U.J6.201

38

Zvuna izolacija pregrade

U sluaju dviju susjednih prostorija razlikuju se dva puta prenoenja zvuka iz predajne
u prijemnu prostoriju:
- direktni put (preko zajednikog dijela pregrade),
- boni put (uzdu bonih zidova, meukatnih konstrukcija, instalacijskih kanala, ...).

TLOCRT

PRESJEK

39

Energija zvunog vala koji udari u pregradu izmeu predajne i prijemne prostorije se:

- djelomino reflektira i vraa natrag u predajnu prostoriju,

- dijelom se predaje pregradi koja zbog toga pone vibrirati,
- dio energije vibriranja se vraa natrag u predajnu prostoriju,
- manji dio vibriranja iri se uzdu pregrade na susjedne pregrade,
- preostali dio energije zrai pregradna stijena u prijemnu prostoriju.

ZVUNA
RAZINA
L2
ZVUNA
RAZINA
L1

40

Indeks zvune izolacije - R (zvuna izolacija pregrade)

R = L1 - L2 + 10 log

S
A

(dB)

Zvuna izolacija pregrade odreuje se mjerenjem u laboratoriju bez bonih putova

prijenosa buke (R) ili mjerenjem na graevini (R') u frekvencijskim pojasevima od 1/3
oktave (terce) od 100 - 3150 Hz.
41

mjerenje u
laboratoriju

Rw

R'w

(bez bonih putova

prijenosa buke)

mjerenje na
graevini
(s bonim putevima
prijenosa buke)

R'w < Rw
42

Propisi o minimalnoj zvunoj zatiti:

- koju zvunu izolaciju ima graevni element,
- koja zvuna zatita postoji izmeu dvije prostorije.
Ovo se smatralo identinim - mislilo se da je zvuna izolacija izmeu dvije prostorije
odreena zvunom izolacijom razdjelnog graevnog elementa.

Zvuk iz prostorije u prostoriju ne prolazi samo kroz razdjelnu pregradu tj. razdjelni graevni
element, ve prolazi i bonim graevnim elementima.
43

Zvuna zatita izmeu dvije prostorije

opisana razlikom izmeu razina emisije i
imisije
D = L1 L2
Nakon mnogih provjera odabrana je kao
najprikladnija veliina za opisivanje
zvune zatite izmeu prostorija
standardna razlika razina

T
DnT = D + 10 lg
T0
Zahtjevi za odreenu zvunu zatitu
izraavaju se u vrednovanim
standardnim razlikama razina DnT,w.

ZVUNA
RAZINA
L2
ZVUNA
RAZINA
L1

44

Iskustva u primjeni DnT,w su nadmaila oekivanja:

- najvea prednost u injenici da se izolacija graevnih elemenata i zvuna izolacija izmeu
prostorija oznaavaju razliitim slovima, pa je projektantima postalo jasno da to nije jedno te
isto.
- pokazalo se opravdanim zadrati postojee kriterije za propisane vrijednosti indeksa
zvune izolacije i za razlike razina.
Kako indeks zvune izolacije na gradnji i standardna razlika razina stoje meusobno u
vrstom odnosu, moe ih se lako preraunati (npr. HRN EN ISO 140 4 i EN 12354 1)
pa je u konanici:
DnT = R` + 10 lg V 10 lg S 4,9
Postoji meutim razlika pri mjerenju u primjeni R` i DnT u sluaju kada su volumeni predajne
i prijamne prostorije razliiti. Kod mjerenja indeksa zvune izolacije, uz difuzno zvuno polje,
smjer mjerenja nije bitan. Kod mjerenja standardne razlike razina, mjerenje ovisi o smjeru.
Da bi se bilo na sigurnoj strani, vea prostorija mora pri mjerenju biti predajna a manja
prijamna.

45

Prijenos zvuka izmeu dva prostora kroz prostor sputenog stropa

46

Prijenos zvuka izmeu dva prostora (utjecaj instalacijskih kanala)

47

Jednostruke pregrade
Akustiki jednostruki graevinski elementi obino su izvedeni od jednog materijala (beton,
opeka, drvo, ...) ili od vie materijala slinih akustikih karakteristika (npr. obukane
pregrade od betona ili opeke).
Na zvunu izolaciju pregrade utjee vie faktora:
1.
2.
3.
4.

povrinska masa,
elastinost,
boni graevinski elementi,
propusnost graevinske pregrade na zrak.

48

Raunska vrijednost vrednovanog

indeksa zvune izolacije R'w,R
jednoslojnih krutih pregrada
(DIN 4109/89)

Povrinska masa
m'
(kg/m2)

Vrednovani indeks
zvune izolacije
R'w,R
(dB)

49

Dvostruke pregrade
Za postizanje velike izolacijske moi jednostrukom pregradom treba toj pregradi poveati
povrinsku masu. esto je to poveanje neekonomino i neracionalno. U tim sluajevima
koriste se dvostruke ili viestruke pregrade koje, uz odreene uvjete, relativno malom
povrinskom masom postiu veliko zvuno guenje.
Dvostruke pregrade sastoje se od dva dijela meusobno odvojena slojem zraka ili nekim
mekanim (apsorbirajuim) materijalom. Ponaanje dvostruke pregrade moe se usporediti
s ponaanjem mehanikog sustava od dvije mase m1 i m2 meusobno povezane
oprugom odreene krutosti.

50

51

Lagane predstjenke za poboljanje zvune izolacije

masivnih pregrada
Kako bi poveali zvunu izolaciju jednostrukih pregrada esto koristimo lagane pregrade lagane predstijenke. Izmeu predstijenke i masivne jednostruke pregrade potrebno je staviti
elastian meusloj.

52

POVRINSKA
MASA MASIVNE
PREGRADE

PROCJENJENA
ZVUNA
IZOLACIJA
JEDNOSLOJNE
KRUTE
PREGRADE

PROCIJENJENA
ZVUNA
IZOLACIJA
JEDNOSLOJNIH
KRUTIH
PREGRADA S
LAGANOM
PREDSTJENKOM

POVEANJE
ZVUNE
IZOLACIJE
JEDNOSLOJNE
KRUTE
PREGRADE S
LAGANOM
PREDSTJENKOM

(kg/m2)

(dB)

(dB)

(dB)

100

37

49

+12

150

41

49

+8

200

44

50

+6

250

47

52

+5

275

48

53

+5

300

49

54

+5

350

51

55

+4

400

52

56

+4

450

54

57

+3

500

55

58

+3

(DIN 4109/89)
1)

Vai za uvjet da su bone pregrade srednje povrinske mase cca 300 kg/m2

53

Meukatna konstrukcija bez slojeva poda i sputenog stropa

Udarci izazvani na povrini konstrukcije (npr. armirano betonska ploa) izazvati e vibracije
koje e se brzo iriti konstrukcijom. Kada ova energija stigne na donju povrinu meukatne
konstrukcije, jedan njen dio e se reflektirati i ponovno vratiti prema gornjoj povrini
konstrukcije, a preostali dio energije pretvoriti e se u energiju zvunih valova u zraku donje
prostorije nastaje zvuk udara.

Normalizirana razina zvuka udara u

prijemnoj prostoriji ovisi o debljini meukatne
konstrukcije i faktoru gubitka.

54

Sama meukatna konstrukcija bez izvedenog poda i/ili stropa uglavnom ne zadovoljava
normama propisane vrijednosti zvune izolacije. Iz toga razloga potrebno je izvesti dodatne
slojeve poda (mekana podna obloga, plivajui pod, sputeni strop, ) kojima emo smanjiti
normaliziranu razinu zvuka udara, to znai da se pobolja izolacija od zvuka udara.
Poboljanje izolacije od zvuka udara L definirano je formulom:

L = Lno Ln1

(dB)

Lno normalizirana razina zvuka udara u prijemnoj prostoriji izmjerena za

golu meukatnu konstrukciju - (bez poda i sputenog stropa) (dB)
Ln1 normalizirana razina zvuka udara u prijemnoj prostoriji izmjerena za
meukatnu konstrukciju - sa podom i/ili sputenim stropom (dB)

55

Izolacija zvune energije nastale udarcem

Ako elimo sprijeiti ili ograniiti energiju udarca trebamo:
- promijeniti okolnosti na poetku irenja udarca,
- izvesti zapreke na putu kojim se val iri,
- stvoriti prekide u konstrukciji kojom se val iri.
Postizanje zadovoljavajue vrijednosti izolacije udarnog zvuka moe se postii:
- izvedbom mekog zavrnog sloja poda,
- izvedbom plivajueg poda,
- izvedbom sputenog stropa (uz odreene uvjete).

56

Meki zavrni sloj poda

Mekani zavrni sloj poda (razne vrste tepiha, sintetiki podovi sa slojem spuvaste gume ili
sl.) apsorbiraju dio energije udara. Na taj nain smo manji dio energije prelazi u nosivu
meukatnu konstrukciju ime se smanjuje razina zvuka udara u prijemnoj prostoriji.

57

Plivajui pod
Plivajui pod sa sastoji od krute podnog sloja (betonska podloga, ) koja lei (pliva) na
mekanom elastinom sloju. Pri tome ne smije postojati na najmanja kruta veza izmeu
plivajueg sloja i nosive meukatne konstrukcije.
Na frekvencijama bliskim frekvenciji rezonancije (fo), vrijednost veliine L postaje negativna
to znai da e na tim frekvencijama razina zvuka udara biti vea nego u sluaju meukatne
konstrukcije bez plivajueg poda. Iz toga razloga treba izvesti takav plivajui pod kojem je
frekvencija rezonancije to nia, odnosno barem nia od 100 Hz.

fo = 160 x

s'
m'

(Hz)

s' dinamika krutost meusloja (MN/m3)

m' masa plivajueg sloja (kg/m2)

58

59

60

Izolacija udarnog zvuka stubinog prostora

61

62

Sputeni strop
Prenoenje zvuka udara preko gole meukatne konstrukcije u donju prostoriju moe se
djelomino smanjiti izvedbom sputenog stropa. Da bi dobili to bolju izolaciju od zvuka
udara sputeni strop mora biti nepropustan za zrak i male krutosti kako bi njegova kritina
frekvencija bila to vea. Iz razloga vibriranja nosive meukatne konstrukcije izazvane
udarcima, stvara se zrani zvuk u sloju zraka izmeu konstrukcije i sputenog stropa tako
da sputeni strop mora dobro izolirati zrani zvuk. Ugradnja apsorbirajueg materijala (npr.
mineralna vuna) u ovaj meuprostor poboljava izolacijsku mo stropa. I ovjes kojima je
sputeni strop privren za meukatnu konstrukciju mora biti to elastiniji kako bi se to
vie sprijeilo direktno prenoenje vibracija sa konstrukcije na sputeni strop.

Poboljanje izolacije od zvuka udara izvedbom

sputenog stropa ogranieno je zbog prenoenja
vibracija bonim putovima pregradama.

63

(DIN 4109/89)

1) buka na rabic pletivu ili trstini, gips-kartonske ploe 2x12,5 mm ili 2x1,5 mm, ploe od
drvene vune d 25 mm.
2) Zvuko apsorbirajui materijal (mineralna vuna) d=40 mm

64

Zvuna zatita vanjskih pregrada

Priguenje zvuka proelja moe se prezentirati kroz vie veliina.

Rw

- vrednovani indeks zvune izolacije,

D2m,nT

- standardna razlika razina zvuka izmeu vanjske razine zvunog tlaka na

odmaku 2 m od proelja i razine zvunog tlaka u prijemnoj prostoriji u odnosu
na referentno vrijeme odjeka,

Rw+Ctr

- vrednovani indeks zvune izolacije sa spektralnom prilagodnom vrijednost za

buku cestovnog prometa.

Proraun treba provesti najmanje za oktavno podruje od 125 do 2000 Hz ili za tercno
podruje od 100 do 3150 Hz. Iz tih rezultata mogu se, prema normi HRN EN ISO 717-1,
izvesti jednobrojne vrijednosti.
65

Spektralna prilagodna vrijednost C (spektar 1):

- stambene aktivnosti (razgovor, glazba, radio, televizija),
- djeja igra,
- eljezniki promet sa srednjom i velikom brzinom,
- promet na autocesti brzine >80 km/h,
- mlazni zrakoplovi na maloj udaljenosti,
- proizvodni pogoni s preteito srednjom i visoko-frekventnom bukom.

Rw + C = RA
Spektralna prilagodna vrijednost Ctr (spektar 2):
- gradski cestovni promet,
- eljezniki promet s malim brzinama,
- zrakoplovi s propelerom,
- mlazni zrakoplovi na velikoj udaljenosti,
- disko glazba,
- proizvodni pogoni s preteito dubokom i srednje-frekventnom bukom.

Rw + Ctr = RA,tr
66

Zvuna izolacija proelja prema normi HRN EN 12354-3

Norma HRN EN 12354-3 (Zrana zvuna izolacija od vanjskog zvuka) utvruje postupak
prorauna za odreivanje zvunog priguenja ili razliku razina zvunog tlaka proelja ili
neke druge vanjske povrine zgrade.
Podloga za proraun:
- indeks zvune izolacije razliitih graevnih dijelova,
tj. elemenata proelja koji ukljuuje direktni i boni prijenos zvuka.
Ostali podaci za proraun zvune izolacije proelja:
- ukupna povrina ploha proelja koje se vide iz prijemne prostorije,
- vrsta brtvljenja i kvaliteta spojnica i veza,
- struktura proelja.

67

Pregrade sastavljene od vie dijelova razliite izolacijske moi

Mnoge pregrade nemaju isti sastav u cijeloj svojoj povrini ve se sastoje od
vie dijelova - elemenata najee razliite izolacijske moi. To je esti sluaj sa
vanjskim pregradama sa prozorima ili unutarnjim pregradama sa vratima. U
tome sluaju potrebno je izraunati rezultirajuu izolacijsku mo pregrade
sloene od vie dijelova. Rezultirajua vrijednost izolacijske moi tako sloenih
pregrada uvijek je blia vrijednosti izolacijske moi dijela sa manjom izolacijskom
moi.

R'w,rez = -10 log

Rw ,i
n
1

S i 10 10
S uk i 1

(dB)

Suk - ukupna povrina pregrade (m2)

Si - povrina i-tog dijela pregrade (m2)
R'w,rez - rezultirajua izolacijska mo pregrade koja se sastoji od vie dijelova razliite izolacijske moi
(dB)
R'w,i - procijenjena izolacijska mo i-tog dijela pregrade (dB)
68

Primjer prorauna:
Vanjski zid:
Ugraeni prozor IZO staklo:

R'w > 49 dB
Rw,min 32 dB

Povrina prostorije:

17.15 m2

S1 = 5.50 m2
S2 = 2.34 m2

Rw,z+o = R1 - 10 log (1+ S2/S1 (10 (R1 - R2)/10 - 1 ))

Rw,z+o = 37.1 dB
Kako se buka 1 m ispred proelja
pretpostavlja u vrijednosti
63 dB(A) - danju, 55 dB(A) - nou,
izolacijska mo zida (s prozorima) treba
iznositi (prema VDI 2719):

Doputena razina buke u boravinim prostorima stana od

nestacionarnih izvora buke izvan zgrade ne smije prei
35 dB(A) - danju, odnosno 25 dB(A) - nou.
(zahtjev prema Pravilniku .... NN 145/04)

Rw,pot = LA LA,dop +10 log S/A + K

S - ukupna povrina vanjske pregrade gledano
iz prostorije (m2)

Rw,z+o

A - ekvivalentna apsorpcijska povrina

prostorije (m2)
A=0.8 x povrina poda prostorije
K - korekcija ovisno o izvoru zvuka (0 do 6 dB)

69

dan:
no:

Rw,pot = 63 35 +10 log 7.84/(0.8x17.15)+ 3 = 28.6 dB

Rw,pot = 55 25 +10 log 7.84/(0.8x17.15)+ 3 = 30.6 dB

Buka u vanjskom prostoru

Najvie doputene
ocjenske ekvivalentne razine buke
u zatvorenim boravinim prostorijama

LRAeq = 63 dB(A) - dan

LRAeq = 35 dB(A) - dan

LRAeq = 55 dB(A) - no

LRAeq = 25 dB(A) - no

Rw,z+o,potrebno28.6 dB - dan
Rw,z+o,potrebno 30.6 dB - no

<

Rw,z+o = 37.1 dB

Prema tome predvieni zid s prozorom

zadovoljava.
70

Smanjenje buke i njenog utjecaja kroz urbanistiko planiranje

Orijentacija zgrada prema izvorima buke
Linije jednakih jaina zvuka - izofone

71

Utjecaj izgradnje na irenje buke

- direktni zvuk
- reflektirani zvuk

72

73

74

Arhitektonsko projektiranje
Projektom se predvia zatita zgrade od buke koja moe biti
- minimalna i
- poveana.
Minimalna zatita propisana je normama i pravilnicima na nacionalnoj razini i ona
osigurava minimalnu zatitu od buke koja u boravinim prostorijama, kod uobiajenog
koritenja, prua ljudima koji se normalno osjeaju dovoljnu zatitu od smetajue buke.
Poveana zatita od buke moe biti takoer propisana normama i pravilnicima ili proizlazi
iz durgih zahtjeva (npr. zahtjevi investitora).
Uee zatite od buke predvieno je u svim projektnim fazama od idejnog preko glavnog
do izvebenog projekta.

75

Idejni projekt
U idejnom projektu graevine daju se njena....
....osnovna oblikovno funkcionalna i tehnika rjeenja kao i smjetaj u prostoru.
U ovoj fazi postavlja se....
....osnovni koncept graevinsko fizikalnih uvjeta i zahtjeva.

Ustanovljene imisije buke potrebno je usporediti s najviim doputenim planskim

vrijednostima imisija buke propisanim Pravilnikom o najviim doputenim razinama
buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04 ).
Nemogunost dokazivanja i postizanja zadovoljavajuih rezultata najee ukazuje na
urbanistiko planske pogreke prilikom definiranja podruja za gradnju.

76

Za zatitu od buke u idejnom projektu zgrade treba dokazati da je odabrano:

a) protiv buke izvana:
- podobna lokacija zgrade u pogledu meusobnog utjecaja buke od promatrane
(planirane) zgrade i okolnih objekata i sadraja,
- akustiki povoljan smjetaj prostorija u zgradi u odnosu na postojee/planirane vanjske
izvore buke;

77

b) protiv buke unutar zgrade:

- akustiki povoljan meusobni razmjetaj prostorija u odnosu na njihovu namjenu,
- akustiki povoljan smjetaj boravinih prostorija u odnosu na izvore buke u/na zgradi.

78

Glavni projekt
Glavni projekt ini skup meusobno usklaenih projekata kojima se daje tehniko rjeenje
graevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu i ostalih zahtjeva pa tako i
zahtjeva zatite od buke.

Elaborati u glavnom projektu graevine:

- Elaborat akustikih svojstava graevine
- Elaborat zatite od buke

79

Izvedbeni projekt
Temeljem izvedbenog projekta gradi se graevina uz odreene iznimke propisane
Zakonom o prostornom ureenju i gradnji.
Izvedbeni projekt mora biti izraen u skladu s glavnim projektom.
Izvedbenim projektom razrauju se dijelovi glavnog projekta i dopunjuju izvedbenim
detaljima i ostalim tehnikim rjeenjima radi ispunjenja uvjeta odreenih glavnim
projektom.
Obzirom da su zvune izolacije osjetljive na izvedbu detalja, ova faza projekta zasluuje
jednaku panju kao i dvije prethodne.
Budui da su pri graenju do odreenog stupnja dovrenosti (roh-bau) doputene
dodatno samo zavrne obrade ploha podova, zidova i stropova, ime se ne moe
ostvariti zatita od buke, treba u zgradu prethodno ugraditi sve potrebne mjere za zatitu
od buke (npr. plivajue podove, sputene stropove, lagane predstjenke uz zidove).

80

IZVOENJE
Izvedba graevine prema projektima.
1) Izmjena projektom predvienih materijala i/ili naina njihove ugradnje.
Razlozi za izmjenu projektom predvienih materijala:
a) neupuenost u projekte
b) nekvalitetni projekti
c) nemogunost nabave projektom predvienih materijala
d) cijena projektom predvienog materijala
e) jednostavnost ugradnje

2) Nekvalitetna izvedba (nepanja, nemar, nestrunost, ....)

81

KONTROLA IZVEDENOG STANJA

Po zavretku gradnje, zvuna izolacija i zvuno-izolacijske vrijednosti izvedenog stanja

se provjeravaju ispitivanjem na zgradi.
Nain i broj ispitivanja, te sadraj i oblik izvjetaja je odreen odgovarajuim normama.
Ispitivanjima se provjerava kvaliteta izvedenog stanja zgrade, odnosno daje se ocjena
konanog rezultata niza projektantskih i izvoakih aktivnosti, ne analizirajui pozitivan
ili negativan utjecaj pojedine od njih na dobiveni rezultat.

82

SANACIJA

Budu li rezultati ispitivanja negativni, odnosno pokau li ispitivanja da ispitane

konstrukcije ne ispunjavaju zahtjeve predviene projektom, ili su pogreke naknadno
uoene, potrebno je
izraditi projekt sanacije i izvriti sanaciju.

Izrada sanacijskog rjeenja je znatno sloenije od rjeenja u fazi projektiranja, jer se

predviene mjere moraju prilagoditi zadanim uvjetima na ve postojeoj zgradi koje
je najee nemogue modificirati. Ovdje treba naglasiti da je u nekim situacijama
nemogue provesti sanaciju bez znaajnijih zahvata na zgradi, a koji bi opravdali
uloena sredstva.

83

ZAKLJUAK

Za postizanje kvalitetne zatite od buke potrebno je ovome zahtjevu pridavati znaajnu

panju ve od faze prostornog planiranja.
Uee zatite od buke u zgradarstvu predvieno je u svim projektnim fazama od idejnog
rjeenja do izvedbenog projekta. Projektiranje zvune zatite i zatite od buke treba biti
povjereno iskusnim projektantima, specijalistima za podruja zvune zatite.
Pri projektiranju izuzetno je vano ostvariti stalnu suradnju izmeu projektanata
meusobno i s izvoaem sve do zavretka gradnje kako bi se projektom predvieni
kriteriji i realizirali na zgradi.

84

Zatita od buke - iskaznica

85

HVALA NA PANJI !
zoran.versic@arhitekt.hr

86