Zakir Naik

Zakir Naik
Zakir Naik
ODGOVORI NA ZABLUDE O ISLAMU
-Drugi tom
Zakir Naik
NA ZABLUDE O ISLAMU
Prijevod:
Senad Redepovi
Novi Pazar, 2009.
N aslov originala:
REPLIES TO THE MOST COMMON
QUESTIONS ASKED BY NON-MUSLIMS
Izdava
El-Kelimeh, Novi Pazar
Bookline, Sarajevo
Za izdavaa
Malik Nurovi
Edin Beirovi
Recenzija
Sead Islamovi
Urednik
Fahrudin Smailovi
Lektura
Jahja Fehratovi
DTP
Bookline
tampa
Bemust, Sarajevo
CIP- KaTaAOfH3aUHja y ny6AHKauHjH

HapOAHa 6H6AHOTeKa Cp6Hje, EeorpaA
28-12
28-33:929 HaHK 3.
NAIK, Zakir Abdul-Kerim, 1965

0dgovori na zablude o islamu. Tom 2 l Zakir N aik ; [prijevod Senad Redepovi)
. -Novi Pazar; El~Kelimeh, 2009 (Uice: Grafiar).- 126 str.; 2lcm
Delimino
uporedo arap. tekst i bosanski prevod.- Tira 300.- Biljeka o

autoru: str. 173-174.- Napomene i bibliografske reference uz tekst.
ISBN 978~86~7980~039~8
a) HaHK. 3aKHp A6AyA-KepHM (1965-) b) l1cAaM
COBISS.SR-ID 154902284
SADRAJ
ODGOVORI NA ZABLUDE NEMUSLIMANA
KOJI SU PROUAVALI KUR'AN
I
13
Boiji Poslanik je lino nadzirao pisanje kur'anskog teksta

Redoslijed kur' anskih sura i raspored ajeta su Boija odredba
Kur'an je sakupljen u jedan Mushaf
Osman je napravio nekoliko kopija originalnog rukopisa
Znaci interpunkcije su dodati radi nearapa
_-\llah je lino obeao da e uvati Kur'an
13
13
14
14
15
15
II
17
:\jet sure Et-Tevba
17
Kontekst ovog ajeta tie se bojnog polja

Primjer vijetnamskog rata
Peti ajet sure Et-Tevbe se citira radi poveavanja morala
:nuslimanskih voj nika

Shourie skae sa 5. na 7. ajet
Odgovor je u estom ajetu
17
18
III
19
Dva tipa mnoine
19
{\r
21
18
18
18
~ainite
neto slino Kur'anu, nainite 10 sura, nainite jednu suru21
23
Postepeno zabranjivanje alkohola

lT Kur'anu ne postoje kontradikcije
24
,~
25
Znaenje
26
27
28
kratica
~ ajbolje objanjenje
Cudesna priroda Kur'ana se spominje odmah nakon kratica
VI
29
Zemlja je stvorena kao prostirka

Prostirka se ne koristi samo za ravnu podlogu
Zemlja je prostrta
Zemlja ima geosferian oblik
29
29
VII
31
Allah sve zna

Spol se moe saznati pomou ultrazvuka
Rije spol se ne spominje u ovim kur'anskim ajetima
Niko, osim Allaha, ne moe odrediti osobine djeteta
31
31
31
VIII
33
Hurije u Kur'anu
Kako je prevedena rije hur
Znaenje rijei hur
ene e u Dennetu imati specijalnu nagradu
33
33
33
34
IX
35
37
Primjer profesora i studenta
37
XI
39
Nebesa i Zemlja su stvoreni za est dana
39
Summe znai osim toga
40
Nebesa i Zemlja su stvoreni zajedno
41
XII
43
ovjek je stvoren i od praine i od kapi sjemena

ovjek je stvoren od zemlje
Nije kontradikcija, ve kontradistinkcija
43
43
44
XIII
45
Allah je Gospodar ekstrema istoka i zapada

Allah je Gospodar svih istoka i svih zapada
45
45
XIV
47
Ne mogu se porediti nae i Allahovo vrijeme

]eum znai period, epoha
47
30
30
32
47
xv
49
Dogaaji
49
49
u kojima su spomenuti Iblis i meleki

Taglib - gramatiko pravilo
Dinni imaju slobodnu volju i mogu biti neposluni
50
XVI
51
XVII
53
Allah je Najmilostiviji
Allah prata
Allah estoko kanjava one koji to zaslue
Allah je pravedan
Ovaj ivot je test za budui svijet
Ako Allah syima bude opratao, ko e Ga oboavati
Allah oprata samo pokajnicima
53
53
53
53
54
54
54
55
ODGOVORINA ZABLUDE HINDUSA

I
59
Koncetracija kod muslimana

Djeca pitaju zato grmi
2+2=4
59
59
II
61
~-\llahu
pripadaju najljepa imena

~eto to nije voda ne moe se nazvati vodom
Kako se provjerava istoa zlata
Sura Ihlas je kamen temeljac teologije
Podvrgnite ih testu
Provjerite ono to oboavate
61
61
III
65
Islam je najstarija vjera
65
IV
69
Elohim, El, Elah, Alah

Isus je zapomagao Allah, Allah/
:\llah u drugim knjigama
69
69
70
60
62
62
62
63
71
Komponente ljudskog organizma su prisutne u tlu
71
Nema zagaivanja
Okolna zemlja postaje plodna
Ekonomski razlozi
Sahranjivanje vie tijela na istom mjestu
71
71
71
71
VI
73
Bindi ili tika

B indi je postao modni trend
Mangalsutra
Allah je zatitnik
73
73
73
Suprotno islamskim principima oblaenja

Ni udate ni neudate ne smiju biti napastvovane
74
74
VII
75
74
Rije Ekber u
Ekber znai
ezanu nema nikakve veze sa imperatorom Ekberom 75
najvei
75
VIII
Islamski zakon o
77
meuljudskim
odnosima
77
Indija je sekularna zemlja

Islamski principi su najbolji
77
77
Krivino
pravo
Krivino pravo mora biti isto za sve
Islamski zakon moraju slijediti i muslimani i nemuslimani
77
77
78
Muslimani preferiraju da svi ljudi slijede islamski zakon

Islamsko kazneno pravo je najpraktinije
78
78
IX
79
Poslanici su dolazili svakom narodu

Samo neki poslanici su spomenuti u Kur'anu
79
79
83
Objave koje su spomenute u Kur'anu
83
83
84
84
Namjena prijanjih objava

Koja je knjiga objavljena u Indiji
Moramo slijediti samo Kur'an
ODGOVORI NA ZABLUDE KRANSKIH

MISIONARA
I
87
Pouavao ga je rimski kova
87
Pouavao
87
88
ga je Hatidin roak
Religijski razgovori s jevrejima i kranima
Uio je Kur'an od jevreja i krana izvan Arabije
Logiki dokazi
~auno poreenje Kur'ana i Biblije
92
II
97
Rije sestra u semitskim jezicima
I sin znai potomak
97
97
III
99
88
88
99
Sta pie u Kur'anu

IV
101
Isa je rije kojuje Allah dao, a ne
rije u koju
se Allah pretvorio
_-\tributi po kojima su neki poslanici oslovljeni ne pripadaju
samo njima
Jahja je, takoer, Allahova Rije
Isa je Ruhu/lab- od Allaha dat Duh
_-\llahov duh je udahnut u svakog ovjeka
101
101
102
102
103
101
KRATAK DODATAK: MUHAMMED U SVETIM

KNJIGAMA DRUGIH RELIGIJA
Proroanstvo
o Muhammedovom dolasku u Starom Zavjetu
107
Proroanstvo
o dolasku Mohammeda u Novom Zavjetu
111
Proroanstvo
o Muhammedovom dolasku u hinduskim
Knjigama
113
Bhavija Purana
113
Adharva Veda
117
10
Bitka na Hendeku je opisana u Vedama
Sam Veda
Proroanstvo
118
119
o Muhammedovom dolasku u knjigama starih
Perzijanaca
121
Zend Avesta
121
Dasatir
Posljednji Boiji poslanik
123
123
BILJEKA O AUTORU
125
ovortnaza
nemus tmana
ODGOVORI NA ZABLUDE NEMUSLIMANA...
13
Kur'an koji vi, muslimani, danas imate nije originalni Kur'an,
ve Osmanov.
.....
Jedan od najeih mitova u vezi Casnog Kur'ana je da je Osman,

r.a., trei pravedni halifa, prikupio kur'anski tekst u jednu zbirku i,
izmeu mnotva kontradiktornih verzija, odabrao jedan Kur'an. Ovaj
Kur'an, kojeg svi muslimani svijeta smatraju Boijom objavom, isti je
onaj Kur'an koji je objavljen posljednjem Boijem poslaniku, Muha
mmedu, s.a.v.s. Kur'anske sure su pisane i grupirane pod direktnim
nadzorom Boijeg Poslanika. Ovdje emo analizirati korijene mita o
tome da je Osman, r.a., odabrao dananji Kur'an.
Boiji Poslanik je lino nadzirao
pisanje kur'anskog teksta
Kad god bi Boiji Poslanik, s.a.v.s., primio objavu, najprije

bi objavljene ajete nauio napamet, a zatim ih citirao ashabima,
r.a., koji bi ih, takoer, nauili napamet. Odmah nakon toga,
Boiji Poslanik je traio od pisara da zapiu ono to je objavljeno,
nakon ega bi provjerio zapisano. Muhammed, a.s., je bio Ummi.Jj,
poslanik koji nije znao ni itati ni pisati. Zato je sve objavljene
ajete citirao ashabima koji su ih zapisivali. N akon toga je traio
da proue ono to su zapisali. Ako bi se desila bilo kakva greka,
Poslanik bi odmah reagirao i traio da se ispravi. Isto tako, on
je povremeno provjeravao ono to su ashabi ranije zapisali i nau
ili napamet od Kur'ana. Na taj nain je Kur'an zapisan pod
direktnom kontrolom Boijeg poslanika, Muhammeda, s.a.v.s.
Redoslijed kur'anskih sura i raspored
ajeta su Boija odredba
Kur'an je objavljivan u periodu od 23 godine, dio po dio, u

skladu s potrebama. Kur'an nije kompletiran onako kako je
14
ODGOVORI NA ZABLUDE O ISLAMU II
objavljivan Boijem Poslaniku. Njegov raspored je odreen putem

objave od Allaha. Uzvieni Allah je Svom Poslaniku, s.a.v.s.,
direktno nareivao kakav treba biti raspored ajeta i sura. Zato
je Boiji Poslanik pisarima nalagao u kojoj suri i iza kojeg ajeta
moraju biti zapisani objavljeni ajeti. Svakog ramazana, Boiji
Poslanik je pred melekom Dibrilom uio sve to je od Kur'ana
do tada objavljeno, ukljuujui i redoslijed ajeta. U toku posljed
njeg ramazana, prije nego je preselio na Ahiret, dva puta je pred
Dibrilom prouio cijeli Kur'an.
Iz ovoga se vidi da je Kur'an kompletiran i provjeravan jo
za ivota Boijeg Poslanika. On je provjeravao i ono to su ash abi
napamet nauili i ono to su pisari zapisali.
Kur'an je sakupljen u jedan Mushaf

Kompletan Kur'an je zapisan jo dokje Boiji Poslanik bio iv,
zajedno sa redoslijedom ajeta i sura. Meutim, Kur'an nije bio napi
san na materijalu iste vrste; neki dijelovi su bili napisani na kamenu,
neki na ivotinjskim koama, neki na palminim listovima... Nakon
smrti Boijeg Poslanika, s.a.v.s., Ehu Bekr, prvi halifa, naredio je
da se sav kur'anski tekst prepie na materijalu iste vrste i ukorii
u jedan Mushaf. Tako je asni Kur'an prvi put ukorien u tvrdi
povez, i nita se od njegovog teksta nije moglo zagubiti.
Osman je napravio nekoliko
kopija originalnog rukopisa
Mnogo ashaba je zapisivala sve to je objavljeno Boijem

Poslaniku, s.a.v.s. Poto Boiji Poslanik nije verificirao ta je
svaki od njih zapisivao, postojavala je realna opasnost da su neki
pogrijeili u nekim dijelovima, pa ak i da su neki dijelovi Kur'ana,
moda, i nedostajali. Moda neki ashabi nisu zapisali samo ono
to su uli od Boijeg Poslanika direktno. Ashabi su za vrijeme
treeg halife, Osmana, r.a., strahovali od moguih sukoba oko
razliitog rasporeda kur'anskih sura.
Osman, r.a., je od Hafse, r.a., Poslanikove supruge, pozajmio
originalni Mushaf, iji je tekst odobrio lino Allahov Poslanik.
Zatim je pozvao etiri ashaba koji su bili pisari Allahovog Posla
15
nika, s.a.v.s., na elu sa Zejdom ibn Sabitom, i naredio im da

Kur'an prepiu u nekoliko perfektnih primjeraka. Te Mushafe
.~e poslao u razne krajeve velike islamske drave.
Bilo je i drugih primjeraka Kur'ana koje su neki ljudi imali
kod sebe, ali je postojala opasnost da nisu kompletni i da su imali
greaka. Osman, r.a., je pozvao muslimane da unite sve neauto
rizirane kopije koje se ne slau s originalnim tekstom kako bi se
Kur'an sauvao. Dva primjerka kopija originalnog Kur'ana postoje
i danas; jedan je u muzeju u Takentu, a drugi u Istanbulu.
Znaci interpunkcije su dodati radi nearapa

Originalni rukopis Kur'ana nema znake interpunkcije koji u
arapskom jeziku oznaavaju samoglasnike. To su fetha, kesra i
damma. Arapima ne trebaju znaci interpunkcije, niti take kod
pojedinih harfova, zato to im je to maternji jezik. Meutim,
muslimanima nearapima je bilo teko uiti Kur'an bez tih dodat
nih znakova. Ovi znaci su prvi put dodati kur'anskom tekstu za
vrijeme hilafeta petog Umejjevievog halife, Malika ibn 1\tler
vana (66-86. po hidri l 685-705. nove ere).
Neki ljudi kau da dananji Kur'an sa takama i znacima
interpukcije nije Kur'an koji je postojao za vrijeme Muhammeda,
s.a.v.s. Meutim, oni zaboravljaju da rije Kur'an znai recitiran;e,
uenje. Zato je ouvanje uenja Kur'ana bitno, bez obzira da li se
njegov tekst pisao znacima interpukcije ili ne. Ako su izgovor i
pisanje arapskih rijei isti, onda im je i znaenje isto.
Allah je lino obeao da e uvati Kur'an

Uzvieni Allah je obeao u Kur'anu:
Mi, uistinu, Kur'an objavljujemo i zaista
bdjeti! (El-Hidr, 9)
emo
Mi nad njim
17
II
Kur'an na nekoliko mjesta poziva na nasilje. Islam promovira
nasilno ponaanje!
Nekoliko kur'anskih ajeta se esto pogreno tumai u kon

:ekstu mita o islamu kao religiji koja poziva sljedbenike na nasilje
: ubijanje svih koji joj ne pripadaju.
Ajet sure Et-Tevba

Sljedei
ajet iz sure Et-Tevbe je veoma esto citiran u kon

:ekstu kritiziranja islama, s ciljem dokazivanja da islam promo
~.-ira nasilje, ubijanje i krvoprolie:
... ubijajte mnogoboce gdje god ih naete. (Et-Tevba, 5)
Kontekst ovog ajeta
tie
se bojnog polja
Neprijatelji islama ovaj ajet citiraju van konteksta. Da bismo

:-azumjeli kontekst, moramo poeti od prvog ajeta spomenute
~~J.re. Na poetku se govori o ugovoru izmeu rpuslimana i mekan
~kih murika. Murici su taj ugovor prekrili. Nakon toga, dat
:m je period od etiri mjeseca da se poprave i povrate. U suprot
~om, bit e im objavljen rat. Peti ajet sure Et-Tevbe kae:
Kada prou sveti mjeseci, ubi.jaJ"te mnogoboce gc(je god ih

~adete, zarobljavajte ih, opsjedajte i na svakom prolazu doekujte!
Pa ako se pokaju i budu molitvu obavljali i zekat davali, ostavite ih
'7a miru, jer Allah zaista prata i samilostan je. (Et-Teuba, 5)
Ovaj ajet je citiran za vrijeme bitke.
18
Primjer vijetnamskog rata

Svima je poznato da je Amerika bila u ratu sa Vijetnamom.
Pretpostavimo da je predsjednik Amerike ili glavnokomandujui
oruanih snaga neposredno pred bitku rekao svojim vojnicima:
"Gdje god naete Vijetnamce, ubijte ih!" Meutim, ako ja danas
kaem da je ameriki predsjednik rekao: "Gdje god naete Vijet
namce, ubijte ih!", ali ne navedem kontekst te izjave, to bi izgledalo
kao da ga opisujem kao krvoloka. Ali, ako uz tu izjavu navedem i
njen kontekst, ona e izgledati sasvim logina, jer se predsjednik
samo trudio poveati moral vojnika pred presudnu bitku.
Peti ajet sure Et-Tevbe se citira radi

poveavanja morala muslimanskih vojnika
U petom ajetu sure Et-Tevbe stoji: ... ubija;'te mnogoboce gdje
god ih naete. Ovim se eli ojaati moral muslimanskim vojni
cima. Ajetom se poruuje: "Nemojte se plaiti u toku bitke! Kad
naiete na neprijatelja, ubijte ga!"
Shourie
skae
sa 5. na 7. ajet
Arun Shourie je jedan od najglasnijih protivnika islama u

Indiji. U knjizi SvijetJetvi, na 572. strani citira 5. ajet sure Et
Tevbe, nakon toga, 7. ajet iste sure. Svaki razuman ovjek e
primjetiti da je preskoio ajet broj est.
Odgovor je u estom ajetu

v
Sesti ajet sure Et-Tevba daje odgovor na navode da islam

promovira nasilje, ubijanje i krvoprolie:
Ako te neki od mnogoboaca zamoli za zatitu, ti ga zatiti da
bi sasluao Allahove rijei, a potom ga otpremi na mjesto pouzdano za
njega...... To zato to oni pripadaju narodu koji ne zna. (Et-Tevba, 6)
Casni Kur'an ne samo da nareuje zatitu neprijatelja koji
trae azil ve i da se odvedu na sigurno mjesto! Na dananjoj
militarno-politikoj sceni, moe se desiti da neki miroljubivi
general potedi ivote neprijateljima. Ali, koji e general narediti
vojnicima da svakog od njih isprate do sigurnog mjesta?!
Uzvieni Allah upravo ovo nareuje u asnom Kur'anu kako
bi promovirao mir u svijetu.
19
III
Islam nije
monoteistika
religija, jer se u Kur'anu za Allaha
kae Mi.
Islam je strogo monoteistika religija. Svi islamski propisi i

temelji vjerovanja su u skladu sa beskompromisnim monoteiz
mom. Allah je Jedan i Jedinstven u Svojim imenima i svojstvima.
_-\.llah, d.., na vie mjesta u Kur'anu za Sebe kae Mi. Meu
tim, ovo ne znai da islam zagovara vjerovanje u vie bogova.
Dva tipa mnoine

U nekoliko jezika postoje dva tipa plurala (mnoine). Prvi
plural je numeriki, odnosi se na neto
_i edan. Drugi je plural potovanja.
ija koliina
je vie od
a) Kraljica Engleske esto kae mi umjesto ;a. Ovo je poznato

kao kraljevski plural.
b) RadifGandi, bivi premijer Indije, imao je obiaj na hindu
jeziku rei: "Hum dekhna chahte hain." l "Zelimo vidjeti."

Hum znai mi, to je kraljevski plural hindu jezika.
..."
e) Isto tako, kada Uzvieni Allah govori o Sebi u Kur'anu, kori

sti arapsku zamjenicu Nahnu, to znai Mi. Ovo nije nume
riki plural, ve plural potovanja.
Tevhid, odnosno monoteizam, temelj je islama. Allahova
jednoa se na mnogo mjesta spominje u Kur'anu. Na primjer, u
suri Ihlas:
"
-"}
oJ
~i~\;jj
Reci: "On je Allah -jedan!" (Ihlas, l)
21
IV
Neki kur'anski ajeti su derogirani, ukinuti, i vie ne vae.
Postoje dva objanjenja:

v
Casni Kur'an, u sljedeem ajetu, kae:
Mi nijedan propis nepromijenimo, niti ga u zaborav potisnemo, a

-:~.1 bolji od njega ili slian njemu ne donesemo. Zar ti ne zna da Allah
::e moe? (El-Bekara, 106)
Slina poruka stoji u
101. ajetu sure En-Nahl. Rije a;'et koja

_:e ovdje upotrijebljena znai znak ili reenica, a moe znaiti i
::bjava. Ovaj kur'anski ajet se moe protumaiti na dva naina:
a) Derogirane su objave prije Kur'ana, kao to su Tevrat,
Zebur i Indil. One su zamijenjene asnim Kur'anom. Ovdje
l Tzvieni Allah kae da On nije dozvolio.... da se te objave zabo
:-ave, ali ih je zamijenio neim boljim - Casnim Kur'anom.
b) Ako rije ajat prevedemo kao kur'anske reenice, a ne pri
_1anje objave, to ne moe znaiti da je Allah ukinuo neke ajete,
\eih je samo zamijenio boljim ili slinim. To znai da su neki,
ranije objavljeni ajeti zamijenjeni novim ajetima. Slaem se s oba
objanjenja.
Neki nemuslimani, pa ak i neki muslimani, pogreno razu
:niju ovo drugo objanjenje i smatraju da derogirani ajeti vie ne
\ae, jer su zamijenjeni drugim, derogirajuim ajetima.
Analizirajmo nekoliko primjera.
Nainite
neto
slino
Kur'anu,
10 sura, nainite jednu suru
nainite
Neki mnogoboci iz Meke su tvrdili da Muhammed, s.a.v.s.,

izmilja Kur'an. Uzvieni Allah ih izaziva u sljedeem ajetu sure
El-Isra:
22
Reci: "Kad bi se svi !Judi i dinnovi udruili da saine ;"edan

ovakav Kur'an, oni, kao toje on, ne bi sainili, pa makarjedni dru
gima pomagali." (El-Isra', 8 8)
Neto kasnije, ovaj izazov je olakan u suri Hud:
Zar oni da govore: "On ga izmil;"a!" Reci: "Pa sainite vi deset
Kur'anu slinih, izmifjenih sura, i koga god hoete, od onih u koje
pored Allaha v;eru;"ete, u pomo pozovite, ako je istina to tvrdite/"
(Hud, 13)
Zatim je uinjen jo lakim u suri Junus:
A oni govore: ((On ga izmifja!" Reci: ('Pa, dajte vijednu suru kao
to;e njemu objavljena, i koga god hoete, od onih u ko;e mimo Allaha
vjeru;ete, u pomo pozovite, ako istinu govorite." (Junus, 3 8)
Konano, izazov nevjernicima je dodatno uproen u suri
El-Bekara:
A ako sumn;ate u ono to objavljujemo robu Svome, nainite vi
jednu suru slinu objavljenim njemu, a pozovite i boanstva vaa, osim
Allaha, ako istinu govorite. Pa ako ne uinite, a neete uiniti, onda
se uvajte Vatre za nev;ernike pripremfjene, ije e gorivo biti ljudi i
kamenje. (El-Bekara, 23-24)
Na ovaj nain, Uzvieni Allah je izazov uinio progresivno
lakim. Progresivno objavljivani ajeti najprije su izazvali pagane
da napiu knjigu nalik Kur'anu. Zatim, da napiu deset sura poput
kur'anskih. Sljedei izazov je bio da napiu bar jednu suru, i na kraju
-da izmisle bar jednu suru nalik (mim-mislihi) nekoj od kur'anskih
sura. Ovo nipoto ne znai da su kasnije objavljeni ajeti (El-Bekara,
23-24), kontradiktorni prethodnim. Kontradikcija znai spomi
njanje dvije stvari jedne pored druge koje se znaenjem nikako ne
mogu sloiti, niti odnositi na isti kontekst.
Ranije objavljeni ajeti su derogirani, ali su i dalje dio Kur'ana
i njihovo znaenje i danas vai. Tako, na primjer, izazov nevjer
nicima da izmisle knjigu nalik Kur'anu vai i danas. Isto tako,
vai i izazov da proizvedu deset sura nalik Kur'anu, ili bar jednu
jedinu slinu nekoj od kur'anskih sura. Posljednji izazov ne pro
tivrjei prethodno navedenim, ali je najlaki od svih. Ako se niko
ne moe suoiti s prvim izazovom, tu se pria zaustavlja- o teim
1zazov1ma nema n1 govora ...
23
Pretpostavimo da ja ponem govoriti o malom djeaku koji

je toliko glup da ne moe zavriti ni osnovnu kolu. Kasnije izja
,~im da nije u stanju zavriti ni etiri razreda osnovne kole, a
nakon nekog vremena kaem da ne moe zavrit ak ni prvi
razred. Na kraju, ponem tvrditi da to dijete ne moe pohaati
ni predkolska obrazovanje, tj. obdanite. Svako dijete mora
uspjeno zavriti predkolska obrazovanje da bi se upisalo u prvi
razred osnovne kole. Ono to tvrdim jeste da je to dijete nes
posobno zavriti ak i predkolska obrazovanje. Ni jedna od
mojih izjava nije kontradiktorna drugoj, ali posljednja, o obda
nitu, najpotpunije opisuje mentalne sposobnosti tog djeteta.
.L~ko dijete nije u stanju pohaati obdanite, nema ni govora da
e zavriti osnovnu kolu.
Postepeno zabranjivanje alkohola

Sljedei primjer derogiranih ajeta se odnosi na postepeno
zabranjivanje alkohola. Prvi kur'anski ajet koji se bavi opojnim

sredstvima je 219. ajet sure El-Bekara:
Pitaju te o vinu i kocki. Reci: "Oni donose veliku tetu, a i neku
korist ljudima, samo je teta od njih vea od koristi."
Naredni ajet o alkoholu je sljedei:
O vjernici, pijani nikako molitvu ne obav(jajte, sve dok ne budete
znali ta izgovarate... (En-Nisa, 43)
U suri El-Maide je smjeten posljednji ajet objavljen u vezi
opojnih sredstava:
O vjernici, vino i kocka i strelice za gatanje su odvratne
stvari, e;'tanovo qjelo; zato se toga klonite da biste postigli to elite.
(El-Maida, 90)
Kur'an je objavljivan u periodu od dvadeset tri godine. Mnoge
drutvene reforme su uvoene postepeno. Svrha toga je to lake
prilagoavanje novim zakonima. Naglo i osorno uvoenje novih
zakona uvijek vodi pobuni i anarhiji.
Zabrana alkohola je dola u tri koraka. U prvom ajetu se navodi
da je u alkoholu velika teta i neto malo koristi, ali je teta vea
od koristi. Sljedei ajet zabranjuje obavljanje namaza u pijanom
stanju, to je znailo da u toku dana niko nije mogao piti alkohol,
24
zbog pet dnevnih namaza. Neki su zbog toga u potpunosti ostavili

alkohol, a neki su, pak, nastavili piti. Oni koji su ga pili inili su
to nou. Kur'an ne komentira vie nita. Da je ovaj ajet naglasio da
je ljudima dozvoljeno piti alkohol izmeu namaza, to bi bila kon
tradikcija. Meutim, Uzvieni Allah je paljivo izabrao potrebne
rijei. Konano, alkohol je u potpunosti zabranjen za sva vremena,
u 90. ajetu sure El-Maida.
Iz ovoga je oito da ajeti ne protivrjee jedan drugom. Da su
u kontradiktornosti, mi ih danas ne bismo mogli sva tri prihva
titi. Poto musliman mora prihvatiti i slijediti cijeli Kur'an, ako
slijedi samo 90. ajet sure El-Maida, on istovremeno prihvaa i
slijedi i prethodna dva ajeta.
'To je isto kao kad bih rekao da ne ivim u Los Anelesu.
Kasnije kaem da ne ivim u Kaliforniji. 1 Meutim, neto kasnije
kaem da ne ivim u Americi. Ove tri izjave nisu kontradiktorne
jedna drugoj. Trea izjava sadri prethodne. Potpuno je oigledno
da, ukoliko kaem da ne ivim u Americi, to znai da ne ivim
ni u Kaliforniji ni u Los Anelesu. Po istoj logici, ako je alkohol
u potpunosti zabranjen, oigledno je da ni obavljanje namaza u
pijanom stanju nije dozvoljeno. Istina je i da je u alkoholu veliki
grijeh, ali i materijalna korist za neke ljude, s tim to je grijeh
mnogo vei od koristi.
U Kur'anu ne postoje kontradikcije

Poto je svaki kur'anski ajet prihvaen i musliman ga slijedi,
derogiranje nekih ajeta nije nikakva kontradikcija. Kur'an je
Allahov govor i ne moe imati kontradikcija.
A zato oni ne razmisle o Kur'anu? Da je on od nekog dru
gog, a ne odAllaha, sigurno bi u njemu nali mnoge protivrjenosti.
(En-Nisa', 82)
Los Aneles se nalazi u u saveznoj dravi Kaliforniji (prim. prev.)
25
Kratica Elif Lam Mim je nerazumljiva i ne moe biti od
Boga.
Elif Lam Mim, ]a-Sin, Ha Mim su poznate kao kratice,

mukattiat. Arapska abeceda ima dvadeset devet slova (ukoliko
elif i hemzu smatramo posebnim slovima), a u Casnom Kur'anu
dvadeset devet sura poinje nekom od kratica ..N eke kratice su
sastavljene od jednog harfa, neke od dva, a neke od tri, etiri ili
pet harfova.
a) Tri sure poinju samo jednim harfom:
38. kur'anska sura, Sad, poinje harfom sad;
50. kur'anska sura, Kaf, poinje harfom kaf;
68. kur'anska sura, Kalem, poinje harfom nun.
b) Kraticama od po dva harfa poinje deset kur'anskih sura. Tri
takve kratice javljaju se samo po jednom:
20. kur'anska sura, Ta-Ha, poinje kraticom Ta-Ha;
27. kur'anska sura, En-Neml, p.oinje kraticom Ta-Sin;
36. kur'anska sura, Ja-Sin, poinje kraticom]a-Sin.
Kratica Ha Mim se javlja u sedam sura zaredom:
40. kur'anska sura, El-Mu'min;

41. kur'anska sura, Fussilet;
42. kur'anska sura, Sura;
43. kur'anska sura, Ez-Zuhruf;
44. kur'anska sura, Ed-Duhan;
45. kur'anska sura, El-Dasije;
46. kur'anska sura, El-Ahkaf.
e) Postoje tri kratice sastavljene od tri harfa. Javljaju se na
poetku 14 sura.
ElifLam Mim se javlja u est sura:
2. kur'anska sura, El-Bekara;
3. kur'anska sura, Ali lmran;
v
26
29. kur'anska sura, El-Ankebut;

30. kur'anska sura, Er-Rum;
31. kur'anska sura, Lukman;
32. kur'anska sura, Es-Sedda.
ElifLam Ra se javlja na poetu est sura zaredom:
10. kur'anska sura,Junus;

11. kur'anska sura, Hud;
12. kur'anska sura, Jusuf;
13. kur'anska sura, Er-Ra'd;
14. kur'anska sura, Ibrahim;
15. kur'anska sura, El-Hidr.
d) Kombinacija etiri harfa javlja se na dva mjesta:
7. kur'anska sura, El-A'raf, poinje kraticom ElifLam Mim
Sad;
8. kur'anska sura, Enfal, poinje kraticom ElifLam Mim
Ra.
e) Kombinacija pet harfova javlja se, takoer, na dva mjesta
u Kur'anu:
19. kur'anska sura, Merjem, poinje kraticom KafHa]aAjn
Sad;
'V
42. kur'anska sura, E-Sura, poinje kraticom Ha MimAjn

Sin Kaj ....
Sura E-Sura poinje dvjema kraticama, jednom od dva i
drugom od pet harfova.
Znaenje
kratica
Ne zna se sa sigurnou ta znae ove kratice. Islamski ue

njaci su dali nekoliko objanjenja. Ovo su neka od njih:
l) Ovo mogu biti skraenice nekih rijei arapskog jezika.
Na primjer, ElifLam Mim bi moglo znaiti fa sam Allah, Sve
znajui. Nun moe znaiti nurlsvjetlo.
2) Kombinacije harfova nisu skraenice, ve simboli i Alla
hova imena, ili neto drugo.
3) Kratice u slubi rime i ritma kur'anskih ajeta.
4) Ovi harfovi imaju neku numeriku vrijednost, jer svi
znaci u semitskim jezicima imaju numeriku vrijednost.
.1
27
5) Ovi harfovi trebaju skrenuti panju Boijeg Poslanika,

kasnije i onih koji su ga sluali.
O znaenju kur'anskih kratica napisano je nekoliko tomova
KOjlga.
Najbolje objanjenje
Od svih objanjenja kratica, jedno je najloginije; podravaju
ga Ibn Kesir, Ibn Tejmijje i Zamaheri u tefsirima.
Ljudsko tijelo je sastavljeno od osnovnih prirodnih eleme
nata. Praina i glina su od istih elemenata. Naravno, bilo bi
apsurdno rei da su ljudsko tijelo i praina potpuno jednaki.

Sve elemente ovjeijeg tijela lahko moemo pronai u pri
rodi, sakupiti i dodati im par galona vode. Meutim, ak i ako
sakupimo sve sastavnice ovjeijeg tijela, ne moemo ih sastaviti

.
v.
1 OZlVJetL
Na slian nain se Kur'an obraa ljudima, s pozicije Boan

skog govora. Evo, ovo je Kur'an, na arapskom jeziku, kojim se
.L\rapi toliko ponose. Sastavljen je od istih elemenata (slova, har
tova) od kojih se sastoji i arapski jezik.
Arapi su bili veoma ponosni na svoj jezik. U vrijeme objav
ljivanja Kur'ana, arapski jezikje dostigao vrhunac. Kur'an izaziva
ljudski rod da pomou znakova elif, lam, mim, ha, sin i drugih
(na naem jeziku, rekli bismo A, B, C, D, itd.) sastavi bar jednu
suru slinu kur'anskoj u razgovjetnosti i ljepoti.
Kur'an je najprije izazvao ljude i dinne da sastave knjigu
nalik Kur'anu i dodaje da im to nee poi za rukom, makar jedni
drugima pomagali. Ovaj izazov se navodi u 88. ajetu sure El-Isra,
i 34. ajetu sure Tur.
Kasnije, u 13. ajetu sure Hud upuuje se izazov ljudima da
sastave makar deset sura, a potom se, u 38. ajetu sure Junus, od
onih koji sumnjaju u Kur'an trai da sastave makar jednu suru
poput kur'anskih sura. Na kraju, najlaki izazov se spominje u
23. i 24. ajetu sure Bekara:
A ako sumnjate u ono to objavljujemo robu Svome, nainite vi
jednu suru slinu objav!jeni.m njemu, a pozovite i boanstva vaa, osim
Allaha, ako istinu govorite. Pa ako ne uinite, a neete uiniti, onda
28
se uvajte Vatre za nevjernike pripremljene, ije e gorivo biti !;"udi i

kamenje. (El-Bekara, 23-24)
Da biste usporedili vjetine dva umjetnika, morate im dati
ista sredstva za rad i dodijeliti im isti zadatak, pa ih tek onda
ocijeniti. Ukoliko ocjenjujete dva krojaa, morate im dati da rade
u potpuno istim uvjetima. Sirovinska sredstva arapskog jezika
su harfovi elif, lam, mim, ja, sin, i drugi, kao to su sirovinska
sredstva ...,engleskog jezika slova A, B, C, D, i druga. Cudesna
priroda Casnog Kur'ana ne lei samo u injenici da je on Boija

Rije ve, uprkos tome to je sastavljen od istih slova arapskog
alfabeta kojim su se paganski Arapi toliko ponosili, niko jo nije
uspio sastaviti neto slino njemu.
Arapi su poznati po retorikim osobenostima, rjeitosti i
bogatstvu izraza. Isto kao to su nam elementi od kojih je sastav
ljen ljudski organizam dostupni i moemo ih posmatrati u pri
rodi, tako su nam dostupna i slova od kojih je sastavljen Kur'an,
moemo ih posmatrati i izgovarati. Meutim, iako poznajemo
sve detalje ljudskog tijela, ne moemo napraviti ivi organizam.
Takoer, mada poznajemo sva slova arapskog alfabeta i esto ih
izgovaramo, ne moemo pomou njih sastaviti
knjigu koja e po
....,
rjeitosti i bogatstvu izraza biti slina Casnom Kur'anu. To je
dokaz da je Kur'an Boiji govor.
v
Cudesna priroda Kur'ana se

spominje odmah nakon kratica
Odmah nakon kratica,
narednih
nekoliko
ajeta
govori
o
.....
nadnaravnoj prirodi Casnog Kur'ana i njegovom Boanskom
porijeklu. Na primjer:
ElifLam Mim.
Ova Knjiga, u koju nema nikakve sumnje, uputst't'O j e svima
onima koji se budu Allaha bo;"ali. (El-Bekara, 1-2)
29
VI
U Kur'anu se kae da je Zemlja ravna.
Zemlja je stvorena kao prostirka

Ajet na koji se misli u iznesenom stavu glasi:
Allah vam je Zemlju uinio ravnom. (Nuh, 19)
Meutim, ovaj ajet je izvuen iz konteksta. U narednom ajetu
stoji objanjenje prethodnog:
... da biste po n;oj hodili putevima prostranim. (Nuh, 20)
Ista poruka se ponavlja u suri Ta-Ha u 53. ajetu:
On je za vas Zemlju postel;"om uinio i po n;"o; vam prolaze
utro ...
Povrina planete Zemlje, tj. njena kora, vrlo je tanka, manje
od 30 milja, u poreenju sa Zemljinim radijusom koja sadri oko
3.750 milja. Dublji slojevi Zemlje su vreli, teni i nepristupani
za ivot. Zemljina kora je stvrdnuta ljuska na kojoj je ivot mogu.
Kur'an to precizno opisuje kao prostirku, sloj po kojem moemo
putovati.
Prostirka se ne koristi samo za ravnu podlogu

Ni jedan jedini ajet ne kae da je Zemlja ravna, tj. da je ploa.
asni Kur'an samo uporeuje Zemljinu koru s prostirkom. ini
mi se da neki ljudi misle da se prostirka moe postaviti samo po
apsolutno ravnoj podlozi. Meutim, prostirka se moe postaviti
i po tijelu poput Zemljinog oblika. To se vrlo lahko moe demon
strirati na velikom modelu zemljinog globusa.
Prostirka se uglavnom postavlja po nepristupanoj povrini.
Kur'an opisuje Zemljinu koru kao prekriva bez kojeg ljudi ne
bi mogli opstati i kretati se, zbog vreline i nepristupanosti slo
jeva ispod Zemljine kore. Ovaj kur'anski opis ne samo da je logi
an ve predstavlja i naunu injenicu koju su geolozi potvrdili
mnogo vijekova kasnije.
30
Zemlja je prostrta
.....
Casni Kur'an na nekoliko mjesta kae da je Allah prostro

Zemlju:
... i Zemlju smo prostrli - tako je divan OnaJ Koji Je prostro/
(Ez-Zarijat, 48)
Na drugim mjestima, Allah kae da je Zemlja poput
postelje.
Zar Zeml;u poste/jom nismo uinili, i planine stubovima ...
(En-Nebe', 6-7)
Ni jedan od ovih ajeta ne daje ni najmanju naznaku o tome
da je Zemlja ravna. Oni samo ukazuju da..... je Zemlja prostrana,
to se navodi kao razlog za razmiljanje. Casni Kur'an kae:
O robovi Moji koji VJeruJ.efe, Moja je Zeml;a prostrana, zato se
samo Meni klanja;.tel (El-Ankebut, 56)
Zbog toga se niko ne moe pravdati da ne ini dobra djela
zato to mu je okruenje nevjerniko, te da ga ono tjera na
grijeh.
Zemlja ima geosferian oblik

.....
Casni Kur'an spominje taan oblik planete Zemlje u sljede

"
.
cem
ajetu:
/
/
/
tAt;.; a1~ ~ ~s~r,
Poslije toga;e Zemlji dao oblikjajeta. (En-Nazi'at, 30)

Arapska rije ~L.;.; (dehaha) znai: dati oblikjaJeta. Ovaj
glagol, takoer, znai prostrti. Glagol dehaha je izveden od ime
nice duh}e, to znai: no;evo;"aje koje ima geosferian oblik; pla
neta Zemlja ima upravo takav oblik.
Kur'an i savremene, nauno potvrene injenice su u savr
enom skladu.
31
VII
Kur'an kae da samo Allah zna koji je spol djeteta u majinoj

utrobi, ali danas, nakon napretka medicine, svi vrlo lahko
moemo utvrditi djeiji spol. Zar k ur'anski ajet koji govori o
tome nije u kontradikciji sa savremenom medicinom?
Da li samo Allah zna koji je spol djeteta u majinoj utrobi?

On je Svemogui i Sveznajui. On je ljudima dao znanje o odre
enim stvarima. Meutim, Allahovo znanje obuhvaa sve vid
ljivo i nevidljivo.
Allah sve zna

Mnogi ljudi misle da se u Kur'anu kae da samo Allah zna
spol djeteta u majinoj utrobi. asni Kur'an kae:
Samo Allah zna kad e Smak svijeta nastupiti, samo On sputa
kiu i samo On zna taje u matericama... (Lukman, 34)
Ista poruka se ponavlja u drugom ajetu:
Allah zna ta svaka ena nosi i koliko se materice steu, a koliko
se ire; u Njega sve ima mjeru ... (Er-Ra' d, 8)
Spol se moe saznati
pomou
ultrazvuka
Danas, nakon razvoja nauke, spol djeteta u majinoj utrobi

se vrlo lahko moe utvrditi pomou ultrazvune tehnologije.
Rije
spol se ne spominje u
ovim kur'anskim ajetima
Istina je da mnogi prevodioci i komentatori Kur'ana kau da

ovi ajeti znae da samo Allah zna spol djeteta u majinoj utrobi.
Meutim, ako proitate arapski tekst citiranih ajeta, nigdje neete
nai rije koja bi se mogla prevesti kao spol. Zapravo, Kur'an kae
da samo Allah zna ta je u matericama. N eki komentatori su ovo
pogreno razumjeli, da se, ustvari, radi o spolu djeteta u materici,
sto niJe tspravno tumacenJe.
v
32
Niko, osim Allaha, ne moe

odrediti osobine djeteta
Ovi ajeti ne govore o djeijem spolu, ve o tome kako e to
dijete biti. Kakva e mu biti priroda? Da li e biti blagodat ili
prokletstvo roditeljima? Da li e biti dobar ili lo? Da li e zavr
iti u Dennetu ili Dehennemu? Svo ovo znanje se nalazi samo
kod Uzvienog Allaha. Ni jedan naunik na svijetu, bez obzira
koliko naprednu tehnologiju koristio, nee biti u stanju saznati
ove stvari o djetetu u majinoj utrobi.
33
VIII
Kur'an kae da e mukarac, kada ue u Raj, dobiti huriju,

prelijepu djevojku. Meutim, ene ne dobijaju nita, bit e
same.
Hurije u Kur'anu
Hurije se u Kur'anu spominju na etiri mjesta:
l. U 54. ajetu sure Duhan:
Eto, tako e biti i Mi emo ih hurijama, krupnih oiju, eniti.
2. U 20. ajetu sure Et-Tur:
Bit e naslonjeni na divanima poredanim, a vjenat emo im
hurije dennetske.
3. U 72. ajetu sure Er-Rahman:
U njima e biti ljepotica naravi divnih -pa, koju blagodat Gos
A;adara svoga poriete?!- hurija u atorima skrivenih...
4. U 22. ajetu sure El-Vakia:
U n;"ima e biti i huri.je oiju krupnih...
Kako je prevedena rije hur

Mnogi prevodioci Kur'ana su rije hur preveli kao preli_jepe
~tievojke, naroito prevodioci na urdu jeziku. Ako rije hur znai
.'{iepa djevojka, onda su hurije namijenjene samo mukarcima.
~!eutim, ta e ene dobiti u Dennetu?
Znaenje rijei
hur
Rije huri_ja,
tj. hur, je zapravo mnoina dvije imenice: awhar

koja je mukog roda) i haura (koja je enskog roda), i oznaava
)Sobu kojoj se u oima vidi poseban kvalitet dobre due s jako
~vijetlom beonjaom.
Kur'an na nekoliko mjesta opisuje da

:~zweda, tj. branog druga.
ete
u Dennetu imati
34
A one koji vjeruju i dobra djela ine obraduj dennetskim baama

kroz koje e rijeke tei; svaki put kada im se iz njih da kakav plod,
oni e rei: '(Ovo smo i prije jeli" - a bit e im davani samo njima
slini. U njima e iste suprunike imati, i u njima e vjeno boraviti.
(El-Bekara, 25)
A one koji v;eruju i ine dobra djela uveemo, sigurno, u de
nnetske bae, kroz koje e rijeke tei; u njima e vjeno i zauvi;'ek
ostati; u njima e iste suprunike imati, i u debelu hladovinu etno
ih uvesti. (En- Nisa', 57)
Dakle, arapska rije hur nije striktno vezana za muki ili
enski rod. Muhammed Asad je, u svom prijevodu Kur'ana, rije
hur preveo kao suprunik, a Muhammed Jusuf Ali kao brani
drug. Dakle, prema nekim islamskim uenjacima, mukarci e
u Dennetu imati prelijepe djevojke s lijepim i svijetlim oima,
a i ene e imati po jednog mladog i lijepog mua, lijepih i svi
jetlih oiju. To e najvjerovatnije biti njen dunjaluki mu, ako
skona kao vjernik na ovom svijetu, a Allah najbolje zna.
...,.
Zene e u Dennetu imati specijalnu nagradu
Mnogi uenjaci smatraju da se u ajetima misli samo na iste

i lijepe djevojke, zbog konteksta u kojem se mukarci spominju.
Meutim, jo jedan argument da se rije hur odnosi i na mu
karce i na ene stoji u hadisu, kada je jedan ovjek upitao Alla
hovog Poslanika, s.a.v.s., ta e dobiti ene, ako e samo mukarci
imati hurije? On mu je odgovorio da e ene imati neto to um
jo nije zamislio, uho nije ulo, niti oko vidjelo. To znai da e
ene dobiti neke izuzetne nagrade.
35
IX
Kur'an kae da je Allah zapeatio nevjernika srca, pa oni ne

mogu razumjeti istinu. Nauka nam kae da je mozak odgo
voran za razumijevanje i vjerovanje, a ne srce. Kur'an je kon
tradiktoran savremenoj nauci.
...,
Allah je zapeatio nevjernika srca. Casni Kur'an kae:
OniJna koji n ee da v;'eru;u doista je svejedno opomin;ao ih ti ili

ne opominjao - oni nee vjerovati. Allah j e zapeatio srca njihova
i ui njihove, a pred oima n;'ihovi1n ;e koprena; njih eka patn;a
golenta. (El-Bekara, 6-7)
1. Znaenje rijei ka/b
U ovim ajetima je upotrijebljena rije ka/b koja znai srce.
Njeno drugo znaenje je razum. Navedeni ajet se moe i ovako
prevesti: -'1/lah je zapeatio n;'ihov razum ...
2. Kako Arapi koriste rije srce
U arapskom jeziku, rije srce se esto upotrebljava u kontek
stu centra razuma i emocija.
3. Neki primjeri iz engleskog jezika
I u engleskom jeziku postoji mnogo rijei koji se koriste u
potpuno drugaijem kontekstu od osnovnog, bukvalnog znae
nja. Obratite panju na sljedee primjere:
a) Lunatic (luak) - Mjeseev dodir.
Rijei lunatic jeziki znai Mjeseev dodir. Meutim, danas
ljudi ovu rije koriste za osobu koja je mentalno nestabilna ili
duevno bolesna. Svi znaju da luaka nije udario Mjesec, te da
Mjesec nema nikakve veze s njegovim stanjem. Pa i pored toga,
ak i ljekari koriste ovu rije. To je sasvim normalna jezika
evolucija.
b) Disaster (nesrea) - zla zvijezda.
Rije disaster bukvalno znai zla zvijezda. Danas se ova rije
koristi za veliku ili iznenadnu nevolju ili nezgodu. Mi dobro
36
znamo da nevolje nemaju nikakve veze s bilo kojom
zvijezdom.
e) Trivial (trivijalno) -Tri staze se sastavljaju.
Rije
trivialbukvalno znai mjesto gd.je se sastav!ja;u tri puta.
Meutim,
danas se ova rije koristi za neto malehno i bezna-

ajno. Svi znaju da neto od male vanosti nema nikakve veze s
mjestom gdje se sastavljaju tri staze.
d) Izlazak i zalazak Sunca.
Danas svi koriste ove rijei koje oznaavaju poetak i kraj
dana, iako, ak i n epismeni, znaju da periodi dana nastaju i mije
njaju se zbog rotacije Zemlje oko svoje ose. Cak i naunici koriste
rijei izlazak i zalazak Sunca, iako Sunce zapravo nigdje ne zalazi,
ve je, u odnosu na Zemlju, nepomino.
4. U engleskom jeziku, srce je centar ljubavi i emocija
Lingvistiko znaenje rijei srce je organ koji pumpa krv kroz

ti;"elo. Meutim, ista ta rije se koristi za centar emocija, ljubavi
i razmiljanja. Mi danas znamo da je mozak centar mentalnih
aktivnosti. Ipak, svi e radije izraziti emocije na ovaj nain: "Volim
te svim srcem!"
Zamislite naunika koji kae eni: "Volim te svim srcem!",
a ena mu odgovori: ''Zar ne poznaje osnove nauke?! Zar ne
zna da je mozak odgovoran za emocije?! Trebao si mi rei: 'Volim
te svim mozgom!"'
5. Arapi znaju da rije srce znai i centar razuma i
emociJa
Ni jedan Arap, makar bio i nemusliman, nee postaviti pita
nje zato se u Kur'anu kae da je Allah zapeatio nevjernika
srca, jer se jasno vidi da kontekst upuuje na centar za razmilja
nje, shvaanje i osjeanja.
v
37
Ako je Allah zapeatio nevjernika srca, tj. nemuslimana,
zato ih kanjava ako ne prihvate islam?!
Uzvieni Allah kae u suri El-Bekare:
Onima koji nee da v;eruju doista;e svejedno opominjao ih ti ili

ne opominjao - oni nee vjerovati. Allah ;e zapeatio srca njihova
i ui njihove, a pred oima n;'ihovim je koprena; njih eka patn;a
golema. (El-Bekara, 6-7)
Ovi ajeti se ne odnose na obine nevjernike koji ne prihvate
vjeru. Ovdje je upotrijebljen izraz ellezine keferu, tj. oni koji su rije
eni da ni po koju cijenu ne prihvate istinu. Nema nikakve razlike
u tome da li ih upozoravate ili ne, oni nee vjerovati. Allah je
zapeatio njihov razum i njihove ui, a pred oima im je koprena.
Njihovo nevjerovanje i nerazumijevanje nije nastalo zbog toga
to im je Allah zapeatio srca (razum), ve naprotiv- Allah im je
zapeatio srca zbog toga to ne ele prihvatiti istinu. Opominjali
ih ili ne, oni su unaprijed vrsto rijeeni ne prihvatiti istinu, pa im
je Allah zbog toga zapeatio srca za sva vremena. Zbog toga, niko
ne moe kriviti Allaha zbog njihovoga stanja. Nevjerrrici su sami
krivi za tvrdoglavo odbijanje oigledne istine.

Zamislite iskusnog profesora koji pred ispit predvidi da e
odreeni student pasti, jer je bio neredovan na predavanjima,
nezainteresiran je i nema radne navike. Kasnije, taj student se
pojavi na ispitu i padne. Koga e kriviti za neuspjeh: profesora
ili studenta? Zbog toga to je predvidio ishod ispita, ne smijemo
kriviti profesora, ve studenta zato to se nije pripremio.
38
Isto tako, Uzvieni Allah detaljno poznaje Svoja stvorenja i
zna da neki ljudi nikada i ni po koju cijenu ne ele prihvatiti
istinu. Takvima je zapeatio srca. Nevjernici su sami odgovorni
za neprihvaanje vjere u Allaha.
39
XI
Kur'an na nekoliko mjesta kae da su nebesa i Zemlja stvoreni

za 6 dana, ali u suri Fussilet stoji da su nebesa i Zemlja stvo
reni za 8 dana. Zar to nije kontradikcija? Isti ajet navodi da
je Zemlja stvorena za 6 dana, a da su nebesa kasnije stvorena
za 2 dana. Ovo je protiv teorije Velikog praska koja kae da
su nebesa i Zemlja stvoreni istovremeno.
Nebesa i Zemlja su stvoreni za est dana

Slaem se da Kur'an kae da su nebesa i Zemlja stvoreni za
6 dana, tj. 6 epoha; to se spominje na sljedeim mjestima u
Kur'anu: Sura El-A'raf, ajet 54; SuraJunus ajet 3; Sura Hud, ajet
7; Sura El-Furkan, ajet 59; Sura Es-Sedda, ajet 4; Sura Kaf,
ajet 38; Sura El-Hadid, ajet 4.
Kur'anski ajeti koji, po Vaem miljenju, govore da su nebesa
i Zemlja stvoreni za 8 dana su sljedei:
R eci: "Zar, zaista, neete da vjerujete u Onoga Koji j e u dva vre

menska razdoblja Zemlju stvorio- i jo Mu druge ravnim smatrate?
Toje Gospodar svjetova/" On je nepomina brdapo njoj stvorio i blago
slovljenomje uinio i proizvode njezine na njoj odredio, sve to u etiri
vremenska razdoblja, - ovo je ob;'anjenje za one koji pita;u, zatim
se nebeskim visinama uputio dokje nebo;'o 1naglina bilo, pa njemu i
Zemlji rekao: "Pojavite se milom ili silom/"- ((Pojavljujemo se drage
volje/"- odgovorili su, pa ih u dva vremenska razdoblja, kao sedam
nebesa, stvorio, i odredio ta e se u svakom nebu nalaziti. A nebo
na;'blie sja;'nim zvijezdama smo ukrasili i nad njim Mi bdijemo.
To je odredba Silnoga i Svezna/oga. (Fussilet, 9-12)
Na prvi pogled, ini se da Kur'an kae da su nebesa i Zemlja
stvoreni za 8 dana. Na poetku devetog ajeta, Allah se obraa
onima koji negiraju Njegovu jednou i nijeu Njegove znakove
40
spomenute u ajetima. Iz ajeta se vidi da e se vremenom pojaviti

ljudi koji e u ovim jasnim ajetima traiti kontradikcije.
Summe
znai
osim toga
Ukoliko ove ajete paljivo analizirate, vidjet ete da govore

o dva razliita stvaranja: o stvaranju Zemlje i o stvaranju nebesa.
Zemlja bez planina je stvorena za 2 razdoblja, a zatim je Allah
po njoj postavio nepomina brda i blagoslovljenom je uinio za
4 razdoblja. Dakle, Zemlja, sa svime to je na njoj, stvorena je
za ukupno 6 razdoblja, prema 9. i 10. ajetu.
Aj eti 11-12 kau da su, osim toga, nebesa stvorena za 2 raz
doblja. Prva rije u ll. ajetu je summe, to moe znaiti zatim i
osim toga. Neki prevodioci Kur'ana su rije summe preveli kao
zatim odnosno nakon toga. Taj prijevod je pogrean, zbog cijelog
konteksta. Ako se prihvati da prijevod bude zatim, ispada da su
nebesa i Zemlja stvoreni za 8 razdobalja, to je sasvim kontra
diktorno mnogim drugim kur'anskim ajetima koji govore da su
nebesa i Zemlja stvoreni za 6 razdobalja. Osim toga, takav se
prijevod sukobljava naunoj injenici koja tvrdi da su nebesa i
Zemlja stvoreni istovremeno, a ne Zemlja i zatim nebesa. ak,
i u 30. ajetu sure El-Enbija stoji da su nebesa i Zemlja stvoreni
Istovremeno.
Zbog svega toga, ispravan prijevod rijei summe u ovom ajetu
je osim toga (istovremeno). Abdullah Jusuf Ali je u prijevodu
Kur'ana na engleski jezik ispravno preveo rije summe kao osim
toga, to daje vrlo jasnu sliku stvaranja: dok su Zemlja i planine
na njoj stvoreni za 6 razdo balj a, simultano su stvorena nebesa za
2 razdoblja. Dakle, ukupno trajanje stvaranja nebesa i Zemlje
nije 8 ve 6razdobalja.
Zamislite primjer graevinske firme koja pravi zgradu od lO
spratova zajedno sa ogradnim zidom. Nakon zavrenog projekta,
graevinska firma daje detaljniji izvjetaj o toku izvedbe radova:
"Najprije smo odradili temelje zgrade, u toku 2 mjeseca. Nakon
toga, u naredna 4 mjeseca, zavrili smo zidanje zgrade. Osim
toga, u toku zidanja zgrade, ozidali smo okolni zid- to je trajalo
2 mjeseca."
41
Ova dva opisa toka radova nisu kontradiktorna, ali je drugi

opis detaljniji. Zidanje zgrade i okolnog zida je trajalo ukupno
6, a ne 8 mjeseci!
Nebesa i Zemlja su stvoreni zajedno

.....
Casni Kur'an na nekoliko mjesta opisuje stvaranje nebesa i

Zemlje. Nekada kae nebesa i Zemlja, a nekada Zemlja i nebo.
Meutim, 30. ajet sure El-Enbija govori o Velikom prasku i isto
vremenom stvaranju nebesa i Zemlje:
Zar ne zna;u nevjernici da su nebesa i Zemlja bili ;'edna cje
lina, pa smo ih Mi raskomadali, i da Mi od vode sve ivo stvaramo?
I zar nee vjerovati?
U suri Bekara, u 29. ajetu stoji:
J
;'
.
.
cf'' . ~ <' "". \.:.__ jJ 1 ;'
~~_,-.... ~~~~ l'-.S_,.:."\~~vPJl\Yl.4r-~<-?"' ~
;'
...
....
-;;; ,.,.
;'
l -;;; t
' ""'
;'
-;;;
,-;:
....
l ...
J....-
""....
-;;;
..
.r
rC.: r:::-'
'"
~~~~
~~. - ~r:""- :~ u; ~J ~ ~
On ;'e za vas sve to postoji na Zemlji stvorio, zatim se prema

nebu uzvisio i kao sedam nebesa ga uredio; On sve zna.
43
XII
Da li je ovjek stvoren od sjemene tenosti ili od praine?

Kur'an na jednom mjestu kae da je ovjek stvoren od kapi
sjemena koje se ubaci, a na drugom da je stvoren od praine.
Ove teze su kontradiktorne. Kako ete nauno dokazati da je
ovjek
stvoren od praine?
""
Covjek je stvoren i od praine i od kapi sjemena

v
Casni Kur'an na u nekoliko ajeta obavjetava da je

stvoren od male koliine sjemena:
ovjek
Zar {ovjek) ni;'e bio kap s;'emena ko;a se ubaci ...
(El-Kijame, 37)
Kur'an, takoer, na nekoliko mjesta kae da je ovjek stvoren
od praine (zemlje). Sljedei ajet upuuje na ljudsko porijeklo:
O ljudi, kako nzoete sumn;'ati u oiv(jenje, -pa, Mi vas stva
ramo od zemlje ... (El- Hadd, 5)
Mi danas znamo da se svi elementi koji se nalaze u tlu, tako
er, nalaze i u ljudksom organizmu, u razliitim proporcijama.
Ovo je nauno objanjenje kur'anskog stava da je ovjek stvoren
od praine.
U nekim ajetima, Kur'an kae da je ovjek stvoren od sperme,
a u drugima da je ovjek stvoren od zemlje. Ovo nije kontradik
cija. Kontradiktorni su potpuno stavovi razliiti koji se nikako
ne mogu zajedno uklopiti, niti istovremeno biti istiniti .
......
Covjek je stvoren od zemlje

Na nekim mjestin1a u Kur'anu stoji, ak, i da je ovjek stvo
ren od vode!
On od vode stvara ljude ... (El-Furkan, 54)
Nauka je potvrdila sva tri stava: ovjek je stvoren od kapi
sjemena, od zemlje, ali i od vode.
44
Nije kontradikcija,
ve
kontradistinkcija
Da bi neko skuhao aj, potrebna mu je voda. Osim toga,

treba mu i kesica aja. Ove dvije tvrdnje nisu kontradiktorne, jer
su i voda i kesica aja neophodne. Pored ova dva sastojka aja,
nekome je potreban i eer, da zasladi.
Po istoj logici, ni Kur'an ne protivrjei samom sebi kada kae
da su ljudi stvoreni od sjemena, zemlje i vode. To nije kontra
dikcija, ve kontradistinkcija. Kontradistinkcija znai govoriti o
dvije razliite stvari, ali u istom kontekstu, i bez konflikta u zna
enju. Na primjer, kada kaem za nekog ovjeka da je astan i
istinoljubiv laov, to bi bila kontradikcija. Meutim, ako za istog
ovjeka kaem da je dobar, paljiv, samilostan i istinoljubiv laov,
to je kontradicija. Ali, ako za njega kaem da je dobar, astan i
istinoljubiv, to je kontradistinkcija.
ODGOVORI NA ZABLUDE NE1v1USLIMANA ...
45
XIII
U jednom kur'anskom ajetu pie da je Allah Gospodar dva

istoka i dva zapada. Kako ete ovaj ajet nauno objasniti?
'V
Casni Kur'an, zaista, kae da je Allah Gospodar dva istoka

i dva zapada. To je 17. ajet sure Er-Rahman:
Gospodara dva istoka i dva zapada ... (Er-Rahman, 17)
U originalnom, arapskom tekstu Kur'ana imenice istok i zapad
se koriste u dvojini.
Allah je Gospodar ekstrema istoka i zapada

Geografija nas ui da Sunce izlazi sa istoka, ali se taka Sun
evog izlaska mijenja tokom godine. Samo u dva dana u toku
godine - poznata kao ekvinociji (ravnodnevnice) - Sunce izlazi
tano sa istoka. Ostalih dana u godini izlazi malo sjeyernije ili
malo junije. Tokom ljetnje dugodnevnice, Sunce izlazi iz jedne
ekstremne take, a tokom zimske kratkodnevnice, Sunce izlazi
iz druge ekstremne take. Isto tako, Sunce zalazi u razliitim
takama na zapadu, u toku ljetnje dugodnevnice i zimske krat
kodnevnice. Taj fenomen se lahko moe posmatrati u Bombaju
(u Indiji), pored obala mora ili s visokih nebodera.
Ukratko, u toku godine, Sunce izlazi iz razliitih taaka s istoka
i zalazi u razliite take na zapadu. Dakle, kada Kur'an kae da je
Allah Gospodar dva istoka i dva zapada, to moe upuivati na oba
ekstrema Sunevog zalaska na istoku i na zapadu.
Allah je Gospodar svih istoka i svih zapada

Arapski jezik ima dvije vrste mnoine. Jedna je dvojina (dual),
tj. mnoina na dva objekta. Druga mnoina se odnosi na neto ega
ima vie od dva, tj. tri i vie. U suri Er-Rahman, u spomenutom
ajetu, stoje rijei merikajni wel-magribejni, to predstavlja dvoji nu
dva istoka i dva zapada. A sada, razmislite o sljedeem ajetu:
!ja se kunem Gospodarom istoka i zapada ... (El-Me'arid, 40)
46
ODGOVORI NA ZABLUDE O ISLA1V1U II
U arapskom tekstu stoje rijei mearik i megarib, to je mno

ina koja se odnosi na tri i vie. Iz toga se zakljuuje da je Allah
Gospodar svih taaka na istoku i na zapadu, svih ekstrema izla
ska i zalaska Sunca.
ODGOVORI NA ZABLUDE NEJ\1USLil\t1ANA...
47
XIV
Kur'an na jednom mjestu kae da jedan dan kod Allaha traje

koliko 1000 naih godina, a na drugom mjestu kae da je
jedan dan kod Njega koliko 50.000 naih godina. Ovo je oi
gledna kontradikcija!
Ne mogu se porediti nae i Allahovo vrijeme
asni Kur'an na dva mjesta (sure Hadd i Sedda) kae da

je jedan dan kod Allaha koliko 1000 godina po naem rauna
nju. U suri Mearid stoji da je jedan dan kod Allaha koliko
50.000 godina po naem raunanju.
Generalno, ovi ajeti znae da je vrijeme kod Allaha neupo

redivo sa zemaljskim vremenom. Primjeri koji su navedeni su
pedeset hiljada zemaljskih godina. Drugim rijeima, jedan dan
(period) kod Allaha traje veoma, veoma dugo, prema naem
racunanJU.
v
Jeum
znai
period, epoha
Arapska rije koja se u svim ovim ajetima koristi je ;eum, to

osim znaenja dan ima i znaenje epoha, veoma dug vremenski
period. Ako rijejeum ispravno prevedete, nee biti nikakve kon
fuzije. Evo tih ajeta:
a)
Sura El-Hadd, 47. ajet:
Oni od tebe trae da ih kazna to pri_je stigne, i Allah e ispuniti

prijetnju Svoju; a samo jedan dan u Gospodara tvoga traje koliko
hiljadu godina, po vaem raunanju.
Kada su nevjernici pourivali kaznu kojom im se prijeti,
Kur'an im je odgovorio da e Allah ispuniti Svoju prijetnju. Jedan
dan kod Allaha traje koliko hiljadu godina po zemaljskom
racunanJU.
v
48
Sura Es-Sedda, 5. ajet:
b)
On upravfja svima, od neba do Zemlje, a onda se sve to Njemu

vraa u danu koji, prema vaem raunan;u vremena, hil;"adu godina
traje.
Ovaj ajet nam kazuje da se sva djela vraaju Allahu u periodu koji
traje hiljadu godina prema naem shvaanju i raunanju vremena.
e) Sura El-Me'arid, 4. ajet:
K N;emu se penju meleki i Dibril u danu ko;"i pedeset hiljada

godina tra;e...
Ovaj ajet je kristalno jasan! Meleki i Dibril se uzdiu ka
Allahu u vremenskom periodu koji traje 50.000 godina.
Period trajanja dva razliita posla ne mora biti isti. N a pri
mjer, ako kaem da mi do destinacije A treba sahat vremena
putovanja a do destinacije B 50 sahata, ove dvije tvrdnje ni po
emu nisu kontradiktorne.
Navedeni kur'anski ajeti ne samo da nisu kontradiktorni jedni
drugima ve su u savrenom skladu s potvrenim naunim
clnJentcama.
v.
ODGOVORI NA ZABLUDE NEMUSLIMANA .. .
49
xv
Da li je lblis melek ili din? N a nekoliko mjesta, Kur'an ubraja

Iblisa meu meleke, ali u suri Kehf stoji da je lblis bio jedan
od dina. Zar ovo nije kontradikcija u Kur'anu?
Dogaaji
u kojima su spomenuti Ihlis i meleki
Pria o Ademu i Iblisu se
spominje na vie mjesta u Kur'anu,

gdje Allah kae: Kada rekosmo ntelekima: "Poklonite se Ademu!"
- oni se poklonie, ali lb/is ne ht;.ede. Ova formulacija se spominje
u sljedeim ajetima: sura El-Bekara, 34. ajet; sura El-A'raf, 17.
ajet; sura El-Hidr, ajeti 28-31; sura El-Isra', 61. ajet; sura Ta-Ha,
116. ajet; sura Sad, ajeti 71-74.
Meutim, u suri El-Kehf, u 50. ajetu, Uzvieni Allah kae:

A kad smo rekli melekima: ('Poklonite se Ademu!" - svi su se
poklonili osim Iblisa, onJe bio jedan od dinnova i zato se ogri_jeio
o zapovi_jest Gospodara svoga.
Taglib -
gramatiko
pravilo
Prijevod prvog dijela ajeta -A kadsmo rekli melekima: (Poklo

nite se Ademu/"- svi su se poklonili osim Iblisa... - prua dojam da
je on bio melek. Kur'an je objavljen na arapskom jeziku. U arap
skoj gramatici, postoji pravilo taglib po kome je, ukoliko se obra
amo veini pripadnika neke skupine, i manjina obuhvaena. Na
primjer, ako se na arapskom jeziku obraate grupi od stotinu
studenata, od kojih su devedeset devet momci, a samo jedna
djevojka, rei ete: "Momci, ustanite!", ta naredba e se odnositi
na sve, pa i na tu djevojku. U arapskom jeziku, ne morate je
odvajati posebnim obraanjem.
Isto tako, kada Kur'an govori o Allahovom obraanju mele
kima, nije bilo potrebno posebno odvajati Iblisa koji je bio pri
sutan zajedno sa melekima. Stoga, iz prvog dijela ajeta moemo
zakljuiti da je Iblis moda bio melek, a moda nije. Meutim,
50
tada dolazimo do drugog dijela ajeta, koji jasno kae da je Iblis

bio dinn. Ni na jednom mjestu Kur'an ne kae da je Iblis bio
melek! Zato, u Kur'anu ne postoji ni jedna kontradikcija.
Dinni imaju slobodnu volju

i mogu biti neposluni
O sim svega navedenog, poznato je da dinni imaju slobodnu
volju i moe im se desiti da otkau poslunost Allahu. Meutim,
meleki nemaju slobodu volje. Nemogue je da oni budu nepo
sluni Allahu. Nema govora o tome da melek moe poiniti gri
jeh! Ovo je jo jedan dokaz da je Iblis bio dinn, a ne melek.
51
XVI
Autor Kur'ana ne zna matematiku! Prema Arunu Shourieu,

u Kur'anu postoji jedna matematika greka. Ako saberete sve
dijelove nasljedstva koje se dijeli
meu
nasljednicima- to se
spominje u 4. poglavlju, 11. i 12. ajet- dobija se vie od jedne

cjeline (preko 100%). Autor Kur'ana, oigledno, ne poznaje
matematiku .
..."
Casni Kur'an na nekoliko mjesta govori o nasljedstvu: sura

El-Bakara,180. ajet; sura El-Bakara, 240. ajet; sura En-Nisa,
ajeti 7-9; sura En-Nisa, ajeti 19 i 33; sura El-Maida, ajeti 105 i
108.
U suri En-Nisa, u 11., 12., i 176. ajetu, jasno je objanjen
nain raspodjele nasljedstva.
Pogledajmo ll. i 12. ajet sure En-Nisa, kog Arun Shourie
citira:
Allah vam nareuje da od djece vae - mukom pripadne toliko
koliko dvjema enskima. A ako bude vie od dvi_je enskih, njima
dvije treine onoga to je ostavio, a ako je samojedna njoj-polovina.
A roditeljima, svakom posebno - estina od onoga to je ostavio, ako
bude imao df:jete; a ako ne bude imao djeteta, a nas!Jeuju ga samo
roditelji, onda njegovoj materi- treina. A ako bude imao brae, onda
njegovoj materi - estina, poto se izvri oporuka koju ;'e ostavio, ili
podmiri dug. Vi ne znate ko vam je blii, roditelji vai ili sinovi vai.
To je Allahova zapo("uijed! -Allah, zaista, sve zna i mudarje.
A vama pripada -polovina onoga to ostave ene vae, ako ne

budu imale qjeteta, a ako budu imale dijete, onda - etvrtina onoga
to su ostavile, poto se izvri oporuka koju su ostavile, ili podmiri
dug. A njima - etvrtina onoga to vi ostavite, ako ne budete imali
djeteta; a ako budete imali dijete, njima - osmina onoga to ste osta
vili, poto se izvri oporuka koju ste ostavili, ili podmiri dug. A ako
mukarac ili ena ne budu imali ni roditelja ni djeteta, a budu imali
52
brata ili sestru, onda e svako od njih dvoje dobiti - estinu; a ako
ih bude vie, onda zajedniki uestvuju u treini, poto se izvri, ne
oteu;ui nikoga, oporuka koja ;e ostav/jana ili podmiri dug; to je
Allahova zapovi;.ed'- A Allah sve zna i blag je.
Islam veoma detaljno govori o nasljednom pravu. Veina
propisa o nasljedstvu data je u Kur'anu, dok neke manje detalje
moemo nai u hadisima Allahovog Poslanika, s.a.v.s.
Ima ljudi koji se cijelog ivota bave prouavanjem islamskog
nasljednog prava, raznim kombinacijama u podjeli imovine. Arun
Shourie oekuje da upozna cjelokupno nasljedno pravo samo
ukoliko proita ova dva ajeta, bez poznavanja nekih osnovnih
kriterija.
On lii na osobu koja eli rijeiti sloeni matematiki izraz a
ne poznaje osnovno pravilo u matematici: Z D M S O, koje kae
da bez obzira koji matematiki izraz rjeavate i bez obzira na znak
ispred brojeva, morate slijediti ovaj redoslijed: l) zagrade se skla
njaju; 2) dijeljenje; 3) mnoenje; 4) sabiranje; 5) oduzimanje. Ako
Arun Shourie ne zna matematiku, pa prvo izvri sabiranje, pa
mnoenje, a zatim se oslobodi zagrada, a ostatak izraza podijeli i
oduzme - na dobrom je putu da dobije pogrean rezultat.
Pored toga, iako se u 11. ajetu prvo spominju djeca, a tek kasnije
roditelji i suprunici, prema striktnom pravilu u islamskom nasljed
nom pravu, najprije se odvaja dio nasljedstva koji pripada roditeljima
i supuniku - u zavisnosti od toga koliko je iza umrlog ostalo djece
- pa se nakon toga ostatak irnovine podijeli sinovima i kerkama
umrloga, svakome tano preciziran dio.
Gdje se ovdje javlja ukupna suma od preko jedan?! Nije Allah
Taj Koji ne zna matematiku, ve Arun Shourie ne zna ni njene
osnove...
53
XVII
Kur'an na nekoliko mjesta kae da je Allah Svemilostan i da

prata grijehe, ali vrlo esto kae da Allah estoko kanjava.
Ovo je kontradikcija! Da li je Allah Onaj Koji prata ili Onaj
Koji kanjava?
Allah je N ajmilostiviji
asni Kur'an na nekoliko mjesta kae da je Allah Najmilo
stiviji. Zapravo, svaka kur'anska sura, osim sure Tevba, poinje
formulom: Bismillahir-rahmanir-rahim l U ime Allaha, Svemilo
snog, Milostivog.
Allah prata
asni Kur'an na nekoliko mjesta, kao na primjer u 25. ajetu
sure En-Nisa i 74. ajetu sure El-Maida, kae:
Allah prata i samilostan je.
Allah estoko kanjava one koji to zaslue

Osim to je Svemilostan i prata grijehe, Allah estoko kanjava
one koji to ba zaslue. Kur'an na nekoliko mjesta kae da je Allah
pripremio kaznu onima koji odbijaju pravu vjeru. Sve one koji Mu
otkau poslunost, On e kazniti. Kur'an na nekoliko mjesta opisuje
razne tipove kazni koje je Allah pripremio u Dehennemu.
One koji ne vjeruju u dokaze Nae Mi emo sigurno u Vatru
baciti; kad im se koe ispeku, zamjeni! emo ih drugim koama da
osjete pravu patn;u. Allahje, zaista Silan i Mudar. (En-Nisa', 56)
Allah je pravedan
Pitanje je glasilo: da li je Allah milostiv ili osvetoljubiv. Morate
zapamtiti neto veoma vano: osim to je Allah milostiv, On
estoko kanjava one koji zaslue kaznu zbog toga to je savreno
pravedan. Uzvieni Allah kae u suri En-Nisa:
54
Allah nee nikome ni trunku nepravde uiniti... (En-Nisa', 40)
U suri El-Enbija stoji:

Mi emo na Sudnjem danu ispravne terazf:je postaviti, pa se
nikome krivo nee uiniti; ako neto bude teko koliko zrno goru
ice, Mi emo za to kazniti ili nagraditi. A dosta ;e to to emo Mi
raune ispitivati. (El-Enbija', 47)

Zamislite profesora koji tokom ispita zatekne studenta kako
prepisuje pa mu, pod izgovorom da je milostiv i paljiv, dopusti
da i dalje prepisuje. Ostali studenti, koji su naporno i predano
spremali ispit, nee smatrati da je profesor milostiv, ve nepra
vedan. Ovaj milostivi postupak profesora dat e opravdanje i
ostalim studentima da prepisuju. Ako bi svi profesori bili tako
milostivi, ni jedan student ne bi morao spremati ispite, bez muke
bi ih polagali prepisivajui. Teorijski, rezultati njihovih ispita bi
bili fantastini, ali u praktinom radu ti bi ljudi bili samo jedna
velika greka! Cijela svrha ispita pada u vodu.
Ovaj ivot je test za
budui
svijet
Zivot na ovom svijetu je ispit pred Budui svijet. Kur'an kae

u suri El-Mulk:
Onaj Koji je dao smrt i ivot da bi iskuao koji od vas
postupati;- Onje Silni, Onaj Ko;"i prata. (El-Mulk, 2)
bolje
Ako Allah svima bude opratao,
ko e Ga oboavati
Ako bi Uzvieni Allah opratao sve grijehe svakom ovjeku

na svijetu, ljudi ne bi imali motiva biti Mu pokorni. Niko ne eli
ii u Pakao, ali ovaj svijet bi postao pakao za ivot! Ako bi svim
ljudima bio osiguran odlazak u Dennet, kakva je onda svrha
ivota na ovom svijetu?! Ovaj ivot se ne bi mogao nazvati testom
za Ahiret.
55
Allah oprata samo pokajnicima

v
Uzvieni Allah e oprostiti samo pokajnicima. Casni Kur'an

kae:
Reci: ((O robovi Moji koji ste seprema sebi ogrijeili, negubite nadu
u Allahovu milost! Allah e, sigurno, sve gri_jehe oprostiti; On, doi
sta, mnogo prata i On je milostiv. I povratite se Gospodaru svome
i pokorite Mu se prije nego to vam kazna doe, -poslije vam niko
nee u pomopriskoiti. I slijedite ono najljepe, ono to vam Gospo
dar va ob;avljuje, prije nego to vam iznenada kazna doe, za i_ji
dolazak neete znati. (Ez-Zumer, 53-55)
Da bi pokajanje bilo ispravno, moraju se ispuniti etiri
kriterija:
1) Priznanje da je djelo za koje se kajete loe;
2) Momentalni
prestanak injenja tog grijeha;
....,
3) Cvrsto odluiti da se nikada neete vratiti tom grijehu;
4) Nadoknaditi dug ili tue uzurpirano pravo.
ovort
ODGOVORI NA ZABLUDE HINDUSA
59
Idol je potreban radi koncentracije u molitvi. Hindu uenjaci

se slau da Vede i druge svete knjige hindusa zabranjuju ido
lopoklonstvo. Ali, poto se ljudski um ne moe odmah kon
cetrirati na molitvu, poeljno je imati nekog kipa za molitvu.
N akon to um dostigne odreeni nivo koncentracije, kip vie
nije potreban.
Koncetracija kod muslimana

Muslimani su dostigli najvii nivo predanosti molitvi. Uko
liko je za punu predanost uma oboavanju Boga neophodan kip,
onda smo mi muslimani ve dostig~i najvii nivo oboavanja,
poto oboavamo Allaha, d.., a nije nam potreban nikakav
posrednik niti kip.
Djeca pitaju zato grmi

Dok sam razgovarao sa Swamijem u Islamskoj istraivakoj
organizaciji, rekao mi je:
"Djeca nas pitaju: 'Zato se na nebu uje grmljavina?', a mi
odgovaramo: 'Aaee ma chakki pees rahi hai!'- tj. vaa baka neto
kripi po nebeskom podu. To je zato to su djeca previe mala
da bi to razumjela. Isto tako, u poetnoj fazi koncentracije, lju
dima je potreban kip, idol."
Mi, u islamu, ne vjerujemo u la, makar bila la iz nude. Ja
svom djetetu nikada ne bih rekao takvu la. Kada poe u kolu i
kada mu uitelj objasni da grmljavina nastaje zbog irenja prebrzo
zagrijanog vazduha, dijete e prvo pomisliti da ga uitelj lae, a
kasnije, kada se uvjeri da je to istina, oca smatrati laovom. Uko
liko osjeate da dijete ne moe razumjeti neke injenice, potrudite
se da mu date prostije objanjenje umjesto da se sluite laima i
fiktivnim objanjenjima. Ako ni sami ne znate odgovor, morate
60
biti hrabri i rei: "Ne znam." Dananja djeca nisu zadovoljna ova
kvim odgovorom. Ako bih mom sinu odgovorio da ne znam, on
bi me upitao: "Oe, zato ne zna?" To e me natjerati da lino
potraim odgovor, da se educiram i da mu poslije toga pruim
odgovarajue objanjenje.
2+2=4
Neki punditi, dok me pokuavaju ubij editi u ispravnost ido
lopoklonstva, kau: "Hindusima poetnicima se preporuuje da
koncetraciju izgrade tako to e se moliti Bogu obraajui se
nekom od kipova. Meutim, kada hindus izgradi linost i poloi
sve religijske ispite, vie mu nije potreban nikakav kip ili idol."
Morate zapamtiti neto veoma vano: niko ne moe napre
dovati ukoliko nije izgradio i nauio fundamente predmeta kojima
se bavi. Uitelj, jo u prvom razredu osnovne kole, ui ake da
je 2+2=4. Bez obzira da li e to dijete nekada upisati fakultet ili
postati doktor nauka, fundamentalne istine matematike, koje je
saznao jo u prvom razredu, nikad se ne mijenjaju! Moda e na
fakultetu prouavati algebru, trigonometriju i algoritme, ali
osnove sabiranja niko ne moe osporiti. Ako uitelj u prvom
razredu osnovne kole bude nepravilno uio djecu, pod izgovo
rom da su ona mala kako bi to razumjela, ta moete oekivati
od te djece u budunosti?!
Fundamentalna injenica koja se kroz Vede protee u vezi
Boga glasi: Ne moe zamisliti sliku Boga! Nita Mu nije slino!
Kako, onda, hindu uenjaci, iako znaju ovu istinu, mogu utjeti
o tome i mirno posmatrati pogrenu praksu obinog naroda?!
Da li ete prvaiima objanjavati da 2+2 nije 4, ve 5 ili 6,
a rei im istinu tek kada zavre kolu? Naravno da ne! Ne samo
to, ve ako dijete pogrijei, ispravit ete ga i rei mu da je 2+2=4;
neete ekati da zavri kolu pa da mu to kaete. Ako ga tada ne
ispravite, unitit ete mu budunost!
61
II
Voda se u raznim jezicima razliito naziva. U engleskom jeziku

se kae water, u hindu paani, a u tamilu tanni. Isto tako, Bog
ima nekoliko imena: Allah, Ram, Isus i tako dalje. Zar ovo
nije isti primjer?
Allahu pripadaju najljepa imena

Uzvieni Allah kae u suri El-Isra:
Reci: "Zovite: :Allah' ili zovite: 'Milostivi', a kako god Ga budete
zvali, N;"egova su imena najijepa."(El-Isra', 110)
Moete Allaha zvati kojim hoete imenom, pod uvjetom da

je to ime lijepo, da ne prua nikakvu sliku o Njemu i da odsli
kava svojstvo koje samo Allah posjeduje.
Neto to nije voda ne moe se nazvati vodom
Istina je da voda ima razliita imena u razliitim jezicima,

ali ne moete neto to nije voda nazvati vodom. Moete rei
water na engleskom, paani na hindu, t anni na tamilskom, ma'un
na arapspkom, neer na kannadu, apah na sonskritu,jal na hudra
tiju, neeru na telugu, vel/am na malajskom - i to je sve voda.
Zamislite ovjeka kome prijatelj preporui da svakog jutra
popije po jednu au paanija. Ali ovaj ne moe piti, zato to, kad
god popije au paanija, osjeti muninu. Kad mu traite da opie
to to pije, on kae da ima odvratan ukus i da je ute boje. Odmah
ete shvatiti da to to on naziva paani nije voda, ve urin! Moete
vodu nazvati razliitim imenima, ali ne moete razliite stvari
nazivati vodom.
Ljudi e rei da ovaj primjer nije realan, jer e i neznalica
primjetiti razliku izmeu vode i urina. Samo budala ne moe
razlikovati urin od vode. Isto tako, ovjek koji poznaje i prihvaa
62
ispravan koncept Boga udi se kada vidi ljude kako ne prepoznaju

razliku izmeu istinskog Boga i lanih boanstava.
Kako se provjerava istoa zlata

Zlato se na hindu jeziku kae sona, na engleskom gold, a na
arapskom zeheb. Meutim, iako znate razliite nazive za zlato,
kada kupujete nakit od nekog ovjeka a on vam tvrdi da je to
sona od 24 karata, neete slijepo vjerovati. Najprije ete kod zla
tara provjeriti da li se zaista radi o pravom zlatu. To to je nakit
ut, ne mora znaiti da se radi o zlatu. Nije zlato sve to sija.
Sura Ihlas je kamen temeljac teologije

Ne moete tek tako bilo koje ime ili svojstvo pripisati Bogu,
niti moe biti Bog svako koga ljudi takvim okarakteriziraju.
Kamen temeljac teologije, tj. nauke o Bogu, je 112. kur'anska
sura koja glasi:
.:J
ot~~
-'J
.J
.il; to~
~
;;/
..
o~
~i~~~~J
, U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog/
Reci: "On je Allah -jedan.'
Allah je Utoite svakom/
Nije rodio i roen nije,
i niko Mu ravan nffel" (El.:.Ihlas, 1-4)
Podvrgnite ih testu
Svako koga smatraju Bogom, a poloi ovaj test, dostojan je
da se nazove Bogom i bude oboavan.
Pretpostavimo da neki luak kae: "Muhammed je Bog!''
(da Allah sauva!). Hajde da Muhammeda, s.a.v.s., podvrgnemo
testu sure Ihlas:
63
1) Ku! huwa/lahu ehad- R eci: ((On je Allah -jedan.'

Da li je Muhammed jedan jedini? Ne! Niti je jedini ovjek,
niti jedini poslanik. Prije njega je bilo mnogo poslanika.
2) Allahus-samed- Allah je utoite svakom!
Poznato je da je Muhammed, s.a.v.s., proao kroz mnoga
iskuenja. Iako je bio najvei Boiji poslanik, nije bio vjean;
umro je u 63. godini ivota u Medini.
3) L em jelid we lem ju!ed- Nije rodio i roen ni;'e.
Znamo da je Muhammed, s.a.v.s., roen u Meki, roditelji su
mu Abdullah i Amina. Cak je imao i nekoliko djece.
4) We lem jekun lehu kufuwen ehad- I niko Mu ravan nije."
Muslimani irom svijeta vole Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
i trude se slijediti svaki njegov postupak. Meutim, na svijetu
ne moete nai ni jednog muslimana koji e pri istoj svijesti
tvrditi je Muhammed Bog. Temelj islamskog vjerovanja je La
ilahe il/allah, Muham medur-resulullah - Nenza boanstva osim
Allaha, a MuhammedjeAllahov poslanik. Ova formula se ponavlja
pet puta dnevno, tokom uenja ezana, tako da se muslimani sva
kodnevno podsjeaju na znaaj Allahovog Poslanika. Ali, iako
ga potuju i slijede u svemu, ne oboavaju ga. Muhammed je
samo Boiji poslanik.
v
Provjerite ono to oboavate

Sada, kada smo objasnili kako koristiti kamen temeljac teo
logije, vaa je dunost podvrgnuti testu provjere boanstvo koje
oboavate i utvrditi da li je ispravno ili lano.
65
III
Hinduizam je najstarija od svih religija, pa je zato

najbolja i najpouzdanija religija na svijetu.
najistija,
Islam je najstarija vjera

Hinduizam nije najstarija religija. Islam je najstarija religija
na svijetu. Mnogi ljudi su u zabludi kada kau da je islam star
1400 godina i da je Muhammed osniva islama. Islam postoji
od pamtivijeka, od kada je ljudska noga kroila na Zemlju. Muha
mmed, s.a.v.s., nije osniva islama, ve pos~jednji i konani Alla
hov poslanik.
N aj starija vjera ne mora biti
najistija
Ne moe se samo na osnovu toga to je neka religija najstarija

donositi zakljuak da je ona autentina. To je isto kao kad bi neko
rekao da je istija voda koju je tri mjeseca drao u otvorenoj ai, i
to u neistoj okolini, od svjee vode koja se nalazi u istoj ai.
Ni najmlaa vjera ne mora biti najistija

S druge strane, ne moe se za religiju tvrditi da je najisitija
i autentina samo na osnovu toga to je najmlaa. Destilirana
voda uvana u flai nekoliko n1jeseci istija je od vode koja je
upravo zahvaena iz mora.
Kriterij autentinosti
Da bi se za neku religiju tvrdilo kako je ista i autentina,
njeni sveti spisi ne smiju imati naknadno ubaenih tekstova,
dodataka, nedostataka, niti revizija. Osim toga, sveti spisi moraju
biti ista Boija objava. Kur'an je jedina religijska knjiga na svi
jetu koja je u potpunosti sauvala sadraj i formu. Svete knjige
svih drugih religija su doivjele znatne promjene, dodavanja,
brisanja, revizije i interpolacije. Casni Kur'an je od poetka uvan
66
ODGOVORI NA ZABLUDE O ISLAiv1U II
u glavama mnogih ljudi, a i danas ga na desetine hiljada ljud:

zna napamet. On je ostao ouvan i netaknut do dananjih dana.
Uporedite Mushaf ukorien u vrijeme treeg halife, Osmana.
r.a., koji se i danas uva u muzeju u Turskoj, s dananjim mus
hafima, i vidjet ete da su potpuno isti.
Uzvieni Allah je dao obeanje:
Mi, uistinu, Kur)an objavljujemo i zaista emo Mi nad njin:
bdjeti. (El- Hidr, 9)
N aj starija vjera ne mora biti najbolja

Samo zato to je neka religija najstarija, ne mora znaiti da
je najbolja. To je isto kao kad bi neko rekao da je automobil s
kraja 19. vijeka bolji od Tojote iz 21. vijeka samo zato to jesta
riji. Ljudi bi ga smatrali luakom, jer smatra da je bolji stari
automobil koji se pali pomou kurble od Tojote koja se pali klju
em ili kodiranom karticom.
Ni najmlaa vjera ne mora biti najbolja

S druge strane, ne moete rei za neku religiju da je najbolja
samo zato to je najmlaa ili se kasnije pojavila. To je isto kao
kad bi neko rekao da je njegov Suzuki od 800 ccm bolji od Mer
cedesa 500 SEL od 5000 ccm samo zato to je Suzuki noviji. Da
biste uporedili dva automobila, morate utvrditi razliku njihovih
cilindara, tovarnog prostora, brzinu, performanse, kvalitet opreme,
komfor, i druge reference.
N aj bolja religija je ona koja ima

rjeenja za sve probleme
Da biste za neku religiju mogli rei da je najbolja, ona mora
imati rjeenje za svaki problem ovjeanstva. To mora biti religija
istine i mora biti prikladna svim ljudima u svakom vremenu.
Islam je jedina religija koja ima rjeenje za svaki problem ovje
anstva: problem alkoholozima, problem zlostavljanja ena, pro
blem krae, problem rasizma, i druge.
Islam je vjera istine, njegovi propisi su kompatibilni u sva
kom vremenu i prostoru. Kur'an je jedina knjiga na svijetu koja
67
je svoju autentinost i boansko porijeklo sama dokazala: u doba

poezije, bio je nenadmaan po knjievnom stilu; u doba nauke i
tehnologije, ide ispred najnovijih naunih injenica. Islam nije
ljudsko djelo, ve religija objavljena direktno od Boga. Jedina
vjera koja vas moe voditi Boijim putem je islam.
ODGOVORI NA ZABLlJDE HINDUSA
69
IV
Ako je Allah najpodesnije Boije ime, zato se ne spominje u
drugim religijskim knjigama?
U svetim knjigama skoro svih veih religija nalazi se rije

Allah kao jedno od Boijih imena.
Elohim, El, Elah, Alah

U Bibliji, na originalnom hebrejskom jeziku, esto se spo
minje rije Elohim kao Boije ime. Nastavak -im je plural poti
vanja. U Bibliji na engleskom jeziku, s komentarom i revizijom
sveenika C.I. Scofielda, stoji E/ah. Rije E/ah se alternativno
pie kao Alah. Razlika je u pisanju slova L. Muslimani rije Allah
piu s geminacijom, dok je sveenik S co.field pie s jednim L, ali
je ita kao E/ah. Hebrejski i arapski jezik su jako srodni, pa se
zato mora itati kao Allah, a ne kao E/ah.
Dok sam iao u kolu, uio sam da se rije DO ita kao du,
da se rije TO ita kao tu, ali da se rije GO ne ita kao gu, ve
kao go. Ako pitate: "Zato je to tako?", odgovorit e vam: "To je
njihov jezik!" Ako sam elio poloiti, morao sam rijei izgovarati
kako se izgovaraju, a ne kako se piu. Isto tako, ispravan izgovor
rijei ALLAH nije E/ah, ve Allah!
Isus je zapomagao Allah, Allah!

Isus je glasno, plaljivim glasom, zapomagao: E laj E laj, lama
sabahtani?, to znai: "Boe moj, Boe moj, zato si me napu
stio?" Da li vam ovo zvui kao: "Jahve, Javhe, zato si me osta
vio?" Da li vam zvui kao: "Abba, Abba, zato si me ostavio?"
Naravno da ne! Arapski i hebrejski jezik su srodni. Kada ovu
reenicu prevedete na arapski, ona zvui ovako: Allah, Allah, lima
terekteni? Zar nije slino?
Ova Isusova reenica je sauvana na originalnom jeziku u
svim verzijama Biblije. Biblija je prevedena na preko 2.000 jezika
70
ODGOVORI NA ZABLUDE O ISLA.MU II
i dijalekata. U svakoj Bibliji, na svakom jeziku, nalazi se

Allah.
rije
Allah u drugim knjigama

U sikhizmu, jednoj od indijskih religija, Gurananak Sahib
naziva
Boga imenom Allah.
.....
Cak je i u Rig Vedi, jednoj od najsvetijih hindu knjiga, jedno
od Boijih svojstava Allah. To svojstvo je spomenuto u Rig Vedi,
II knjiga, prva himna, 2. stih.
Postoji mnogo Upaniada (jedna od svetih hindu knjiga), a
jedan od njih se zove Allo Upaniad, u kome se rije Allah spo
minje nekoliko puta, kao jedno od Boijih imena.
71
Kremiranje (spaljivanje) mrtvih tijela je bolje od ukopavanja.

Zato muslimani zakopavaju umrle?
Komponente ljudskog organizma
su prisutne u tlu
Osnovni hemijski elementi koji se nalaze u ovjekovom tijelu

nalaze se u veoj ili manjoj mjeri u obliku jedinjenja i supstanci
u zemlji. Stoga je i nauno opravdano i loginije da se mrtvo
tijelo sahrani u zemlju, jer e se tako bre razloiti.
Nema
zagaivanja
Spaljivanje (kremiranje) mrtvih tijela vodi zagaenju atmos

fere, ime se ugroava zdravlje ljudi i ivotinja. Sahranjivanje
mrtvih tijela ne dovodi ni do kakvog zagaenja.
Okolna zemlja postaje plodna

Da bi se kremiralo mrtvo tijelo, nekoliko drva mora biti
posijeeno, ime se reduciraju zelene povrine i ugroava eko
loka ravnotea. Meutim, kad se mrtvo tijelo sahrani, ne samo
da se drvee sauva ve i tlo u okolini groba postaje plodno.
Ekonomski razlozi
Za kremiranje tijela je potrebna ogromna koliina drva, to
je veoma skupo. Samo u Indiji se na milijarde rupija 2 godinje
utroi za kremiranje tijela. Sahranjivanje je vrlo jeftino, jedva da
kota nekoliko rupija.
Sahranjivanje vie tijela na istom mjestu

Drvo se ne moe ponovo iskoristiti za spaljivanje drugog
tijela, jer je ve pretvorene u dim i pepeo. Meutim, ista zemlja
2
rupija - indijska valuta.
72
se moe i vie puta iskoristiti za ukopavanje tijela, nakon to se

prethodno ukopana razlae i pomijeaju s tlom.
73
VI
Udate Indijke stavljaju bindi na elo i oblae mangalsutru.
Zato udate muslimanke nisu niim obiljeene?
Bindi ili tika

Rije
bindi je izvedena od od rijei bindu, to znai taka. To

je, uglavnom, crvena taka od cino bera koju Indijke nose na elu.
Bindi ili tika je simbol Parvatija i, po vjerovanju hindusa, titi
brane drugove. Poto je hindi, po tradiciji, simbol braka, nose
ga udate ene.
B indi je postao modni trend

Danas je hindi postao dio mode, nose ga ak i neudate Indi
jke. Oblik bindija vie nije ogranien samo na taku, ve ga ima
u raznim oblicima: oval, srce, zvijezda i dr. Dostupan je, ak, i
u razliititn. bojama i nijansama: plava, zelena, uta, narandasta
i dr. Materijal od koga se pravi vie ne mora biti cinober, ve
obojeni filc, te drugi materijali. Osim toga, radi se u kombinaciji
s drugim, svjetlucavim materijalima.
Mangalsutra
Rije
manga/sutra znai nit dobra. To je ogrlica koju nose

iskljuivo udate Indijke kao simbol braka. Sastavljena je od dva
niza crnih zrnaca s privjeskom od zlata. Za crnu brojanicu se
vjeruje da donosi zatitu od zlih duhova. Mangalsutra, po vje
rovanju hindusa, uva enin brak i ivot njenog mua.
U junoj Indiji, mangalsutra se zove tali i nosi se u obliku
zlatnog privjeska svezanog za svileni konac ili zlatni lanac.
Udata lndijka nikada ne smije skinuti mangalsutru. Skida
je jedino kada postane udovica.
74
ODGOVORI NA ZABLUDE O ISLAl\t1U II
Allah je zatitnik
Na Stvoritelj, Uzvieni Allah, je najbolji zatitnik ljudi. Ne
treba nam nikakva crvena taka, niti crna brojanica da nas titi
od zla. U asnom Kur'anu stoji:
Reci: nzar da za zatitnika uzme;n nekog drugog osim Allaha, Stvo
ritelja nebesa i Zemlje? On hrani, a Njega niko ne hranil" Reci: ccMeni
je nareeno da budemprvi meu onima koji sepokoravaju"- i ccNikako
ne budi od onih ko;i Mu druge ravnim smatra;u/"(El-En'am, 14)
Na nekoliko mjesta u Kur'anu se ponavlja ova poruka:
Samo ;e Allah zatitnik va i On ;e na;bolji pomaga. (Ali
Imran, 150)
Noenje bindija i mangalsutre dokazuje nedostatak vjere u
Boga i nepouzdanje u Njegovu zatitu.
Suprotno islamskim principima
oblaenja
Bindi i mangalsutra su znaci po kojima se prepoznaju Indijke

koje pripadaju hinduizmu. Islamski kodeks oblaenja ne dozvo
ljava muslimanima da nose bilo kakav simbol ili znak koji je
vezan iskljuivo za odreenu grupu nemuslimana.
Ni udate ni neudate ne smiju biti napastvovane

Jedan moj poznanik hindus mi je pokuavao opravdati noe
nje binde i mangalsutre. Rekao mi je da oni obiljeavaju udatu
enu i da je tako tite od napastvovanja i maltretiranja.
Prema islamu, ni jedna ena na svijetu -bez obzira da li je
udata ili ne i bez obzira da li je muslimanka ili ne- ne smije biti
maltretirana.
75
VII
Zato muslimani spominju ime imperatora Ekbera dok ue
eza n?
Kad sam bio na konferenciji u Kereli, jedan ministar, nemu

sliman je odrao govor neposredno prije mene. Govorio je o
velikom doprinosu indijskih muslimana ukupnom progresu
Indij e. Zatim je dodao da je od svih indijskih kraljeva najvei
bio imperator Ekber: "Nije ni udo to muslimani spominju nje
govo ime pet puta dnevno kada pozivaju na namaz." Naravno,
tokom izlaganja, objasnio sam mu da je to zabluda.
Rije
Ekber u ezanu nema nikakve
veze sa imperatorom Ekberom
Rije Ekber, koja se spominje u ezanu kojim se muslimani pozivaju
na namaz, nema nikakve veze s indijskim imperatorom Ekberom.

Ezan je definiran mnogo vijekova prije imperatora Ekbera.
Ekber znai
na;vei
Arapska rije ekb er znai najvei. Kada kaemo Allahu ekb er,
to znai Allah je najvei, ime proklamiramo Allahovu veliinu
i svemo i pozivamo ljude oboavanju Jednog i Jedinog Boga,
Allaha, d.., Koji je Najvei.
77
VIII
Poto muslimani u Indiji insistiraju da odvojeno sprovode

islamske zakone kojima nije potrebna izvrna vlast, zato ne
insistiraju i na implementaciji islamskog krivinog prava unu
tar muslimanske zajednice? Na primjer, implementacija zakona
po kome se pljakau odsijeca aka.
Islamski zakon o
meuljudskim
odnosima
Ova oblast erijata bavi se pojedincem i ljudima u njegovom

najuem okruenju, kao to su islamsko brano pravo, nasljedno
pravo, i drugi. To su zakoni koji su prihvaeni od svih lanova
odreene grupe. Ovdje se ne ukljuuju kazneno pravo i meha
nizmi izvrne vlasti.
Indija je sekularna zemlja

Moralni principi i shvaanja meuljudskih odnosa se razlikuju
od zemlje do zemlje. Poto je Indija sekularna zemlja u kojoj vlada
demokratija, raznim grupama ljudi je dozvoljeno sprovoditi moralne
norme i zakone koji se tiu njihovih meusobnih odnosa.
Islamski principi su najbolji

Od svih zakona koji postoje u bilo kojem drutvu na svijetu,
islamski zakon o meuljudskim odnosima je najboji. To je zakon
koji donosi najbolje rezultate. Muslimani u Indiji preferiraju
islamske norme zbog svog vjerovanja, izmeu ostalog.
Krivino
pravo
Krivino pravo ini skup zakona i normi vezanih za kriminal
i sve to direktno pogaa drutvo, kao to su ubistvo, pljaka,

silovanje i dr.
Krivino
pravo mora biti isto za sve
U svakoj dravi na svijetu, krivino i kazneno pravo moraju

biti potpuno isti za sve grupe ljudi. Nemogue je da se dva zakona
78
ODGOVORI NA ZABLUDE O ISLAJ\1U II
sprovode paralelno. N a primjer, ako se dokae da je neko poinio

krau, mora mu se odsjei aka. Meutim, ova kazna nije pred
viena u hinduizmu. Ako hindus opljaka muslimana, kako ete
ga kazniti? Muslimani ele da se pljakau odsjee aka, dok se
hindusi ne slau s tim...
Islatnski zakon moraju slijediti i
muslimani i nemuslimani
ak i da muslimani u Indiji pristanu da im se sudi po eri

jatu, ukoliko poine neki zloin, to ne bi bilo praktino. Ukoliko,
na primjer, nemusliman lano optui muslimana za krau, pa se
kasnije utvrdi da je lagao, prema islamskom zakonu mora biti
kanjen sa osamdeset udaraca biem zato to je lano svjedoio.
Meutim, po hindu zakonu, za lano svjedoenje se ne snose
nikakve posljedice. Zato, ako bi u Indiji svako slijedio zakon
svoje religije, hindus vrlo lahko i bez posljedica moe lano
svjedoiti.
S druge strane, ako su i kradljivac i lani svjedok hindusi,

velika popustljivost njihovog vjerskog zakona e ih samo podstai
da ustraju u nedjelima.
Muslimani preferiraju da svi
ljudi slijede islamski zakon
Mi muslimani Indije bismo bili najsretniji kada bi se islam

sko kazneno pravo sprovodila nad svima. Samo tako bi se dra
stino smanjio broj kraa, a osamdeset udaraca biem za lano
svjedoenje bi natjeralo ljude da govore istinu...
Islamsko kazneno pravo je
najpraktinije
Islam, osim to odvraa od zla, daje i rjeenja pomou kojih emo

suzbiti zlo. Na primjer: silovatelju slijedi smrtna kazna, a pljakau
se odsijeca aka. Kazne za kriminalce su tako estoke da e svaki
potencijalni kriminalac stotinu puta razmisliti hoe li poiniti ono
to je naumio i na kraju e, najvjerovatnije, odustati.
Da bi se stopa kriminala u Indiji smanjila ili zaustavila, jedino
rijeenje je islamsko kazneno pravo.
79
IX
Ako je, prema Kur'anu, svaki narod imao svog poslanika, koji
poslanik je doao u Indiju? Zato ne bismo mogli Krinu i
Rama smatrati Boijim poslanicima?
Poslanici su dolazili svakom narodu

asni Kur'an u 24. ajetu sure Fatir kae:
Mi smo te poslali s Istinom da radosne vijesti donosi i da oporni
nje; a nije bilo naroda kome nije doao onaj koji ga je opominjao.
Ista poruka se ponavlja u 7. ajetu sure Er- Ra' d:
A oni koji ne vjeruju govore: "Zato mu Gospodar n;'egov ne
poalje udo?" Tvojeje da opominje, a svaki narodje imao onoga ko
ga je na Pravi put upuivao.
Samo neki poslanici su spomenuti u Kur'anu
Uzvieni Allah kae u Kur'anu:

...i poslanicima o kojima smo ti prije kazivali i poslanicirna o
kojima ti nismo kazivali - a Allah ;e sigurno s Musaom razgova
rao... (En-Nisa', 164)
Takoer, u suri Gafir stoji:
I prije tebe smo poslanike slali, o nekima od njih smo ti kazivali, a
o nekima ti nisrno kazivali. (Gafir, 78)
Poslanici u Kur'anu
U Kur'anu se po imenu spominje samo 25 Boijih poslanika,

meu kojima su: Nuh, Ibrahim, Musa, Isa i Muhammed, neka
je na sve njih mir.
Prema hadisu Muhammeda, s.a.v.s., preko 124.000 vjero
vjesnika je poslata ljudima. Svi Boiji poslanici prije Muham
meda, s.a.v.s., poslati su samo svom narodu; njihova objava je
vaila samo u toku odreenog vremenskog perioda.
I pouit e ga (Isaa, a.s.) pismu i mudrosti, i Tevratu i Indilu,
80
ODGOVORI NA Z i-\BLU DE O ISLAMU II
i poslati kao poslanika sinovima Isra ilovinz. .. (Ali

Imran, 48-49)
Muhammed je posljednji Boiji poslanik

Posljednji i konani Allahov poslanik je Muhammed, s.a.v.s.
Poslije njega, nee vie biti poslanika. Uzvieni Allah kae:
ivluhammed nije roditelj nijednom od vaih ljudi, nego je Alla
hov poslanik i posl;'edn;'i v;'erov;'esnik - a Allah sve dobro zna.
(El-Ahzab, 40)
Poto je Muhammed, s.a.v.s., posljednji Boiji poslanik, on
nije bio poslat samo odreenom narodu, tj. Arapima, ve cijelom
ovjeanstvu. Uzvieni Allah kae:
... a tebe smo (Muhammede) samo kao milost svjetovima poslali.
(El-Enbija', 107)
Ista poruka se ponavlja u suri Sebe:
Mi smo te poslali svim ljudima da radosne vijesti donosi i da
opomin;'e, ali veina ljudi ne zna. (Sebe', 28)
U Buharijinoj zbirci hadisa (Knjiga namaza, hadis broj 429)
StOj l:
Od Dabira ibn Abdullaha, r.a., se prenosi da je Allahov

Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Svaki vjerovjesnik je poslat samo svom
narodu, ali ja sam poslat svim ljudima."
Koji vjerovjesnik je poslat u Indiju

Koji Boiji vjerovjesnik je doao u Indiju? Da li Krinu i
Rama moemo smatrati Boijim poslanicima? Ni Kur'an ni vje
rodostojni hadisi nita ne govore o tome ko je bio Allahov posla
nik u Indiji. Poto se imena Ram i Krina nigdje ne spominju u
Kur'anu i hadisu, ne moemo sa sigurnou tvrditi da li su oni
bili Boiji poslanici ili ne.
Neki muslimani, naroito muslimanski politiari u Indiji,
koji se pokuavaju dodvoravati hindusima, kau: "Ram, alejhis
selam", tj. Ram, neka je na njega mir!
Ovo je potpuno pogreno! N e postoji ni jedan vjerodostojan
dokaz da su Ram i Krina bili Boiji poslanici. U svakom sluaju,
moda su oni bili Bo~ji poslanici, ali nemamo dokaz za to.
81
Koga moramo slijediti

v
Cak i da su Ram i Krina zaista bili Boiji poslanici, mi danas

moramo slijediti iskljuivo posljednjeg Boijeg poslanika, Muha
mmeda, s.a.v.s. Makar i da su oni bili Boiji poslanici, njihova
objava je bila namijenjena odreenoj grupi ljudi u datom vre
menu. Danas, svaki ovjek na planeti Zemlji, ukljuujui i Indiju,
mora slijediti posljednjeg i konanog Boijeg poslanika, Muha
mmeda, s.a.v.s.
83
Ako je, po vaem miljenju, Bog objavljivao knjige u svakom

vremenu, koja je knjiga objavljena u Indiji? N eke hindu knjige,
pogotovu Vede, moraju biti Boije!
Allah je slao objave u svakom vremenu. asni Kur'an kae

u suri Er-Ra'd u 38. ajetu:
I nijedan poslanik nije donio nijedno udo sobom, veAllahovom
voljom. Svako doba imalo je Knjigu...
Objave koje su spomenute u Kur'anu

Kur'an po imenu spominje samo etiri Allahove knjige:
Tevrat, Zebur, Indil i Kur'an.
Tevrat je objava koja je data Musau (Mojsiju), a.s. Zebur je
objava data Davudu (Davidu), a. s. Indil je dat Isau (Isusu), a.s.
Kur'an je posljednja i konana Allahova objava, posljednjem i
konanom Allahovom poslaniku- Muhammedu, s.a.v.s. Kur'an
spominje i suhufe (stranice) date Ibrahimu i Musau, a.s.
N amjena prijanjih objava

Sve objave prije Kur'ana su bile namijenjene samo odreenoj
grupi ljudi; rok trajanja im je bio ogranien. Poto je Kur'an
posljednja Boija objava, on nije namijenjen odreenoj grupi
ljudi, ve kao uputa cijelom ovjeanstvu. Casni Kur'an kae:
Elij-lam-ra. Knjigu ti objavljujemo zato da ljude, vo(jom nji
hova Gospodara, izvede iz tmina na svjetlo, na put Silnoga i Hva
ljenoga. (Ibrahim, 1)
Ovoje obznana ljudima i da njome budu opomenuti i da znaju
da je samo On jedan Bog, i da razumom obdareni prime pouku!
(Ibrahim, 52)
U mjesecu ramazan u poelo je objav(jivanJe Kur'ana, koji je
putokaz ljudima i jasan dokaz Pravog puta i razlikovanje dobra od
zla. (El-Bekara, 185)
v
84
ODGOVORI NA Z .:'-\ BLl JDE O ISLAMU II
Mi ti objavljujento Knjigu zbog s'oih ljudi- samu istinu; onaj k t;

bude iao Pravim putem sebi e koristiti, a onaj ko bude iao stranpu
ticon1 -sebi e nauditi, ti nisi njima tutor. (Ez-Zumer, 41)
Koja je knjiga objavljena u Indiji

Postavlja se pitanje: koja Boija knjiga je objavljena u Indiji
i da li Vede i neke druge svete knjige hindusa moemo smatrati
Boijim knjigama? Ne postoji ni jedan kur'anski ajet, niti vjero
dostojan hadis koji spominje ime objave koja je dola u Indiju.
Poto se Vede i ostale hindu knjige nigdje ne spominju u islam
skim izvorima, ne moemo rei da su one objavljene od Boga.
Mogue je da su to bile Boije objave, ali su ih ljudi kasnije znatno
izmijenili; nita ne smijemo sa sigurnou tvrditi.
Moramo slijediti samo Kur'an

ak i da su Vede nekada bile dio Boije objave, ipak su bile
namijenjene samo odreenom narodu i vremenski ograniene.
Danas svi ljudi svijeta, samim tim
i
Indijci,
moraju
slijediti
isklju
....
ivo posljednju Boiju objavu, Casni Kur'an. Poto prijanje objave
nisu bile univerzalne, Uzvieni Allah ih nije sauvao od oteenja.
Ni jedna jedina od svih svetih knjiga hindusa nije zadrala origi
nalni oblik, sadraj i vjerodostojnost. Kur'an je objava koja e vaiti
do Sudnjeg dana, Allah je obeao da e ga uvati od oteenja i
ljudskih interpelacija. Uzvieni Allah kae u Kur'anu:
Mi, uistinu, Kur'an objavljujemo i zaista

bd;"eti. (El-Hidr, 9)
emo
Mi nad n;"im
ODGOVORI NA ZABLUDE KRANSKIH MISIONARA 87
Muhammed je prepisao Kur'an iz Biblije.
Mnogi kranski misionari ire zabludu da Muhammed,

s.a.v.s., nije bio samo autor Kur'ana ve ga je krao i kopirao sti
hove i ideje iz drugih filozofskih i religijskih knjiga.
Pouavao
ga je rimski kova
Neki pagani su optuili Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je uio

Kur'an od rimskog kovaa koji je bio kranin i ivio u predgrau
Meke. Vjerovjesnik je esto odlazio kod njega i posmatrao ga
kako radi. Jedan kur'anski ajet vrlo jasno odbacuje ove
optube:
Mi dobro znamo da oni govore: "Pouava gajedan ovjek!"jezik
onoga zbog koga oni krivo govorejejezik tuina, a ovaj Kur'anje na
jasnom arapskom jeziku. (En-Nahl, 103)
Kako je neko ko je bio stranac, govorio stranim jezikom i
jezik
mogao
biti
autor
tako
nenad
vrlo slabo poznavao arapski
...,
manog djela kao to je Casni Kur'an, na istom arapskom jeziku?!
Vjerovati da je rimski kova pouavao l\1uhammeda, s.a.v.s.,
Kur'anu je isto kao vjerovati da je neki kineski emigrant, koji je
jedva govorio engleski jezik, pouavao ekspira knjievnosti.
Pouavao
ga je Hatidin roak
Muhammed, s.a.v.s., se vrlo rijetko susretao s jevrejskim i

kranskim sveenicima. Najznaajniji kranin koga je pozna
vao bio je slijepac Vereka ibn Nufejl, Hatidin, r.a., roak. Iako
je bio Arap, prihvatio je kranstvo i bio je veoma dobro upoznat
s Novim Zavjetom. Boiji Poslanik, s.a.v.s., ga je sreo samo dva
puta u ivotu. Prvi put je to bilo prije poslanike misije dok je
Vereka obavljao molitvu kod Kabe. Tada ga je Vereka jako srdano
poljubio u elo.
88
ODGOVORI NA ZABLUDE O ISLAl\1U II
Drugi put su se sreli kad je Muhammed, s.a.v.s., nakon poetka

Objave, otiao vidjeti Vereku ibn Nufejla. Vereka je umro tri
godine kasnije, a objava Kur'ana je trajala jo 20 godina. Zato je
besmisleno govoriti da je Vereka ibn Nufejl bio izvor kur'anskoga
teksta.
Religijski razgovori s jevrejima i kranima

Istina je da je Boiji Poslanik, s.a.v.s., imao religijske razgo
vore s jevrejima i kranima, ali se to prvi put desilo u Medini
13 godina nakon poetka Objave. Potpuno su izopaene tvrdnje
onih koji kau da su ga oni poduavali Kur'anu. Zapravo, on im
je bio uitelj, pozivao ih je u islam. Ukazivao im je na sve devi
jacije njihovih dogmi. Veliki broj jevreja i krana je tako pri
hvatio islam.
Uio
je Kur'an od jevreja i
krana
izvan Arabije
Poto im je svaki od prethodnih "argumenata" propao, neki

kranski misionari tvrde da je Muhammed, s.a.v.s., uio Kur'an
od jevreja i krana s kojima se susretao izvan Arabije. Meutim,
svi dostupni historijski izvori navode da je Boiji Poslanik, s.a.v.s.,
samo tri puta prije poslanstva iziao iz Meke:
kad je imao 6 godina, poao je s majkom u M edinu;
izmeu 9. i
12. godine, pridruio se amidi Ehu Talibu na
putu ka Siriji;
kad je imao 25 godina, poveo je Hatidinu karavanu u
Siriju.
...,.
Cista je imaginacija tvrditi da je Kur'an rezultat navodnih
razgovora s jevrejitna i kr anima nakon ova tri putovanja.
Logiki
dokazi
Svakodnevni ivot Allahovog Poslanika, s.a.v.s., je bio kao

otvorena knjiga. Svi su znali gdje se nalazi, u svakom momentu.
ak je dola Objava od Allaha u kojoj se od vjernika tai da ne
ugroavaju Poslanikovu privatnost u njegovoj kui. Da je Posla
nik imao nekog ovjeka koji ga je pouavao kur'asnkom tekstu,
on to ne bi mogao dugo sakriti.
ZABLUDE KRANSKIH J\r1ISIONARA
89
Najugledniji Kurejije koji su prihvatili islam bili su veoma

obrazovani i inteligentni ljudi. Da je neto bilo sumnjivo u vezi
Poslanikovog uenja, objavljivanja Kur'ana i njegovih susreta s
nepoznatim ljuditna, oni bi to odmah primjetili. Njegova posla
nika misija ne bi trajala pune 23 godine!
Nisu ga samo vjernici pratili u stopu, i neprijatelji su ga stalno
drali na oku ne bi li nali bilo kakav dokaz o njegovim tajnim
susretirna s jevrejima ili kranima.
Nepojn1ljivo je da bi bilo koji ovjek prihvatio biti autor
Kur'ana, prihvatiti sve nevolje kroz koje je Muhammed, a.s.,
prolazio, a ne traiti nikakvo priznanje ni nagradu od ljudi.
injenica i iste logike, ne postoji ni
N a osnovu historijskih
....
jedan dokaz da je Casni Kur'an ljudsko djelo.
Nije znao ni
itati
ni pisati
Teorija da je Muhammed, a. s., napisao Kur'an ili ga odnekud

prepisao, pada u vodu samo zbog jedne historijske injenice: on
nije znao ni itati ni pisati! Uzvieni Allah kae:
Tiprije nje nijednu knjigu nisi itao, a nisije ni desnom rukom svojo nz
pisao; inae, posumnjali bi oni to lai govore. (El-Ankebut, 48)
Uzvieni Allah je znao da e biti ljudi koji e sumnjati u
....
autentinost Casnog Kur'ana i pripisivati ga Muhamn1edu, s.a.v.s.
Zbog toga je On, iz Svoje savrene mudrosti, odabrao da Njegov
posljednji poslanik bude nepismen, kako bi otklonio i najmanju
sumnju u porijeklo Casnog Kur'ana.

."
Optube njegovih neprijatelja da je Kur'an prepisivao iz dru

gih knjiga i preradio ga u velikom knjievnom stilu, moda bi
imale neku teinu. Meutim, i ova beznaajna optuba je na ovaj
nain pobijena.
Uzvieni Allah potvruje da Muhammed, a.s., nije bio
p1smen:
... onima koji e slijediti Poslanika, vjerov;esnika, koji nee znati

ni da ita ni da pie, kojeg oni kod sebe, u Tevratu i Indilu, zapisana
nalaze, koji e od njih traiti da ine dobra djela, a od odvratnih odvra
90
ati
ih, koji e im l.jepa jela dozvoliti, a runa im zabraniti, koji e

ih tereta i tekoa koje su oni imali osloboditi. Zato e oni koji budu u
njega vjerovali, koji ga budu podravali i pomagali i svjetlo po njemu
poslano slijedili- postii ono to budu el;"eli. (El-A'raf, 157)
Proroanstvo koje se u ovom ajetu spominje nalazi se u
Bibliji:
A prui li se knjiga jednomu, koji ne zna itati, i kae li se: "itaj

to.'", on odgovori: "Ne mogu itati. "3
asni Kur'an na ak etiri mjesta potvruje da Muhammed,
s.a.v.s., nije znao ni itati ni pisati. Osim spomenutih ajeta, o
tome se govori jo i u 158. ajetu sure El-A'raf i 2. ajetu sure
El-Dumua.
Nije bilo Biblije na arapskom jeziku

U vrijeme Muhammeda, s.a.v.s., Biblija jo nije bila prevedena
na arapski jezik. Najstariji prijevod Starog Zavjeta pojavio se tek
900. godine, punih 250 godina nakon smrti Allahovog Poslanika,
s.a.v.s. Prijevod na arapski je uradio sveenik Saadias Gaon.

Najstariji prijevod Novog Zavjeta na arapski jezik se pojavio
tek 1616. godine, od izvjesnog Erpeniusa, oko hiljadu godina
nakon smrti Allahovog Poslanika, s.a.v.s.
Slinosti
Kur'ana i Biblije
Ako postoje odreene slinosti Kur'ana i Biblije, to ne znai

da je nova knjiga prepisana iz starije. Zapravo, to je samo dokaz
da obje knjige imaju isti, trei izvor. Sve Boije objave imaju isto,
nebesko porijeklo. Bez obzira koliko je ljudskih interpelacija
ubaeno u jevrejske, kranske i knjige nekih drugih religija, one
su u nekim dijelovima, ipak, ostale neoteene. To je dio koji je
zajedniki svim tim religijama.
Istina je da izmeu Kur'ana i Biblije postoje odreene sli
nosti. Ali, to nije razlog da se Muhammed, s.a.v.s., optui za
plagijat, kopiranje Biblije. Po istoj logici, slinost izmeu kran
stva i judaizma se moe pogreno protumaiti: Isus (Isa), a.s.,
3
Stari Zavjet, Izaija, 29:12.
ZABLUDE KRANSKIH MISIONARA
91
nije bio Boiji poslanik, ve je ideje naao u Starom Zavjetu i

prepisao ih.
Slinosti izmeu tih knjiga ukazuju samo na njihovo zajed
niko
boansko porijeklo i kontinuitet poruke monoteizma, a ne

da su kasniji poslanici prepisivali knjige objavljene ranijim
poslanicima.
Kada neko na ispitu prepisuje od kolege, naravno da nee
navesti od koga je prepisivao. Meutim, Muhammed,
a.s.,
je
....
odao veliko potovanje prijanjim poslanicima, Casni Kur'an
precizno spominje ta je kojem poslaniku objavljeno.
Muslimani vjeruju u Tevrat, Zebur, Indil i Kur'an

...,
Cetiri Boije knjige su u Kur'anu spomenute po imenu:

Tevrat, Zebur, Indil i Kur'an. Tevrat je objavljen Musau, a. s.,
Zebur Davudu, a. s., a Indil Isau, a. s. Posljednja i konana Boija
knjiga, asni Kur'an, objavljena je konanom i posljednjem Boi
jem poslaniku, Muhammedu, s.a.v.s.
Sastavni dio islama je vjerovanje u sve Boije poslanike i sve
Boije objave. Meutim, pet prvih, takozvanih Mojsijevih knjiga
na poetku Biblije - Psalmi i Novi Zavjet (sastavljen od etiri
evanelja) - nisu 1evrat, Zebur i Indil koje Kur'an spominje.
Dananje biblijske knjige, moda, sadre dio Boijih rijei, ali
te knjige nisu precizne, ouvane i kompletne Boije objave date
prijanjim poslanicima.
Kur'an sve Boije poslanike predstavlja kao pripadnike jed
nog bratstva. Svi poslanici su imali istu poslaniku misiju i istu
osnovnu poruku. Zbog svega toga, fundamentalna uenja svih
velikih religija ne mogu biti kontradiktorna, ak i ako je izmeu
dva razliita poslanika prolo mnogo vremena. Izvor svih njihovih
misija je Uzvieni Allah. Boiji poslanici nisu odgovorni za razlike
izmeu dananjih religija; njihovi sljedbenici su krivci za zapostav
ljanje i zaboravljanje izvornih uenja. N e samo to, ljudi su izvrnuli
originalna uenja i izmijenili knjige koje su im objavljene. Zato
se Kur'an ne moe posmatrati odvojeno od prijanjih objava i kao
92
ODGOVORI NA ZABLUDE O ISLAl\!IU II
konkurencija Mojsijevim i Isusovim uenjima. Naprotiv, Kur'an je

doao da potvrdi, upotpuni i usavri sve prijanje objave.
Jedno od imena Kur'ana je "Furkan"- Rastavlja istine od
neistine. Na osnovu Kur'ana, moemo odrediti ta je od prija
njih knjiga sauvano, ta bi moglo biti Boija rije, a ta je ljudska
interpolacija.
Nauno poreenje
Kur'ana i Biblije
itajui Bibiliju i Kur'an, pomislili biste da se u odreenim

stavkama potpuno slau. Meutim, kada neke dijelove paljivo
analizirate, vidjet ete da je razlika ogromna kao dan i no! San1o
na osnovu historijiskih podataka, nekome ko je neupuen u ue
nja kranstva i islama teko je donijeti zakljuak koja knjiga je
autentina: Kur'an ili Biblija. N o, kada odreene citate iz obje
knjige uporedite s ustanovljenim naunim injenicama, vrlo lahko
ete donijeti ispravan zakljuak.
a)
Stvaranje kosmosa za est dana
Prema prvom poglavlju prve biblijske knjige Postanak, cio

kosmos je stvoren za est dana od kojih svaki traje 24 sata. Kur'an
spominje stvaranje kosmosa za est ejjama. Rije ejjam je plural
koji se koristi za dug period, poput godine. Rije;eum (jednina),
moe znaiti dan oci 24 sata, ali moe znaiti i epoha, veoma dug
vrentenski period.
Kada Kur'an kae da je univerzum stvoren za est dana, misli
se na veoma duge vremenske periode. Naunici nemaju nikakav
prigovor na to da je kos mos zaista mogao nastati za est veoma
dugih epoha. Kosmos je stvaran tokom mnogo milijardi godina,
ime stav Biblije o stvaranju za est obinih dana postaje kon
tradiktoran potvrenim naunim injenicama.
b)
Prvo je stvoren dan, pa onda Sunce
U Knjizi Postanka (stihovi 3-5), Biblija kae da je fenomen

dana i noi stvoren prvoga dana stvaranja kosmosa. Svjetlost koja
cirkulira kosmosom rezultat je kompleksnih hemijskih reakcija
93
na zvijezdama. l\lleutim, te iste zvijezde su, prema Bibliji, stvo

rene etvrtog dana stvaranja. 4
Sasvim je nelogino da posljedica, tj. svjetlo, bude stvorena prvog
dana, a da uzrok, tj. izvor svjetlosti (zvijezde i Sunce), bude stvoren
tri dana kasnije! Osim toga, postojanje jutra i veeri kao elemenata
jednoga dana bilo je mogue samo nakon stvaranja Zemlje i njene
rotacije oko svoje ose i Sunca. Za razliku od Biblije, asni Kur'an
ne sadri ni jednu reenicu koja je protivrjena potvrenim naunim
argumentima. Zbog toga je apsurdno tvrditi da je Muhammed,
a. s., prepisivao Kur'an iz Biblije, te da je nekako odluio izostaviti
fantastine i bajkovite opise stvaranja kosmosa.
Stvaranje Sunca, Mjeseca i Zemlje
e)
Biblija, u Knjizi Postanka, u stihovima 9-13, kae da je Zemlja

stvorena treeg dana, a u stihovima 14-19 da su Sunce i Mjesec
stvoreni etvrtog dana. Nauna je injenica da su Zemlja i l\1je
sec bili dio Sunca, pa su se kasnije izdvojili. Zbog toga je ideja
o stvaranju Zemlje prije Sunca i Mjeseca kontradiktorna potvr
enim naunim injenicama u vezi Sunevog sistema.
Vegetacija je stvorena treeg, a Sunce etvrtog dana
d)
Prema Bibliji (Postanak, 1:11-13), vegetacija, biljke, drvee

i voke stvoreni su treega, a Sunce etvrtog dana. Kako je mogue
da se biljke pojave prije Sunca, i kako je mogue da opstanu bez
Suneve svjetlosti?!
Ako je Muhammed lino napisao Kur'an, a kur'anske ideje
prepisao iz Biblije, otkud je znao koje biblijske stihove preskoiti
zato to sadre katastrofalne naune greke?! U cijelom Kur'anu
ne postoji ni jedna jedina kontradiktornost naunim
ctnJentcama.
v.
e)
I Sunce i Mjesec emitiraju svjetlost
Biblija kae da i Sunce i Mjesec imaju sopstvenu svjetlost.

U Knjizi Postanka, 1:16, stoji:
Bog stvori dva velika svjetlila nebeska,

man.fe, da vlada nou ...
4
Stari Zavjet, Knjiga Postanka, 1:14-19.
vee,
da vlada danom, i
94
Savremena nauka nam kae da Mjesec ne posjeduje vlastitu

svjetlost. Ta inj enica je potvrdila ispravnost kur'anskog koncepta
koji kae da Mjesec nema sopstvenu, ve samo reflektira sunevu
svjetlost. Nemogue je da je Muhammed, a. s., ovjek koji je prije
1.400 godina ivio u arabijskoj pustinji, uvidio ove greke u
Bibliji, pa ih, prilikom prepisivanja u Kur'an, ispravljao.
Adam, prvi ovjek na Zemlji,

ivio je prije 5800 godina
Prema rodoslovlju Isusa Hrista u Bibliji, od Isusa do Abra
hama i od Abrahama do Adama, ispada da je prvi ovjek, Adam
(Adem, a. s.) ivio prije 5. 800 godina:
1..948 godina od Adama do Abrahama;
Oko 1.800 izmeu Abrahama i Isusa;
2.000 godina od Isusa do danas.

Ove brojke nas dodatno zbunjuju zbog injenice da je, po
jevrejskom kalendaru, trenutno 5.800. godina.
Postoji sasvim dovoljno arheolokih nalaza koji dokazuju da
je ljudski rod star na desetine hiljada godina, a ne samo 5. 800
godina, kao to Biblija kae.
Kur'an, takoer, govori o prvom ovjeku, Ademu, a.s. Meu
tim, za razliku od Biblije, ne navodi nikakav datum u vezi nje
govog ivota na Zemlji. Biblijski stav je u potpunoj suprotnosti
savremenoJ nauc1.
Nuh i Veliki potop

Biblijski opis Velikog potopa (u 6., 7. i 8. poglavlju Knjige
Postanka), sugerira da je poplava zahvatila cio svijet i unitila
sve na Zemlji, osim onoga to je bilo na Nuhovoj barci. U opisu
se navodi da se potop desio 1.656 godina nakon stvaranja Adama
ili 292 godine prije Abrahama, u vrijeme kad je Noa (Nuh, a. s.)
imao 600 godina. To znai da se potop desio u 22. ili 21. vijeku
priJe nove ere.

Biblijska pria o Velikom potopu je u ogromnoj kontradikciji
s naunim injenicama i arheolokim nalazima. U vrijeme kada
se, prema Bibliji, desio Veliki potop, ivjela je ll. dinastija u
95
Egiptu i 3. dinastija u Babilonu. Svi arheoloki nalazi dokazuju

da ni jedna od ovih civilizacija u vrijeme potopa nije doivjela
prekid ili diskontinuitet. Naprotiv, ostale su potpuno netaknute.
Ne postoji ni jedan dokaz da se u 22. ili 21. vijeku u ovim dina
stijama desila nekakva prirodna nesrea. Biblijski opis protivrjei
tome i kae da je cio svijet bio poplavljen.
Za razliku od biblijskog, kur'anski opis potopa nije protivr
jean naunim injenicama. Kur'an nigdje ne navodi datum ovog
dogaaja, niti je, prema Kur'anu, cio svijet bio poplavljen, a sve
.....
ivo na Zemlji uniteno. Suprotno tome, Casni Kur'an govori
samo o N uhovom narodu i kazni koja ih je zadesila.
Nelogino je tvrditi da je Muhammed, s.a.v.s., priu o potopu
prepisao iz Biblije, a da je pritom ispravio naune greke u biblij
skoj verziji prie.
Pria
o lVIojsiju i Faraonu
Kur'anska i biblijska verzija prie o Mojsiju (Musau, a.s.) i

faraonu su veoma sline. I Kur'an i Biblija navode da se faraon
utopio pokuavajui se domoi Mojsija i njegovog naroda. Meu
tim, asni Kur'an dodaje jo jedan znaajan detalj:
Danas emo izbaviti samo tijelo tvoje da bi bio pouan primjer
onima poslije tebe', - ali mnogi ljudi su ravnoduni prema Naim
poukama. (Junus, 92)
Doktor Maurice Bucaille je, nakon detaljnog istraivanja,
dokazao da je Ramzes II, za kojeg se smatralo da je progonio
Mojsija i njegov narod, umro mnogo ranije, dok je Mojsije jo
bio u Medjenu. Ramzesov sin Merneptah postao je novi faraon.
On je, zapravo, faraon koji je proganjao Mojsija i koji se utopio
u Crvenom moru. 1898. godine, u Dolini kraljeva u Egiptu,
pronaeno je mumificirano tijelo faraona Merneptaha. Godine
1975. doktor Maurice Bucaille je zajedno s timom od nekoliko
doktora zatraio dozvolu za ispitivanje mumije faraona Mernep
taha. Analize su dokazale da je Merneptah najvjerovatnije umro
od utapanja ili sranog udara koji je uslijedio u momentu utapa
nja. Tako je ostvareno kur'ansko proroanstvo u kome se kae
da e Allah sauvati faraonovo tijelo da bi bilo pouka kasnijim
96
generacijama. Njegovo tij elo se i dalje uva u kairskom
muzeJU.
Ovaj kur'anski ajet je podstaknuo doktora Maurice Bucaillea
da prouava Kur'an. Kasnije je napisao knjigu Biblija, Kur'an i
"'
nauka, i priznao da je nemogue da je Casni Kur'an ljudsko djelo.
Nakon prouavanja Kur'ana, prihvatio je islam.
Kur'an je Allahova knjiga

Svi ovi dokazi su dovoljni da se donese zakljuak da Kur'an
nije prepisan iz Biblije, ve je Casni Kur'an Furkan - Rastavlja
istine od neistine. Kur'an se, zbog toga, mora koristiti kao kriterij
na osnovu kojeg se odreuje koji se dio Biblije moe smatrati
Boijom rije ju. Kur'an to potvruje u suri E s-Sedda:
Elif-lam-mim. (Ovu) Knjigu objavljuje, u to nema sum
nje, Gospodar svjetova, a oni govore: "On je izmilja!" Ne, ona
je istina od Gospodara tvoga da opominje narod kojemu prije
tebe nije doao niko da ga opominje, da bi iao pravim putem.
(Es-Sedda, 1-3)
v
ZABLUDE KRANSKIH J\t1ISIONARA
97
II
U Kur'anu stoji da je Marija (Merjem) Aronova (Harunova,

a.s.) sestra. l\1uhammed, koji je napisao Kur'an, nije znao
razliku izmeu Mirjam, Aronove sestre, i Marije, Isusove
majke, iako vremenska udaljenost izmeu njih dvije iznosi
preko hilj adu godina.
Rije sestra
u semitskim jezicima
U Semitskim jezicima, rije sestra moe znaiti i potomak.

Ajet na koji se mislilo u spomenutom pitanju glasi:
I doe ona s njim porodici svojoj, nosei ga. ''O Merjemo,"- rekoe
oni- "uinila si neto neuveno! Ej sestro Harunova, otac ti nije bio
nevaljao, a ni mati tvoja nije bila nevaljalica." (Merjem, 27-28)
Kranski
misionari tvrde da Muhammed, s.a.v.s., nije pozna

vao razliku izmeu Marije, Isusove majke, i Mirjam, Barunove
sestre. Vremenski razmak izmeu njih dvije je, kao to i sami
navode, preko hiljadu godina.
U arapskoj terminologiji, sestra oznaava, takoer, i enskog
potomka. Zato, kad se kae Ja uhte Harun e - O sestro Harun ova,
to zapravo znai: O ti koja potjee od Haruna/
I sin
znai
potomak
U Evanelju po Mateji stoji: Rodoslovlje Isusa Krista sina

Davidova .. .5
5
N ovi Zavjet,
Evanelje
po Mateju, 1:1.
98
U Evanelju po Luki stoji: Kadje Isus zapoeo, imao ;e oko

trideset godina. Drali su ga za sina josipova. Ova;')e bio sin Heli
;'ev, sin Matatov. 6
Fraza Isus Hrist sin Davidov se objanjava tako da on nije bio
stvarni, direktni Davidov sin, ve njegov potomak! Dakle, i rije
sin ima znaenje potomak.
Novi Zavjet,
Evanelje
po Luki, 3:23.
99
III
ak i Kur'an spominje, u suri M erjem, da je Isus Hrist umro
i da je poslije toga ukrsnuo!

.....
Sta pie u Kur'anu
U suri Merjem (ajet 33) stoji da je Isus rekao:
'1 neka je mir nada mnom na dan kada sam se rodio i na dan
kada budem umro i na dan kada budem iz mrtvih ustajao!"
Casni Kur'an kae: ... na dan kada budem umro, a ne: na dan
kada u umri_jeti. Kur'anski izraz je u futuru, a ne u perfektu.
v
Razlika je
oigledna.
Isus je iv uzdignut
asni Kur'an kae u suri En-Nisa (157-158):
... i zbog rijei njihovih: "Mi smo ubili M esiha, Isaa, sina M erje
m ina, Allahova poslanika: "... A nisu ga ni ubili ni raspeli, ve im se
priini/o. Oni koji su se o n;emu u mil;"enju razilazili, oni su sami o
tome u sumnji bili; o tome nisu nita pouzdano znali, samo su naga
ali; a sigurno je da ga nisu ubili, ve ga j e Allah uzdigao Sebi. - a
Allahje Silan i Mudar.
101
IV
Va Kur'an kae da je Isus Kelimetullah- Rije od Allaha i
Ruhullah -Allahov duh. Ovim rijeima Kur'an upuuje na
Isusovu boansku prirodu.
Isa je
ri;"e
ko;u ;e Allah dao, a ne

rije u koju se Allah pretvorio
asni Kur'an kae u suri Ali Imran (45):

A kada meleki rekoe: "O Merjema, Allah tijavija radosnu vijest~ od
Njega Rije: ime e mu biti Mesih, Isa, sin Merjemin, bit e vien i
na ovorn i na onom svijetu i jedan od Allahu bliskih...''
Iz ovog ajeta se jasno vidi ta je Kelimetullah. Izraz od Njega
Rfje znai poruka od Allaha. Kad se za nekog kae Kelimetullah
-Rije od Allaha misli se da je on Boiji poslanik.
Atributi po kojima su neki poslanici
oslovljeni ne pripadaju samo njima
Mnogi Boiji poslanici nose razliite nadimke i titule. Meu

tim, kada se neki Boiji poslanik oslovi nekom titulom, to ne znai
da ona samo njemu pripada i da je iskljuivo njegovo svojstvo. Na
primjer, Ibrahim (Abraham), a.s., nosi nadimak Halilullah -Allahov
prijatelj. To ne znai da n.iko od ostalih vjerovjesnika i poslanika
nije bio Allahov prijatelj. Musa, a.s., se u Kur'anu naziva Kelimu
llah- Onaj koji je razgovarao sa Allahom. To ne znai da Allah.... nije
razgovarao ni s jednim drugim poslanikom. Isto tako, kada Casni
Kur'an Isaa, a. s., naziva Kelimetullah -Allahova Rije- to ne znai
da ostali Boiji poslanici nisu bili, takoer, Kelimetullah.
Jahja je, takoer, Allahova Rije

.....
Casni Kur'an naziva Jahaa, a. s., Boijom Rijeju, u suri Ali

Imran (38-39):
102
Tu Zekerijja zamoli Gospodara svoga: "Gospodaru mo;:" - ree

"podari mi od Sebe estita potomka, jer se Ti, uistinu, molbi odaziva."~
I dok se on u hramu stojei molio, meleki ga zovnue: ~l/ah ti javlj'a
radosnu vijest: rodit e ti se jahja, koji e u Allahovu Rije vjerovati, i
koji e prvak biti, i edan, i vjerovjesnik, potomak onih dobrih. "
Isa je Ruhullah - od Allaha dat Duh

Isus (Isa, a. s.) nigdje u Kur'anu nije nazvan duhom u kojeg
se Allah pretvorio, ve je on Ruhu/fah -Duh od Allaha.

O sljedbenici Knjige, ne zastranjujte u svome vjerovanju i oAllahu
govorite samo istinu! Mesih, Isa, sin Mer;emin, samo j e Allaha~
poslanik, i Rije Njegova koju;e Merjemi dostavio, i Duh od Njega;
zato vjerujte u Allaha i Njegove poslanike i ne govorite: "Trojica su.'''
Prestanite, bolje vam j ef Allah je samo jedan Bog, - hvaljen neka je
On/- zar On da ima dijete?/ Njegovo je ono toje na nebesima i one
to je na Z emlji, i Allahje dovol;"an kao zatitnik. (En-N isa', 171)
Allahov duh je udahnut u svakog
ovjeka
Izraz Allahov duh ne znai da je Isus bog! Uzvieni Allah na

nekoliko mjesta u Kur'anu kae da je u ljude udahnuo duu od
Svoga Duha .
... i kad mu dam lik i u n; udahnem duu, vi {meleki) mu se
poklonite.' (El- Hidr, 29)
... zatim mu savreno udove ob/ii i ivot mu udahne, - i On
vam i sluh i vid i pameti daje -, a kako vi malo zahvaf;.ujete.'
(Es-Sedda, 9)
ZABLUDE KR A NSKIH MISIONARA
103
Kur'an nije Boija !(njiga, ve sotonin rukopis!
Isto su i mekanski pagani govorili Muhammedu, s.a.v.s.,

optuujui ga da ne dobija objavu od Boga, ve od ejtana.
On je, zaista, Kur'an plemeniti u Knjizi briljivo uvano]
dodirnuti ga smiju samo oni koji su isti- onje Ob;ava od Gospodara
svjetova. (El-Vakia, 77- 80)
Kry.iga briljivo uvana je L evhi-Mahfuz, koju mogu dodir
nuti samo Mutahherun - oni..... koji su isti od svih grijeha i zala .
To mogu biti samo meleki. Sejtanu je apsolutno zabranjeno pri
". . .
maci JOJ se.
Poto se ejtan ne moe primai Levhi-Mahfuzu, nema
govora o tome da on moe napisati ili nekom "objaviti" Casni
Kur'an.
U suri uara (210-212) stoji: Kur'an ne donose ejtani, neza
mislivo.je da to oni ine; oni to nisu kadri, oni nikako ne mogu da ga
prisluku;u. (E-uara, 210-212)
Veliki broj ljudi ima pogrean koncept o sotoni (ejtanu).
Vjeruju da sotona moe uraditi skoro sve to poeli, osim neko
licine stvari koje moe samo Bog. Prema njihovom shvaanju,
sotona je, po pitanju moi, samo
malo
nii
od
Boga.
Poto
neki
.....
ljudi ne ele prihvatiti da je Casni Kur'an udesna Allahova
objava, kau da je on sotonino djelo.
Da je sotona napisao Kur'an, ne bi bio spomenut u pogrdnom
kontekstu u tom istom Kur'anu! Na prin1jer, sura En-Nahl (98)
kae:
Kada hoe da ui Kur'an, zatrai od Allaha zatitu od ejtana
prokletog, on doista nema nikakve vlasti nad onima ko;"i vjeruju i
koji se u Gospodara svoga pouzda;u.
Veliki broj kur'anskih ajeta daje jasne dokaze da sotona nije
autor Kur'ana.
v
104
ODGOVORI NA ZABLUDE O ISLAMU Il
A ako ejtan pokua da te na zlo navede, ti potrai utoite u

Allaha, On uistinu sve uje i zna. (El-A'raf, 200)
Zato bi sotona uio sljedbenike da, kad god ih navodi na

zle misli, trae utoite u Allaha, iako je sotona otvoreni Allahov
n ep rij atelj?
O ljudi,;"edite od onoga to ima na zemlji, ali samo ono to je
doputeno i to je prijatno, i ne slijedite ejtan ove stope, jer vam;e on
neprijatelj oevidni.' (El-Bekara, 168.)
O sinovi Ademovi, zar vam nisam naredio: "Ne klanjajte se ej
tanu.,., on van1 je neprijatelj otvoreni... " (Ja Sin, 60.)
Sejtan je iskusan i inteligentan. Nije ni udo da je u umove
nekih ljudi ubacio ideju da je on lino autor Kur'ana. Meutim,

on je u odnosu na Allaha zanemarljiv, jer samo Allah zna sve i
nita Mu nije skriveno. Allah je znao da e ejtan doi s takvom
idejom, pa je onima koji prouavaju Kur'an ostavio veliki broj
dokaza da je on Boija, a ne ejtanova rije.
U Evanelju po Marku stoji:
Ako je kraljevstvo u sebi neslono, onda ne moe opstati takvo
kraljevstvo.
Ako je kua u samo; sebi neslona, onda ne moe opstati takva
kua.
I ako sotona ustane protiv samon1u sebi i nesloanje samim sobon1,

onda ne 1noe opstati, nego e propasti. 7
Novi Zavjet,
Evanelje
po Marku, 3:24-26.
uhammed u svetim
... onima koji e sli_jediti Poslanika, vjerovjesnika, koji nee znati

ni da ita ni da pie, kojeg oni kod sebe, u Tevratu i Indilu, zapisana
nalaze... (El-.A'raf, 157)
MUHAiviMED U SVETll\1 KNJIGAl\tiA
107
......
PROROCANSTVO O
MUHAMMEDOVOM DOLASKU
U STAROM ZAVJETU
1. Ponovljeni Zakon
Bog se obratio Mojsiju u Ponovljenom Zakonu, 18:18:
Podignut u im proroka izmeu sabrae njihove, kao to si ti.

Rijei Svoje stavit u u usta njegova, da im kae sve, to mu
zapovjedim.
Krani kau da se ovo proroanstvo odnosi na Isusa Hrista,
zato to je on slian Mojsiju. Mojsije je bio Jevrej, i Isus je bio
Jevrej. Mojsije je bio poslanik, i Isus je bio poslanik.
Ako su ovo jedina dva kriterija da bi se ovo proroanstvo ispunilo,
onda su svi biblijski poslanici nakon Mojsija ispunili proroanstvo
-svi su bili Jevreji i proroci. To su, na primjer, David, Solomon,
Ezekiel, Daniel, Hoea, Ivan Krstitelj i drugi.
Meutim, od svih poslanika najvie slinosti imaju Mojsije
(Musa, a.s.) i Muhammed, s.a.v.s:
Obojica su imali oca i majku, Isus je roen bez biolokog
oca 8
'
Obojica su bili oenjeni i imali su djecu, Isus se nije enio, niti
je imao djecu;
Obojica su umrli prirodnom smru, Isus je iv uzdignut na
nebo. 9
Osim to su bili Boiji poslanici, i Mojsije i Muhammed, a. s.,
su bili vladari, i imali su ovlaenja propisati smrtne kazne.
Meutim, Isus Hristje rekao: Kraljevstvo moje nije od ovoga
svijeta. 10
8
9
10
Kur'an, sura Ali lrnran, ajeti 42-47; Evanelje po Mateju, 1:18;

Evanelje po Luki, 1:35.
Kur'an, sura: En-Nisa', ajeti 157-158.
Novi Zavjet, Evanelje po Ivanu, 18:36.
108
ODGO\tORI NA Zr\BLUDE O ISLAl\1U II
Obojica sujo za ivota prihvaeni od svog naroda, dokje Isusa

njegov narod odbacio: K svojima doe, i svo;i ga ne
primie. 11
I Mojsije i Muhammed, a. s., su doli s novim zakonima, a
prema Bibliji, Isus nije donio nikakav novi zakon:
Ne mislite, da sam doao ukloniti zakon ili proroke. Nijesam do,~ao
da ih uklonim, nego da ih ispunim. fer zaista, kaem vam: Dok stoji
nebo i ze1nlja, nee nestati nijedne crtice slova ili toke iz zakona, dok
se S<l.Je ne ispuni. 12
Muhammed, a.s., potjee od l\1ojsijeve sabrae. Arapi i Jevreji
vode porijeklo od dva brata. Abraham (Ibrahim, a.s.) je imao
dva sina: Ismaila i Ishaka. Arapi su Ismailovi potomci, a Jevreji
Ishakovi.
Rijei Svoje stavit u u usta njegova
Poslanik Muhammed, a. s., nije znao ni itati ni pisati. Sve
to n1u je Allah objavio prenosio je usmenim putem.
Podignut u im proroka izmeu sabrae njihove, kao to si ti.
Ri_jei Svoje stavit u u usta n;"egova, da im kae sve, to mu
zapovjedim. 13
Ve u sljedeem stihu, Bog prijeti onima koji ga ne
posluaju:
A ko ne poslua rijei Mojih, to e ih govoriti u ime Moje, toga
u ja sam povui za to na odgovornost. 14
Muhammed, s.a.v.s., i Musa, a.s., su dobili Objavu u etr
desetoj godini ivota.
2. Proroanstvo u Izaiji
U biblijskoj knjizi Izaija stoji:
A prui li se knjiga jednomu, koji ne zna itati, i kae li se: "Citaj

to.'", on odgovori: "Ne mogu itati. "15
Kad je..... melek Dibril, a.s., naredio Muhammedu, s.a.v.s:
"Ikre!" ("Citaj!"), on je odgovorio: <'Ja ne znam itati!"
v
11
12
13
14
15
Novi Zavjet, Evanelje po Ivanu, 1:11.

Novi Zavjet, Evanelje po Mateju, 5:17-18.
Stari Zavjet, Ponovljeni Zakon, 18:18.
Stari Zavjet, Ponovljeni Zakon, 18:19.
Stari Zavjet, Izaija, 29:12.
MUHAI\1IV1ED U SVETII\1 KNJIGAMA
109
3. Muhammed je spomenut po imenu

U biblijskoj knjizi Pjesma nadpjesmama (Salomonova pjesma),
stoji:
Hikko Mamittakinz we kullo Muhammadim Zehdoodeh wa

Zehraee Bay na Jerusalem.
Ovo je citat na originalnom, hebrejskom jeziku. Njegov pri
j evo d glasi:
Usta su mu puna sladosti. Sve;e na n;emu l;upko. Takavje dragi

moj, takav je pri;'atelj moj, keri jerusalemske.f1 6
U hebrejskom jeziku, nastavak -im se dodaje kao znak potova
nja. Zbog toga u hebrejskom citatu stoji Muhammedim. Englezi su u
Verziji kralja Dejmsa preveli ak i ime Muhammed, kao sveukupno
divan. Meutim, u Starom Zavjetu na originalnom hebrejskom
jeziku, ime Muhammeda, s.a.v.s., je i dalje prisutno.
16
Stari Zavjet, Pjesma nad pjesmatna, 5:16.
MUHAMMED U SVETIM KNJIGAMA
111
PROROANSTVO O
DOLASKU MUHAMMEDA
U NOVOM ZAVJETU
asni Kur'an kae u suri Es-Saff (6):

A kada Isa, sin Merjemin, ree: cco sinovi Israilovi, ja sam vam
Allahov poslanik da vam potvrdim prije mene objavljeni Tevrat i
da vam donesem radosnu vijest oposlaniku ije je ime Ahmed, koji e
poslije mene doi" i kad im je on doniojasne dokaze, oni rekoe: "Ovo
je prava vradbina!"
Sva proroanstva u Starom Zavjetu koja su upuena Jevre
jima, prihvaena su i od strane krana. Ovo su neka od proro
anstava Novog Zavjeta:
l. Evanelje po Ivanu, 14:16

I;"a u moliti Oca, i dat e vam drugoga Utjeite/ja, da ostane s
vama dovijeka ...
2. Evanelje po Ivanu, 15:26
A kad doe Utjeitelj, koga u vam poslati od Oca, Duh istine,
koji izlazi od Oca, on e svjedoiti za mene.
3. Evanelje po Ivanu, 16:7-8
Alija vant istinu govorim: "Bolje je za vas, da;a idem; jer ako
ne otidem, Utjeite/; nee doi k vama; ako li otidem, poslat u ga k
vama. I kad on doe, dokazat e svijetu to je grijeh, i o pravdi, i o
sudu.
Rijei Ahmed i Muhammed znae ona; koji hvali ili hvafjeni.
To je skoro precizan prijevod grke rijei Periclitos. U spomenu
tim citatima iz Ivanovog Evanelja, koristi se rije Parac/etos,
koju su prevodioci preveli kao Ut;"eitelj. Meutim, stvarno zna
enje rijei Parac/etos je zauzima, najbol;"i prijatel;.
Parac/etos je krnji oblik rijei Periclitos. Isus Hrist je, zapravo,
najavio Boijeg poslanika Muhammeda, s.a.v.s., po imenu
Ahmed.
112
Neki krani tvrde da je Utjeitelj Sveti Duh, te da se ovo pro

roanstvo odnosi na njega. Meutim, zaboravljaju da se u proro
anstvu kae da e Utjeitelj doi samo ako Isus ode, nikako prije.
to se tie Svetog Duha, on je, prema biblijskim kazivanjima, uvi
jek bio prisutan. Bio je prisutan u Elizabetinoj grobnici, kao i za
vrijeme Isusovog ienja u rijeci Jordan. Ovo proroanstvo se ne
moe odnositi na bilo koga, osim na Muhammeda, s.a.v.s.
4. Evanelje po Ivanu, 16:12-14
jo bih vam imao mnogo da kaem, ali sad ne moete podnijeti.
Ali kad doe on, Duh istine, uvest e vas u svu istinu, jer nee od sebe
govoriti, nego e govoriti to uje, i javit e vam budue stvari. On
e me proslaviti, jer e od mojega uzeti, i javit e vam.
Duh Istine na koga se odnosi ovo proroanstvo moe biti
samo Muhammed, s.a.v.s.
113
.....
PROROCANSTVO O
MUHAMMEDOVOM DOLASKU
U HINDUSKIM KNJIGAMA
Bhavija Purana
1. Bhavishya Purana, Prati Sarag Parv III, Khand 3, Adhaj
3, loka 5-8
Melia
(stranac), duhovni uitelj, pojavit e se sa svojim drugo

vima. Ime e mu biti Mohammed. Rada Bhod, nakon to mu
dodijeli velike stepene i oisti ga u Pangavi_ji i Gangi, 17 uinit e ga
iskrenim i predanim. Ukazat e mu ast rijeima: "Ukazujem ti veliko
potovanje! O ponosu ovjeanstva, sinepustinje, okupio si silnu snagu
protiv avola, koji ti ne moe nita,;er sipod zatitom!"
Obratite panju:
Ime najavljenog proroka e biti Muhammed.
Pojavit e se u pustinjskoj zemlji. To je Arabija.
Posebno se spominju njegovi drugovi, ashabi, r.a. Ni jedan

Boiji poslanik prije Muhammeda, a. s., nije imao toliki
broj odanih drugova.
Proroanstvo ga naziva "ponosom ovjeanstva" (Parabatis

v
nath). Casni Kur'an to potvruje:
.. jer ti si (Mahammede), zaista najljepe udi (El-Kalem, 4)

Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor za onoga koji se
nada Allahovoj milosti i nagradi na onom svi;.etu, i ko;i esto Allaha
spominje. (El-Ahzab, 21)
Borit e se protiv avola, tj. protiv idolopoklonstva i svih vrsta
razvrata.
Bit e sauvan od neprijatelja .
17
Tj. oisti ga od svih grijeha.
114
Neki smatraju da je rada Bhod, koji se spominje u proro

anstvu, ivio 500 godina nakon Muhammeda, s.a.v.s., i da je
bio potomak 10. generacije rada alivahana. Ti ljudi zaborav
ljaju da nije bio samo jedan rada s imenom Bhod. Kao to su
se svi egipatski vladari zvaliforaon i rimski imperatori cezar, tako
su se i sve indijske rade zvale Bhod. Bilo je nekoliko ljudi s
titulom radia Bhod, a ne samo taj jedan iz jedanaestog vijeka .
....,
Sto se tie kupanja u Pangaviji i Gangi, ne misli se na fiziko

kupanje u tim rijekama. Kod hindusa, kupanje u tim rijekama
simbolizira ienje due i oslobaanje od grijeha. Time se eli
rei da je Poslanik Muhammed, s.a.v.s., bio ist od grijeha.
2. Proroanstvo o Maharii Vijasu u Bhavija Purani,

Pratisarag Parv III, Khand 3, Adhaj 3, Sloka 10-27
Zemlja Arapa je uprlj'ana. Tamo vie nema arija dharme. 18 Nekada
je tamo ivio avo, pa sam ga ja porazio. Ali, on sada dolazi s jo
veom snagom. D a bi svojim neprijateljima ukazao na Pravi put i
poveo ih njime, dobro poznati Muhammed se posvetio upuivan;u
svojih drugova pustinjaka. O rada, ne mora ti ii u zem(ju glupa
vih Piaf:ja, ve e, mojont milou, biti oien tu gdje jesi.
v
U sred noi, jedan lukav ovjek seprerui u Piaije, i ree rada

Bhodu: ''O Radia, tvoja arija dharma;e dola da prevlada sve ostale
religije. Prema naredbi Ivar Parmatme, ojaat u vjeru 'onih koji
jedu nteso. "' To e biti lj'udi obrezani, nee imati rep na glavi, p ustat
e bradu, bit e revolucionari koji e uiti ezan, 19 a sva lijepa j ela e
im biti dozvoljena. f est ete meso od mnogih ivotinja, a svinjsko
meso e im biti zabranjeno. Nee se istiti od grijeha pomou svetog
bilja, bit e asni, a svo;u ast e ntorati braniti ratovanjem. Zbog
svog otpora nevjernicima, bit e prozvani kao musalmani. 20 Ja u
biti organizator ove religije ljudi koji jedu meso.
Da sumiramo ovo proroanstvo:
Grjenici ine nered po arapskoj zemlji .
Arija dharme tamo nema .
18
19
20
Arija Dharma - vjera mira, tj. islam.

Ezan - islamski poziv na namaz.
Emfaza je autorova.
MUHAl\IIMED U SVETilVI KNJIGAMA
115
Indijski rada ne mora ii u Arabiju, poto e istu vjeru u

Indiju donijeti muslimani.
Poslanik koji e doi potvrdit e arijsku vjeru, tj. isti mono
teizam; one koji su u zabludi, pozivat e na Pravi put.
Sljedbenici tog poslanika e biti obrezani. Nee imati repove

na glavama, putat e bradu i napravit e veliku
revoluciju.
Uit e ezan. To je islamski poziv na namaz.

Jest e samo ista jela, svinjsko meso e im biti zabranjeno.
Casni Kur'an ovo potvruje na ak etiri mjesta: 173. ajet

sure El-Bekara, 3. ajet sure El-Maida, 145. ajet sure El
En'am i 115. ajet sure En-Nahi:
On vam zabranjuje jedino strv, i krv, i svinjsko meso, i onu koja
v
je zaklana u neije drugo, a ne u Allahovo ime.

Nee se istiti svetim biljem, ve e se za ast boriti protiv
neprijatelja, nevjernika.
Bit e prozvani muslimani.
To e biti narod koji jede meso.

Kur'an je na nekoliko mjesta dozvolio jedenje mesa odree
nih ivotinja.
3.
Proroanstvo u Bhavija Purani, Parv
III, Khand 1,
Adhaj 3, Sloka 21-23
N ered i razv rat su zavladali u nekoliko svetih gradova Kai_je.

Indiju su naselili Rake, Saburi, Bhili i drugi loi ljudi. Sljedbenici
malia dharme 21 su hrabri ljudi. Najljepe osobine nai e kod musal
mana. Sve vrste mudrosti su sakupljene u zemlji monoteizma. Vjera
mira (islam) e zavladati Indijom i njenim ostrvima. Sad, poto zna
ove stvari, slavi ime svoga Gospodara/
v
asni Kur'an potvruje ovo proroanstvo u surama Et-Tevba
(33) i Saff:
On je poslao Poslanika Svoga s uputst~uom i pravom vjerom da
bi je izdigao iznad ostalih vjera, makar ne bilo po volji mnogobo
cima. (Et-Tevba, 33)
21
Znai,
islama. Emfaza je autorova.
116
ODGOVORI NA Zi\.BLUDE O ISLAMU II
Ista poruka se ponavlja i u suri Feth (28), s dodatkom: A Allah

je dovoljan Svjedok! (El-Feth, 28)
117
ADHARVA VEDA
Neka poglavlja 20. knjige Adharva Vede su poznata kao

Kuntap Sukta. Znaenje tog izraza je poruka mira i sigurnosti.
Prevedeno na arapski jezik, to je islam.
. Kuntap, takoer, znai neto skriveno u abdomenu. Ovo ime
su, vjerovatno, dobile zbog toga to je stvarno znaenje tih poglav
lja skriveno, ostavljeno da se otkrije tek u budunosti.
Glavne take spomenute u Kuntap Suktima su sljedee:

. Mantra 1: On je Naraansa- Hvaljeni (Muhammed, s.a.v.s).
On je Kaurama - princ mira i emigrant; zatien je, uprkos tome
to ima 60.090 neprijatelja.
Mantra 2: On je rii (poslanik) koji jae kamilu, ija bojna
kola dodiruju nebo.
Mantra 3: On je mamah rii, kome je dato stotinu zlatnika,
deset ogrlica, tri stotine vatrenih konja i deset hiljada krava.
Mantra 4: On je Veies Rebh - onaj koji hvali (Ahmed).
Ime Naraansa znai hvaljeni, to je precizan prijevod imena

Muhammed.
Rije Kaurama znai ona; koji iri mir. Allahov poslanik,
Muhammed, s.a.v.s., je bio princ mira, druge je pouavao jed
nakosti i bratstvu. Kaurama, takoer, znai imigrant. Boiji
Poslanik, s.a.v.s., je uinio hidru iz Meke u Medinu. On je bio
emigrant.
Bit e zatien od 60.090 neprijatelja. To je bio broj stanov
nika Meke prije njenog osvajanja.
On je poslanik koji jae kamilu. Ni jedan indijski rii (posla
nik) nije jahao kamilu, jer u lV1anu Smritiju, 11:202, stoji:
Brahmanu je zabranjeno jahati kamilu i magarca. Zabranjeno
muje i kupati se nag.
Mantra broj tri mu daje ime Mamah. Ni jedan indijski rii,

niti bilo koji poslanik nije imao ime Mamah. Rije mamah je
118
izvedena od rijei mah, to znai visoko potovan. U nekim starim

rukopisima u istom stihu stoji Muhammed Rii.
Dato mu je stotinu zlatnika. Ovo upuuje na prve vjernike
u Meki koji su bili sa Boijim Poslanikom u doba najveih isku
enja. Morali su uiniti hidru u Abesiniju, a kasnije, zajedno s
Boijim Poslanikom, u Medinu.
Deset ogrlica upuuje na deset najvjernijih ashaba Boijeg
Poslanika, s.a.v.s. Muslimani ih zovu aere-mubeire, deseterica
kojima je obean Dennet. Njih je Allahov Poslanik, s.a.v.s., jo
za ivota obradovao Dennetom. To su: Ebu Bekr, Omer, Osman,
Alija, Talha, Zubejr, Abdur-Rahman ibn Auf, Sa'd ibn Ebi
Vekkas, Sa' d ibn Zej d i E bu Ubejde, r.a.
Bit e mu dato deset hiljada krava. U originalnim spisima stoji
rije Gau, to znai ratnik. Deset hiljada ratnika je taan broj ljudi
koji su s Boijim Poslanikom osvojili Meku u jedinstvenom pohodu
u historiji: grad je osvojen bez kapi prolivene krvi.
Posljednja Mantra naziva ovog riija Rebh - onaj koji hvali,
to je precizan prijevod rijei Ahmed, drugog imena Boijeg
Poslanika, s.a.v.s.
Bitka na Hendeku je opisana u Vedama

U Adharava Vedi (knjiga broj 20, himna broj 21, stih broj 6)
stoji:
Gospodar istine! To su oslobodioci koji su osjetili hrabri podvig, a
nadahnute p;esme ih dre snanima na bo;nom polju. Bez bitke
savladae deset hi(jada neprijatef.ja Hvaf.jenoga, onoga ko;'i
oboava.
Ovo proroanstvo opisuje dobro poznatu bitkuAhzab, bitku
na Hendeku, kada se deset hiljada nevjernika ujedinilo i krenulo
u osvajanje Medine. Muslimani su pobjedili, a da, zapravo, nije
bilo velike borbe. Kur'an ovu bitku spominje u suri El-Ahzab
(22):
A kad su vjernici saveznike ugledali, rekli su: ((Ovo je ono to su
nam Allah i Poslanik Njegov obeali, i Allah i Poslanik Njegov su
istinu govorili/" - i to im je samo uvrstilo v;erovan.je i predanost.
(El-Ahzab, 22)
l\1UHAlV1MED U SVETil\!I KNJIGA1V1A
119
U proroanstvu se spominje ime Karu - onaj koji hvali, to

je precizan prijevod rijei Ahmed.
Saveznika je bilo 10.000, a muslimana samo 3.000.
Zadnje rijei u proroanstvu su aprati ni bashayah, to znai
da su se neprijatelji razbjeali bez ikakve borbe.
Poraz neprijatelja prilikom Osvajanja Meke spomenut je u
Adharva Vedi (knjiga broj 20, himna broj 21, stih broj 9):
O Indra, porazio si 20 kraljeva i 60.099 neprijatelja bez borbe
protiv bojnih kola, to se okupie u borbi protiv hvaf;enog siroeta.
Meka je u vrijeme osvajanja brojala oko 60.000 stanovnika.
Imala je oko 20 plemena, a svako pleme je imalo svoga vou.
U originalnim spisima se spominje rije Abandu, to znai
siroe, ;"eti1n, hvaf;en od ljudi. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je, uz
Boiju pomo, savladao neprijatelje.
Isto proroanstvo se navodi u Rig Vedi, najsvetijoj knjizi
hindusa, u Prvom tomu (himna broj 53, stih broj 9). U tom pro
roanstvu se obeani poslanik naziva Surama, to znai veoma
hvaljeni- to u prijevodu na arapski jezik glasi Muhammed.
Sam Veda
Muhammed, s.a.v.s., je najavljen i u Sam Vedi:
Ahmedje odsvoga Gospodara dobio vjeni zakon. Njegovo svjetlo

me ugrijalo poput Sunca. 22
Proroanstvo jasno spominje ime Ahmed.
Mnogi prevodioci
su pogreno razumjeli ovaj stih na hindu jeziku, pa ovu rije
razlau na tri dijela: A hm adhi, to stihu daje drugaije znaenje:
Samo ja sam dobio svu mudrost od Gospodara.
Najavljenom poslaniku je dat vjeiti zakon. 10 je islamski
"'
erijat. Casni Kur'an kae:
Mi smo te poslali svim ljudima da radosne vijesti donosi i da

opominje, ali veina ljudi ne zna. (Sebe', 28)
22
Sam Veda, Knjiga 2, Himna: 53, stih: 9.
121
PROROCANSTVO O
MUHAMMEDOVOM
DOLASKU U KNJIGAMA
STARIH PERZIJANACA
Zend Avesta
On je pob;"ednik, Soei,jant, ime mu je AstvadA reta. Zvat e ga
Soeijant,jer e biti od koristi cfjelom svijetu. Ime mu jeAstvadAreta,
jer e biti ovjek koji e se boriti protiv unitavanja svega to;e ivo
na Zemf;i, svih l;"udi i ivotinja, i borit e se protiv z lih djela
zablud;.elih. 23
Ovo proroanstvo se ne odnosi ni na kog drugog osim na
Muhammeda, s.a.v.s:
Meke ve je zabranio
da se prolijeva krv njegovih neprijatelja: "Niko vam se danas
,
. ."
nece
svet1t1.
l) Ne samo da je bio pobjednik i
osvaja
2) Soeijant znai hval;eni, to je precizan prijevod imena

Muhammed.
3) Astvad Areta je izvedeno od glagola astu, to znai hvaliti.
Infinitiv sitaudan u dananjem perzijskom jeziku znai hva
liti. Zbog toga, znaenje imena Astvad Areta je Ona; koji
hvali, a to je prijevod drugog imena Boijeg Poslanika Ahmed. Ovo proroanstvo jasno spominje oba imena posljed
njeg Allahovog Poslanika, s.a.v.s.
se navodi da e on biti milost cijelom ovje
anstvu. Kur'an to potvruje u suri El-Enbija' (107): .... a tebe
smo (Muhammede) samo kao milost sv;etovima poslali.
4) U
proroanstvu
U drugom proroanstvu stoji:

23
Zend Avesta, Farvardin Yat, 28:129.
122
Istupit e naprijed njegovi drugovi, drugovi AstvadArete, borei

se protiv svakog zla. Oni su otroumni, dobri govornici, ine samo
dobra c(jela, slijede na;bol;i zakon, a jezik njihov ne izgovara nedo
stojne i lane rijei. 24
I ovdje je Boiji Poslanik, s.a.v.s., nazvan po imenu Astvad
A reta.
Takoer, spotnenuti su i drugovi Boijeg Poslanika koji su
se borili protiv zla, uvijek govorili istinu i bili asni i mudri. Ovo
se, oito, odnosi na ashabe Allahovog Poslanika, s.a.v.s.
24
Zend A vesta, Zamjad Jat, 16:95.
l\1UI-IAIV1l\1ED lJ SVETIM KNJIGAl\llA
123
DASATIR
Samo emo sumirati sva proroanstva koja se spominju u

Dasatiru, svetoj knjizi parsija:
Kada zoroastri_jci napuste pravu vjeru i odaju se razvratu, u
Arabiji e se pojaviti ovjek iji sljedbenici e osvojiti Perziju i pro
t;'erati arogantne Perzijance. Tada e perzijski narodprestati oboa
vati vatru i okrenuti lice prema hramu Abrahamovom, ko;'i e biti
oien od idola. Sljedbenici poslanika iz Arabije e biti milost ci;'elom
svijetu. Postat e vladari Perzfje, Madaina, Tusa, Balkha - svetih
1n;'esta zoroastzjaca i okolnih mjesta. Njihov poslanik e biti rjeit
ovjek koji e im govoriti udesne stvari.
Ovo proroanstvo se moe odnositi jedino na Muhammeda,
s.a.v.s.
Posljednji Boiji poslanik

U Bundahiiju, 30:6-27, se ....,kae da e Soeijant (Hvaljeni)
biti posljednji Boiji poslanik. Casni Kur'an to potvruje u suri
El-Ahzab (40):
Muhammed nije roditelj nijednom od vaih ljudi, negojeAllahov
poslanik i pos!Jedn;'i vjerov;'esnik -a Allah sve dobro zna.
BILJEKA O AUTORU
125
.......
BILJESKA O AUTORU
Doktor Zakir Abdul-Kerim Naikje roen 18. oktobra 1965.

godine u Mumbaju u Indiji, gdje je zavrio osnovno i srednje obra
zovanje, te opu medicinu i hirurgiju na Mumbajskom univerzitetu.
Iako je zavrio medicinu, postao je jedan od najpoznatijih inter
nacionalnih predavaa na temu islama i komparativnih religija.
Svaka osoba koja prisustvuje dijelu njegovih predavanja kada mu
prisutni postavljaju pitanja, bit e iznenaena i zadivljena njego
vom vjetinom iznoenja islamskih stavova i otklanjanja zabluda i
nesuglasica u vezi islama, citirajui napamet Kur'an i vjerodostojne
hadise. Za svaki citirani ajet ili hadis, citira i redni broj. Ne samo
da poznaje Kur'an i hadise napamet ve i sve verzije Biblije, Tal
mud i Toru (svete jevrejske knjige), Mahabharatu, Bagvad Gitu i
Vede (svete hindu knjige), te jo mnogo ostalih knjiga, dajui jako
zadovoljavajue odgovore na pitanja, u skladu s razumom, logikom
i naunim dokazima. Nauio je napamet na stotine i hiljade stra
nica iz knjiga razliitih oblasti i veoma je upuen u mnoge naune
discipline, poput fizike, hemije, matematike i biologije. Doktor
Zakir N aik je postao posebno poznat po ubjedljivim odgovorima
na izazivajua, ponekad i provokativna pitanja od strane prisutnih
sluaoca na njegovim predavanjima, naroito od strane nemusli
mana. Uzgred, imajte na umu da on nema sedamdeset dvije, ve
etrdeset dvije godine!
Proteklih godina, Zakir Naikje odrao preko 800 predava
nja, tribina i javnih debata na temu islama i komparativnih reli
gija u Sjedinjenim Amerikim Dravama, Kanadi, Velikoj Bri
taniji, Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima,
Kuvajtu, Kataru, Bahrejnu,Junoj Africi, Mauritiusu, Australiji,
Maleziji, Singapuru, Hong Kongu, Tajlandu, i jo veliki broj
predavanja u Indiji.
Zabiljeio je velike uspjehe u javnim debatama s poznatim
predstavnicima drugih religija. Posebno se pamti njegova uspjena
126
rasprava sa doktor Vilijamom Kembelom na temu Kur'an i Biblija
u..., sv;.etlu nauke, koja je odrana l. aprila 2000. godine u
Cikagu.
Zakir Naik je osniva i predsjednik neprofitne Islamske
istraivake organizacije, koja je osnovana 1991. godine.
1994. godine ejh Ahmed Deedat, r.a., irom svijeta poznati
govornik o islamu i komparativnim religijama, nazvao je Zakira
Naika Deedat Plus. Maja mjeseca 2000. godine dodijelio mu je
priznanje za postignute uspjehe u da'vi, s porukom: "Sine, ono
to si ti postigao za etiri godine, ja nisam uspio postii ni za
etrdeset godina. Elhamdulillah!"
12~ oktobra 2001. godine, nakon teroristikih napada na
SAD, Zakir Naikje poao u Los Aneles da od Internacional
primi nagradu za
nog Islamskog Univerziteta u Los Anelesu
.....
dostignua na irenju islamske poruke. Cim je iziao iz aviona,
ameriki bezbjednosni slubenici su ga priveli i odveli u sobu za
o dogaajima od ll .
ispitivanje. Poeli su ga ispitivati ta misli

....,
septembra i posebno ta misli o rijei DZIHAD. On im je poeo
citirati ajete iz Kur'ana, a zatim i reenice iz Biblije, Talmuda,
Bagvad Gite, Mahabharate i drugih religijskih knjiga koje je
znao napamet. Dokazao im je da je koncept dihada univerzalan
i isti kod svih religija, a ne samo kod islama. Protekao je itav
sat, a policajci su mu jedan po jedan postavljali razna pitanja; na
kraju se stvorio veliki red zainteresiranih da od njega neto uju.
Napokon su ga pustili da izie. Kad je iziao, oko 70 policajaca
ga je okruila i poela mu postavljati pitanja o njihovoj religiji i
islamu. Nakon svega toga, policajci su izjavili da nikada u ivotu
nisu sreli osobu koja ima toliko znanja.
Zakir Naik ne prestaje zadivljivati ljude izuzetnom inteli
gencijonl i govornikim sposobnostima, neprestano putujui po
svijetu i irei poruku islama.
Ogromno iskustvo jednog od najveih da'lja dananjice

je dovelo do potrebe da se pojavi logiki nastavak knjige
Odgovori na zablude o islamu. U drugom dijelu iste
knjige, dr. Zakir Naik odgovara na pitanja i zablude onih
koji imaju odfieeno znanje o islamu. Povrno poznavanje
~odi
islama
ne ostavlja mjesta za sumnju. Upravo u toj injenici lei
opasnost od sukoba i miskoncepcije - sukoba koji su
muslimanima zlonamjerno nametnuti, kao i brojnih
miskoncepcija za kojima se povode neuke mase medijski
izmanipulisanih ljudi. Ovo je knjiga koja e muslimane
naoruati istinom, a zlobne protivnike islama poraziti
stvari
u zabludu,
a detaljno shvatanje
opet istinom.
ISB
8679 0039-2

Zakir Naik - Odgovori Na Zablude o Islamu 2

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zakir Naik - Odgovori Na Zablude o Islamu 2

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ODGOVORI NA ZABLUDE O ISLAMU

Novi Pazar, 2009.

REPLIES TO THE MOST COMMON

QUESTIONS ASKED BY NON-MUSLIMS

El-Kelimeh, Novi Pazar

CIP- KaTaAOfH3aUHja y ny6AHKauHjH

NAIK, Zakir Abdul-Kerim, 1965

uporedo arap. tekst i bosanski prevod.- Tira 300.- Biljeka o

Boiji Poslanik je lino nadzirao pisanje kur'anskog teksta

:\jet sure Et-Tevba

Kontekst ovog ajeta tie se bojnog polja

:nuslimanskih voj nika

Dva tipa mnoine

neto slino Kur'anu, nainite 10 sura, nainite jednu suru21

Postepeno zabranjivanje alkohola

Zemlja je stvorena kao prostirka

Allah sve zna

Primjer profesora i studenta

Nebesa i Zemlja su stvoreni za est dana

Summe znai osim toga

Nebesa i Zemlja su stvoreni zajedno

ovjek je stvoren i od praine i od kapi sjemena

Allah je Gospodar ekstrema istoka i zapada

Ne mogu se porediti nae i Allahovo vrijeme

u kojima su spomenuti Iblis i meleki

ODGOVORINA ZABLUDE HINDUSA

Koncetracija kod muslimana

pripadaju najljepa imena

Islam je najstarija vjera

Elohim, El, Elah, Alah

Komponente ljudskog organizma su prisutne u tlu

Bindi ili tika

Suprotno islamskim principima oblaenja

ezanu nema nikakve veze sa imperatorom Ekberom 75

Indija je sekularna zemlja

Muslimani preferiraju da svi ljudi slijede islamski zakon

Poslanici su dolazili svakom narodu

Objave koje su spomenute u Kur'anu

Namjena prijanjih objava

ODGOVORI NA ZABLUDE KRANSKIH

Pouavao ga je rimski kova

Rije sestra u semitskim jezicima

I sin znai potomak

Sta pie u Kur'anu

Isa je rije kojuje Allah dao, a ne

KRATAK DODATAK: MUHAMMED U SVETIM

o Muhammedovom dolasku u Starom Zavjetu

o dolasku Mohammeda u Novom Zavjetu

o Muhammedovom dolasku u hinduskim

o Muhammedovom dolasku u knjigama starih

Posljednji Boiji poslanik

ODGOVORI NA ZABLUDE NEMUSLIMANA...

Kur'an koji vi, muslimani, danas imate nije originalni Kur'an,

Jedan od najeih mitova u vezi Casnog Kur'ana je da je Osman,

Boiji Poslanik je lino nadzirao

pisanje kur'anskog teksta

Kad god bi Boiji Poslanik, s.a.v.s., primio objavu, najprije

Redoslijed kur'anskih sura i raspored

ajeta su Boija odredba

Kur'an je objavljivan u periodu od 23 godine, dio po dio, u

ODGOVORI NA ZABLUDE O ISLAMU II

objavljivan Boijem Poslaniku. Njegov raspored je odreen putem

Kur'an je sakupljen u jedan Mushaf