Bugarski Patatnik ili patetnik

Sastojci za 4 5 osoba :

3 velika krompira
1 velika glavica crnog luka
1,5 oljica brana
0,5 oljice ulja
3 jaja
1 kailica soli
0,5 kaiice crnog bibera
2 kaike tople vode
1 pakovanje kvasca

Priprema bugarskog patatnika - u maloj posudi razmutiti kvasac sa vodom i

ostaviti 10 minuta da uskisne. Izrendati krompir i luk i staviti ih u veliku
posudu. Pomeati kvasac sa ostalim sastojcima. Sipati smesu u tepsiju i ostaviti
da se podigne na toplom mestu oko 1 sat. Pei u zagrejanoj rerni na
tempearaturi oko 200 C oko 50 do 60 minta, dok gornja strana ne dobije smeu
boju. Patatnik je veoma ukusno jelo.
Patatnik je tradicionalni bugarski specijalitet od krompira, koji je uobiajen u
podruju Rodopskih planina, u centralno-junom delu Bugarske. Bugarski
Patatnik se priprema od rendanog krompira, luka, soli i nane. Svi sastojci se
pomeaju i kuvaju na laganoj temperaturi. Meso, sir beli, pastirski sir ili jaja
se takoe mogu dodati. Neki takoe dodaju ruzmarin i paprike. Patatnik je
tradicionalni bugarski specijaltet sa podruja Rodopa i okoline, iz Banskog i
Pirina, do Smoljana i Zlatograda, te istono do ernieva. Ime specijaliteta
potie od lokalnog naziva patata potato, sa slovenskim nastavkom za
odreenje mukog roda nik.

Bugarska
Recept za 4 5 osoba :
1.
2.
3.
4.
5.
6.

1 kg dinstanog juneeg ili svinjskog mesa

4 srednja paradajza
120 gr peuraka
1 oljica pirina
1 crni luk
150 gr maslina

7. 8. 9. 10. 11. 12. -

1 veza peruna
2 kaiice biljnog ulja
25 gr maslaca
1 kaiia eera
2,5 oljice buljona
crni biber, paprika i so

Priprema manastirskog uvea isei meso na kocke ili male komade i zapei
ga na malo ulja u tiganju oko 5 minuta. Dodati iseckan luk, buljon i papriku i 5
minuta kasnije dodati peurke i pirina, pa lagano kuvati oko 15 minuta.
Dodati iseen paradajz i so po ukusu, maslac, kaiicu eera i kuvati jo 5
minuta. Zagrejati rernu na 190 stepeni. Prebaciti sadraj iz tiganja u tepsiju ili
dublju posudu za peenje i zapei jelo oko 30 minuta. Posuti iseckanim
perunom i biberom pre sluenja.

Obrok zapoinje salatom

Bugari su veliki gurmani, koji su unato utjecajima sa Zapada i dalje vjerni svojoj tradicionalnoj
prehrani, pa se mnoga jela spremaju po receptima po kojima su kuhale i njihove praprabake.
Stoga se unato cjelogodinjoj opskrbljenosti namirnicama u bugarskim domainstvima i danas
uglavnom kuha i jede u skladu s podnebljem u kojem se ivi i godinjim dobom. Primjerice, u
proljee je na bugarskim jelovnicima janjetina, ljeti laganije meso, perad i teletina te obilje
povra i voa, a zimi svinjetina i mesne preraevine, pa zimnica od voa i povra. Mnoga
domainstva i danas sama uzgajaju veliki dio namirnica ili ih kupuju od seljaka na trnicama te
potom kod kue sami prerauju za zimu. Smonice su bogate marmeladama, kompotima,
suenim mesom i kobasicama, ali i domaim napitcima.
Tipini svakodnevni podnevni obrok (oko 13.00 h) obavezno zapoinje velikom zdjelom salate,
koja je ovisno o sezoni od svjeeg ili ukiseljenog povra. Doista, velika zdjela salate od
razliitog svjeeg, ali i peenog povra, primjerice patlidana ili paprike te razliito ukiseljeno
povre, krastavci, mrkva, cvjetaa, zelje i slino gotovo da je zatitni znak bugarskog stola. Uz
salatu je obavezna i aica rakije. Nakon salate slijedi juha, ljeti hladna, a zimi vrua i krepka. Za
glavno jelo najee su jela od mesa i povra, razliite musake, sloenci, odresci u umaku,
punjena riba te meso s rotilja. Uz glavno jelo obavezno se slui prilog od rie ili krumpira.
Berba mirisnih rua odvija se runo, zapoinje rano ujutro u 4 sata i traje najdulje do 10
sati te u tom razdoblju berai uberu 30 do 50 kg rua.Uz svako jelo poevi od salate slui se
kruh, koji se jede uz svako jelo i u velikim koliinama. Uz predjelo i glavno jelo pije se vino,
pivo ili mineralna voda. Nakon glavnog jela obavezan je desert, meu kojima je najomiljeniji
jogurt s voem ili s medom, palainke s medom, okoladom ili marmeladom, sladoled s voem,
razliiti kolai meu kojima je i baklava te torte. Obrok zavrava ba kao to i poinje, aicom
domae rakije. Uobiajeno je da za stolom ne jedu svi u isto vrijeme. Primjerice, mukarcima
treba dulja priprema pa oni mogu satima sjediti uz salatu i rakiju, a potom i juhu uz koju takoer
prija rakija, prije nego preu na predjelo i glavno jelo. Za doruak se tradicionalno jedu mlijeni
proizvodi, posebno gusti jogurt koji se mijea s medom ili marmeladom, slatke ili slane
palainke te primjerice savijaa od sira, banitza. Za doruak se pije ibosa napitak od slada koji

podsjea na okoladno mlijeko te airan jogurt razrijeen vodom. Za veeru su na jelovniku mala
jednostavna jela uz koje se pije mlijeko, ali i vino. Bugari, koji su vrlo gostoljubivi, goste
tradicionalno doekuju s kruhom i soli, najee s omiljenom mjeavinom soli, mljevene
paprike, ubra ili vrijeska te drugih zainskih biljki (scharena sol).
Rakija prija i uz juhu
Bugari su poznati kao veliki gurmani i veliki ljubitelji dobre kapljice. Oboavaju svoje rakije s
kojima obavezno poinje i zavrava glavni dnevni obrok, a koje se uz to piju i u razliitim
drugim situacijama i u razliito vrijeme. Meu najomiljenijim rakijama koje mnogi peku i sami
kod kue je rakija od ljiva (slivova), groa (grozdova), marelica (kaisieva) te rakija s anisom
(mastika) i mukatom (muskatova). Rakije se toe u decilitarskim aama i vrlo su jake, pa
uobiajeno sadre oko 40% alkohola, dok domae mogu imati ak i 60%. Uz aicu rakije u
svim se prilikama obavezno slui mala zakuska, mese, pa uivanje za stolom moe trajati i
satima. Najomiljenije zakuske uz rakiju su svjee ili ukiseljene salate, kakva je
primjerice turschia te tradicionalne kobasice od govedine i svinjetine suene na
suncu, lukanka i sudschuk te namazi za kruh od peenog patlidana (kjopolo) ili od rajice i
ljute paprike (ljuteniza). Primjerice, uz rakiju mastiku tradicionalno se jede dinja, ali i hladna
juha od krastavaca i jogurta, tarator. Omiljena je i ubitana kombinacija od po 100 ml rakije od
groa, ljive i s anisom, koja se naziva Naroden Jumruk. Zimi se rakija rado pije zagrijana
i esto pomijeana s medom.
Uz peenje rakije, u Bugarskoj vrlo dugu tradiciju ima i proizvodnja i konzumiranje vina. S
vinarstvom su se jo prije otprilike 5000 godina bavili Traani, pa u Bugarskoj za svako jelo
postoji i odgovarajue vino. Openito na jugu zemlje zahvaljujui savrenoj klimi i obilju sunca
nastaju opojna crna, a sjeveru, uslijed savrenog tla na kojem poivaju vjekovni vinogradi
proizvode se laganija bijela vina. No, uz vina po kojima je Bugarska poznata i u cijelom svijetu,
Bugari u posljednje vrijeme uivaju i u pivu. Iako ono stoljeima nije imalo anse pokraj
omiljene rakije i vina, te se pojavilo tek u drugoj polovini 19. stoljea i bilo dostupno samo
bogataima, pivarska industrija danas se razvija vrlo brzo i dinamino, a u prodaji su mnoge
izvorne vrste. Primjerice, meu njima su najomiljenije Kameniza, Zagorka, Schumensko,
Pirinsko, Bugarsko, Boljarka, Almus i Ledenika. Kako ima brojne mineralne izvore, u Bugarskoj
su u prodaji i kvalitetne vrste mineralne vode koje se uz vino i pivo, najradije piju uz glavni
obrok.
Tradicionalna bugarska jela
Baniza - spiralno savijena savijaa od tankog tijesta punjena uglavnom drobljenim ovjim sirom,
jajima, pirjanim porilukom ili pinatom, ali i bundevama, jabukama i marmeladom, izdano
premazana rastopljenim maslacem.
Banska kavyrma - sloenac od razliitog mesa i povra spremljen u zemljanoj posudi.
Baklava - kola od tankog tijesta s makom, krunim mrvicama i bademima, zaliven sirupom od
vode, meda i eera s cimetom i kliniima.
Bob tschorba - juha od graha.
Dobrudzhanska supa - juha od slatkovodnih riba i koljaka (iz Dunava).
Garasch - torta od jaja, okolade, oraha i kokosovog brana.
Giuvetsch - jelo od svinjskog, janjeeg ili juneeg mesa s krumpirom, okrom, zelenim
mahunama, rajicom, lukom zainjeno slatkom paprikom i perinom koje se sprema u zemljanoj

posudi u penici.
Kavarma - gula od mesa, jetara, gljiva, krumpira, luka i pirea od rajice koji se sprema u
zemljanoj posudi i penici.
Kozunak - slatki kruh od dizanog tijesta s jajima, maslacem, groicama i bademima koji se
tradicionalno pee za blagdane, posebno Uskrs.
Kebabtsche - dugoljasti popeci od mljevenog juneeg i svinjskog mesa peeni na rotilju,
zainjeni kuminom.
Kjopolo - pateta od peenog patlidana s enjakom, perinom i mljevenom paprikom.
Kjufte - okrugli popeci od mijeanog mljevenog mesa, junetine i svinjetine peeni na rotilju,
serviraju se sa senfom (ako se kjufte, ali i kebabtsche pre u dubokom ulju, mljeveno meso se
mijea s nasjeckanim lukom, jajima i starim pecivom namoenim u vodi, te zainjava s paprom,
perinom i ubrom).
Kringel - trokutasto pecivo od lisnatog tijesta.
Lozovi sarmi - sarma od lia loze punjena mljevenim mesom i riom ili ovjim sirom i riom.
Ljuteniza - pasta od rajice i ljutih paprika.
Lukanka - tradicionalna suena kobasica.
Malebi - kola od kukuruznog brana, mlijeka i eera pokropljen s vodicom rue koji se
servira sa sladoledom i jagodama.
Melba - sladoled s voem.
Misch-masch - kajgana s rajicom, paprikom i sirom.
Mussaka - musaka od mljevenog mesa i krumpira u zemljanoj posudi iz penice.Paleni
tschuschki - paprika punjena jajima i sirom.
Piperki palneni - paprika punjena mljevenim mesom i riom ili riom i ovjim sirom.
Pirogge - tijesto s marmeladom ili sirom.
Rodopsko cheverme - janjetina sa ara.
Schkembe tschorba - gusta juha od fileka.
Shopska salat - salata od krastavaca, rajice, ljute papriice obilno posuta drobljenim ovjim
sirom.
Selevi sarmi - sarma od listova kiselog zelja s riom i mljevenim mesom ili ovjim sirom i
riom.
Sireve po schopski - sloenac od ovjeg sira, rajice i paprike spremljen u zemljanoj posudi u
penici.
Sudschuk - tradicionalna suena kobasica.
Sneshanka - salata od procijeenog jogurta s rezanim krastavcima, sjeckanim orasima i
enjakom.
Tarator - hladna juha od jogurta i svjeih sitno nasjeckanih krastavaca garnirana nasjeckanim
koprom.
Tikvenik - savijaa s tikvama, mljevenim orasima i cimetom.
Turschia - vrsta zimnice, salata od razliitog povra, mrkve, cvjetae, celera mariniranog u ulju i
octu.