Prof. dr. sc.

Sanda Vladimir-Kneevi
Zavod za farmakognoziju
Farmaceutsko-biokemijski fakultet
Sveuilita u Zagrebu

2) PRIRODNI FENOLNI SPOJEVI

Flavonoidi
Antocijani
Trjeslovine

Flavonoidi su derivati 1,3-difenilpropana (C6-C3-C6).

U veine flavonoida tri ugljikova atoma povezuju se
s kisikom i stvaraju sredinji esterolani
heterociklini prsten.
Prikazana struktura pripada 2-fenilbenzopiranskom
(2-fenilkromanskom) skeletu.

apigenin

B
A

Mjeovitog su biogenog porijekla. Nastaju kombinacijom puta ikiminske kiseline i

acilpolimalonatnog puta. Benzenski prsten B nastaje preko ikiminske kiseline, dok je
prsten A acetatnog porijekla, formiran zatvaranjem poliketidnog lanca.
Poetni spoj je fenilalanin koji se deaminira do cimetne kiseline, a ona zatim prevodi u
p-kumarnu kiselinu.
Sljedei korak je uvoenje CoA kada nastaje p-kumaroil-CoA koji reagira s 3 molekule
malonil-CoA dajui naringenin-kalkon. Na kraju dolazi do zatvaranja sredinjeg prstena.
Sve su reakcije katalizirane odreenim enzimima.

Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

Naknadne
reakcije
hidroksilacije,
redukcije i
metilacije vode
stvaranju
razliitih
strukturnih
varijanti
flavonoida.
Glikozidacija je
zadnji korak u
biosintezi.

(flavanon)

Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

U prirodi su
najrasprostranjeniji
flavoni i flavonoli,
a zajedno s
flavanonima,
antocijanidinima i
isoflavonoidima ine
vie od 80 %
poznatih
flavonoidnih
spojeva.

Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

R1

Flavoni

OH
HO

R2

OH

R1 = H
R2 = H
R1 = OH R2 = H

apigenin
luteolin

2,3-dehidroflavan-4-on

O-glikozidi
apigenin-7-O-glukozid
apigenin-4-O-glukozid
apigenin-7-O-rutinozid (ramnoglukozid)
luteolin-7-O-glukozid
OH

Glc

C-glikozidi
apigenin-8-C-glukozid - viteksin
apigenin-6-C-glukozid - izoviteksin
luteolin-8-C-glukozid - orientin
luteolin-6-C-glukozid - izoorientin

HO

viteksin
OH

Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

Flavonoli

R1

OH

OH

HO

R2

2,3-dehidro-3-hidroksiflavan-4-on

OH
OH

R1 = H
R1 = OH
R1 = OH
R1 = OCH3

R2 = H
R2 = H
R2 = OH
R2 = H

O-glikozidi
kvercetin-3-O-galaktozid - hiperozid
kvercetin-3-O-ramnozid - kvercitrin
kvercetin-3-O-glukozid - izokvercitrin
kvercetin-3-O-rutinozid - rutin
kemferol-3-O-glukozid - astragalin

kemferol
kvercetin
miricetin
izoramnetin

Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

Rutin je najpoznatiji i vrlo rairen flavonolski glikozid. Izoliran iz rutvice.

Danas se najee dobiva izolacijom iz cvjetnih pupoljaka (15-20 % rutina) japanske
sofore.
Koristi se kao sredstvo za jaanje kapilarnog sustava.

Ruta graveolens L. (Rutaceae)

Sophora japonica L. (Fabaceae)

Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

Flavonoidi u glogovu listu i cvijetu

(Crataegi folium cum flore)
Listovi i cvjetovi crvenog i bijelog gloga sadre flavonske i
flavonolske glikozide (1-2 %). Meu flavonolima prevladava
hiperozid. Viteksin i njegovi derivati vani su predstavnici
flavonskih C-glikozida.
OH
HO

Primjena u lijeenju
kardiovaskularnih
oboljenja

OH

galaktoza

O
OH

Crataegus levigata (Poiret) DC.

(= C. oxyacantha L.)

HIPEROZID

OH

OAc

OH

ramnoza
O

2''
O

HO

OH

OH
CH 2OH

ramnoza
O

OH

OH

O
HO

viteksin 2''- ramnozid

OH

4'''

CH 2OH

OH

Crataegus monogyna Jacq.

(Rosaceae)

viteksin 4'''-acetil-2''-ramnozid
Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

Flavanoni
O

Flavanoni su karakteristini za vrste

roda Citrus, prevenstveno
hesperetin i naringinenin u obliku
glikozida.

flavan-4-on

Naringenin

Hesperetin

Hesperidin (hesperetin-7-ramnoglukosid,
hesperetin-7-rutinozid)

Naringin (naringenin-7-ramnoglukosid,
naringenin-7-rutinozid)

Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

Biflavonoidi
Nastaju najee kondenzacijom dva jednaka ili razliita flavona.

OH
HO

OH

O
2'

OH

HO
O

biflavonoid

OH

OH

Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

Flavonoidi u listu ginka

(Ginkgo folium)
Listovi ginkga sadre mono-, di- i trigliglikozide
kemferola, kvercetina i izoramnetina, te neglikozidne
3'8 biflavonoide (amentoflavon).
Primjena u
preventivi i lijeenju
cerebralne
insuficijencije

Ginkgo biloba L.
(Ginkgoaceae)

amentoflavon
Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

Flavonolignani
Kombinacija flavonoida i lignanskih struktura. Nastaju spajanjem flavonoida i
fenilpropanskih struktura, najee koniferilnog alkohola.
Flavonolignan silibin nastaje iz taksifolina i koniferilnog alkohola:

koniferilni alkohol

taksifolin

silibin
Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

Flavonoidi u plodu sikavice

(Cardui mariae fructus =
Silybi mariae fructus)
Plodovi sikavice sadre 1,5-3 % silimarina smjese
flavonolignana silibina, silikristina i silidianina.
O
HO

CH2OH
OCH3

O
OH

OH

OH

silibin
OH
O

HO

OH

O
OH
OH

CH2OH

OCH3

Hepatoprotektivni i
antihepatotoksini
uinak

silikristin

Koniferilni alkohol vezan za flavonoid

taksifolin

Silybum marianum (L.) Gaertn. =

Cardus marianus L. (Asteraceae)

Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

Izoflavonoidi
O

Izoflavonoidi nastaju premjetanjem aromatskog prstena B nastalog iz ikiminske

kiseline sa C-2 na C-3 heterociklinog prstena. Tako npr. iz flavanona likviricigenina i
naringenina nastaju izoflavonoidi daidzein i genistein.

Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

Prikazana pregradnja molekule rijetka je u prirodi, pa su izoflavonoidi ogranieni na

porodicu Fabaceae. Meutim, otkriveno je vie stotina izoflavonoida s razliitom
primjenom. Medikarpin iz lucerne (Medicago sativa L.) i pisatin iz graka (Pisum
sativum L.) imaju antifungalna svojstva. Neki jednostavni izoflavonoidi kao to su
daidzein i kumestrol iz lucerne i djeteline (Trifolium sp.) ili izoflavonoidi u soji
(Glycine max L.) su fitoestrogeni, rotenon iz vrsta rodova Derris i Lonchocarpus je
insekticid.

Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

Antocijani

Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

Antocijani (antocijanini) su glikozidi koji se hidrolizom

razgrauju na aglikon antocijanidin i eer koji je najee
glukoza, galaktoza ili ramnoza (rjee ksiloza i arabinoza).
Uzrokuju boju (crvenu, ljubiastu, plavu) cvjetova, listova,
plodova, stabljike i kore.

O
+

OH

Najzastupljeniji aglikoni su pelargonidin, cijanidin i delfindin.

eer se najee vee preko OH-skupine na C-3, ali mogu
biti i 3,5-diglikozidi.
Antocijanidini

R1

R2

pelargonidin

cijanidin

OH

delfindin

OH

OH

peonidin

OCH3

malvidin

OCH3

OCH3

Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

Antocijani u borovniinu plodu

(Myrtilli fructus)
Udio antocijana u svjeem plodu je oko 0,5 %, a danas
neki fitopreparati sadre oko 30 % antocijana.
Najee su namijenjeni zatiti i terapiji kapilarnog
sustava.
Antocijani se nalaze u epidermi i usplou. To su
glukozidi i galaktozidi delfindina, malvidina,
cijanidina i dr.
Borovniin plod sadri i proantocijanidine
(katehinske trjeslovine) bezbojne tvari koje
zagrijavanjem s mineralnim kiselinama daju
obojene antocijanidine.

Vaccinium myrtillus L.
(Ericaceae)
Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

Antocijani u razlikovu cvijetu

(Cyani flos)
Cvjetovi razlika sadre pelargonidin-3,5-diglukozid,
cijanidin3,5-diglukozid i dr. Plava boja potjee od
kompleksa cijanidin-glikozida s Fe i Al.
Centaurea cyanus L.
(Asteraceae)

Antocijani u hibiskusovu cvijetu

(Hibisci flos)
Hibiskusovi cvjetovi sadre oko 1 % hibiscina (delfindin3-ksiloglukozid), zatim delfindin-3-glukozida, cijanidin-3ksiloglukozida i cijanidin-3-glukozida.
Hibiscus sabdariffa L.
(Malvaceae)

Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

10

Antocijani u cvijetu crnog sljeza

(Malvae flos)
Cvjetovi crnog sljeza sadre malvin (malvidin-3,5diglukozid) te glukozide s aglikonom delfindinom.

Malva sylvestris L.
(Malvaceae)

Antocijani u cvijetu divljeg maka

(Papaveris rhoeados flos)
Cvjetovi divljeg (poljskog) maka sadre mekocijanin
(cijanin-3-soforozid) i cijanidin-glukozid.

Papaver rhoeas L.
(Papaveraceae)
Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

Trjeslovine

Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

11

Trjeslovine (tanini) su heterogena skupina prirodnih spojeva vrlo rasprostranjenih u

biljnom svijetu. Prema kemijskoj strukturi fenolni su derivati, a mogu se podijeliti u
dvije glavne skupine:
1. trjeslovine koje hidroliziraju (galotanini, elegtanini)
2. kondenzirane trjeslovine (katehinske trjeslovine).
Katehinske trjeslovine mogu se podijeliti na oligomerne i polimerne proantocijanidine.
Trjeslovine koje mogu hidrolizirati su esteri fenolnih kiselina (galne ili elagne kiseline)
i eera, najee glukoze.

Galotanini i elegtanini
Galotanini su esteri galne kiseline i glukoze. Najjednosatvniji je glukogalin. Galna
kiselina nastaje iz ikiminske kiseline direktnom dehidrogenacijom 3-dehidroksiikimske
kiseline.

ikimat

3-dehidroikimat

galat

Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

U strukturi elagtanina prisutna je elagna,

heksahidrodifenolna ili ebulna kiselina. U
kompleksnim trjeslovnima, modificiranim
elagtaninima, vezani su flavonoidi ili
procijanidini.

galna kiselina

elagna kiselina

heksahidrofenolna
kiselina

ebulna kiselina
Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

12

Trjeslovine u ikama (galama)

(Gallae)
ike ili gale su patoloke izrasline na listu azijskog
hrasta ili listovima ruja. To su azijske (Gallae
asiaticae) i kineske (Gallae sinensis) ike. Prve
nastaju tako da osa odlae jajaca u lisnim
pupoljcima maloazijoskog hrasta (Quercus infectoria
Oliver, Fagaceae), a u drugom sluaju lisne ui na
mladim listovima ruja (Rhus sp., Anacardiaceae).
Razvijaju se larve, a biljka zbog podraaja stvara
posebne tvari koje oblau liinku i slui im kao hrana.
ike su bogate trjeslovinama. Mogu sadravati i do
75 % galotanina.

Gale hrasta

Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

Trjeslovine u kori i listu amerikog

hamamelisa (Hamamelidis cortex,
Hamamelidis folium)
Kora sadri preteno galotanine - i -hamamelitanin,
dok su u listovima prisutni galotanini i katehini.

Hamamelis virginiana L.
(Hamamelidaceae)

hamamelitanin

Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

13

Kondenzirane trjeslovine
Osnovni strukturni element kondenziranih trjeslovina (proantocijanidina) kao
polimernih spojeva je flavan-3-ol: katehin i epikatehin (OH 3-), galokatehin i
epigalokatehin (OH 3-), i fisetidin (sa 4 OH-skupine). Nastju oligomeri i polimeri, koji
mogui imati i 50 monomernih jedinica.
Flavan-3-ol

R1

R2

katehin

OH

galokatehin

OH

OH

Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

Trjeslovine u hrastovoj kori

(Quercus cortex)
Kora hrasta lunjaka i hrasta kitnjaka sadri 8-20 %
trjeslovina
koje
se
sastoje
od
elagtanina,
proantocijanidina i kompleksnih (mijeanih) trjeslovina.

Quercus robur L.
Quercus petraea (Matt.) Leibl.
(Fagaceae)

Trjeslovine u podanku uspravne

petoprste (Tormentillae rhizoma)
Podanak uspravne petoprste (srenjaka)
sadri 15-20 % trjeslovina koje se sastoje od
proantocijanidina,
elagne
kiseline
i
agrimonina (dimernog elagtanina).
Potentilla erecta (L.) Ruschel
(Rosaceae)
Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

14

agrimonin

Sanda Vladimir-Kneevi: Farmakognozija I

15