You are on page 1of 13

LITERARNA VRIJEDNOST PJESAMA IZ ZBIRKE OD OD BEIKE DO MOTIKE

ALIJE NAMETKA
SEMINARSKI RAD

1. UVOD

U ovom radu analizirat emo pjesme iz zbirke Od beike do motike, Alije Nametka, odnosno
njihovu literarnu vrijednost. Razlog za ovu analiizu je taj to je ova zbirka nepravedno
zanemarena. Znamo da je Nametak sjajan pripovjeda, znamo i da je usmena knjievnost
utjecala na njegov pripovijedni rad, meutim ono o emu se malo zna i to je nepravedno
zanemareno jeste njegov rad u oblasti folkoloristike. Izdao je dvije vrijedne zbirke narodnih
pjesama: Junake narodne pjesme bosansko- hercegovakih muslimana i Od beike do motike.
O posveenosti Alije Nametka i ljubavi prema usmenoj poeziji govori i injenica da je obje ove
zbirke tampao o vlastitim troku. Kao to smo ve rekli o ovim zbirkama malo je pisano, ali
vrijednost njihove grae je velika. Ovim radom, analizom pjesama iz zbirke Od beike do
motike, pokuat emo i dokazati da je ova zbirka svakako vrijedna prouavanja. U njoj se nalaze,
izvanredna i raznolika pjesnika ostvarenja. Izdvojit emo nekoliko primjera takvih pjesama i na
osnovu njih pokazati kako njihovu literarnu vrijednost, tako i vrijednost cijele ove zbirke.

2. OD BEIKE DO MOTIKE

Alija Nametak je pokazao ivo zanimanje za bonjako narodno stvaralatvo, o emu svjedoi
njegova zbirka narodnih epskih pjesama pod nazivom Junake narodne pjesme bosanskohercegovakih muslimana, koja je publicirana 1967. godine u Sarajevu, a zatim tri godine poslije
izdao je i zbirku sa uglavnom lirskim pjesmama pod nazivom Od beike do motike.
O svom radu na prikupljanju pjesama za zbirku Od beike do motike u predgovoru kae:
Ova zbirica 'enskih' narodnih pjesama plod je moga dugogodinjega rada na sabiranju
njihovu, koje traje pedeset godina, i ne pretendira na antologijski atribut.(Nametak, 1970:5)
U ovoj zbirci nalaze se tematski raznolike pjesme, od uspavanki preko pjesama za zabavljanje
djece i djeijih brojalica, aljivih pjesama, ljubavnih, svadbenih itd. Mnoge od pjesama u ovoj
zbirci su ve objavljivane u neto drugaijim varijantama, ali njihova vrijednost zbog toga nije
nita manja, posebno zbog nekih novih ili drugaijih stihova, zatim mjesta gdje su zabiljeene
kao i osoba od kojih su zabiljeene. Nametak je kod svake pjesme naznaio od koga i gdje ju je
uo, osim ako kaziva nije traio da se njegovo ime ne biljei. Nametak je pjesme biljeio onako
kako su kazivane bez ikakvih psiholokih ili jezikih izmjena, o emu sam Nametak u
predgovoru kae: Pjesme sam biljeio onako kako su mi kazivane ili pjevane (Nametak, 1970:
5)
Iako u svom predgovoru, kao to smo ve naveli, Nametak ovu zbirku skromno naziva
'zbiricom' i kae da ona ne pretendira na antologijski atribut, u njoj nalazi nekoliko izvrsnih
ostvarenja koja mogu u potpunosti zadovoljiti i ukus najizbirljivijih itaoca stihova kako kod nas
tako i u svijetu. O tome emo vie govoriti u nastavku analizirajui upravo neke od tih pjesama
sa izrazitom literarnom i umjetnikom vrijednou.

2.1 USPAVANKE U ZBIRCI OD BEIKE DO MOTIKE


Uspavanka je pjesma koja nastaje spontano iz najtahnije niti due. Ona esto kazuje potajne
majine elje i stremljenja, slavi najiskreniju ljubav, a esto je pjevana tunim napjevom i tihim
uspavljujuim tonom (...) Majka ivi u ivotu svog djeteta. Tu u njenom krilu, na njenim prsima
ili u bei deava se uspavanka, iji je znaaj davno uoio istaknuti bonjaki folklorist Alija
Nametak.(Efendi, 2006: 149)
Alija Nametaka je jedanaest pjesama koje je objavio pod naslovom Mostarske muslimanske
uspavanke, ukljuio u ovu zbirku Od beike do motike, gdje je dodao jo etrnaest novih
naknadno zabiljeenih uglavnom u Hercegovini. Nakon svake uspavanke doneseno je i ime
pjevaice a negdje i lokaliteta na kojem je uspavanka zabiljeena. Motivi koje susreemo u
uspavankama openito nisu irokog raspona. Takav je sluaj i sa Nametkovim uspavankama.
Najei motiv je motiv ukraene beike. Ukraena beika treba da zatiti dijete od uroka, to je
dolo od narodnog vjerovanja da pojedinca a posebno dijete moe pogoditi urokljivo oko. San
u beu a urok pod beu. est je i motiv rua, odnosno dul to simbolizuje rumene obraze,
odnosno ljepotu i zdravlje: Majka sina u rui rodila,/ ruica mu rumenilo dala...
Motiv vode koji odnosi nesanak ili uroke takoer je est: Nesanak ti voda odnijela...
Karakteristino za muslimanske uspavanke koje je prikupljao Alija Nametak jesu i vjerski
motivi. Kod uspavanki ove vrste motivi su raznovrsni: molitve, uenje hatme, podsjeanje na
vjerske obaveze, odlazak u mekteb u damiju itd. Najei oblici stiha u bonjakoj uspavanci su
epski deseterac, sedmerac i simetrini osmerac.
Spavaj, sine, san te prevario
Prevario, ne zaboravio,
Koji te je i dosad varao.
Bolje oslen nego doslen, sine
Spavaj, sine, resti spavajui!
Reste majka tebe gledajui.
4

Majka sina i bije i kara


I opet se s njime razgovara.
Nemoj sina biti bi karati,
Jer e tebi starosti vajati.
Kad ti stane avdes uzimati,
Ale e ti mahramu drati.
Kad ti stane na namaz klanjati,
Ale e ti serdadu sterati.
Zaspi, sine, resti spavajui,
I ja restem tebe gledajui.
Illalah-lah, la illahe illalah-lah,
Rabbum, allah, ti nam daj,
Da vidimo tvoj dizar,
I denetske kapije, i u njima hurije... (Nametak, 1970: 16)

U ovoj uspavanci primjeujemo vjerske motive o kojima smo prethodno govorili: obavljanje
osnovnih vjerskih dunosti, tj. namaz, denet, hurije, prolaznost ovozemaljskog ivota. Vrlo
karakteristino za muslimanske uspavanke, a o emu prethodno nismo govorili jeste illakanje.
O ovoj pojavi Alija Nametak kae: Illakanje je rije s arapskim korijenom i hrvatskim
formantom, koja znai spominjanje Boga. Pjevanju djeijih uspavanki se takoer kae
illakanje(...) Kad se djetetu da da sisa i ono se nasisa, onda mu se illae, t.j. pjeva mu se
uspavanka, dok ne zaspe.(Nametak, 1932:235)
Vjerske pjesme kod Bonjaka su koritene u funkciji uspavanki. Pjevaica pjevajui uspavanke,
illae, tj. izgovara Kur'anski tekst koji se ne ita nego stalno ui. Taj tekst je melodian i
muzikalan i uklapa se u ostatak uspavanke.

Literarna vrijednost uspavanki koje je sakupio Alija Nametak ogleda se prije svega u tradiciji
bonjakog svijeta koja je slikovito prikazana, zatim u bogastvu izvanrednih metaforinih slika i
ritminosti. Ove uspavanke su bogate pjesnikim slikama, to vidimo i na primjeru

gore

navedene uspavanke. Najee pjesnike slike u ovim uspavankama su prikaz deneta, njegovih
ljepota, hurija, denetskog vrela itd. Treba jo napomenuti da je personifikacija veoma esta u
uspavankama

Nametkovoj

zbirci:

to

ga

ela

medom

zadojila/Lastavica

ezan

izuila...Personifikacija je esto stilsko sredstvo kada je rije o starijim lirskim oblicima, poput
mitolokih i obrednih pjesmama, a posebno dolazi do izraaja u uspavankama i to onim koje su
zabiljeene u seoskim sredinama. Najee koriteno stilsko sredstvo u ovoj lirskoj
usmenoknjievnoj vrsti ini poreenje, a jedan od niza primjera sadran je u stihu iz Nametkove
zbirke: Nek je hitar kao bila vila.

2.2 AIKLIJSKE PJESME

Ljubavne ili kako ih jo Nametak naziva aiklijske pjesme su najraznovrsnije i najljepe po


iskazanim osjeanjima i melodiji u zbirci Od beike do motike. U njima se javlja nekoliko motiva
koji se esto ponavljaju. Ti motivi su: tjelesna ljepota djevojke, duevna ljepota, ljubavna enja,
nesretna ljubav, umiranje dragog ili drage, iznevjerena djevojka, djevojina kletva, ljubavni
jadi...

Zapjevala bumbul-tica, misli zora je,


na ardaku, na visoku kraj dam-pendera:
Ustaj, Fato, ustaj, zlato, d'jeli darov.
Ja sam mlada, ja sam luda, ja ne umijem.
Udala me mila majka, nisam ni znala.
Kad me u dvor uvedoe, mislim moji su,
Kad mi ruke stae kniti, mislim bajram je.
U erdek me uvodoe, mislim brat mi je,
6

poljubi me, zagrli me, vidim dragi je. (Nametak, 1970: 64)

Za ljubavne narodne lirske pjesme kae se da je to monolog djevojke, uzdah, krik, ispovijed,
jedino rastereenje u strogim propisima patrijarhalnog ivota u kojem se djevojin ivot odvija
unutar kapije i o kojem svi vie odluuju od nje same. U takvim uvjetima preostali su joj samo
snovi o srei, nadanja i enja i nije ni udno onda da su to i najljepe narodne pjesme, sa
najveim emocionalnim nabojem. U ovoj pjesmi Zapjevala Bumbul- tica imamo dijalog djevojke
i ptice. Nakon to djevojci kae da sprema darova ona joj objenjava kako i zato se udala. To je
opet jedna vrsta ispovijesti i moe se shvatiti i kao monolog djevojke, mada postoji jo jedna
verzija ove pjesme u Nametkovoj zbirci, u kojoj ptica kae dajevojci : Kad si luda, kad si mlada,
to s 'se udala? Takvi dijalozi djevojke sa pticom ili cvijetom su esta pojava u pjesmama ove
vrste, to opet moe biti simbol za usamljenost i izoliranost djevojke od vanjskog svijeta. U ovoj
pjesmi vidimo upravo to, stroge uslove patrijarhalnog ivota. Djevojke ne odluuju o svojoj udaji
ve roditelji, ne odluuje ni kada ni za koga e se udati, pa kae: ja sam mlada, ja sam luda, ja
ne umijem. U bonjakom tradicionalnom razmiljanju mladost i ludost se shvataju kao sinonimi,
pamet dolazi sa godinama, ali takoer u istoj toj tradiciji sa brakom se ne treba odlagati, djevojke
se trebaju udavati mlade i nemaju puno vremena za djevovanje. U ovoj pjesmi je upravo opisan
taj problem, djevojku su udali toliko mladu, da nije stigla ni ruho odnosno darove pripremiti.
Vrlo zanimljivo u ovoj pjesmi je to, to dok djevojka ispovjeda kako se udala, imamo i prikazane
neke i od obiaja prilikom udavanja, a o tim obiajima emo rei neto vie u narednom
poglavlju. Literarna vrijednost ovih pjesama lei prije svega u emocijama koje su iskazane i
nainu na koji su iskazane. Ljubav se ne govori, ona se sluti, enja se osjea iz svakog stiha,
nemir zarobljene due, ekanje sree, ekanje susreta sa voljenim biem. Ljepota aiklijskih
pjesama u ovoj zbirci lei upravo u tome. I jo jedan vrlo bitan element ove vrste pjesama a koji
je prisutan i u pjesmama u ovoj zbirci jeste erotski element. One su protkane erotskim
osjeanjima, ali ta erotska osjeanja, ba kao ni ona ljubavna se ne govore ve se slute. itatelj ih
moe proitati negdje izmeu redova, naslutiti. Alija Nametak je erotske motive iz narodnih
lirskih pjesama koristio i u svojim pripovjetkama Sunce i Podne.

2.3 SVATOVSKE PJESME U ZBIRCI OD BEIKE DO MOTIKE

Svatovske pjesme, iako nisu brojne u zbirci Od beike do motike kao one koje Nametak naziva
aiklijskim, njihova literarna vrijednost nije nita manja.
Svatovske pjesme zauzimaju istaknuto mjesto meu lirskim usmenoknjievnim vrstama unutar
bonjake knjievnosti. U njima se oslikavaju obiaji prilikom enidbe ili udaje, od pronje pa do
dolaska mlade i svadbenog veselja. Stoga su motivi irokog raspona: spremanje ruha i darova,
odlaska po mladu, radost majke zbog enidbe sina, dolazak u mladoenjinu kuu, doek mlade,
in krnjanja mlade...
U svatovskim pjesmama imamo slike radosti, veselja, raskoi mladosti i ljepote, ali i sjete zbog
djevojinog rastanka od doma. U pjesmi iz Nametkove zbirke Konja kuje Dizdarevi Meho
imamo motiv spremanje momka da krene po djevojku. Iako su u svatovskim pjesmama, kao i u
veini drugih usmenolirskih pjesama, opisane djevojke dok ekaju kiene svatove, njiohova
radost ali i strepnja zbog odlaska u novo i nepoznato, u ovoj pjesmi prikazana je radost i nada
momka koji se sprema da krene po dragu.
Konja kuje Dizdarevi Meho,
konja kuje, konj mu se poskakuje.
Govori mu Dizdarevi Meho:
Stani, dogo, stani dobro moje!
Ne kujem te da te priprodajem,
ve te kujem da- jdem po divojku.
Ako Bog da te je dovedemo,
zlatne u ti ploe udariti,
sedlo u ti imirom kovati. (Nametak, 1970: 75)

U svatovskim pjesmama, esti su opisi darova koje mlada sprema ali i oniih koje dobije. Kroz
takve opise imamo slike raskoi i bogastva. U ovoj pjesmi, momak sprema odnosno obeava
raskone darove svom dogi. U ovoj zbirci postoji jo jedna, kraa varijanta ove pjesme, a ona
glasi:
Konja kuje Dizdarevi Meho,
konja kuje po dragu se sprema:
Ako Bog da, pa je dovedemo,
zlatan u ti potkov udariti,
zlatan potkov i srebrene klince. (Nametak, 1970: 75)

I u ovoj kraoj verziji saeto je ono najbitnije za svatovske pjesme, a to je osjeanje radosti zbog
enidbe, nada da e sve proi dobro i da e svoju dragu dovesti, opis raskonih nagrada odnosno
darova svom dogi. Dakle, ni ova kraa verzija nije nita manje literarne vrijednosti od prve.
Literarna vrijednost svatovskih pjesama najvie se ogleda u jezgrovitosti, bogastvu raskonih
slika i emocija, zatim u ritminosti i melodinosti. Sve ove elemente sadri i ova Nametkova
svatovska pjesma. Jezgrovita je, saeta, melodina, i u isto vrijeme u njoj imamo iskazane snane
emocije radosti i nade. Bogata je i stilskim sredstvima. U svatovskim pjesma jedno od najeih
stilskih sredstava jeste hiperbola, kojom se opisuje ljepota djevojke ili rasko darova i kienih
svatova. U ovoj Nametkovoj pjesmi takoer imamo hiperbolu u opisu darova koje e Meho dati
svom dogi ako dovede dragu: zlatan u ti potkov udariti/ zlatan potkov i srebrebe klice.
Analizirat emo i jednu pjesmu od izuzetne literarne i umjetnike vrijednosti koju Nametak nije
svrstao meu svatovske ali zbog nekih motiva iz svatovskih pjesama koje se javljaju u njoj mi
emo njenu analizu nadovezati na prethodne svatovske pjesme. To je pjesma Nimica Fatima.
U svojoj zbirci Nametak je uvrstio dvije varijante ove pjesme jedna dua i jedna kraa. U onoj
duoj izraeniji su motivi koji se javljaju i u svatovskim pjesmama. Neki od tih motiva su:
enidba Hasanage, kieni svatovi, kiena djevojka, odlazak po djevojka, doek svatova.
Meutim razlog zbog kojeg ovu pjesmu ne moemo uvrstiti u svatovske je taj to enidba
Hasanage nije u prvom planu, ve mudrost lijepe Fate koja se, prema savjetu svoje majke,
pretvara da je nijema da bi izbjegla svau sa novom rodbinom. Prema prvoj, duoj verziji Fata je

nimovala ak devet godina u braku i tri sina rodila, a prema drugoj verziji nimovala je godinu
dana. Hasanaga zbog toga to ona nee da progovori odlui se oeniti drugom djevojkom:
Progovaraj, nimkinjice Fato,
progovaraj, nadi ime sinu.
Ako, Fato, progovorit nee,
evo ti ja tvrdu vjeru dajem,
da u se ja oeniti na te.
Fata uti konda i ne uje.(Nametak, 1970: 116)
Hasanaga, odlozi i skuplja svatove, alje djevojci darove o odlazi po nju, te je dovodi kui.
U ovoj pjesmi imamo motiv kienih svatova koji je est u bonjakim svatovskim pjesmama.
Naime, jedan od obiaja u svadbama Bonjaka jeste da mlada okiti svatove, zato su svatovi
kieni. Meutim i pored ovog motiva koji je prisutan u ovoj pjesmi, kao to smo ve rekli ovo
nije svatovska pjesma. Tako umjesto opisa ljepote kiene djevojke, odnosno mlade, mi imamo
opis lijepe nimice Fate:
nit' je alem, nit' je dragi kamen
nit' je zlato u zid uzidato,
nit' je zlato niz zid prolivato,
nit' su ono vedra ogledala,
ve je ono nimkinjica Fate.( Nametak, 1970: 116)
Veina pjesama u ovoj zbirci su od izuzetne literarne vrijednosti. To se prije svega ogleda u
njihovoj raznolikosti, raskoi motiva, pjesnikih slika, emocija. U njima se oslikava i tradicija,
ivot i obiaji bonjakog ovjeka. I iako o ovoj zbirci nije dovoljno reeno, svakako se ne
moemo sloiti sa Nametkovim nazivom ove zbirke zbirica, jer je ona od izuzetne literarne i
umetnike vrijednosti.

10

3. ZAKLJUAK

Pjesme iz ove zbirke obuhvataju itav ljudski ivot od roenja do smrti. Poinje od uspavanki,
kao to sam naziv knjige kae od beike, pa preko aljivih pjesama, ljubavnih odnosno
aiklijskih, svadbenih, pjesama od kola pa do romansi i balada. One su dakle veoma raznovrsne,
kako tematski tako i stilski.
U ovoj zbirci se nalaze izvanredna pjesnika ostvarenja koja proizvode snaan umjetniki
dojam. Prepune su izvanrednih pjesnikih slika, proete snanim emocijama, jezgrovite su,
saete, prepune rima i raznih stilskih figura, melodine. U njima imamo i prikazanu tradiciju
bonjakog ovjeka. Nametak je pjesme za ovu zbirku prikupljao u Bosni i Hecegovini ali i
Turskoj, meu bonjakim iseljenicima.
Vrlo bitno za ovu zbirku jeste i to to je Nametak zapisivao pjesme upravo onako kako su
kazivane bez bilo kakvih izmjena, tako da su zadrane njihove izvorne jeziko-stilske osobine.
Treba jo napomenuti da je Nametak na kraju ove zbirke sastavio biografiju kazivaa.

11

LITERATURA:

Rizvi, Muhsin: Panorama bonjake knjievnosti, Ljiljan, Sarajevo, 1994.

Maglajli, Munib: Od zbilje do pjesme, Glas, Banja Luka, 1983.

Maglajli, Munib: Muslimanska usmena balada,Veselin Maslea, 1985.

Maglajli, Munib: Usmena lirika Bonjaka, Preporod, Sarajevo, 2006.

Efendi, Nirha: Uspavanke u Nametkovoj zbirci Od beike do motike, Preporod, Sarajevo,


2006.

IZVORI:
-

Nametak, Alija: Od beike do motike, Vlastito izdanje prireivaa, Sarajevo, 1970.

Nametak, Alija: Mostarske muslimanske uspavanke, Zbornik za narodni ivot i obiaje


Junih Slavena, vol. II, br. 28, Zagreb, 1932.

12

SADRAJ:

1. Uvod.................................................................................................................................... 2
2. Od beike do motike.............................................................................................................3
2.1 Uspavanke u zbirci Od beike do motike.............................................................................4
2.2 Aiklijske pjesme.................................................................................................................6
2.3 Svatovske pjesme u zborci Od beike do motike.................................................................8
3. Zakljuak..............................................................................................................................11
Literatura..................................................................................................................................12
Sadraj......................................................................................................................................13

13

You might also like