Prirucnik Citanka I RS 8 PDF

Priručnik 8 Bosanski jezik i književnost A. Verlašević & V.
Alić
Azra Verlašević ● Vesna Alić
PRIRUČNIK 8
(Metodički priručnik za nastavnike - uz Čitanku 8 i Radnu svesku 8)
1
Priručnik 8 Bosanski jezik i književnost A. Verlašević & V. Alić
Priprema i upoznavanje izvora za nastavu

bosanskog jezika i književnosti u osmom razredu
devetogodišnje osnovne škole
Upoznavanje s Čitankom 8
Struktura udžbeničkih jedinica u Čitanci 8
Upoznavanje s Radnom sveskom 8

Struktura udžbeničkih jedinica u Radnoj svesci 8
Upoznavanje s lektirnim naslovima
2
KNJIŽEVNOST
1 Uzorak obrade nastavne jedinice:
Lirska narodna pjesma: Ljubavni rastanak
Nastavna oblast: Književnost
Nastavna jedinica: Lirska narodna pjesma Ljubavni rastanak
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadržaja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: usmena književnost kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema jeziku i

književnosti uopće, razvijanje ljubavi prema bh tradiciji, značaj ljubavi u životu
čovjeka
Obrazovni: upoznavanje sa temeljnim značajkama narodne književnosti, lirska
narodna pjesma, razvijanje vještine pravilnog razumijevanja poruke u lirskoj
narodnoj pjesmi, sadržajna analiza, stilske figure, osjećanja u pjesmi, motivi
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emocionalnih i stvaralačkih

funkcija
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i

razgovora, metoda čitanja i pisanja
Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 8, kreda, bilježnica, olovke, kasetofon,

audiozapis pjesme
Tematska korelacija
Međupodručna: kultura izražavanja, jezik,
Međupredmetna: muzička kultura, medijska kultura
Tok izvođenja nastavnog sata
3
Motivacijski dio časa:
 Oduvijek je bilo da ljubav ne zna dubine svoje dok ne dođe čas rastanka.
Šta za vas znači „duboka ljubav“? Kojim riječima biste je opisali? Kako rastanak
može učiniti vidljivom „dubinu ljubavi“?
Glavni dio sata:

Najava teksta: Lirska narodna pjesma Ljubavni rastanak
Interpretativno čitanje teksta:

 Poslušajte audiozapis pjesme „Ljubavni rastanak“.
Emocionalno-intelektualna pauza:
Sačekati nekoliko trenutaka da učenici srede dojmove o tekstu.
Konkretizacija doživljaja:
 Koja je tema ove lirske narodne pjesme?
Interpretacija teksta:
Otkrijmo značenje riječi!
bostan – turski - vrt, voćnjak kalem – turski –

olovka, pero od trstike murećep –turski- crnilo,
vrsta crnog mastila, tinte
Interpretacija
 Lirske narodne pjesame su vrlo različite po svojoj sadržini. Pjevale su ih

najčešće žene i djevojke, a gotovo svaka lirska narodna pjesma ima svoju
melodiju kojom se pjeva. Posebno su nježne i dirljive ljubavne pjesme,
ponekad pune tuge i čežnje, a ponekad i vedrine i razdraganog doživljaja
ljubavi.
 Po čemu je neobičan „ljubavni rastanak“ opjevan u ovim stihovima?
„Dva cvijeta u bostanu rasla:

plavi zumbul i zelena kada.
Plavi zumbul ode na Doljane,
osta kada u bostanu sama.“
 Temeljni motiv u ovoj pjesmi je motiv čežnje za voljenim bićem koje je daleko.
Ovaj motiv je čest u lirskim narodnim pjesmama, kao naprimjer u ovoj:
„ Žarko sunce, na visoko ti si,

Moja draga na daleko ti si!
Žarko sunce, spusti mi se niže,
4
Moja draga, primakni se bliže!"
 Po čemu se razlikuju ova dva motiva ljubavnog rastanka, a po čemu su slični?
 Alegorija je kazivanje u slici sačinjenoj od niza metafora. Ko se skriva u ovoj

slici o dva zaljubljena cvijeta? Prepoznaj alegoriju u pjesmi "Ljubavni
rastanak". Ko su zapravo "plavi zumbul" i "zelena kada"?
 Po kome svojstvu se u pjesmi uspoređuju dva cvijeta i momak i devojka?
 Kako je u pjesmi iskazano ljubavno osjećanje, otvoreno, ili skriveno, u
prenesenom značenju?
 Pjesma je nastala u davna vremena kada nije bilo uobičajeno otvoreno
iskazivanje ljubavnih emocija. „Kada“ i „zumbul“ su metafore za djevojku i
momka oko kojih su razvijene pjesničke slike s prenesenim značanjem. Stoga
je cijela pjesma ispjevana u alegoriji.
 Kako je opisana ljubavna čežnja? Koje jezičko-stilsko sredstvo prepoznaješ u
ovoj strofi?
„Što je nebo - da je list artije,
Što je gora – da su kalemovi,
Što je more – da je crn
murećep. Pak da pišem tri
godine dana Ne bi moji ispisala
jada“.
 Kako Kada u pismu opisuje snagu svojih osjećanja, veličinu svoje ljubavi i
dubinu bola? Da li je to uobičajeni osjećaj ljubavi/bola?
Kako zovemo ovu stilsku figuru?
 Bogatstvo pjesničkog jezika/slike se ne postiže samo metaforom i alegorijom.
Pronađi u pjesmi epitete i personifikacije.
 Tragovi starih vremena vide se i u arhaizmima. Prepoznaj ih u pjesmi.
Novi književni pojmovi

Ponovimo:
 Književnost dijelimo na narodnu (usmenu) i umjetničku (pisanu) književnost.
Usmena književnost je književnost koja je nastala i živi u jednom narodu,
prenosi se usmenim putem, a u njenom oblikovanju i prenošenju je
učestvovalo više nadarenih pojedinaca u dužem vremenskom periodu. Autora
usmene književnosti ne poznajemo, ali su nam poznati neki njeni narodni
pjevači i sakupljači narodnih umotvorina. Na taj način je djelo usmene
književnosti trpjelo promjene, ali je suština ostajala ista. Zovemo je i narodna
književnost. U okviru usmene ili narodne književnosti razlikujemo priče,
pripovijetke, predaje, epske pjesme, lirske pjesme, te pitalice, zagonetke,
poslovice i sl.
 Lirske narodne pjesme su najčešće pjevane uz pratnju muzičkog instrumenta
lire i u različitim prigodama – uz kolijevku, u svatovskoj povorci, pri radu, pri
udvaranju... Lirske narodne pjesme, dakle, imaju različite motive i iskazuju
različita osjećanja, a najraširenije su pjesme o djevojkama i mladićima
poznatim po svojoj ljepoti i različitim ljubavnim zgodama. U lirske narodne
pjesme ubrajaju se ljubavne pjesme, tužbalice, obredne i običajne i druge.
5
One otkrivaju osjećajni svijet i život ljudi. I lirske narodne pjesme imaju stalnie
epitete kao što su:
bijela svila, crne oči, dragi kamen...
Hiperbola (grč. prebacivanje) je stilska figura zasnovana na pretjerivanju

(preuveličavanju ili umanjivanju) radi isticanja odredjenih emocija, ideja, informacija.
U hiperboli se biraju prejake riječi kojima se te emocije, ideje, informacije, stav o
nečemu preuveličava i prelazi sve granice uobičajenog. U tragici hiperbolom se
naglašava patetičnost. Hiperbola može izazvati utisak i komičnog jer se često nalazi
na granici neuvjerljivosti i groteske. Danas je vrlo popularna u govoru mladih ljudi
(npr. Manji od makova zrna...)
Alegorija (allo – drugo, agoreio – govorim) označava figuru prenesenog značenja.

To je slikanje jedne stvari (predmeta, situacija, prizora) koja označava drugu stvar (
predmet situaciju ili prizor). Slična je metafori samo što se alegorija proteže na
cijelu sliku ili čak na cijelu radnju. Alegorijska slika je jasna, određena: jedan krug
pojava u potpunosti se odnosi na drugi krug pojava.
Stvaralački rad
Ovu je pjesmu zabilježio naš književnik Alija Nametak od bošnjačkih iseljenika u

Turskoj. Ona pjeva o rastanku/rastancima, ali kakvom/kakvim?
Naša Bosno, naše vel'ko dobro
Ćutahijo, najviša planino, S

tebe mi se Adapazar vidi!
I po njemu šećerli sokaci, Tu se
šeću bosanski junaci, Šerbe
piju, a Bosnu spominju: "Naša
Bosno, naše vel'ko dobro U tebi
su do tri dobra moja:
Jedno dobro - ostarila majka; Drugo
dobro - moj roditelj babo; Treće
dobro - moja vjerna ljuba.
Žarko sunce, na visoko ti si, Moja
draga na daleko ti si!
Žarko sunce, spusti mi se niže,
Moja draga, primakni se bliže!"
O sakupljaču...
 Poznati sakupljač bošnjačkih usmenih pjesama s kraja 18. vijeka je i

Dubrovčanin Đuro Ferić, katolički svećenik i pjesnik latinista. Značajno je da je
Ferić prvi sakupljač usmenih pjesama Bošnjaka koji sakupljene pjesme navodi
6
kao muslimanske. Ferićeve muslimanske pjesme se nalaze u cjelovitom i

autentičnom obliku u sačuvanoj rukopisnoj zbirci.
Sinteza:
 Lirske narodne pjesme su najčešće pjevane uz pratnju muzičkog instrumenta
lire i u različitim prigodama – uz kolijevku, u svatovskoj povorci, pri radu, pri
udvaranju... Lirske narodne pjesme, dakle, imaju različite motive i iskazuju
različita osjećanja, a najraširenije su pjesme o djevojkama i mladićima
poznatim po svojoj ljepoti i različitim ljubavnim zgodama. U lirske narodne
pjesme ubrajaju se ljubavne pjesme, tužbalice, obredne i običajne i druge.
One otkrivaju osjećajni svijet i
život ljudi. I lirske narodne pjesme imaju stalnie epitete kao što su:
bijela svila, crne oči, dragi kamen...
 Temeljni motiv u ovoj pjesmi je motiv čežnje za voljenim bićem koje je daleko.
Ovaj motiv je čest u lirskim narodnim pjesmama.
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
Saznaj više o ...
Potražite nešto više o lirskoj narodnoj poeziji na internet stranici:

http://www.znanje.org/lektire/i22/08/02iv0808/narodna.htm
Posmatranje i praćenje:
Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje
obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
7
2
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Narodna balada: Smrt Omera i Merime
Nastavna jedinica: Narodna balada: Smrt Omera i Merime
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i književnosti uopće, ljepota usmene

književnosti kao vrijednost, ljepota osobnog doživljaja usmene književnosti
kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema bh tradiciji, razvijanje osjećaja za
pravdu, razvijanje ljubavi prema prema tradiciji, razvijanje ljubavi prema
usmenoj i pisanoj riječi, spontano doživljavanje pisane riječi, istinoljubivost
kao vrijednost
Obrazovni: upoznavanje temeljnih značajki usmene narodne književnosti,

osobenosti žanra narodne balade, razvijanje vještine pravilnog razumijevanja
poruke, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti balade, sadržajna
analiza, epski i lirski elementi u baladi, kompozicija, uočavanje razlika i
sličnosti između balade i romanse, stilske figure, dramski elementi u baladi
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralačkih

funkcija, razvijanje sposobnosti uočavanja pravde
8
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, dramatizacija, ilustracija, metoda

usmenog izlaganja i razgovora, heuristička metoda, metoda čitanja i pisanja,
raspravljanje
Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 8, kreda, bilježnica, olovke, grafofolija

ilustracija teksta iz Čitanke 8, grafoskop, kasetofon i audiozapis balade
Tematska korelacija
Međupodručna: kultura izražavanja, medijska kultura, jezik
Međupredmetna: historija, muzička kultura
 Razmislite o riječima velikog pisca i mudraca:
„Ljubav nema drugih želja nego da se ispuni. Ali, ako volite a morate još i da želite,
neka vam ovo budu želje: Da se istopite i budete kao potok razigrani što pjeva svoj
milozvuk noći. (...) Da se probudite u praskozorje sa srcem krilatim i uputite
zahvalnicu za još jedan dan ljubavi.“
Kahlil Gibran (Halil Đubran)
Glavni dio sata:

Najava teksta: narodna balada Smrt Omera i Merime
 A šta se dogodi kada se ljubav ne ispuni?
Čita nastavnik ili pušta tonski zapis
 O baladi smo već mnogo naučili. Znamo da je to neraskidiv spoj epskih, lirskih
i dramskih elemenata. Znači da balada ima narativan sloj koji je ispričan lirski,
emotivno, slikovito, ritmično, melodično, a dramski sukob dovodi do tragičnog
raspleta. U baladi se likovi sukobljavaju zbog razičitih motiva ( različitih
9
pogleda na svijet i život, ljubomore, socijalnih razlika, socijalnog statusa

uopće.
 Kako završava sukob u baladi?
besjeda - posebno pripremljen govor zamiliti

- dopadati se, sviđati se
serdar - glavar, starješina, zapovjednik, vojvoda
ložnica - spavaća soba divit - pribor za pisanje
sa perom
objedljiv - onaj koji nje sklon nekoga lažno optužiti
umoriti - oduzeti život đul - ruža
Cjelivati - ljubiti
Počinuti - odmoriti se, otići na počinak, leći
Dvor -dvorište, avlija
Čardak - istureni dio gornjeg boja prema ulici u kućama orijentalne kulture Sokak
- ulica u mahali
Sablja - hladno povijeno oružje od čelika sa oštricom na ispupčenoj strani
Satesati - obrađivati drvo tesarskom sjekirom i drugim alatom
10
Interpretacija
 Prepoznaj motive koji su bili uzrok dramskog sukoba u baladi „Smrt Omera i
Merime?
 Balada Smrt Omera i Merime pjeva o ljubavi čijem se ispunjenju ispriječila
jedna zapreka. Koja?
 Kako je u baladi predstavljena namjera roditelja da odlučuju o udaji i ženidbi
mladih?
 Ovo je čest motiv u našim baladama.
Djevojka je momku prsten povraćala
Djevojka je momku prsten povraćala Kad

ga je vraćala, gorko je plakala:
"Na ti momče prsten. Moj te rod ne ljubi: ni

otac, ni majka, ni brat, ni sestrica
neće da se zovem tvoja vjerenica."
 Pronađi elemente događajnosti u baladi (epske elemente).

 U prvim stihovima balada nas uvodi u dramsku radnju. Šta saznajemo iz tih
stihova? Ko su učesnici zbivanja?
 Balada brzo razvija radnju i predočava zaplet. Od kojeg stiha od započinje?
Ko je u središtu zapleta?
 Kako objašnjavaš ovaj postupak Omerove majke?
„To ne sluša Omerova majka,
Već na silu oženila sina,
I na silu dovela djevojku.“
 Šta je Omerovu majku ponukalo/ohrabrilo da tako odlučuje? Šta iz tog
postupka saznajemo o običajima vremena u kojem je nastala ova narodna
balada?
 U kojim stihovima je najvidljiviji sukob između Omera i njegove majke? Šta iz
njih saznajemo o Omeru?
 Šta ovu baladu čini lirskom? Pronađi stihove u kojima prepoznaješ lirski ton
balade.
 Ova balada izražava i snažne ljubavne emocije između dvoje mladih. Tragični
rasplet je motiviran i tim snažnim ljubavnim emocijama. Pronađi stihove koji to
potvrđuju.
 Kako završava balada? Interpretiraj završne stihove:
„I proklinju i staro i mlado
Ko rastavi i milo i drago.“
 Koje osjećanje obuzima majke nakon što se tragedija dogodila?
 Kojim oblikom kazivanja je u baladi postignut dinamičan i dramatičan tok
radnje?
 Pribilježi glavne događaje u baladi, ističuću prepreke i posljedice tih
događanja. Ne zaboravi na preživljavanja likova jer likovi osim što pripadaju
11
epskom sloju balade, nosioci su lirskih elemenata ali i uzrok i posljedica

dramskog sukoba.
 Poenta balade krije se u stihovima u obliku poslovice, izreke, aforizma. U
čemu je istinsko bogatstvo čovjeka? Pronađi stihove i obrazloži poentu.
 Prepoznaj kompoziciju balade. Podsjeti se: kompozicija je sastavljena od:
uvoda (ekspozicije), zapleta, kulminacije (vrhunca), preokreta i raspleta.
 Ljepota ove balade leži i u njenom emocionalnom i slikovitom jeziku,

naročitim stilskim sredstvima, stihu. U ovoj pesmi se kao izražajno sredstvo
obilato koriste stalni epiteti karakteristični za narodnu poeziju (momče mlado,
lijepom Fatom, roda bogata, moja mila majko...).  Koja je ovo stilska figura:
Đul miriše, mila moja majko,
đul miriše oko našeg dvora,
čini mi se - Omerova duša.“?
 Po kojem svojstvu su dovedeni u vezu mirisni „đul“ i „Omerova duša“?
 Obrati pažnju na završne stihove balade:

„Kad Omera od dvora pon'ješe,
Tada Mejru u sanduk spustiše;
Kad Omera na groblje don'ješe
Tada Mejru od doma pon'ješe;
Kad Omera u raku spustiše,
Tada Mejru na groblje don'ješe;
Kad Omera zemljicom posuše,
Tada Mejru u raku spustiše.“
 Da li je ista jačina tuge, bola iskazana svim stihovima?

U kojim stihovima tragičnost dostiže svoju kulminaciju, vrhunac?
Tuga, bol postepeno rastu od prvih do posljednjih stihova u kojima je doživljavaju
svoj vrhunac tragičnosti. Osjećanja tuge, bola su, dakle, gradacijski iskazana, od
najnižih do najvećih. Takva stilska figura zove se GRADACIJA / stupnjevanje.(lat.
gradatio; gadus – stepen, stupanj). U njoj se gradaciono nižu riječi po težini, smislu,
značenju, da bi se osnovni dojam pojačao.
 Pročitajte još jednom i naredni stih:
„Sabljama joj sanduk satesaše.“
Teše li se sanduk sabljama? Zašto je to sanduk a ne tabut? Zašto sanduk satesaše?
Šta se sugerira riječima: sablje, sanduk, satesaše?
Izaberi riječi koje to opisuju: snaga, brzina, žestina, nježnost, užurbanost, ljutnja, bol.
 Koji glas dominira u ovom stihu?
Ponavljanjem glasa S postiže se unutarnje sazvučje u stihu. Ovakva stilska figura
zove se ALITERACIJA. Aliteracija je jezičkostilski postupak ponavljanja istih glasova
ili glasovnih skupina u stihovima ili rečenicama, ili ponavljanje istih suglasnika ili
slogova na početku više riječi.
Prepoznaj aliteraciju u stihovima: Ciknu,
viknu Fatima djevojka:
12
„Oj, bogami mila moja majko, Sinoć

ti je Omer počinuo!“
 Zašto narodni pjevač koristi deminutiv zemljicom? Zašto je upotrijebio riječ

posuše umjesto uobičajenih riječi (zagrnuše, zatrpaše)?
Svaka riječ u baladi svojim oblikom, melodičnošću, tananošću doprinosi nježnosti,
osjećajnosti balade.
 U kakvom stihu je balada napisana? Zašto je narodni pjevač često kratio
stihove?
„Tu se tuku do dv'je stare majke
I proklinju i staro i mlado
Ko rastavi i milo i drago.“
Ponovimo:
Balada je kraća usmena pjesma koju karakterizira istovremeno prisustvo epskih,
lirskih i dramskih elemenata. U imenu balade (prema italijanskoj riječi balare –
plesati) prepoznajemo vezu ove pjesme s plesom uz koji je pjevana. Teme o kojima
usmena balada pjeva najčešće su: djevojka zle sreće, dvoje zaljubljenih koje je smrt
rastavila, nesretni supružnici i roditelji, različiti sukobi u porodici... Radnja balade
duboko je prožeta emocijama, što je čini srodnom lirskoj pjesmi. Junaci balada
gotovo su uvijek žene, a rasplet je po pravilu tragičan.
Termin balada uveo je u literaturu i nauku Englez Thomas Percy 1761. Godine, a
usvojen je krajem 19.vijeka. Najljepše balade obrađuju sukob junaka koji proizilazi iz
suprotnosti tradicionalnih i individualnih normi (Hasanaginica, Hasan-aga, Omer i
Merima, Bisernaza).
GRADACIJA / stupnjevanje.(lat. gradatio; gadus – stepen, stupanj) je stilska figura u

kojoj se u gradacionom nizu navode riječi po težini, smislu, značenju, da bi se
osnovni dojam pojačao.
ALITERACIJA ( lat. alliteratio; a littera – po slovu, od slova) je jezičkostilski postupak
ponavljanja istih glasova ili glasovnih skupina u stihovima ili rečenicama, ili
ponavljanje istih suglasnika ili slogova na početku više riječi. AFORIZAM je zbijeno
izrečena, sažeta, smislena misao o životu i svijetu.
Stvaralački rad
 Mnogi su naši pisci „učili“ od narodnih pjevača. Pročitaj šta o tome misli naš
poznati pisac:
„U pogledu jezika sposobnog da izrazi apstrakciju i da se sublimiše u intelektualni ili

emocionalni izraz, najviše sam učio od muslimanske narodne balade ... Najsublimniji
izraz cjelokupne naše narodne poezije a možda i našeg jezika uopšte nalazi se u
baladi „Omer i Merima“:
Đul miriše, mila moja majko,

čini mi se Omerova duša.
13
Meša Selimović, „Sjećanja“
 Koju stilsku figuru prepoznaješ u ovim stihovima? Koja su značenja njome

istaknuta?
 Povedite raspravu!
Dokažite ili osporite tezu:
U baladi Smrt Omera i Merime je opjevan tragičan sukob između iskrene
ljubavi i patrijarhalnih shvatanja roditelja te njihovog prava da odlučuju o
sudbini svoje djece.
O sakupljačima...
 Jedna varijanta balade o smrti Omera i Merime potiče s kraja 18. vijeka,
zabilježena u Bubukićevom Požeškom zborniku iz 1798. godine pod latinskim
nazivom „Divortium“ (divortium - raskršče). U prvim decenijama 18. stoljeća
bošnjačke balade i romance bilježio je i nepoznati zapisivač Erlangenskog
rukopisa.
 Francuz Marc Rene Bruere Desrivaux (1770 – 1823.) je hrvatski pisac, poznat
kao dubrovački književnik Marko Bruerović. Boraveći kao konzul u gradu
velikog vezira, u Travniku, ostavio nam je rukopisnu zbirku koju čine usmene
lirske pjesme i balade
zabilježene pretežno među Bošnjacima u Travniku i njegovoj okolini („Hvalila
se
Hasanaginica“, „Osman-aga na kuli siđaše“ itd.)
Sinteza:
Balada je kraća usmena pjesma koju karakterizira istovremeno prisustvo epskih,
lirskih i dramskih elemenata. U imenu balade (prema italijanskoj riječi balare –
plesati) prepoznajemo vezu ove pjesme s plesom uz koji je pjevana. Teme o kojima
usmena balada pjeva najčešće su: djevojka zle sreće, dvoje zaljubljenih koje je smrt
rastavila, nesretni supružnici i roditelji, različiti sukobi u porodici... Radnja balade
duboko je prožeta emocijama, što je čini srodnom lirskoj pjesmi. Junaci balada
gotovo su uvijek žene, a rasplet je po pravilu tragičan.
Ljepota ove balade leži i u njenom emocionalnom i slikovitom jeziku, naročitim

stilskim sredstvima, stihu.
Završni dio sata:

Domaća zadaća:
Saznaj više o ...
 Saznaj nešto više o baladama na sljedećoj internet adresi:

http://www.openbook.ba/izraz/no13/13_denana_buturovic.htm
14

3
Romska narodna pjesma: Želja
Nastavna jedinica: Romska narodna pjesma: Želja
Odgojni: ljepota usmene književnosti kao vrijednost, ljepota osobnog doživljaja

usmene književnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema jeziku i
književnosti uopće, razvijanje ljubavi prema bh tradiciji, razvijanje osjećaja za
uvažavanje različitosti, toleranciju
Obrazovni:
upoznavanje sa temeljnim značajkama romske narodne pjesme, motivi,
osjećanje, raspoloženje, unutrašnja rima u stihovima, melodičnost i
harmoničnost, vizualni i akustički/auditivni elementi u pjesmi, upoznavanje sa
temeljnim značajkama usmene narodne književnosti, upoznavanje sa romskom
književnošću, romska lirska pjesma, motivi, osjećanje, raspoloženje,
melodičnost, harmoničnost

funkcija, upoznavanje i razvijanje osobenosti različitog izražavanja
emocionalnog doživljaja pjesme: sklad emocije i pokreta, emocije i zvuka
(glasa), koordinacija imaginacije i govornog izraza

razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, metoda čitanja i
pisanja, ilustrativna metoda,
Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni

rad
15
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 8, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop,

grafofolija- ilustracija teksta iz Čitanke 8, (grafoskop ili bim-projektor),
kasetofon i audiozapisi, flip čart
Tematska korelacija
Međupredmetna: Muzička kultura, istorija, TiZO

Didaktička igra
Jedna učenik/novinar se predstavlja na romskom jeziku.
„Lačho đive. (lačo đive) „Dobar dan.
Mrno anav.......... (mrno anav) Ja se zovem ... Sar
san tu?“ (sar san tu?) Kako ste?
Učenik/novinar vodi intervju sa ostalim učenicima na temu: Šta znamo o Romima?

Ne flip čart zapišite sve učeničke odgovore, a zatim dodajte još neke podatke. Romi
su najbrojnija nacionalna manjina u Bosni i Hercegovini. Njihova tradicija prožeta je
vječitim lutalačkim duhom, romantičarstvom, ali i vedrim, strastvenim i slobodnim
duhom u pjesmi, plesu, muzici.
Romi svoj jezik nazivaji e romani čhib i on pripada indijskoj grani jezika. Taj jezik je
kroz stoljeća pretrpio promjene jer se miješao s drugim jezicima. Romski jezik
poznaje samo muški i ženski rod.
Glavni dio sata:
Najava teksta: Romska narodna pjesma: Želja

Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz Čitanke 8
Interpretativno čitanje teksta: Čita

nastavnik ili pušta tonski zapis
 U pjesmi je progovorio snažni i nemirni duh romskog naroda – i nadahnuto
izrekao svoju snažnu životnu energiju sublimiranu u želju. Kakvu?
16
Me kamama
Sa so dikhav jakhenca te
avol te astarav vastenca, te
dandalav dandenca i
ćumidav mujeha.
Želja
Sve što vidim očima da mi je

da dograbim rukama, da
zagrizem zubima i poljubim
usnama.
(Romska narodna pjesma, preveo: Šaban Mujić)
Interpretacija
 Pjesma izražava snažnu želju da se život živi „punim plućima“, da se „grabi

rukama“ i „grize zubima“. Kako shvatate ovakvu želju. Šta to za vas znači?
 Jedan veoma mudar čovjek je rekao: “Ne žalosti čovjeka siromaštvo, već
želja.” Koje želje mogu ražalostiti čovjeka? A mogu li se sve ispuniti?
 Život je satkan od bezbroj želja. Jedan veliki pisac veli: “Nikad nećete dobiti
želju, a da pritom niste dobili i moć da je ispunite. Ipak, možda ćete za njeno
ostvarenje morati raditi.” (Richard Bach) A šta raditi kako bi vam se želje
ispunile možete saznati iz ovih riječi jedne mudre i plemenite žene:
“Život je prilika - iskusi je.
Život je ljepota - divi joj se.
Život je san - učini ga stvarnim.
Život je izazov - suoči se s njim.
Život je zadatak - izvršavaj ga.
Život je igra - igraj se. (…)
(Majka Tereza)
 Koju biste rečenicu izdvojili i zašto? Prokomentirajte sljedeću misao Majke

Tereze: „Život je tajna – pronikni je.“
Stvaralački rad
“Život je himna - pjevaj je.”
Hava nagila (na hebrejskom ‫ )הבה נגילה‬je hebrejska narodna pesma. Naslov pjesme
u prijevodu znači Radujmo se. Ova je pjesma zapravo pozdravna himna koja ima
svoju melodiju i plesnu koreografiju. Naučite je pjevati, plesati, a ako želite i - svirati.
17
Hava nagila
Transliteracija Hebrejski tekst Prijevod
Hava nagila ‫הליגנ הבה‬ Veselimo se

Hava nagila ‫הליגנ הבה‬ Veselimo se
Hava nagila ve nis'mecha omidub i es omileseV ‫ה בה נגילה‬
‫ונשמחה‬sretni!
(strofa se ponavlja jednom)
Hava neranenah ‫הננרנ הבה‬ Pjevajmo
Hava neranenah ‫הננרנ הבה‬ Pjevajmo
Hava neranenah ve nis'mecha ‫החמשנו הננרנ הבה‬ Pjevajmo i budimo
sretni!
(strofa se ponavlja jednom)
Uru, uru achim! !‫ורוע‬, ‫םיחא ורוע‬ Probudite se, probudite
se braćo!
Uru achim b'lev sameach ‫חמש בלב םיחא ורוע‬ Probudite se, braćo, sa
srećom u srcu (sth se ponavlja četiri puta)
Uru achim, uru achim! !‫םיחא ורוע‬, ‫םיחא ורוע‬ Probudite se, braćo,
probudite se, braćo! B'lev sameach ‫חמש בלב‬
Sa srećom u srcu
Hava nagila (notni zapis)
O istraživaču...
Srpskohrvatsko-romsko-engleski rječnik Radeta Uhlika
 Romolog Rade Uhlik (1899 - 1991.) jedan je od najistaknutijih lingvista

koji je poznavao sve romske dijalekte prostora bivše Jugoslavije i jedan
od najvećih prijatelja Roma na našim prostorima. Posebnu pažnju je
posvetio gurbetskom dijaletku Roma koji su živjeli u BiH, u Sarajevu i
Prijedoru. Iza sebe je ostavio više od 43 vrijedna djela iz gramatike
romskog jezika, sakupljene romske priče i pjesme, kao i srpskohrvatski-
romsko-bosanski rječnik. Prvu zbirku pjesama objavio je 1937. godine
18
u Prijedoru pod nazivom „Romane gilja“/“Romske pjesme“. Prvi

rječnik je napisao još davne 1947. godine pod nazivom
„Srpskohrvatsko-ciganski rečnik: Romane alava“. Drugi Uhlikov
„Srpskohrvatsko-romsko-engleski rječnik („Romengo alavari“) objavljen
je 1983. godine. Njegova djela su sačuvana u Zemaljskom muzeju
Bosne i Hercegovine.
Sinteza:
Romi su najbrojnija nacionalna manjina u Bosni i Hercegovini. Njihova tradicija
prožeta je vječitim lutalačkim duhom, romantičarstvom, ali i vedrim, strastvenim i
slobodnim duhom u pjesmi, plesu, muzici.
Romi svoj jezik nazivaji e romani čhib i on pripada indijskoj grani jezika. Taj jezik je
kroz stoljeća pretrpio promjene jer se miješao s drugim jezicima. Romski jezik
poznaje samo muški i ženski rod.
 U pjesmi Želja je progovorio snažni i nemirni duh romskog naroda – i

nadahnuto izrekao svoju snažnu životnu energiju. Pjesma izražava
snažnu želju da se život živi „punim plućima“, da se „grabi rukama“ i
„grize zubima“
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
Saznaj više o ...
Video zapis muzike i plesnih koraka hebrejske narodne pjesme Hava nagila možete
naći na internet adresi:
http://www.youtube.com/watch?v=LgvKCucx0oU&feature=related
19
4
Ivo Andrić: Knjiga
Nastavna obl
ast: Književnost
Nastavna jedinica: Ivo Andrić: Knjiga
Struktura i tip sata: Usvajanja novih nastavnih sadržaja
Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i književnosti uopće, razvijanje ljubavi

prema bh tradiciji, razvijanje ljubavi prema muzici, razvijanje osjećaja za
jednakopravnost i uvažavanje različitosti
Obrazovni: upoznavanje sa temeljnim značajkama umjetničke književnosti,

upoznavanje s karakteristikama novele, tok događaja, sadržajna analiza, tema i
ideja, analiza likova
20

funkcija, upoznavanje osobenosti različitog izražavanja emocionalnog
doživljaja pjesme: sklad emocije i pokreta, emocije i zvuka (glasa),
koordinacija imaginacije i govornog izraza

pisanja, ilustrativna metoda,
Oblici jezičke i socijalne komunikacije: individualni, individualizirani, frontalni
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 8, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop i

grafofolija sa ilustracijom iz Čitanke 8, flip čart
Tematska korelacija
Međupodručna: kultura izražavanja, jezik, medijska kultura
Međupredmetna: muzička kultura, likovna kultura
NEMIR- ŠTO JE TO? Na flip čartu, u paukovoj mreži, ispišite sve riječi na koje vas
asocira riječ nemir ( strepnja, strah, uzbuđenje, ljubav...). Obrazložite vaše doživljaje.
Šta sve izaziva u vama nemire?
 Kako se susreću ove dvije misli. Što im je zajedničko?
“Dio sam svake knjige koju sam pročitao.” (John Kieran)
“Ljudi koji su čitali dobre knjige, živjeli su više od

onih koji nisu… Nije istina da imamo samo jedan
život. Ako možemo čitati, možemo živjeti onoliko
života koliko poželimo... ” (S. I. Hayakawa)
Glavni dio sata:
Najava teksta: Ivo Andrić: Knjiga
21

 Koje osjećanje prema knjizi razvija dječak s početka ove priče? Kakav dan
iščekuje?
rezak - oštar, odsječen ironičan

- podrugljiv, zajedljiv mašiti se -
posegnuti za nečim
ekspedicija - putovanje s određenom svrhom, npr. znanstvenom polarni
krajevi - zemlje koje leže oko pola
Interpretacija
 Kako razumijevaš sljedeću misao: „... za dječaka je nastupilo ostvarenje
jednog dugo sanjanog i željenog trenutka.“?
 Kako se bibliotekar obraćao đacima? Kako ga pisac opisuje?
 Šta je dječaka zbunjivalo u njegovu obraćanju đacima?
 O čemu dječak mašta dok promatra brojne knjige stožene na policama
biblioteke?
 Walt Disney, slavni američki filmski producent je jednom prilikom izjavio: „Ima
više blaga u knjigama nego što pirati traže na ostrvima s blagom. A najbolje od
svega je da u ovom blagu možete uživati svaki dan vašeg života.“ Po čemu su
slavni filmaš i dječak istomišljenici?
 Čega se dječak uplašio kada ga je bibliotekar „grubo probudio“ iz maštanja?
 „Nepročitana priča nije priča; to su male crne tačkice na pulpi. Čitalac, čitajući
je oživljava: čini je živom, čini je pričom.“ (Ursula K. Le Guin) Koju će knjigu
oživjeti dječak iz naše priče? Kako je tekao njihov prvi susret?
 Koja su se osjećanja „miješala“ u dječaku dok se udaljavao od biblioteke?
 Šta je dječaku pokvarilo dugo iščekivani užitak čitanja?
 Kako razumijevate zadnju misao iz priče: „I taj bol je rastao sa sumrakom.“?
 Čime je najviše izazvan dječakov nemir?
 Kako bi se ti osjećao/la u takvoj situaciji?
 Čovjekova unutarnja preživljavanja popraćena su i neki vidljivim fiziološkim
promjenama: u ponašanju, izgledu. Pronađi dijelove teksta u kojima to
prepoznaješ.
 Utvrdi koliko likova i koliko događaja je obuhvaćeno radnjom priče.
22

Novela je kratki prozni oblik koji se bavi pojedinačnim sudbinama malog broja likova i
u kojem je detaljno opisan obično samo jedan događaj. Ako je književnik je usmjeren
na analizu duševnog stanja lika takvu novelu zovemo psihološka novela.
Stvaralački rad
Jedan pjesnik je rekao: „Neke knjige su nezasluženo zaboravljene; nijedna nije

nezasluženo zapamćena.“ (W. H. Auden) Prokomentiraj ovu misao.
 Pronađi priču i pročitaj je u cjelosti. Upoznat ćeš se s dječakovim strahovima
od bibliotekara, s njegovim neprospavanim noćima zbog knjige koja se
pocijepala i isprljala, s njegovim nemirima.
 U svoj Dnevnik čitanja zabilježi glavni događaj i prepiši rečenice koje naročito
naglašavaju dječakova unutarnja preživljavanja.
 Obradi pismeno temu: Na tvom licu sam otkrio/la nemir.
 Pronađi poneku „nezasluženo zaboravljenu knjigu“, pročitaj ju i preporuči je
svojim prijateljima/icama, nastavniku/ici. Kaži im zašto misliš da je „zaslužila“
svoju čitalačku publiku.
O književniku...
Ivo Andrić
 Ivo Andrić (1892-1975) rođen je u Travniku, u Višegradu je pohađao

osnovnu školu, a najstariju bosanskohercegovačku srednju školu, Veliku
gimnaziju, u Sarajevu. Studij je započeo na Mudroslovnom fakultetu
Kraljevskog sveučilišta u Zagrebu, a nastavio u Beču, Gracu i Krakovu.
1961. godine dobio je Nobelovu nagradu za književnost za cjelokupno
životno djelo. Napisao je brojna književna djela, među kojima su: “Ex
Ponto“, „Nemiri“, „Put Alije Đerzeleza“, „Na Drini ćuprija“, „Travnička
hronika“, „Prokleta avlija“, „O priči i pričanju“ - govor prigodom dodjele
Nobelove nagrade za književnost (1961.) itd.
Sinteza:
Novela je kratki prozni oblik koji se bavi pojedinačnim sudbinama malog broja likova i
u kojem je detaljno opisan obično samo jedan događaj. Ako je književnik je usmjeren
na analizu duševnog stanja lika takvu novelu zovemo psihološka novela.
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
23
Saznaj više o ...
 Ovo je internetska stranica Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i

Hercegovine: http://www.nub.ba/#. Potraži na njoj šta sadrže specijalne
zbirke koje posjeduje:
• Rukopisna zbirka;
• Zbirka rariteta i starih knjiga;
• Kartografska zbirka;
• Muzička zbirka;  Grafička zbirka i
• Zbirka doktorskih disertacija u rukopisu.
Saznajte za neki bibliotečki raritet – nešto što posjeduje rijetku vrijednost.



5 Abdulah Sidran: BAŠESKIJA
Nastavna jedinica: Abdulah Sidran: BAŠESKIJA
24
Odgojni: ljepota književnosti kao vrijednost, ljepota osobnog doživljaja

književnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema jeziku i književnosti uopće,
razvijanje ljubavi prema bh tradiciji
Obrazovni:
upoznavanje sa temeljnim značajkama lirske pjesme, motivi, osjećanje,
raspoloženje, unutrašnja rima u stihovima, melodičnost i harmoničnost,
vizualni i akustički/auditivni elementi, ljetopis, slobodan stih, retoričko pitanje,
opkoračenje

funkcija, upoznavanje i razvijanje osobenosti različitog izražavanja
emocionalnog doživljaja pjesme: sklad emocije i pokreta, emocije i zvuka
(glasa), koordinacija imaginacije i govornog izraza

pisanja, ilustrativna metoda

rad

grafofolija- ilustracija teksta iz Čitanke 8, (grafoskop ili bim-projektor),
kasetofon i audiozapisi
Tematska korelacija
Međupredmetna: historija,
Motivacijski dio časa: Motivacija

 Pročitajte ovaj zapis našeg slavnog ljetopisca:
„Godina 1176. (23. VII 1762 - 11. VII 1763)
- 20. temuza ove godine pojavila se kuga i u Sarajevu, i to najprije na
Vratniku, gdje je okužen došao iz unutrašnjosti Čabrić s Vratnika, koji je
odmah i umro. Zatim je umro i njegov brat hadži Sulejman Čabrić,
kazandžija.
- Iza toga kuga se pojavila na Hridu, Čekaluši, Banjskom Brijegu. (...)
Ova bolest je pustošila pune tri godine i u samom gradu Sarajevu pomorila
25
oko 15.000 duša. Kronogram o prestanku haranja kuge je ovaj: Bože, koji
si riznica svih dobrota, sačuvaj nas svega čega se plašimo.“ (Mula Mustafa
Bašeskija)
 Čega se sve ljudi plaše? Šta nam o tome govori ovaj odlomak iz
„Ljetopisa“?
Glavni dio sata:
Najava teksta Abdulah Sidran: BAŠESKIJA

 Ljetopis je dokument o prošlosti iz kojeg saznajemo mnogo o vremenu u

kojem je nastao. Ova Sidranova pjesma je inspirirana ljetopiscem
Bašeskijom. Šta iz pjesme saznajemo o vremenu u kojem je ona
nastala. Po čemu je to vrijeme slično onome o kojem govori Bašeskija
u svom „Ljetopisu“?

huliti - ružno govoriti, sramotiti premoć
- prednost, prvenstvo
kalem - zašiljena trska za pisanje na Istoku, pero čama
- dosada, stanje bez akcije, prazno raspoloženje
kotiti - prekomjerno se množiti
ponad - iznad
Interpretacija
 Na jednom mjestu u Ljetopisu Bašeskija je napisao: ”Najveci su ugled

uživali, što je razumljivo u ovakvim vremenima, bezobzirni i opaki ljudi”.
Koja vremena su naklonjena „bezobzirnim i opakim“ ljudima? Kakvim
ljudima je naklonjeno vrijeme u koje je smještena naša pjesma? Šta o tome
saznaješ iz sljedećih stihova: „(...) Šutnja i čama. Koga si,
noćas, otrgnuo gradu? Čije ćemo ime pominjati
jutrom, uz duhan i kahvu, narednih dana?
Treba biti mudar, neka se strava čekanja na licu
ne očituje. Jer, dugo je trebalo dok shvatih:
26
ovo je grad u kom sve bolesti zarazne su. Širi se ljubav

ko žutica i kuga. I mržnja se jednako koti.“
 Jadan naš pisac je napisao: “Samoća je raskoš bogatih duhova.” (Ivo
Andrić) Kako se ova misao odnosi sparam sljedećih stihova u pjesmi „San
o Bašeskiji“:
„(...) Ne hulim, samoću
sam ovu primio kao dar, ne kaznu, ko premoć, nipošto
užas.“ Kakvu istinu traži Mula - Mustafa?
Kako želi da ode s ovog svijeta?
Pročitaj još jednom završni dio pjesme:
„Griješim li prema sebi, tek tada sam drugima
prav. Prema njima griješim li, pravdu sebi
ispunjavam. Šta je onda istina, reci mi, Bože moj?
Moli te skromni Mula - Mustafa, što druge želje
nema već tiho da bude, i još tiše ode, kad dođe
čas.“
Zbog čega pjesma liči na prozu?

Kako zovemo ovakav stih u pjesmi? Prepoznaj
opkoračenja u pjesmi.
Pročitaj pažljivo stihove pjesme i kaži:

Da li ova pjesnikova pitanja zahtijevaju odgovore?
„- Kamo će stići, Bože, koji
sve znaš?
- Koga si, noćas, otrgnuo gradu?
- Čije ćemo ime pominjati jutrom, uz
duhan i kahvu, narednih dana?
- Mislim li pravo, Bože?
- Jer, bolest otkuda - jasno mi je, al'
otkuda zdravlje?
- Pitaju li to ovi ljudi oko mene
(što isto ih primam, znajuć da ni dva nisu ista,
ni pred Tvojim ni pred mojim licem), pitaju li? -
I znaju li da ih motrim?
-Šta je onda istina, reci mi, Bože moj?“
 Ovakva stilska sredstva nazivamo retoričkim pitanjem. Retoričko pitanje je oblik

upitnih rečenica koje se često znaju nizati jedna na drugu, ali bez namjere da
stvarno označe pitanje, nego svojim upitnim oblikom naglašavaju određen
osjećajni stav.
 Opkoračenjem se riječ ili dio stiha prenosi u naredni stih čime se postiže
poseban ritam u pjesmi.
27
 Većina suvremenih pjesama nije napisana tako da poštuje ustaljena pravila o

gradnji strofe, stihova ili rime. Stihovi se u takvim pjesmama nižu, često se dio
stiha prenosi u naredni stih, različite su duljine, pravih rima nema ili se
povremeno pojavljuju. Ritam je karakterističan samo za pjesmu u kojoj je
ostvaren. Takav stih se naziva slobodnim stihom.
 Retoričko pitanje je poseban oblik upitnih rečenica koje se često znaju nizati
jedna na drugu, ali bez namjere da stvarno označe pitanje, nego svojim upitnim
oblikom naglašavaju određen pojačavaju emocionalne, dramske i misaone
napetosti u lirskoj pjesmi.
O književniku...
Abdulah Sidran
 Abdulah Sidran je rođen 1944. godine u Sarajevu. Bosanskohercegovački je

pjesnik, prozaik i filmski scenarist. Osnovnu školu, gimnaziju i Filozofski
fakultet pohađao je u Sarajevu. Uređivao je mnoge omladinske listove i
časopise. Počeo je pisati sredinom sedamdesetih godina u generaciji mladih
književnika koju često nazivaju ”šezdeset-osmaškom”. Za svoje pjesničke
knjige nagrađivan je najznačajnijim književnim i društvenim priznanjima.
Njegova knjiga poezije objavljena u ratu, ”Sarajevski tabut”, nagrađena je
izuzetnim priznanjem, ”Nagradom slobode” PEN-centra Francuske. Napisao je
književna djela: ”Šahbaza”, ”Kost i meso, ”Sarajevska zbirka”, ”Sarajevski
tabut”, ”Sarajevska molitva”, ”Sarajevske priče”, ”Zašto tone Venecija” itd.
Stvaralački rad
 Poslušaj videozapis pjesme „Bašeskija“ na internet adresi:
http://www.youtube.com/watch?v=eyhnnjvsmHg
 Pripremi se za vježbu izražajnog čitanja. Utvrdi:
 intonaciju
 stanke
 tempo
Sinteza:
 Opkoračenjem se riječ ili dio stiha prenosi u naredni stih čime se postiže
poseban ritam u pjesmi.
 Većina suvremenih pjesama nije napisana tako da poštuje ustaljena pravila o
gradnji strofe, stihova ili rime. Stihovi se u takvim pjesmama nižu, često se dio
stiha prenosi u naredni stih, različite su duljine, pravih rima nema ili se
povremeno pojavljuju. Ritam je karakterističan samo za pjesmu u kojoj je
ostvaren. Takav stih se naziva slobodnim stihom.
28
 Retoričko pitanje je poseban oblik upitnih rečenica koje se često znaju nizati
jedna na drugu, ali bez namjere da stvarno označe pitanje, nego svojim
upitnim oblikom naglašavaju određen pojačavaju emocionalne, dramske i
misaone napetosti u lirskoj pjesmi.
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
Saznaj više o ...
Snimi svoje čitanje pjesme Bašeskija kako bi lakše otkrio/la šta je dobro u tvom
čitanju, a šta bi moglo biti i bolje.
29
6
Skender Kulenović: STEĆAK
Nastavna oblast:Književnost
Nastavna jedinica: Skender Kulenović: STEĆAK
Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i književnosti uopće, ljepota

književnosti kao vrijednost, ljepota osobnog doživljaja književnosti kao
vrijednost, razvijanje ljubavi prema bh tradiciji, razvijanje ljubavi prema pisanoj
riječi, spontano doživljavanje pisane riječi, istinoljubivost kao vrijednost
Obrazovni: upoznavanje temeljnih značajki umjetničke književnosti, osobenosti

žanra misaone/refleksivne pjesme, razvijanje vještine pravilnog razumijevanja
poruke, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti lirske pjesme, sadržajna
analiza, lirski elementi pjesmi, lirske slike, katren, sonet, stilska sredstva,
dužina stiha, rima,

funkcija/ razvijanje sposobnosti uočavanja pravde
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, ilustracija, metoda usmenog

izlaganja i razgovora, heuristička metoda, metoda čitanja i pisanja,
Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni i individualizirani

ilustracija teksta iz Čitanke 8, grafoskop, kasetofon i audiozapis, dnevnik
čitanja
Tematska korelacija
Međupodručna: kultura izražavanja, medijska kultura, jezik,
30
Međupredmetna: historija, muzička kultura, likovna kultura
STEĆAK
„Stećak je za mene ono što nije za druge, ono što na njem i u njemu nisu drugi unijeli
ni znali da vide. Jest kamen, ali jeste i riječ, jest zemlja, ali jeste i nebo, jeste
materija, ali jeste i duh, jest krik, ali jeste i pjesma, jest smrt, ali jeste i život, jest
prošlost, ali jeste i budućnost.“
Mak Dizdar
Prokomentirajte ove riječi našeg poznatog pjesnika.
Stećak iz Radimlje
Glavni dio sata:

Najava teksta
Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz Čitanke 8 Interpretativno

čitanje teksta:
31
 Šta je pjesnik vidio na stećku? Kakvo je to „ćutnje govorom“? Uporedi

značenje stiha sa značenjem sintagme „govor tišine“?
Pjesma se može obraditi istraživačkim radom u 4 grupe (po strofama)

dok - unutarnji dio luke čun
- čamac
32
Interpretacija
 Dok stećak čuti, simboli govore. Šta nam poručuju crteži uklesani na stećku?
 Razmotrimo simbole po strofama:
1. Katren: stećak
Sunce i Mjesec na stećcima simboliziraju nebeske lađe na kojima
pravedne duše čekaju na svoj odlazak u Raj. Šta o njihovom simboličnom
značenju saznaješ iz stihova:
„Njegov mjesec i sunce, što znače posmrtne lađe,
davno su prevezli dušu, vjekuju sad u doku.“
 Naša narodna izreka „Dok je Sunca i dok je Mjeseca...“ ovim simbolima nas
želi podsjetiti na beskrajno trajanje harmoničnog poretka u prirodi, odnosno
beskrajno proticanje vremena – u značenju „Dok postoje Sunce i Mjesec...“, ili
„otkad je svijeta i vijeka...“ Koje bi onda značenje mogle imati riječi „vjekuju
sad u doku“? Kako shvataš pjesnikove riječi da je stećak jači od „kandža
kiše“? Čemu sve stećak odolijeva?
 2. Katren: šira perspektiva stećka

U drugom katrenu imamo širu perspektivu, udaljavanje od simbola ka slici
stećka daleko od grada. Koje motive prepoznaješ u ovoj slici? Koja simbolička
značenja ima zmija koja svoj „reljef“ iscrtava na stećku? („Zmija mu krene uz
reljef, svoj reljef svije sred čela.“)
 1. Tercina: lirski subjekt.

Koja pitanja sebi postavlja lirski subjekt? Koja ga osjećanja obuzimaju? Šta o
tome saznaješ iz stihova u prvoj tercini:
„Posljednju blijedu zelen s jesenjom travom dišem.
Čuj, zvoni zrelo stablo – to lijes mi teše žuna.“?
Jesenji pejzaž asocira pjesnika na jesen njegovog života. Pjesnik predosjeća
vlastitu smrt, predosjeća da diše posljednjim disanjem jesenje trave.
 2. Tercina: sonet kao stećak Posljednji stih u drugoj tercini glasi:
„lezi pod stećak stiha bez prevoznika – čuna.“
I ovaj sonet može biti nadgrobni spomenik. Kome? Koliko dugo će čuvati
uspomenu na pjesnika?
Stećak jeste simbol smrti, ali i vječni spomenik koji podsjeća ljude da iza sebe
moraju ostaviti neko vrijedno djelo, nešto po čemu će biti zapamćeni kao ljudi.
Umjetnička djela nadživljuju čovjeka, ali i svjedoče o njegovom postojanju. To
je ujedno i poenta ove pjesme.
 Pjesma je sastavljena od dva katrena i dvije tercine. Kojoj vrsti lirskih
umjetničkih pjesama pripada ova pjesma?
 Kakva je dužina stihova? Uoči rimu u 1. i 2. strofi.

U obje strofe rimuju se 1. i 4. stih i 2. i 3. stih. Metrička shema izgleda ovako:
„Stećak mramorni ćuti govorom scena po boku, A jači
od kandža kiše, povampirenja i krađe. B Njegov
mjesec i sunce, što znače posmrtne lađe, B davno su
prevezli dušu, vjekuju sad u doku.“ A
33
Ova rima se shematski može predstaviti ovako: ABBA. Ovakva rima zove se
obgrljena rima.
 Pjesnikov jezik je ekspresivan, slikovit, bogat. - Prepoznaj stilske figure u
početnim stihovima pjesme:
„Stećak mramorni ćuti govorom scena po boku, jači
od kandža kiše, povampirenja i krađe.“
- Prepoznaj stilsku figuru: „Stećak mramorni...“

- Kakve tragove ostavlja kiša na stećku? Koja je ovo stilska figura: „...kandža
kiše...“?
 Pjesnik ponekad u stihovima iskazuje proturječnu misao koja je suprotna
uobičajenom ili logičkom mišljenju. Takva stilska figura zove se PARADOKS.
- Šta je proturječno u stihovima „ćuti govorom scena“?
 U kakvom odnosu su riječi zvoni i stablo u ovom stihu:

„Čuj, zvoni zrelo stablo – to lijes mi teše žuna.“
Da li su ove riječi po bilo čemu spojive? Ima li nešto da ih međusobno povezuje?
Stilska figura kojom se u vezu dovode dvije prirodno nespojive pojave, osobine,
naziva se
SINESTEZIJA.
 Razmotrimo i ovaj stih: „Zašto sam došao ovdje, kad sve već ovdje piše?“
Stihovima je postavljeno pitanje. Da li se traži odgovor na to pitanje?
Stilska figura kojom se postavlja pitanje na koje nije potrebno dati odgovor jer je on
već poznat, ili je dat u narednim stihovima, zove se RETORIČKO PITANJE.

Misaona/refleksivna pjesma je ona pjesma u kojoj pjesnik kazuje svoja
razmišljanja, misli do kojih dolazi, svoje stavove, pogled na svijet, ali i svoja
osjećanja. Tema misaone/refleksivne pjesme najčešće je život, smisao života, smrt,
sudbina, ljepota, umjetnost.
Strofa: Strofa koja broji dva stiha naziva se dvostih ili distih, strofa od tri stiha
trostih ili tercina, a strofa od četiri stiha - četverostih ili katren.
Sonet je poseban oblik lirske pjesme sastavljene od dva katrena i dvije tercine,
odnosno pjesme koja je sastavljena od četrnaest stihova.
Kada se u strofi rimuju 1. i 4. i 2. i 3. stih, takva rima se zove obgrljena rima.
PARADOKS je stilska figura kojom se iskazuje neka proturječna misao suprotna
uobičajenom ili logičkom mišljenju.
SINESTEZIJA JE stilska figura kojom se u vezu dovode dvije prirodno nespojive
pojave, osobine.
RETORIČKIM PITANJEM se postavlja pitanje a da se ne traži odgovor je je on
poznat onome ko postavlja pitanje.
Stvaralački rad
34
 Prepoznaj u pjesmi i ostale stilske figure: epitete, personifikacije,

onomatopeje, metafore.
 Simbol ljiljana je vrlo prisutan na na stećcima. Postavljan je najćešće na
prednju, najvažniju stranu stećka i uvijek je urezan na najistaknutijim stećcima
određenih nekropola. Koristili su ga bosanski vladari na grbovima i pečatima –
bio je, dakle, simbol srednjevjekovne bosanske države. Saznaj koji se sve
simboli pojavljuju na bosanskohercegovačkim stećcima, nacrtaj neke od njih i
opiši njihovo simbolično značenje.
 Prepiši pjesmu Staćak u u dnevnik čitanja, i ponešto što ti je naročoto
intersantno: osjećanja, raspoloženja, stilske figure... Pjesmu možeš i ilustrirati.
Ljiljani na stećku - bosanskom srednjovjekovnom nadgrobnom spomeniku
Ljiljan na posudi iz rimskog doba od prije 2000 godina

iskopanoj u Ilidži kod Sarajeva
Zlatnik kralja Tvrtka I (14. vijek) sa ljiljanima
O književniku...
35
Skender Kulenović
 Skender Kulenović (1910-1978) rođen je u Bosanskom Petrovcu, gdje je

završio osnovnu školu, a potom nakon naglog osiromašenja porodice prelazi u
majčino rodno mjesto, Travnik, gdje je pohađao Jezuitsku gimnaziju. U trećem
razredu gimnazije javio se prvim književnim radom, sonetima „Ocvale primule.
Studirao je pravo na Zagrebačkom sveučilištu i surađivao u brojnim listovima i
časopisima. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Pisao je pjesme i poeme,
komedije, eseje, kritike, putopise, crtice, priče te romane. Književna djela su mu:
„Stojanka majka Knežopoljka“, poema, komedije „Djelidba“, „Večera“, „A šta sad?“,
poema „Ševa“, poema, priče za djecu „Gromovo đule“, roman „Ponornica“ itd.
Sinteza:
Stećak jeste simbol smrti, ali i vječni spomenik koji podsjeća ljude da iza sebe
moraju ostaviti neko vrijedno djelo, nešto po čemu će biti zapamćeni kao ljudi.
Umjetnička djela nadživljuju čovjeka, ali i svjedoče o njegovom postojanju. To
je ujedno i poenta ove pjesme.
Završni dio sata:
 Domaća zadaća: Radna sveska 8, radni kutak broj 71.
Saznaj više o ...
Saznaj više o Skenderu Kulenoviću na internet stranici:

http://www.camo.ch/skender_kulenovic.htm
obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij
36

Zuko Džumhur (Nekrolog jednoj čaršiji) OD
JEGULJE DO ŽABLJIIH BATAKA
Nastavna jedinica: Zuko Džumhur (Nekrolog jednoj čaršiji)

OD JEGULJE DO ŽABLJIIH BATAKA
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razvijanje osobnog doživljaja prirode

kao vrijednosti, razvijanje interesa za različitost u doživljaju, izražavanju
doživljaja prirode riječju, zvukom, razvijanje sposobnosti za uočavanje ljepote,
razvijanje ljubavi prema putovanjima
Obrazovni: upoznavanje sa prijelaznim naučno-književnim vrstama, uočavanje

žanrovskih i strukturnih osobenosti putopisa, objektivni i subjektivni elementi
u opisivanju,
Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i

komunikativnih sposobnosti, izgrađivanje estetskih vrijednosti,

razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda
Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,

individualizirani
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 8 kreda, bilježnica, olovke, flomasteri,

boje, grafofolija - ilustracija teksta iz Čitanke 8, grafoskop
Tematska korelacija
Međupodručna: kultura izražavanja, jezik, medijska kultura,
37
Međupredmetna: likovna kultura, geografija, historija

"Sve teče – veli drevni mudrac – sve je vječni putnik, vječna želja za
putovanjima i kao što putuje u nama nemirna krv poput vode na zemlji, kao naša
misao što leti snagom vjetra i brzinom svjetla, tako se cijeli naš svemir nalazi na
38
vječnom putovanju. O kako je krasno vama, ptice selice, što svake godine putujete
na Siciliju, u Saudijevu Arabiju, u faraunski Egipat! Blago i vama nujni i sivi, tragični i
purpurni oblaci, nebeski putnici!"
Antun Gustav Matoš
Glavni dio sata:

Najava teksta
Zuko Džumhur (Nekrolog jednoj čaršiji)
OD JEGULJE DO ŽABLJIIH BATAKA

čitanje teksta:
 Zulfikar Zuko Džumhur je bio višestruko talentiran i svestrano obrazovan, a

prije svega bio je hodoljub koji je do kraja svoga života obilazio svijet i o
viđenom govorio i pisao. Šta o njegovom hodoljublju saznaješ iz ovog
odlomka? Na kakav način opisuje krajeve po kojima hodi?

Nujno - više sjetno nego tužno
kijamet - nevrijeme, nepogoda ahar
- konjušnica
vezir - najviša titula u državnoj hijerarhiji Turske carevine sijaset
- mnoštvo
klanac - uzak prolaz s okolnim strmim stranama među brdima debrent
– franc. Debris – ruševine
sinji - siv, boje pepela
matica - glavna, središnja struja u vodenom toku
riza – dio monaške odjeće vlastela - plemićki
upravljački stalež spahija - bolje stojeći
muslimanski seljak u Bosni berat - sultanov
ukaz kolajna - odlikovanje
riznica - prostor u kojem su pohranjene dragocjenosti, blago porta
- crkveno dvorište
ćuk - noćna ptica grabljivica iz porodice sova
39
Interpretacija
 Koji su detalji iz ovog krajolika zaokupljali Zukinu pažnju? Kako ih je dočarao?
 U kojim detaljima iz ovog odlomka je posebno naglašena znatiželja jednog
vječitog putnika?
 Naš poznati pisac Ivo Andrić je rekao kako knjiga Zuke Džumhura „Nekrolog
jednoj čaršiji“, iz koje je i ovaj odlomak, „razvija pred našim pogledom brz ali
širok film utisaka i zapažanja o ljudima, ljudskim odnosima i naravima (...)
Čitajući je, putovat ćete po ćudljivom redu vožnje, ali zanimljivim putevima, a
za vođu i nenametljivog tumača imaćete jednog umjetnika živa duha i bogata
srca." Koji je to „čudljivi red vožnje“ koji vas je poveo na ovo zanimljivo
putovanje?
 Šta o tome saznaješ iz sljedećeg odlomka:
„Pomno razgledah crkvenu riznicu i izađoh u prosrtranu portu punu velikih

kamenih krstača nad davno opojanim humkama minulih manastirskih
starješina. Na istoku je visoko brdo, u brdu mali gaj, u gaju veliki hrast, oko
hrasta jasen, iza jesena zelena grana, a na grani ćuk. S druge strane ležale
su livade, po livadama ovce, za ovcama čobani, iza bijelih stada vinogradi, za
vinogorjem Neretva, na Neretvi čun. Zvono na tornju. Podne u vrijeme ručka.
Zamire i posljedni odjek zvona prema Istoku i prema Zapadu. Mislim se da li
da ručam jegulje na Karaotoku, ili da produžim na Metković na žablje
batake?“
 Naš putopisac je u jednoj putopisnoj priči zabilježio: "Samo se slike dugo

pamte, a riječi već sutradan promijene svoj red." (Osveta mrtvih sultana)
Prokomentiraj ove riječi.

 Putopis je prozno književno djelo u kojem pisac subjektivno i slikovito opisuje
neku zemlju, kraj, krajolik, ljude i atmosferu. Putopisac iskazuje i svoje dojmove
i osobne doživljaje s tog putovanja. Predmetom njegova interesovanja su
prirodne ljepote, kulturno- historijske znamenitosti, ljudi i njihovi običaji...
Stvaralački rad
Šta je predmet interesovanja putopisca Z. Džumhura u ovom odlomku?
APRIL NA SIRKEDŽIJU
April bane u tijesne sokake Sirkedžija kao pijani kicoš s koferima punim sunca. April
uvijek dugo putuje do Sirkedžija na karoserijama automobila. April uskače u odžake
ćevabdžinice, viri iz nabora iznošenih parhetskih haljina, igra na sakatim repovima
pijetlova, ozeleni žalosne vrbe za tarabama, uspava sve žute mačore i osvijetli
ljubičasti "beze" na usnama prodavačica. April ostade na prašnjavim tavanicama po
Sirkedžiju. Naseli se ovdje tek poslije šetnje glavnim ulicama grada, pošto ogrije
fasade i izljubi gospodsku djecu po parkovima. April otvara vrata dućana i
muhalebdžinica i puzi memljivim zidovima preko šarenih panorama obale po kojoj se
40
kočopere žirardo šeširi starinskih kicoša u redengotima. Dopodne, april daje

besplatne predstave sunčanih igara za mahalsku dječurliju...
O književniku...
Zulfikar Zuko Džumhur
Zulfikar Zuko Džumhur, putopisac, slikar i karikaturista, rođen je u Konjicu 1920.

godine. Osnovnu školu i nižu gimnaziju završio je u Beogradu, a višu gimnaziju u
Sarajevu.
Završio je likovnu akademiju u klasi Petra Dobrovića. Sarađivao je kao karikaturista i
ilustrator u mnogim listovima i časopisima. Objavio je više od 10.000 karikatura.
Napisao je scenarije za više kratkih i igranih filmova. Radio je i na sarajevskoj
televiziji kao pisac scenarija i voditelj serije emisija Hodoljublja. Napisao je: „Nekrolog
jednoj čaršiji“, „Pisma iz Azije“, „Hodoljublja“, „Putovanja bijelom lađom“, „Pisma iz
Afrike i Evrope“ itd. Sinteza:
 Putopis je prozno književno djelo u kojem pisac subjektivno i slikovito
opisuje neku zemlju, kraj, krajolik, ljude i atmosferu. Putopisac iskazuje i
svoje dojmove i osobne doživljaje s tog putovanja. Predmetom njegova
interesovanja su prirodne ljepote, kulturno- historijske znamenitosti, ljudi
i njihovi običaji...
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
Saznaj više o ...

Pročitajte naslovnu putopisnu priču „Nekrolog jednoj čaršiji“ na internet adresi:
http://www.scribd.com/doc/22679047/zuko-dzumhur-nekrologij-jednoj-carsiji
 Pronađi neke od putopisa Zuke Džumhura ( „Nekrolog jednoj čaršiji“,

„Pisma iz Azije“, „Hodoljublja“, „Putovanja bijelom lađom“, „Pisma iz
Afrike i Evrope“) i upoznaj se sa zanimljivostima krajeva kojima je slavni
putopisac proputovao. Svoja zapažanja, ono što ti se posebno sviđa,
pribilježi u svoj Dnevnik čitanja. Nekad će ti zabilješke iz tvog dnevnika
dobro doći.
41

Derviš-paša Bajezidagić : GAZEL O MOSTARU
8 Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika,

ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij
Nastavna jedinica: Derviš-paša Bajezidagić : GAZEL O MOSTARU

književnosti kao vrijednost, ljepota osobnog doživljaja književnosti kao
vrijednost, razvijanje ljubavi prema bh tradiciji, spontano doživljavanje pisane
riječi
Obrazovni: tarih, gazel, osobenosti gazela u bh književnoj tradiciji, razvijanje

vještine pravilnog razumijevanja poruke pjesme, analiza, kompozicija, poenta,
jezik i stil

funkcija/ razvijanje sposobnosti uočavanja pravde

izlaganja i razgovora, heuristička metoda, metoda čitanja i pisanja, digresija
Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, induvidualizirani

ilustracija teksta iz Čitanke 8, grafoskop, kasetofon, audiozapis
Tematska korelacija
Međupredmetna: historija, likovna kultura, muzička kultura
42
Kako pjesnikovo pero može dati svijetu svjetlost? Neka vam pomognu u razmišljanju
sljedeće riječi o jednom pjesniku:
 „Iako mu je ime Derviš (siromah), bio je na polju znanosti vladar.
Njegovo pero dalo je svijetu dosta svjetla, bio je mjesec na nebu
umjetnosti.“ (17.st. Riza o Derviš-paši Bajezidagiću)
 Pjesnik Derviš-paša Bajezidagić je napisao ovaj „Tarih o gradnji mosta

u Mostaru”:
“Ćupriju podiže koja podsjeća na l k d ge Allahu

moj! Ima l΄ na svijetu po ljepoti dr ge?
Jedan je Derviš zadivljen stao i rekao riječi:
Ostavit ćemo ćupriju a mi ćemo prijeći.”
S turskog: Lamija Hadžiosmanović i Salih Trako.

Prepjevao: Muhamed Dželilović
Jednostavnost, čistota izraza, lahak jezik, savršena forma, osnovne su karakteristike

ovog tariha. Iz jednostavnog narodnog duha izviru jednostavni a duboki stihovi o
vječnom, svevremenom postojanju mosta.
 Tarihi su kraće pjesme pisane nekim konkretnim povodom (rođenje, smrt,

polazak u rat, sklapanje mira, početak ili završetak gradnje mostova, puteva,
česama...
 Mnogi su pjesnici bili opčinjeni ljepotom Starog mosta u Mostaru i kula koje ga
okružuju. Ovaj velicanstveni spomenik arhitekture turskog vremena podignut
je za vrijeme vladavine Sulejmana Veličanstvenog 1566. godine po nacrtu
neimara Hajrudina, a pod nadzorom dobrotvora - Mehmeda Karađoza.
Krešimir Ledić: Stari most
43
Glavni dio sata:

Najava teksta
44

čitanje teksta:
 Bajezidagić je mostarski pjesnik koji je želio u pjesmi ovjekovječiti svoj rodni

grad i opisati njegovu ljepotu. Pjesnik u ovom gazelu iskazuje golemu ljubav
prema svome gradu. Kako to postiže?.

gazel - lirska pjesma na nekom od orijentalnih jezika
bajan - čudnovato lijep, raskošan, čaroban opajati -
opijati ćuprija - most čarna - crna
velebni – veličanstven, uzvišen šarna
- šarena
mejdan - povelik prazan prostor u gradu, polje, trg
šeher - grad ures - ukras
Interpretacija
 Potražite motive koji opisuju ljepotu Mostara. I priroda daruje ljepotu gradu.
Šta „zadivljene oči podraživa“? Kakvo je izobilje „rajske bašče“?  Kakvu
ljepotu čovjek daruje gradu? Potražite je u sljedećim stihovima:
„S dvije kule velika ćuprija

Pružila se preko rijeke čarne,
Te sa svojim velebijim lukom
Pričinja se poput duge šarne.“
 Mostarski most simbolizira ljepotu kao univerzalnu vrijednost. On svjedoči o

ljepoti i skladu (harmoniji) prirode i čovjekovih graditeljskih sposobnosti. Kako
ovi stihovi opisuju tu harmoniju? Pronađite poređenje kojim je ona dočarana.
 Uvjerili ste se kako je Bajezidagić vrstan pjesnik tariha, autor je jednog od

najljepših tariha u našoj književnosti na orijentalnim jezicima – tariha o gradnji
45
Mostarskog mosta. Koje simbolično značenje ima most u završnim stihovima

tariha:
“Jedan je Derviš zadivljen stao i rekao riječi:
Ostavit ćemo ćupriju a mi ćemo prijeći.”?
 Most potiče na divljenje i ushićenje čovjekovim graditeljskim sposobnostima. Šta su
mostovi čovjeku?
 Mostovi kao kamene, postojane građevine predstavljaju i poveznice vremena,
svjedoče o njihovu proticanju i krhkosti i prolaznosti ljudskog postojanja. Pročitajte još
jedan tarih posvećen Starom mostu u Mostaru i pronađite stihove koji ističu ovo
značenje Starog mosta:
 “Rat il stoglav satrap il zmaj zemljotresa sruše sve do zvijezda, i nebo
se jada. Ti miran i savit preko mrakobjesa, ljude i rijeku puštaš
ušću nada...”
(Skender Kulenović, iz Tariha Za Stari most u Mostaru)

Gazel je vrsta kratke lirske pjesme koja se sastoji od 10 do 30 stihova. Ove pjesme
obično imaju ljubavnu tematiku, (ljubav prema ženi, prijatelju ili uzvišenom biću,
rodnom gradu...).
Tarihi su kraće pjesme pisane nekim konkretnim povodom (rođenje, smrt, polazak u
rat, sklapanje mira, početak ili završetak gradnje mostova, puteva, česama...).
O književniku...
 Derviš-paša Bajezidagić je poznati mostarski pjesnik iz 16. i s početka 17.

stoljeća. Rođen je u Mostaru u šestom deceniju XVI vijeka, a poginuo kod
Budima 1603. Godine. Nakon školovanja u rodnom gradu nastavlja učenje u
Istanbulu i tu dospijeva u dvorsku službu. Naročito se bavio, kako je sam
zabilježio, proučavanjem arapske i perzijske lijepe književnosti. Ostavio je iza
sebe po jedan divan na turskom i na perzijskom jeziku. Napisao je vrlo uspjelu
pjesmu o svom rodnom gradu i tarih posvećen Starom mostu u Mostaru, a
ostavio je Mostaru i medresu, mekteb i džamiju i opremio biblioteku uz
džamiju. Derviš-paša spada među najznačajnije pjesnike osmanskog vremena
u Bosni.
Stvaralački rad
Uporedi stihove: „Jedan je Derviš zadivljen stao i rekao riječi:
Ostavit ćemo ćupriju a mi ćemo prijeći.” Derviš-paša Bajezidagić
i stihove: “ Ima jedna modra rijeka

Ima jedna modra rijeka
Valja nama preko rijeke.” Mak Dizdar U
čemu je sličnost između ovih stihova?
46
Sinteza:
rodnom gradu...).
rodnom gradu...).
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
Saznaj više o ...

Poslušajte u cjelosti Tarih Skendera Kulenovića posvećen Starom mostu na sljedećoj
internet adresi: http://www.youtube.com/watch?v=YxYyN7-QPDI
47

Enver Čolaković: Legenda o Ali-paši
Nastavna jedinica: Enver Čolaković: Legenda o Ali-paši
Odgojni: razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i vrijednosti u

književnom djelu, uvažavanje snage ljubavi, snage vjerovanja, izgrađivanje
pozitivnih osobina ličnosti/etičnost, dobročiniteljstvo, darežljivost, prihvatanje i
razumijevanje ljudskog ponašanja u teškim trenucima, razvijanje empatije,
razvijanje ljubavi prema domovini, bh tradiciji
Obrazovni: roman kao književna vrsta, mjesto i vrijeme radnje, sadržajna

analiza, kompozicija (tema, ideja, karakterizacija likova), oblici kazivanja,
cjeline u tekstu, statični i dinamični motivi
Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih,

komunikativnih, stvaralačkih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja,

dijaloška metoda, metoda demonstriranja, heuristička metoda,
Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 8, flip čart, kreda, bilježnica, olovke,

grafoskop, grafofolija ilustracije teksta iz Čitanke 8, dnevnik čitanja
Tematska korelacija
Međupodručna: jezik, kultura izražavanja, medijska kultura
Međupredmetna: historija
48
 O čemu budni sanjate?
"Spavam i sanjam da sam leptir koji

spava i sanja da je čovjek koji spava i
sanja da je leptir." (Čuang Ce)
 Ostvaruju li se ponekad vaši snovi? Jednom junaku iz romana su se ostvarili,

a njegov autor je izjavio: “Legendu sam počeo pisati sa određenim ciljem, da
sačuvam naš jezik bosanski.
I to ne jezik konfesija ili nacija u Bosni nego jezik Bosne. Bosna je moja
domovina… Bosna ima tu nekakvu svoju sudbinu da su je uvijek vukli lijevo i
desno…“ (intervju s Enesom Čengićem, Svijet, Sarajevo, 26. februar 1971.)
Glavni dio sata:

Najava teksta

 Prepoznaj vrijeme i mjesto radnje romana.
bedem - debeli zid oko utvrđenoga grada ledina

- neobrađena ili neobradiva livada turban -
zavoj oko kape
snatriti - zanositi se mislima, sanjariti
firale - starinska lahka plitka obuća koja se nosila u svako doba godine čakšire
- vrsta muške donje odjeće sa dugim turom i uskim nogavicama hamiliti - militi,
gmizati, sporo se kretati
valija - guverner vilajeta u bivšem Otomanskom Carstvu
odrvati - osloboditi se nečeg, odbraniti se perjanica
- ukras od perja na kapi ili šeširu
čelenka - vrsta perjanice, napravljena od zlata ili srebra u obliku spojenih pera
vilajet - pokrajina, provinicija, teritorija jednog valije čauš - čin u turskoj vojsci
padišah - vladarska titula
49
harač - redovni porez u vrijeme Osmanske Carevine

hamal - nosač, nečiji poslušnik bakal
- trgovac, prodavač namirnica
ikindija - svakodnevna molitva u islamu koja se obavlja između podneva i zalaska
sunca
abdest - umivanje lica, pranje ruku i nogu prije molitve
mujezin - džamijski službenik, oglašivač namaskog vakta munara -
džamijski toranj sa kojeg mijezin oglašava namaski vakat
zembilj - torba ili kotarica posebnog oblika napravljena od kože ili ispletena od trske
izba - mala kućica, siromašna kuća, straćara ćulah - krpa od valjane vune fermen -
dio stare narodne nošnje, vrsta prsluka đube - odora, mantija muslimanskih
vjerskih službenika čalma - platno omotano oko fesa ili koje druge slične kape
selam - muslimanski pozdrav, znači: spas, mir, smirenost bakalnica - trgovina
namirnicama
hadžiluk - čin izvršenja hadža u sveta vjerska mjesta; hodočašće
paša - osoba koja upravlja pašalukom pašaluk - područje kojim
upravlja paša at - konj, pastuh, žderijebac plemenite vrste
ud - vrsta mirisavog drveta za kađenje porijeklom iz Indije
Interpretacija
 Okosnicu romana „Legenda o Ali-paši“ predstavlja priča o preobrazbi Alije
Leptira od hamala do visokog dostojanstvenika. To se prvo događa u snu, a
onda u njegovom stvarnom životu. U tu priču upletena je i priča o Alijinoj
velikoj ljubavi - lijepoj Almasi, kćerci jedinici sarajevskog bakala Mehage.
 Koji dio priče sadrži ovaj odlomak? Kako se hamal Alija Leptir prepušta svojim
snovima? Neka vam pomogne u razmišljanju sljedeći odlomak iz priče: „Nije
osjetio kako mu kroz poderanu staru firalu na desnoj nozi viri prst. Nije osjetio
kako mu na okrpljenim čakširima hamile bube, nit je čuo sviruckanje i zujanje
muha oko sebe... On je bio u polusnu, sretan, sretan.. A smjela misao vezla je
nit po nit nov život po njegovu mozgu...“
O čemu je snivao Alija? U što bi utrošio svoje blago?
Šta o njemu kao čovjeku saznajemo iz njegovih monologa?
 Jedan poštovalac Čolakovićeva djela je napisao: „S užitkom se čita ovaj
osebujni roman Envera Čolakovića. Pred svojim očima kao da vidimo kako
žive oni stari ljupki dijelovi Šeher-Sarajeva. Vidimo uske i bučne prolaze
čaršije, pune života i rada. (...) A sada nam majstorsko pero Čolakovića
otkriva drugu, pravu stranu ovoga čaršijskog života. Otkriva nam dušu onih
starih, šutljivih ljudi koji gotovo nepomično sjede pod starim niskim svodovima
čarsijskih zgrada i zgradica, neumorno kuckajući...“ (D. Đurić) Pronađite u
ovom odlomku opise „čaršijskog života“. Šta iz ovog odlomka saznajete o
životi sarajevskih hamala?
 Po čemu je misao Alije Leptira „smjela“?
 Čime je Alija Leptir motiviran da sanja kako postaje paša? Koje osobine
posjeduje Ali-paša u njegovim snovima?
 U Alijinim snovima pojavljuje se jadan Arap. Po čemu je on sličan likovima iz
bajki koje ste već upoznali?
50
 Prokomentirajte njegove riječi: „Zlato i blago, sine Alija, u ruci tvrdice su krpa,
a krpa u ruci darežljiva dobričine - zlato.“
Stvaralački rad
 Ne propusti pročitati i ovaj roman. U Dnevnik čitanja zabilježi vrijeme i mjesto
radnje, ispričaj kratak sadržaj, navedi glavne i sporedne likove i njihove
osobine, navedi najljepše citate, odredi temu i ideju... sve ono što misliš da je
bitno za djelo. Ne zaboravi napisati izdavača, godinu izdavanja djela, brojeve
nekih važnih stranica u djelu...
Odredi temu i ideju i u ovom odlomku.
 Napiši sastav na temu: „Zlato i blago u ruci tvrdice su krpa, a krpa u ruci
darežljiva dobričine - zlato.“
O književniku...
Enver Čolaković
Enver Čolaković (1913-1976.) rodio se u Budimpešti. Nesretno i burno djetinjstvo,

protkano selidbama i putovanjima proveo je uglavnom u Budimpešti, a nakon Prvoga
svjetskog rata obitelj Čolaković se seli u Sarajevo. Uz brojne pjesme objavljuje i
pripovjetke, novele, eseje, kazalisne prikaze. Napisao je: roman „Legenda o Ali-paši“,
autobiografsko djelo „Knjiga majci“, roman u nastavcima „Mujica Hanka“, komediju
„Moja žena krpi čarape“, zbirku pripovjedaka „Lokljani“, roman „Melun“ itd.
Sinteza:
 Enver Čolaković u svom obraćanju čitateljima ovako govori o svom romanu:
„Ovo je dakle, samo legenda, hikjaja, ono što je moglo nekada i biti, ali
vjerovatno - sigurno čak - nije ni bilo, nego je sve to rodila mašta naših dobrih
djedova i pradjedova, pri dimu žuta tutina i mirisu crne kahve. (...) Njezin cilj je,
ukratko, da vas, dragi čitatelju, odvede u zlatnu prošlost, u kojoj se živjelo zato
da se uživa život, a ne da se stjeću i gomilaju milijuni, položaji i medalje…“
Kako Alija Leptir „uživa život“ u svojim snovima?
Završni dio sata:

Domaća zadaća:
Saznaj više o...
51
 Saznaj više o romanu legenda o Ali-paši. Envera Čolakovića. Roman u

elektronskoj formi možete naći na internet stranici:
http://bosnamuslimmedia.files.wordpress.com/2010/05/legenda-o-ali-
pasienver-colakovic
10
Meša Selimović: ZLATNA PTICA
(Odlomak iz romana „Derviš i smrt“)
Nastavna jedinica: Meša Selimović: ZLATNA PTICA


književnom djelu, uvažavanje snage ljubavi, snage vjerovanja, izgrađivanje
pozitivnih osobina ličnosti/etičnost, dobročiniteljstvo, darežljivost, prihvatanje i
razumijevanje ljudskog ponašanja u teškim trenucima, razvijanje empatije,
razvijanje ljubavi prema domovini, bh tradiciji

cjeline u tekstu, statični i dinamični motivi


Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, grupni

rad

52
Tematska korelacija
Međupredmetna: historija, likovna kultura
 Šta su „zlatne ptice“ ljudskih snova, gdje su vaši „zlatni

snovi“? U kojim snovima pronalazite sreću? Naslikajte ili
iskažite riječju, rečenicom prve inspiracije na ovo pitanje!
Glavni dio sata:
Najava teksta


čitanje teksta:
 Ovaj odlomak govori o jednom prijateljstvu. Po čemu je
ono neobično?
derviš - pripadnik derviškog reda, skroman, povučen, pobožan čovjek

derviš-asker - derviš-vojnik čador - šator han - svratište, konačište
slakovina - divlja trava ćudorednost - moralnost snatrenje -
sanjarenje
Interpretacija
 Ko pripovijeda o tom prijateljstvu?

 Čime je motivirana dječakova privrženost dervišu?
53
 Strahovi su prirodni dio odrastanja. Prisjetite se vlastitih

strahova. Šta vam o njima govore stihovi s početka ovog
odlomka:
 „Ima jedna greda koja udara u glavu,
Ima jedan vjetar koji lupa kapkom,
Ima jedan miš koji viri iz kuta.“
 Koje dječakove osobine upoznajemo iz derviševa
opažanja?
 Šta o dječaku saznajemo iz njegova sljedećeg razgovora
s dervišem? - Hoće li na granama niknuti cvijeće? - pitao
me.
- Možda hoće – rekao sam, pomalo i sam vjerujući u to cvjetno oživljavanje
sivog drveta.
- Gdje je sunce? – pitao me jednom. - Iza oblaka.
- Je li uvijek tamo? I kad je oblačno? - Uvijek.
- Možemo li ga vidjeti kad se popnemo na vrh topole?
- Ne možemo.
- A na munaru?
- Ne možemo. Iznad munare je oblak.
- A kad bi se probila rupa u oblaku?
 Šta je derviša privuklo dječaku? Kakav je njegov odnos
prema dječakovim strahovima i željama? Zašto?
 I dječak i derviš maštaju o „zlatnoj ptici“. Šta ona, zapravo,
simbolizira? Kako se tim maštanjima „ostvaruje sreća“?
Stvaralački rad
 Pripremite olovke, boje (voštane, vodene, drvene),

plastelin, glinamol, kolaž papir, makazice, ljepilo. Podijelite
se u četiri grupe, četiri flip čarta stavite na pod, sjedite i
budite kreativni! Iskažite svoju sreću na papiru, pronađite
svoju „zlatnu pticu“. Radove izložite u školskom hodniku ili
na neko drugo vidno mjesto. Ne zaboravite ponešto od
toga sačuvati u Dnevniku čitanja!
O književniku...
Meša Selimović
Meša Selimović (1910-1982.) rođen je u Tuzli. U rodnom gradu završio je osnovnu

školu i gimnaziju. Završio je studij književnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu.
54
Radio je kao profesor Više pedagoške škole u Sarajevu, bio je umjetnicki direktor
"Bosna-filma", direktor drame Narodnog pozorišta itd. Dobitnik je brojnih nagrada i
priznanja. Napisao je književna djela: „Uvrijeđeni čovjek“, „Prva četa“, „Magla i
mjesečina“, „Derviš i smrt“, „Tvrdjava“, „Ostrvo, „Krug“ itd
Sinteza:
 Ovaj odlomak govori o
jednom prijateljstvu.
Čime je motiviranio
prijateljstvo dječaka i
derviša? O čemu
maštaju? Šta simbolizira
„zlatna ptica“?
Završni dio sata:
Domaća zadaća: Radna sveska 8: Radni kutak broj:
 Saznaj više
o...
 Saznaj više o piscu Meši

Selimoviću iz njegovih
riječi:
 „Smiješno je možda, bio
sam čovjek s onim od
juče i hoću da budem
čovjek s ovim od danas,
drukčijim, možda i
suprotnim, ali me to ne
buni, jer čovjek je
promjena, a zlo je ako ne
poslušamo savjest kad
se javi.“
 „Lijepa riječ je kao lijepo
stablo, korijen mu je
duboko u zemlji, a grane
se pod nebo uzdižu.”
 „Teško će se
sporazumjeti dva
čovjeka koja misle
različito. Lako će se
sporazumjeti dva
čovjeka koja misle.”
 „Ljubav je valjda jedina
stvar na svijetu koju ne
55
treba objašnjavati ni
tražiti joj razlog.“
 (Meša Selimović)
obrazaca
Uzorak obrade nastavne jedinice: za
11 Jacques Prevert: ZA TEBE LJUBAVI MOJA praćenje,
fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij Nastavna

oblast: Književnost
Nastavna jedinica: Jacques Prevert: ZA TEBE LJUBAVI MOJA
Odgojni: razvijanje osjećaja za ljepotu pisane riječi, ljepotu osobnog doživljaja

pjesme, razvijanje interesa za različitost u doživljaju, izražavanje doživljaja
ljubavi riječju, zvukom, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i
vrijednosti u književnom djelu
Obrazovni: umjetnička lirska pjesma, ljubavna pjesma, motivi, osjećanje u

pjesmi, lirske slike, strofa, stilske figure, upoznavanje sa elementima
izražajnog čitanja pjesme, slobodni stih, uočavanje i imenovanje pojedinosti u
pjesmi, uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog jezika, povezivanje
pjesničke slike s muzičkim izrazom, uočavanje žanrovskih i strukturnih
osobenosti lirske pjesme

komunikativnih sposobnosti

Nastavna sredstva pomagala: flip čart, Čitanka 8, kreda, bilježnica, olovke,

grafofolija - ilustracija teksta iz Čitanke 8, grafoskop, dnevnik čitanja
Tematska korelacija
56
 Šta ljubav daje, a šta uzima?
"Ljubav ne daje ništa osim sebe i ne uzima ništa osim sebe." (Kahlil Gibran)
57
Glavni dio sata:
Najava teksta: Jacques Prevert: ZA TEBE LJUBAVI MOJA

čitanje teksta:
 Kome je namijenjena ova pjesma?
Interpretacija
 Odakle potiču motivi pjesme, iz vanjskog ili unutarnjeg pjesnikovog svijeta? 

Motivi u ovoj pjesmi bi se tematski mogli razdvojiti ovako:
1. ljubav daje...
2. ljubav uzima...
 Šta ljubav daje? Istražite to u prve dvije strofe:
„Otišao sam na trg ptica

I kupio sam ptica
za tebe
moja ljubavi
Otišao sam na trg cvijeća

I kupio sam
cvijeća za tebe
moja ljubavi“
 Kako razumijevate sljedeće stihove?
„Otišao sam na trg

gvožđa I kupio sam
58
okove teške okove za
tebe
moja ljubavi
 Kakvi su to „okovi ljubavi“? Šta nam o tome govori završna strofa u pjesmi?
„A zatim sam otišao na trg roblja

I tamo sam te tražio
Ali te nisam našao
Moja ljubavi.“
 Šta znači „okovati“ nekoga? Kako se sve može neko „okovati“? Koji je
preneseni smisao ovih riječi? Može li se „okovati“ voljena osoba? Zašto?
 Koja osjećanja preovladavaju u pjesmi:
- ljubavna razdraganost
- ljubavna čežnja
- ljubavna patnja?
Na kojim epitetima i poređenjima pjesnik gradi stihove?
 Kakav je ritam pjesme? Na koji način je postignut?
 Pjesma je ispjevana slobodnim stihom. Šta si o slobodnom stihu naučio/la? Po

čemu ga prepoznaješ u ovoj pjesmi?
Ljubavna lirska pjesma izražava ljubav prema voljenoj osobi, divljenje, čežnju,
sreću, ali i patnju bol zbog rastanka. U modernoj poeziji, umjesto nizanja podudarnih
redaka, stihova, pjesnici raščlanuju pjesnički izraz na stihove različite dužine i bez
sheme rimovanja, pa čak i bez same rime. Takva vrsta stiha zove se slobodni stih.
Stvaralački rad
 Ko je sretniji, onaj koji daje ljubav, ili onaj koji je uzima?

 Kad se istovremeno i daje i uzima ljubav?
Budi li, možda, pjesma u tebi neke asocijacije, misli, slike? Iskaži
svoj doživljaj ljubavi pjesmom.
Poezija Jacques Preverta (Žak Prevera) sigurno zaslužuje mjesto u tvom Dnevniku
čitanja.
O književniku...
59
Jacques Prévert /Žak Prever (1900 - 1977.), francuski je pjesnik nazvan "pjesnikom
Pariza". Poznat je po pjesmama lirskog ugođaja, od kojih su mnoge uglazbljene
("Barbara", "Uvelo lišće") Prever je pjesnik neposredne osjećajnosti. U njegovu
pjesništvu prepoznatljiv je istančan osjećaj za ljudsku intimu, te revolt prema onima
koji onemogućavaju ljudsku sreću. Autor je velikog broja filmskih scenarija ("Obala u
magli", "Dan se rađa", "Ljubavnici iz Verone", "Djeca raja"). Njegov poetski izraz
bogat je svakidašnjim, narodnim jezijom. Poznate su mu zbirke: „Spektakli“, „Kiša i
lijepo vrijeme“ itd. Sinteza:
Ljubavna lirska pjesma izražava ljubav prema voljenoj osobi, divljenje, čežnju,
sreću, ali i patnju bol zbog rastanka. U modernoj poeziji, umjesto nizanja podudarnih
redaka, stihova, pjesnici raščlanuju pjesnički izraz na stihove različite dužine i bez
sheme rimovanja, pa čak i bez same rime. Takva vrsta stiha zove se slobodni stih.
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
Saznaj više o...
 Ako nemaš njegovu zbirku poezije Žaka Prevera, najljepše pjesme ćeš pronaći
na internet adresama:
http://www.sftim.com/forum2/forum/index.php?topic=34.0
http://www.caskanja.com/forum/Tema-Zak-Prever
60
Slavko Kolar: BREZA
Nastavna jedinica: Slavko Kolar: BREZA
Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i književnosti uopće, ljepota osobnog

doživljaja književnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema pisanoj riječi,
spontano doživljavanje pisane riječi, razvijanje osjećaja za pravdu,
istinoljubivost kao vrijednost, razvijanje ljubavi i empatije prema ljudskoj
patnja, razumijevanje normi ljudskog ponašanja, izgrađivanje pozitivnih
osobina ličnosti
Obrazovni: upoznavanje temeljnih značajki umjetničke pripovijetke, osobenosti

žanra pripovijetke, razvijanje vještine pravilnog razumijevanja poruke,
sadržajna analiza, vremenska i prostorna lokalizacija teksta, kompozicija
proznog djela (tema, fabula, likovi), hronološki način kazivanja, likovi, elementi
izražajnog čitanja, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pripovijeci, naracija,
deskripcija, dijalozi

funkcija, razvijanje sposobnosti uočavanja pravde, izgrađivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti

razgovora, heuristička metoda, metoda čitanja i pisanja
Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, individualizirani

ilustracija teksta iz Čitanke 8, grafoskop, dnevnik čitanja
61
Tematska korelacija
Međupredmetna: Likovna kultura
Pročitajte pjesmu i pokušajte odgovoriti kako bolest promijeni čovjeka?
LANJSKA PJESMA
Mirišu silno bijeli cvjetovi i

pada sitna kiša proljetna
ja kisnem sam.
O nitko ne zna kako je teško

hoditi sam i bolestan,
bez ikog svoga u
zlatno proljeće.
U srcu mome nema ljubavi u

srcu mom su tavni spomeni
davni i mučni.
Silno mirišu bijeli cvjetovi. Kisnem.

Bez mira, bez ljubavi Sam i
žalostan.
Ivo Andric
Glavni dio sata:

Najava teksta
Slavko Kolar: BREZA

čitanje teksta:
62
 Radnja ove priče se događa u malom selu u Hrvatskom zagorju. Čiji i kakav
život opisuje?
63

sablast - strašilo, utvara
hripljati - hripati, ispuštati pri disanju hrapav šum iz pluća i bronhija nacrkevati
se - naspavati se, naljenčariti
obojci - komad tkanine koji se nosio umjesto čarapa ispod stopala ili se obavijao do
koljena
soldačija - soldateska, vojnička rulja rekrut
- regrut, novajlija u vojsci
blago - neka velika vrijednost npr. novac, zlato, puno ovaca, krava
strojna – uspravna žandar - policajac, pandur cimerman –
međimurski: stolar, tesar ćuška - šamar, pljuska kanda - kao
gizdav - kitnjast, nakićen, nakinđuren
mustači -brkovi pačati se - miješati
se barjaktar - nositelj zastave
Interpretacija
 Zašto je Janica ponekad željela biti „malko bolesna“?

 Kakav je bio odnos ukućana prema Janici? Ko ju je posebno „gnjavio“ i zašto?
Može li se to pripisati običajima, svekrvinoj/svekrovoj naravi, ili i jednom i
drugom? Potkrijepite svoje mišljenje odlomkom iz priče.
 Kako se Janica „nosila“ s tom grubošću? Šta o tome saznaješ iz sljedećeg
odlomka: „Naljuti se poneki put Janica, misleći pući će od jada, sve bi ih
pobila, dabome osim Marka. Ali brzo je srdžba prođe, pa krotko, čak i veselo
posvršava svoje poslove.“
 Pisac nam u priči daje i fizički opis Janice. Pronađite to mjesto u priči i kažite
kako njen izgled kontrastira životnim okolnostima u kojima se nalazi.
Prokomentirajte njegovu povezanost s naslovom priče.
 Šta o Janici-djevojci govori retrospektivno ispričan dio pripovijetke?
 Šta je nagnalo Miku da oženi Janicu? Kakav je njegov odnos prema Janici?
Šta o tome saznaješ iz ovog odlomka:
„Ćušio je Janicu u ovu godinu dana kako zajedno žive, tek jedanput. Pa i tu je ona
bila kriva, priznala je i sama, jer koji ju je đavo gonio da se na nj otresa kada je
vidjela da je malo, ko reći ćemo, pijan.“
 Kako se Mika ponaša prema bolesnoj Janici? Koje su „njega brige trle“? 
Kako biste okarakterizirali odnos ukućana prema Janici? Izaberite odgovor i
prokomentirajte svoj/e izbor/e:
1. grubost
2. odsustvo ljubavi
3. odsustvo milosti
4. poštovanje običaja
5. uobičajeno ponašanje
 Pronalazi li Janica ljudsku milost u stvarnom životu?
64
 Naš veliki pjesnik Izet Sarajlić je ispjevao pjesmu ljudskoj milosti. Pročitajte
pjesmu i povedite razgovor o ljudskoj milosti i plemenitosti.
LJUDSKA MILOŠTA
Ljudska milošto, gdje

si?
Zar jedino u
knjigama?
Izet Sarajlić
 Slavko Kolar u ovoj pripovijeci daje sliku života seljaka na selu. Motiv krhke
Janice unio je duboku lirsku notu u pripovijetku. Vjerno su prikazani ponori
ljudskih slabosti, ljudske tragedije.
Iskaži ideju pripovijetke!
 Pronađi u tekstu dijelove koji otkrivaju ljepotu stila i jezika Slavka Kolara.
Prepoznaj naraciju, deskripciju, dijaloge i monologe!
 Šta saznajemo o Marku iz odlomka? Kako književnik promatra lik primitivnog
čovjeka sa sela?
 Kako je književnik osvijetlio lik Janice?
„Tanka je ona i slabašna. Ali visoka i strojna. Pa dok druge cure i snaše teško
koračaju kao medvjedi, u njenom hodu ima nešto ritma, možda čak i elegancije. Oči
su joj plave, plavlje od jasnoga neba, a za kosu rekoše neki da je crvenkasta, a neki
da je zlatna ili pozlaćena. Svakako izvrsno je pristajala onom okruglom, bijelom lišcu i
onim nasmijanim, malim usnicama...
 Književnik nam je, pored fizičkog opsa, dao i psihološku, govornu i socijalnu
karakterizaciju lika Janice. Pronađi u tekstu odlomke koji ovo potvrđuju.
Stvaralački rad
 Ukratko, bez navođenja konkretnog sadržaja pripovijetke, kaži o čemu

pripovijeda Slavko Kolar u ovoj pripovijeci. Ovo je jedan primjer a ti pokušaj to
kazati svojim riječima: Ova nam priča govori o ljudskim slabostima, o
zaostalosti jedne seoske sredine, o nepravdi prema čovjeku, o odnosima
među ljudima.
 Potražite ljudsku milost u stvarnom životu i/ili u nekoj knjizi i napišite kraći
tekst na tu temu.
 Uradi u svoju bilježnicu, pomoću teksta, tok događaja i svakom dijelu daj
kratak naslov.
O književniku...
65
Slavko Kolar
Slavko Kolar (1891- 1963.) hrvatski je književnik rođen u Palešniku, pokraj

Garešnice, a djetinjstvom vezan za taj kraj kao i zavičaj svoje majke - Moslavinu. U
hrvatsku književnost unio je elemente humora i satire kao posebnog načina
sagledavanja društvenih zbivanja. Najpoznatija književna djela su mu dvije
antologijske knjige pripovijedaka “Ili jesmo – Ili nismo” i “Mi smo za pravicu”, a osim
pripovijedaka, od kojih je deset namijenio djeci, pisao je i kazališna djela, filmske i
televizijske scenarije, kritike, članke, prikaze itd. Sinteza:
 Slavko Kolar u ovoj pripovijeci daje sliku života seljaka na selu. Motiv krhke
Janice unio je duboku lirsku notu u pripovijetku. Vjerno su prikazani ponori
ljudskih slabosti, ljudske tragedije.
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
Saznaj više o ...
 Saznaj više o istoimenom filmu „Breza“ (iz 1967.g.), čiji je režiser i scenarist
Ante Babaja, na internet adresi: http://hr.wikipedia.org/wiki/Breza. To je film o
nježnoj seoskoj djevojci, koja se od ostalih djevojaka razlikovala kao ''breza od
bukve'', o njenoj uništenoj mladosti i promašenoj udaji…
66

Dara Sekulić: Majka
Nastavna jedinica: Dara Sekulić: Majka

Obrazovni: umjetnička lirska pjesma, minijatura, haiku pjesma, motivi,

osjećanje u pjesmi, lirske slike, strofa, stilske figure, upoznavanje sa
elementima izražajnog čitanja pjesme, slobodni stih, uočavanje i imenovanje
pojedinosti u pjesmi, uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog jezika,
povezivanje pjesničke slike s muzičkim izrazom, uočavanje žanrovskih i
strukturnih osobenosti minijature, bogatstvo izraza



individualizirani

ilustracija iz Čitanke 8
Tematska korelacija
67
Motivacija
Prokomentirajte ovo sjećanje našeg poznatog pisca:
„Sjećam se: polazio sam na 'škole'. Mati je grcala ispraćajući me: -
Pripazi, sinko, grad je dušmanin. Ne iđi sredinom džade, satrće te
štogod, ama nemoj ni plaho uz kraj - da te, boj se, ne udari nešto
s krova, vego hajde 'nako, 'nako...
Dalje nije znala. Ili nije mogla!...“
Majka, Zija Dizdarevic
Iz čega proizilazi majčin strah?
dušmanin - neprijatelj, protivnik

džada - put, cesta, drum
Ismet Mujezinović: Majka
Glavni dio sata:

Najava teksta: Dara Sekulić: Majka
MAJKA
Veče: suho bilje. Oči pepeo.

Noć: brige zavjese. Jutro:
podupre dan leđima i
ostane uspravno.
Dara Sekulić
68
 Za Daru Sekulić kažu da je pjesnikinja ljubavi i čistog ljudskog srca.
Prepoznajte to u pjesmi „Majka“. Kakvom ljubavlju su „natopljeni“ ovi stihovi?

69
 Šta za vas znači „čisto ljudsko srce“? Gdje ga pronalazite u ovoj pjesmi?
 U ovoj kratkoj pjesmi sjećanje na majku je predstavljeno kroz tri doba dana.
Koliko je tu pjesničkih slika?
 Zamislimo prvu pjesničku sliku sadržanu u stihu: „Veče: suho bilje. Oči pepeo.“
Koje asocijacije u vama izaziva ovaj stih? Šta nam govori taj majčin „pepeljasti
pogled“?
1. asocijacije na majčin mukotrpni život; 2.
na majčinu starost i iscrpljenost;
3. na bezmjernu majčinu ljubav...
 Šta donosi noć? Kakva se to „zavjesa“ od briga nadvila nad slikom majke?
 Koje doba dana donosi majci novu životnu snagu? Šta je bodri da uvijek
iznova „podupre dan leđima / i ostane uspravno"?
 Šta za vas znači „ostati uspravno“? Odaberite neki/e od ponuđenih odgovora i
obrazložite svoj izbor: dostojanstveno podnositi životne nedaće, ostati pošten,
biti ustrajan u svojim ciljevima, ne „povijati leđa“ pred životnim izazovima...
 Razmislite: Odakle majke crpe snagu da istraju sa životnim nedaćama? Za
koga one to čine? A kome je to važno?
 Koja su osjećanja prema majci iskazana u ovoj pjesmi? Ko joj to daruje kroz
stihove?
 Kakav je stih u pjesmi, slobodan ili vezan rimom? "
 Pjesnikinja je s malo riječi postigla bogatstvo izraza! Prepoznaj mnoštvo
stilskih figura u ovoj kratkoj pjesmi.
Minijatura je pjesma kratke forme i sažeta izraza. Pjesma je po sažetom i

ekspresivnom izrazu bliska haiku pjesmi.
Haiku pjesma je nastala u starom Japanu, a nalazimo je i u kineskome i indijskom
pjesništvu. Temelji se na originalnoj i živopisnoj pjesničkoj slici i formi od tri stiha. Prvi
i treći stih imaju po pet, a drugi sedam slogova, što ukupno iznosi sedamnaest
slogova.
Naši pjesnici se ne pridržavaju strogo broja slogova, ali se koriste brojem stihova(tri) i
pjesničke slike su im sažete.
Uporedite osobine japanske haiku pjesme i haiku pjesme Dubravka Ivančana.
Proljeće U proljeće
Noć proljetna. Bijele cipelice Stabla

trešnjina: s trešnjinih stabala i crvena lopta
Zora silazi. U zelenom proljeću.
Macyo Bašo Dubravko Ivančan
70
Proljeće odlazi
oklijevajući u
kasnom cvijetu trešnje.
Buson
 Razlika u broju slogova ove japanske haiku pjesme je nastala zbog teškoća u
prijevodu jer je nemoguće prepjevati pjesmu na bilo koji jezik a da ona zadrži
isti broj slogova i svu svoju ljepotu.
Stvaralački rad
 Pjesnikinja Dara Sekulić je jednom prilikom izjavila: „Nemoguće bi bilo živjeti

kada bismo plakali nad svime što nam se događa, jer život ipak nije samo plač,
u svijetu ima dobrote.“ Gdje vi pronalazite tu dobrotu? Potražite je i u nekoj priči
i obrazložite svoj izbor
O književnici...
Dara Sekulić je rođena 1931. godine u selu Kordunski Ljeskovac. Nakon pogibije
roditelja boravila je po dječjim domovima i đačkim internatima. Gimnaziju je pohađala
u selu Rujevac na Baniji, Splitu, Karlovcu, Zagrebu..., a Višu školu za socijalne
radnike završila je u Sarajevu gdje živi od 1953. godine. Zastupljena je u brojnim
antologijama u zemlji i svijetu. Pjesme su joj prevođene na mnoge jezike. Objavila je
knjige: „Odsanjani dom“, „Grlom u jagode“, „Gorak konak“, „Licem od zemljice“,
„Licem prema suncu“, „Brat moj Tesla“ itd.
Sinteza:
Minijatura je pjesma kratke forme i sažeta izraza. Pjesma je po sažetom i
ekspresivnom izrazu bliska haiku pjesmi.
Završni dio sata:

Domaća zadaća:
Saznaj više o ...
Saznaj više o pjesnikinji Dari Sekulić i njenoj poeziji na internet adresi

http://www.matbibli.rs.ba/Pisci/Sekulic.htm
71
Uzorak obrade nastavne jedinice: Sergej

Jesenjin: Pismo majci
14 Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika,

Nastavna jedinica: Sergej Jesenjin: Pismo majci

vrijednosti u književnom djelu, razvijanje empatije
Obrazovni: umjetnička lirska pjesma, elegija, motivi, osjećanje u pjesmi, lirske

slike, strofa, stilske figure, upoznavanje sa elementima izražajnog čitanja
pjesme, strofa, stih (katren), rima, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi,
uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog jezika, povezivanje pjesničke slike
s muzičkim izrazom, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti elegije,
bogatstvo izraza


razgovora, heuristička metoda, ilustrativna metoda

individualizirani

ilustracija iz Čitanke 8, dnevnik čitanja
Tematska korelacija
72

 Kakva je ljubav majke prema djeci? Šta sve majke žele za svoju djecu? Šta vam
o tome govore ovi stihovi iz pjesme našeg pjesnika Skendera Kulenovića:
(...)
„A ona,
ko zemlja pregladnjela, u žile sinu-jablanu
svoj zadnji sok je brizgala: Od starog zara
haljine mi skrojila da joj u školi ne krijem
golih laktova, a kad joj se vraćah s knjigama,
s glađu u mozgu, sa zimom pod noktima,
dva mi je promrzla krompira gulila i nekakvu
mi pticu bajala koja je pjevala kad joj je bilo
najgore:
Samo da jednom kuću i srce joj napunim i
na put pravi da joj izađem...“
Skender Kulenović: Na pravi put sam ti majki izaš'o
Glavni dio sata:

Najava teksta: Sergej Jesenjin: Pismo majci

čitanje teksta:
Ljubav prema majci česta je tema u književnosti. Kako je predočena u ovoj pjesmi?
utvara - sablast, avet
73
čemer - gorčina, bol, jad, patnja
Interpretacija
 Koje emocije prema majci iskazuje lirski subjekt? Čime je motivirano njegovo
emocionalno uzbuđenje? Šta vam o tome govore ovi stihovi:
„Pišu mi da viđaju te često

zbog mene veoma zabrinutu
74
i da ideš svaki čas na cestu u svom

trošnom starinskom kaputu.“
 Kakva priviđenja ima majka? Iz čega ona proizilaze?
 Pjesma je nastala u vrijeme velikih društvenih promjena u Rusiji, pjesnikovoj
domovini. U kakvoj su vezi te promjene i majčina priviđenja?
 Kakav je stav lirskog subjekta u vezi s tim promjenama? Prepoznaj to u
pretposljednjoj strofi:
„I ne uči da se molim. Pusti!
Nema više vraćanja ka starom.
Ti jedina utjeha si moja,
svjetlo što mi sija istim žarom.“
Protumači preneseno značenje, metaforu u ovom stihu.
 U pjesmi je iskazana i nostalgija za „rodnim domom“. Pronađi stihove koji
opisuju sliku zavičaja. Kakva je ta slika? O kakvom emocionalnom odnosu
lirskog subjekta prema zavičaju ona govori?
 Pronađi stihove koji iskazuju:
- razočarenje u život
- buntovan i nemirni život
- privrženost, nježnost i ljubav prema majci
- nostalgiju za toplinom doma i za zavičajem
 Iz čega proizilazi žudnja za povratkom „niskom domu“? Pronađi čime je

motivirana ta želja u sljedećim stihovima:
„Nemoj budit odsanjane snove,

nek miruje ono čega ne bi:
odveć rano zamoren životom,
samo čemer osjećam u sebi.“
 Neka ti pomognu u razmišljanju stihovi iz jedne druge Jesenjinove pjesme,
pjesme „Što sam? Tko sam?“:
„Što sam? Tko sam? Ja sam samo
sanjar, čiji pogled gasne u magli i memli,
živio sam kao usput, ko da sanjam, kao
mnogi drugi ljudi na toj zemlji.“
Koji „odsanjani snovi“ ostavljaju „čemer“ u duši?
 Koja osjećanja su u pjesmi najjače iskazana, a kojim osjećanjima je pjesma

prožeta?
 Kojoj vrsti lirske umjetničke pjesme pripada ova pjesma?
Elegija (grč. elegos „tužbalica“) je pjesma u kojoj se izražava tuga za onim što je
prošlo ili što je daleko: bol zbog prolaznosti života, zbog prohujale mladosti, zbog
izgubljene ljubavi, zbog smrti drage osobe, bol zbog daljine zavičaja i nostalgija za
njim.
75
Stvaralački rad
 Pjesma je napisana u obliku pisma. Zašto je pjesnik odabrao ovu formu
iskazivanja osjećanja? Kakav ton pjesnik postiže ovom formom? Napiši
stihovano pismo majci.
 Opiši portret svoje majke u nekom posebnom trenutku (zabrinutosti, nježnosti,
straha, radosti...)
O književniku...
Sergej Aleksandrovič Jesenjin
Sergej Aleksandrovič Jesenjin, (ruski Сергей Александрович Есенин), (1895 -

1925.) jedan je od najomiljenijih pesnika Rusije. Počeo je pisati poeziju s devet
godina. Pohađao je studije na Moskovskom državnom univerzitetu, a u Petrograd je
došao 1915. i ušao u književne krugove u kojima je pobudio zanimanje seoskim
motivima u poeziji. Stvorio je pjesništvo posvećeno selu i prirodi, s mnogo metafora
koje crpi iz seoskog života i vjerovanja. Jesenjinova poezija stekla je mnoge
poklonike i izvan pjesnikove domovine. Pjesnička djela su mu: „Pjesma o keruši“,
„Mangup“, „ Ispovijest mangupa“, „Ja sam poslednji pjesnik u selu“ „Molitva za
umrle“, „Pismo majci“, „Ko sam, šta sam?“, „Snježno polje“ itd. Sinteza:
Elegija (grč. elegos „tužbalica“) je pjesma u kojoj se izražava tuga za onim što je
prošlo ili što je daleko: bol zbog prolaznosti života, zbog prohujale mladosti, zbog
izgubljene ljubavi, zbog smrti drage osobe, bol zbog daljine zavičaja i nostalgija za
njim.
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
Saznaj više o ...
Audio-zapis pjesme „Pismo majci“ možete pronaći na sljedećim internetskim

stranicama: http://www.youtube.com/watch?v=lucXbKfBSQc&feature=related
http://www.youtube.com/watch?v=2xrrpKhIXUs&feature=related
http://www.youtube.com/watch?v=jREf4fRE0fg&feature=related
http://www.youtube.com/watch?v=zE5UADnypHQ&feature=player_embedded#!
76

obrazaca
15 Milan Ogrizović: SMRT HASANAGINICE praćenje,

Nastavna jedinica: Milan Ogrizović: SMRT HASANAGINICE
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, izgrađivanje pozitivnih osobina

ličnosti, prihvatanje i razumijevanje ljudskog ponašanja u dramatičnim
trenucima, razvijanje ljubavi prema bh književnoj tradiciji, pozorištu/kazalištu
Obrazovni: dramatizacija književnog djela, vremenska i prostorna lokalizacija

teksta, drama u užem smislu, sadržajna analiza, motivi, kompozicija dramskog
djela (fabula, tema, ideja), karakterizacija likova, upoznavanje sa historijskim
okolnostima na koje drama referira, dramatičnost i dinamičnost kompozicije,
dramska napetost, didaskalije, protagonist i antagonist,

komunikativnih i stvaralačkih sposobnosti

razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, igra
uloga/dramatizacija

rad, individualizirani rad, rad u parovima
grafofolija sa ilustracijom iz Čitanke 8, oprema za glumce
Tematska korelacija
Međupredmetna: muzička kultura, likovna kultura, historija, geografija
77
Mnoga su književna djela dramatizirana i prilagođena za izvođenje na pozornici. To

se u nekoliko navrata dogodilo s baladom Hasanaginica koja je oduvijek zaokupljala
pažnju mnogih književnika. Hasanaginica predstavlja tragičnu priču o ljubavi i
ponosu, o tragičnom nesporazumu između muža i žene. Čime je motivirana odluka
Hasanage da izrekne poznate vam stihove: „Ne čekaj me u bijelom dvoru, / Ni u
dvoru, ni u rodu momu“?
Prisjetite se najdramatičnijih/najdinamičnijih dijelova balade. Koji bi izdvojio/la?
Glavni dio sata:

Najava teksta
Milan Ogrizović
SMRT HASANAGINICE

čitanje teksta:
 Koji dio dramske radnje obuhvaća ovaj odlomak iz drame Hasanaginica Milana
Ogrizovića? Gdje se zbiva radnja i koji likovi sudjeluju u njoj?
kadija - šerijatski sudija bešika

- kolijevka
nigda - nikad, ni u koje vrijeme, ni u kakvoj prilica
hanuma - gospođa
zaridati - plakati ridajući, zajecati
kada - kaduna, gospođa, ugledna žena, dobra domaćica beg
- plamić u Osmanskom carstvu, ugledan bogat čovjek
begovica - begova žena
aga - plemić za vrijeme Turskog Carstva, bogat i moćan čovjek
78
pustimice - pusto, žalosno, velika bol, žaljenje za čim

buklija - posuda s vinom kojim se česte svati duvak -
svadbeni veo nevjeste
jenđija - djeveruša, žena ili djevojka koja prati nevjestu rahmet
- Božija milost, pokoj
Interpretacija
79
 U drami je drugačija tehnika građenja dramske napetosti u odnosu na narodnu

baladu. Obratite pažnju na didaskalije, upute o scenskom ponašanju likova
(Onda pohrli prema bešici i pane na nju, Očajno zagrli kolijevku, kao da će je
ponijeti...). Šta Ogrizović postiže ovim dramskim izražajnim sredstvima?
 Koja osjećanja razdiru Hasanaginicu u trenutku praštanje s djecom? Šta o
tome govore ove njene riječi?
„Bogom brate, svata starješino!
Ne ćeraj me od djeteta moga! Progledo
je. Nasmijao mi se!
Smiješ mi se! Majki svojoj! Zlato!
Ostavljam ti suze svoje, sine!
Na ih tebi i – spominji majku!“
 Koja vam je scena opraštanja Hasanaginice s djecom, po snažnom

izražavanju ljubavi prema djeci i materinskog bola - posebno dirljiva?
Zbogom, zbogom!
 Koje značenje u sceni praštanja imaju sljedeće Hasanaginičine riječi? Po
čemu je ovaj trenutak poseban? Kome se sve obraća i koja je osjećanja
razdiru?
(Očajno zagrli kolijevku, kao da će je ponijeti.)
Ne, ne: zbogom! Ne, ne! Ti ćeš sa mnom!
(Zarida.)
Dajte mi to dijete Vi
neljudi!
 Kako na razvijanje dramske radnje utiču Hasanagine riječi:
„Ajte amo, sokolovi moji,
Kad se neće smilovati na vas
Majka vaša srca kamenoga.“?
 Kada nastupa preokret u razvijanju dramske napetosti? Kakav rasplet on
nagovještava? Šta o tome saznaješ iz sljedećih Hasanaginih riječi:
„Ljubo moja, taku sam te htio!
(Strgne joj duvak s lica.) Daj
mi amo oči da ih vidim!
Je l' sanak il je zbilja sevdah?
Oči daj mi!?
 A kakav je konačni rasplet? Usporedi ga s tragičnim završetkom u baladi
„Hasanaginica“!
 Promentirajte ovu misao i kažite kako se ona može odnositi na dramu
„Hasanaginica“
“Učinio sam nekoliko pogrešaka u tragedijama. Mislio sam da je tragedija kad
glumci plaču. Ali tragedija je kad plače publika.” (Frank Capra)
 Ko su pokretači zbivanja, nosioci radnje u drami „Hasanaginica“? Svakako to

su glavni likovi Hasan-aga i Hasanaginica. Za njih se kaže da su
protagonisti. Likovi koji se suprotstavljaju svojim mislima, djelovanjem
glavnim likovima,
80
sukobljavaju se s njima zovu se antagonisti.

 Koji likovi su u ovoj drami antagonisti?
Dramatizacija nekog književnog djela je njegova priprema za izvođenje na pozornici
a to podrazumijeva izradu scenarija za dramsko djelo. Mnoga književna djela su
dramatizirana (epske pjesme, romani, novele).U dječijoj književnosti su poznate
dramatizacije: Junaci Pavlove ulice F. Molnara, Mali princ A.de Saint- Exuperyja,
Kraljević i prosjak M. Twaina... Protagonist:U starogrčkoj drami protagonist je bio
glumac koji je igrao glavnu ulogu. Danas ta riječ ima više značenja: prvak drame,
nosilac glavne radnje i pokretač zbivanja u književnom, pozorišnom ili filmskom
djelu, glavni junak.
Antagonist: je lik koji se suprotstavlja svojim mislima, djelovanjem glavnim likovima,

sukobljava se s njima. Ili, jednostavno: neprijatelj, suparnik ( onaj koji je
suprotstavljen protagonisti).
Stvaralački rad
 Ogrizović u svoju dramu uvodi likove kojih nema u baladi Hasanaginica i u
slobodnoj obradi proširuje radnju. Na koje prizore se odnosi to proširenje u
zadnjem činu?
 Zadnji prizori u drami su:
a. Hasanagino priznavanje ljubavi
b. Hasanaginicina smrt u naručju muža
 Odnose li se i ovi prizori na slobodnu Ogrizovićevu obradu, ili ih prepoznajete

iz balade?
 U kojem od ovih prizora ste pomislili kako bi rasplet mogao krenuti ka
drukčijem završetku?
O književniku...
Milan Ogrizović
Milan Ogrizović (1877 - 1923.) hrvatski je književnik rođen u Senju. Završio je studij
u Zagrebu i radio kao srednjoškolski profesor, te lektor i dramaturg u Hrvatskom
narodnom kazalištu u Zagrebu. Pisao je pjesme, novele, crtice, operna libreta, ali je
ponajprije dramski pisac. Najpoznatije su mu drame "Dah", "Hasanaginica" i
81
"Prokletstvo". Povremeno se bavio glazbenom kritikom, a posebnu pozornost

posvećivao je operi te je pisao libreta za njih. Autor je tragičnoga igrokaza
"Nepoznati" o životu Vatroslava Lisinskog. Baveći se i književnom kritikom, Ogrizović
je najavio dva velika hrvatska pisca svojega doba: Antuna Gustava Matoša i
Miroslava Krležu.
Sinteza:
Dramatizacija nekog književnog djela je njegova priprema za izvođenje na pozornici
a to podrazumijeva izradu scenarija za dramsko djelo. Mnoga književna djela su
dramatizirana (epske pjesme, romani, novele).
Protagonist:U starogrčkoj drami protagonist je bio glumac koji je igrao glavnu ulogu.
Danas ta riječ ima više značenja: prvak drame, nosilac glavne radnje i pokretač
zbivanja u književnom, pozorišnom ili filmskom djelu, glavni junak.
Antagonist: je lik koji se suprotstavlja svojim mislima, djelovanjem glavnim likovima,

sukobljava se s njima. Ili, jednostavno: neprijatelj, suparnik ( onaj koji je
suprotstavljen protagonisti).
 Ko su pokretači zbivanja, nosioci radnje u drami „Hasanaginica“? Svakako to

su glavni likovi Hasan-aga i Hasanaginica. Za njih se kaže da su
protagonisti. Likovi koji se suprotstavljaju svojim mislima, djelovanjem
glavnim likovima, sukobljavaju se s njima zovu se antagonisti.
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
Saznaj više o ...
Potražite ponešto zanimljivo o ovoj drami na sljedećim internetskim stranicama:

http://teatar.hr/732/hasanaginica/
http://www.find-docs.com/Hasanaginica-knjiga-pdf.html
82
16
Alija Nametak: Tuturuza i šeh Meco
Nastavna jedinica: Alija Nametak: Tuturuza i šeh Meco

književnom djelu, uvažavanje snage ljubavi i dobrote, snage vjerovanja,
izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti/etičnost, dobročiniteljstvo, darežljivost,
prihvatanje i razumijevanje ljudskog ponašanja u različitim trenucima,
razvijanje empatije, razvijanje ljubavi prema domovini, bh tradiciji

cjeline u tekstu, statični i dinamični motivi, humor u književnom djelu



individualizirani

Tematska korelacija
Međupredmetna: likovna kultura
83
 Šta vam o dobroti govore sljedeći stihovi: “Dobrota

u riječima stvara povjerenje.
Dobrota u mislima stvara dubinu.
Dobrota u davanju stvara ljubav.”?
(Lao Tse)
Glavni dio sata:

Najava teksta

čitanje teksta:
Ćija dobrota vas je ganula u ovom odlomku?

kamata - svota koja se plaća za iznajmljeni novac ili se dobija za uloženi novac
zeman - vrijeme
jeda - ne bi li, da bi telal - javni
objavljivač, dobošar ahbab -
prijatelj somun - okrugli
pekarski hljeb upremase -
naspram alem - dragi kamen,
dijamant
sevab - dobro djalo koje zaslužuje Božiju nagradu
šejtan - vrag, đavo hedija - dar, poklon imáće -
imanje, bogatstvo dirhem - starinski srebrni novac
aspra - nekad najsitniji dio turske valute medresa -
muslimanska srednja i viša vjerska škola
rijal - novčana jedinica hajirli
- dobro, sretno, čestito
šilte - vuneni četverouglasti dušečić za sjedenje
mizan-terezije - vaga djela na sudnjem danu
mahšer - mjesto suđenja na onom svijetu tas -
vrsta metalne zdjele posebnog oblika
otjelovljene - ostvarenje, djelatnost duha kojom sam postaje tijelo
džennet - raj neuzu billah - Bože sačuvaj džehennem - pakao
perčin - kika, pletenica
84
insan - čovjek, osoba
Interpretacija
 Kako je trgovac pomagao drugima? Je li on nekome pričao o tome? 

Koliko bogatstva je ostalo iza njega?
 Od koga se učio dobroti trgovčev sin? U čemu je bila njegova dobrota? 
Kome je on pomagao i kako?
 Kako je nagrađen za to svoje dobro djelo?
 Kamo je odvela dobrota trgovčevog sina? Šta mu se dogodilo?
 Je li mladog trgovca siromaštvo promijenilo?
 Potkrijepi svoje mišljenje odlomkom iz priče.
 Šta je iznenadilo trgovca u snu?
 Koje su primisli razotkrile trgovčevu dobrotu? Potraži odgovor u sljedećem
odlomku iz priče:
„... dođu na onaj drugi tas neke trgovčeve primisli kako je on zbilja dobar
čovjek, kako je on to dao od svega srca, ali se u isto vrijeme čuje odnekud
glas: „To si ti uradio da se znadne da nije nitko više od tebe dao“, a tas sa
sevabima opet se digne.“
 Kako je trgovčeva sina ovaj san promijenio? Čemu ga je poučio?
 U čemu su se razlikovale očeva i njegova dobrota?

 Šta je tema a šta ideja ovog odlomka?
 Prisjeti se: svako pričanje je sastavljeno od: uvoda, početka radnje, razvoja
radnje, kulminacije, preokreta, raspleta i završetka. Preokret i završni
dijelovi nisu obavezni. Da li su uočljivi u ovoj priči? Koja je funkcija
preokreta?
 Šta saznajemo iz završnog dijela priče:
„I postade sasvim drugi čovjek. I otada je radio dobra djela i zarađivao sevabe, ali
je sve radio bez ikakve primisli. Kao kad insan diše. Kad diše ne misli: sad ću
udahnuti, pa: sad ću izdahnuti. Tako je i on radio i trošio na Božjem putu, a nikad nije
pomišljao zašto to radi, jer ga je san poučio da dobro treba raditi radi samoga
dobra.“?
 Prepoznaj kompozicione dijelove priče i daj im naslove.
Stvaralački rad
 Napiši sastav na temu: „Jednom rukom daj, a drugom sakrij.“
 Ovaj roman se prvi put pojavljuje u El-Kalemovom izdanju. Neki dijelovi
romana su se nalazili razasuti po periodici u kojoj su prvobitno i objavljeni.
Pripremu ovog izdanja izvršio je dr. Fehim Nametak, sin Alije Nametka.
Roman je humorističan, poučan, i zaslužuje mjesto u tvom Dnevniku
čitanja. Zabilježi ponešto o nekoj drugoj priči iz romana u svoj Dnevnik
čitanja.
85
O književniku...
Alija Nametak
Alija Nametak (1906 - 1987.) bosanskohercegovački je pripovjedač, dramatičar i
folklorist rođen u Mostaru gdje je završio osnovnu školu i klasičnu gimnaziju, a studij
književnosti završio je na Filozofskom fakultetu Sveučulišta u Zagrebu. Prvim
književnim tekstovima javio se u zagrebačkim književnim časopisima za vrijeme
studija (Književnik, Omladina, Savremenik, Vijenac, Hrvatsko kolo). Intenzivno se
bavio i skupljanjem i objavljivanjem usmene književnosti. Objavio je knjige: „Bajram
žrtava“, „Dobri Bošnjani“, „Ramazanske priče“, „Za obraz“,“Mladić u prirodi“, „Dan i
sunce“, „Trava zaboravka“, „Tuturuza i šeh Meco“ itd.
Sinteza:
Neki dijelovi romana su se nalazili razasuti po periodici u kojoj su prvobitno i
objavljeni. Pripremu ovog izdanja izvršio je dr. Fehim Nametak, sin Alije Nametka.
Roman je humorističan.
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
Saznaj više o ...
Potraži informacije o ovom romanu i njegovom autoru na sljedećim internet

stranicama: http://www.knjige.ba/
http://www.camo.ch/alija_nametak.htm
obrazaca
17 Josip Kozarac: MOJ DJED praćenje,

Nastavna jedinica: Josip Kozarac: MOJ DJED
86

patnji, razumijevanje normi ljudskog ponašanja, izgrađivanje pozitivnih
osobina ličnosti, razvijanje ljubavi prema porodici

proznog djela (tema, fabula, likovi), hronološki i retrospektivani način
kazivanja, karakterizacija glavnog lika, elementi izražajnog čitanja, uočavanje i
imenovanje pojedinosti u pripovijeci, naracija, deskripcija, dijalozi



ilustracija teksta iz Čitanke 8, grafoskop, dnevnik čitanja
Tematska korelacija
Međupredmetna: Informatika
Prokomentirajte ovu misao:

 Istinska veličina sastoji se u tome da budemo veliki u malim stvarima.
Glavni dio sata:

Najava teksta: Josip Kozarac: MOJ DJED
87

čitanje teksta:
 Koji je događaj potaknuo pisca da piše o svom djedu?

odar - uzdignuto mjesto na koje se spušta sanduk sa tijelom pokojnika
piknjica - mala pjega, mrlja u obliku tačke hajka -
gonjenje psima (divljači na lovačke zasjede)
gumno - mjesto za vrpšidbu žita uz pomoć konja
pričest - crkveni obred pričešćivanja, okrugli tanki listići od bijelg brašna (hostija) ili
mrvice bijelog hljeba i bijelo vino kojima se pričešćuje
uskrs - krišćanski blagdan koji se svetkuje kao dan Kristova uskrsnuća
slamnjača - vrsta starinskog dušeka napunjena slamom vršaj - mjesto
za vršidbu žita
preslica - jednostavna drvena sprava za predenje vine
stalak - drveni predmet za novorođenčad za održavanje u uspravnom položaju dok
ne nauče samo stajati (dubak)
svetka - svečanost, obilježavanje nekog blagdana oprava
- odjeća, haljine
tričarija - trica, bezvrijedna stvar, sitnica, glupost cifrarija
- cifranje, dotjerivanje, kinđuriti se
Interpretacija

 Razmislite o ovoj rečenici: „Smrt ne postoji. Ljudi umiru tek kad ih svi
zaborave." (Isabel Allende) Kako se ona može odnositi i na našu priču?
 Šta iz priče saznajemo o djedovom izgledu? Pronađi rečenice koje ga opisuju.
 Kakve je životne navike imao djed? Kako bi ih okarakterisao/la?
 Šta vam o djedovu karakteru govore sljedeće njegove riječi:
„A kad nestane toga strahopoštovanja u vama, onda najbolje da nestane i
mene, ne daj bože, da te nesreće doživim!“?
 Kakav je djed prema sebi, a kakav prema bližnjima? Pokušaj odabrati riječi
koje to opisuju: blag, strog, dobronamjeran, grub, ljutit, nježan...
88
 Kako je djedovo okruženje prihvatalo njegovu narav? Šta su njegovi bližnji

osjećali prema njemu?
 Koja su osjećanja obuzela djedove bližnje kada su se suočili s njegovom
smrću? Šta o tome saznaješ iz sljedećeg odlomka: „Djed je tako srastao nama
uz dušu i oko da nijesmo ni pomisliti mogli da bi on ikad umro; nama je uza nj
tako bilo kao da će navijek živjeti. Kad prvi put čusmo: umro nam djed! –
zazujaše nam te riječi tako čudno u ušima da smo u prvi čas ostali bez bola i
bez suza...“?
 Šta pisac osjeća prema svome djedu? Pronađi rečenice koje potkrepljuju tvoje
mišljenje.
 Kojim je „malim stvarima“ djed ispunjavao svoj život? U kojim je malim
stvarima bio
 „velik“?
 U tekstu je djedov lik osvijetljen na više načina. Dat je njegov vanjski izgled,
unutrašnji/psihološke osobine, govorna karakterizacija, osvijetljen je i kroz
svoje postupke i ponašanja.
Vanjski izgled: Kao srebro bijela kosa, nije mogla još bjeljom postati, naborano čelo,
lice sa plavim i crvenkastim piknjicama, jednako lice bilo je ljeti i zimi jednako, lice
kao iz kamena isklesano, uvijek isti hod, i govor ostao mu isti, bijelo obučen, činilo bi
nam se da žmiravim očima sanja, darežljiv...
Unutarnje/psihološke osobine: Živio je kao sat, dobro poznaje prirodu (On je vidio
prvu grlicu i čuo prvog slavuja), pametan, djed se znao svačijoj ćudi prilagoditi,
svakome djed hoće po volji učiniti, poštovan, radi bez prigovora, ne voli lijenost, ne
radi teške poslove...
Govorna karakterizacija: dodao bi svečanim glasom, govor ostao mu isti, nekad
stog a nekad umilan i nježan.
Koje smo djedove osobine upoznali kroz njegove postupke?
 Pažljivo pogledaj vremenski slijed događaja. Iz kojeg vremena pisac počinje
svoju priču? U kojem vremenu se priča nastavlja? Odredi vrijeme događaja:
- djedova smrt
- djedova kuća, opis posjeta djedu
- djedovo poznavanje prirode i gostoprimstvo
- djedov odnos prema pravdi
- djedov odnos prema radu
- djedovi savjeti
- djedove priče
- djedova pomoć drugima
- djed na sajmu, njegova darežljivost
- djedu nije teško umrijeti
- djedova smrt
Kako se zove takav slijed događaja?
Slijed pričanja događaja/doživljaja:
89
Već smo naučili da kada se u književnom djelu prate događaji onim slijedom kako su
se oni i zbivali - govorimo o vremenskom (hronološkom) slijedu kazivanja.
Kada pisac prekida hronološki (vremenski) slijed događaja i vraća se unatrag, na
događaje koji su se zbili u prošlosti, riječ je o retrospektivnom slijedu događaja.
Stvaralački rad
 Opišite neku osobu iz svoje obitelji: kako izgleda, kako živi, kako se odnosi
prema svome okruženju, a kako ga to okruženje doživljava...
 Pronađi u pripovijeci i u Dnevnik čitanja napiši karakteristične rečenice opisa
djedovog:
- vanjskog portreta (fizičkog izgleda)
- unutarnjeg portreta (moralno- etičkih osobina)
O književniku...
Josip Kozarac
Josip Kozarac (1858 - 1906.) hrvatski je novelist, romanopisac, pjesnik. Osnovnu

školu i gimnaziju je završio u Vinkovcima, a fakultet šumarstva u Beču. Prije fakulteta
živio je dosta slobodan i neobuzdan život. Puno je vremena provodio u prirodi,
jednostavno promatrajući život koji se odvijao oko njega. Svoj spisateljski dar razvio
je pišući poeziju, a kasnije je svoj talenat pronašao u pisanju proze. Bio je pisac
oštrih zapažanja i jednostavnih misli. Pisao je djela koja su se u opisivanju slavonske
sredine najčešće temeljila na stvarnim događajima. Djela su mu: „Zmija“, „Priče djeda
Nike“, „Moj djed“, „Biser-Kata“, „Slavonska šuma“, „Mrtvi kapitali“, „Među svjetlom i
tminom“ itd.
Sinteza:
Kada se u književnom djelu prate događaji onim slijedom kako su se oni i zbivali -
govorimo o vremenskom (hronološkom) slijedu kazivanja. Kada pisac prekida
hronološki (vremenski) slijed događaja i vraća se unatrag, na događaje koji su se
zbili u prošlosti, riječ je o retrospektivnom slijedu događaja
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
Saznaj više o ...
Saznaj više o Josipu Kozarcu na internet stranicama:

http://www.lipovljani.hr/Default.aspx?tabid=88 http://www.sumari.hr/kozarac/
90
18 Nastavna
Uzorak obrade nastavne jedinice: oblast:
Vesna Parun: KAD SUNCE UMIVA OČI
Književnost
Nastavna jedinica: Vesna Parun: KAD SUNCE UMIVA OČI

ljubavi prema prirodi, domovini riječju, zvukom, razvijanje sposobnosti za
prepoznavanje ljepote i vrijednosti u književnom djelu,
Obrazovni: umjetnička lirska pjesma, oda, himna, motivi, osjećanje u pjesmi,

lirske slike, strofa, stilske figure, upoznavanje sa elementima izražajnog čitanja
pjesme, strofa, stih (katren), ukrštena rima, uočavanje i imenovanje pojedinosti
u pjesmi, uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog jezika, uočavanje
žanrovskih i strukturnih osobenosti ode i himne, bogatstvo izraza

izlaganja i razgovora, heuristička metoda, metoda čitanja i pisanja

ilustracija teksta iz Čitanke 8, grafoskop, kasetofon i audiozapis romanse
Tematska korelacija
Međupredmetna: muzička kultura, informatika
91
 Pročitajte stihove „Ode radosti“, njemačkog pjesnika Friedricha Schillera, uz

završni stavak Beethovenove „Devete simfonije“. U njoj pjesnik slavi ideal
bratstva i ujedinjenosti čovječanstva. Skladatelj Ludwig van Beethoven ju je
uvrstio u završni stavak svoje Devete simfonije, te je tako postala naročito
poznata.
Radost iskro sve ljepote, Kćeri iz Elizija, Opojna

ti moć krasote, Uzvišena misija.
Tvoje snove vežu niti što nastavi moda zla, Svi
će ljudi braća biti, Krilo tvoje spajat' zna.
Komu bješe sklona sreća Biti drugu vjeran drug,
Tomu sreća još je veća Primit' u svoj topli krug
Ma i samo jedno biće Koje svojim smije zvat', A
tko nema takvo biće plačuć' skrit' se mora znat'.
 Prema kome pjesnik iskazuje divljenje u ovim stihovima?
„O čuda! Kol'ko je mnogo krasnih bića

Ovdje! Kako je lijep taj ljudski rod! O
hrabri novi svijete koji imaš Baš takve
ljude!” (Shakespeare)
Glavni dio sata:

Najava teksta: Vesna Parun: KAD SUNCE UMIVA OČI

čitanje teksta:
92
burkati - činiti nemirnim, uzbuđivati krijes -

velika vatra na otvorenom prostoru
krijesiti - iskriti
kormilo - naprava za upravljanje brodom
Interpretacija
 Pjesnikinja pjesmu započinje jednom kontrasnom slikom u koju smiješta dva

suprotstavljena motiva. Pročitajte prve stihove i kažite po čemu su
suprotstavljeni motiv sunca i motiv hladnog i tamnog rova:
„Kad sunce umiva oči visoko u planini, U

tvome rovu hlad je, i tama ko u grobu...“?
 Ova pjesma slavi čovjeka i njegovo djelo. Ona je oda čovjeku. Koje čovjekove
mogućnosti pjesma ističe/slavi? Potkrijepi svoje mišljenje stihovima iz pjesme.
 Da li je čovjeku dovoljna snaga za ostvarenje njegovih ciljeva? Šta ti o tome
govore sljedeći stihovi:
„Bez tebe točak spava i vrpca miruje,

Niti huči žrvanj, niti hljeb miriše, Ni
oganj se ne krijesi, nit ima ko da kuje,
Nit zemlja u krilu blago žetve njiše.“?
 Koje osobine čovjek mora posjedovati? Šta ti o tome govori ova misao:
"Nakon dugog razmišljanja došao sam do uvjerenja da će čovjek koji ima
dubok cilj taj cilj i ostvariti, te da se ništa ne može suprotstaviti volji koja je
spremna za njegovo ostvarenje položiti čak i život." (Benjamin Disraeli)?
 Ton pjesme je ozbiljan i svečan, kako i priliči odi. Šta provijava iz te

ozbiljnosti? Kakva je ozbiljna zadaća pripala čovjeku? Šta o tome saznaješ iz
završnih stihova pjesme:
„Ti bdiš kroz pomrčine i strepiš kroz oluje,
I svijet je tvoje djelo; ti sam se nad njim znojiš.“?
 Navedi stilska izražajna sredstva kojim je pjesnikinja osjećajno, lirski kazala

da je u svemu što vidimo oko sebe, svuda gdje buja život, ugrađen čovjekov
stvaralački rad.
Kojim je stihom pjesma napisana?
Kako zovemo strofe od četiri stiha?
Istraži rimu.
„I gdje se dimi grad, i mostovi gdje bruje, A
Gdje brod valove siječe, ti na kormilu stojiš, B Ti
bdiš kroz pomrčine i strepiš kroz oluje, A
I svijet je tvoje djelo; ti sam se nad njim znojiš.“ B
Primijetio/la si da se rimuju 1. i 3. stih i 2. i 4. stih.
93
Shematski bismo ovakvu rimu mogli prikazati i ovako ABAB. Ovakva

rima se zove UKRŠTENA rima.
 Kako ona utiče na ritmičku organizaciju pjesme?
Oda je svečana pjesma posvećena zaslužnim osobama, značajnim događajima i

temama kao što su ljubav, domovina i sl. Ugođaj ode je uvijek svečan, ozbiljan i
naglašen. Česti je pjesnički oblik u svim vremenima.
Grčki liričar Pindar u svojim odama veličao je pobjednike na olimpijskim igrama a
rimski pjesnik Horacije ode je posvećivao ljubavi.
UKRŠTENA rima podrazumijeva rimovanje 1. i 3. i 2. i 4. stiha.
Stvaralački rad
 Koje osobine posjeduje bosanski čovjek? Kako naš poznati pisac Branko
Ćopić doživljava duh bosanskog čovjeka u sljedećim stihovima:
„I duh rudarski s punom paradom:

S pijukom, lampom i dugom bradom, U
kristal kucka, kamenje para,
Kroz Bosnu traži rudišta stara,
Pod zemljom brdo gvozdeno buši,
Uz vreli izvor obojke suši.“ (Branko Ćopić: „Bosna“)?
 Uoči sličnosti i razlike između ode i himne.
Himna proljeću
I
Nage noge proljeća jure
Po zori života,
Nage noge proljeća prolaze kao vjetar,
One su prvi cvjetovi što miris daju zelenilu I
nabujalo vrelo našega života.
II
Zemlja je pehar srebrni

Napunjen opojnim pićem.
III
Ljudi piju sok u proljeće
Da bi se njime opili,
94
Da bi plesali i pjevali pjesme.
IV
Ne recite im da su prestupili granicu

Ako se predadu ludosti...oni plešu I
luduju proljećem opijeni.
V
Pa zar je prestup srljati u ludost?
Oni su tako sretni! Umijte,
Umijte noge proljeću života!
VI
Čak i žuborenja tiha i tajnovita Odjekuju

bistrim nebom.
Čak i odjeci smijeha Postaju
tihi kao suze.
VII
Bijele ruke i bijele noge! Pjesme vjetra trepere i
odzvanjaju svježe. Oh, sve je, sve je dopušteno
jer je proljeće došlo. I sami prestupi vrijedni su
zavisti
U proljeće života!
Shungetsu Ikuta
 Kojim pjesničkim slikama je predočeno proljeće u pjesmi?
 Kojim osjećanjima i raspoloženjima je pjesma prožeta?
Pjesma je spjevana proljeću. Lirski subjekt poziva ljude na zajedničku svečanost u
čast proljeća jer s proljećem se rađa novi život.
 U mnogim krajevima, sredinama ljudi obilježavaju početak proljeća
svečanostima, radnim akcijama koje imaju svečan karakter. Kakvim
tonom lirski subjekt pjeva o proljeću?
 Pjesma nosi naziv Himna proljeću. Podsjetimo se:
Himna je lirska pjesma posvećenu nekomu ili nečemu što čovjek smatra vrijednim
najvećeg poštovanja, divljenja ili obožavanja. Himna je puna zanosa, ushita,
svečanog raspoloženja, teži uzvišenom tonu koji se izražava svečanim, polaganim
ritmom, a njezin sklop motiva sastoji se uglavnom u nabrajanju i potenciranju osobina
onoga kome je himna posvećena (zemlji, domovini, Bogu, prirodi...).
 Napiši i ti svoju Himnu proljeću.
O književnici...
95
Vesna Parun
Vesna Parun je rođena 1922. godine na otoku Zlarinu kod Šibenika. Studirala je u
Zagrebu, a već 1945. godine objavljuje prve zbirke pjesama. Ova savremena
hrvatska pjesnikinja pored lirskih pjesama piše i drame, te poeziju za djecu. Tematski
je vezana za pejzaže, domovinu, za čovjeka uopšte. Osnovne odlike njene lirike su
osječajnost, ljepota izraza i metaforičnost. Poznate su joj zbirke pjesama za odrasle
su: „Vidrama vjerna“, „Zore i vihori“, „Crna maslina“, „Bila sam dječak“. Za djecu je
objavila više pjesničkih zbirki. Zbirka „Mačak Džingiskan i Miki Trasi“ pretvorena je u
dječiji igrokaz i prikazuje se kao mjuzikl. Uspješne su i ostale dječije zbirke: „Tuga i
radost šume“, „Zec mudrijan“, „Kornjačin oklop“ itd.
Sinteza:
Oda je svečana pjesma posvećena zaslužnim osobama, značajnim događajima i

temama kao što su ljubav, domovina i sl. Ugođaj ode je uvijek svečan, ozbiljan i
naglašen. Česti je pjesnički oblik u svim vremenima.
Himna je lirska pjesma posvećenu nekomu ili nečemu što čovjek smatra vrijednim
najvećeg poštovanja, divljenja ili obožavanja. Himna je puna zanosa, ushita,
svečanog raspoloženja, teži uzvišenom tonu koji se izražava svečanim, polaganim
ritmom, a njezin sklop motiva sastoji se uglavnom u nabrajanju i potenciranju osobina
onoga kome je himna posvećena (zemlji, domovini, Bogu, prirodi...).
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
Saznaj više o...
 Jednu pjesmu posvećenu proljeću i čovjeku, možeš poslušati na sljedećoj

internet stranici:
http://vijesti.gorila.hr/gorilopedija/lifestyle/glazba/crvena_jabuka_nekako_s_pro
ljeca2
96

Ernest Hemingvej: Starac i more
Nastavna jedinica: Ernest Hemingvej: Starac i more

spontano doživljavanje pisane riječi, razvijanje ljubavi prema čovjeku i empatije
prema ljudskoj patnji, razumijevanje normi ljudskog ponašanja, izgrađivanje
pozitivnih osobina ličnosti,

proznog djela (tema, fabula, likovi), tema i ideja, karakterizacija glavnog lika,
elementi izražajnog čitanja, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pripovijeci,
naracija, deskripcija, monolozi
97



ilustracija teksta iz Čitanke 8,
Tematska korelacija
Međupredmetna: informatika,
 Prokomentiraj ovu misao:

"Ali čovjek nije stvoren za poraze (...) Čovjek može biti uništen, ali ne i pobijeđen."
(Starac i more)
Glavni dio sata:

Najava teksta: Ernest Hemingvej: Starac i more

čitanje teksta:
Šta je u središtu zbivanja ove priče? U središtu zbivanja ove priče je lov i ulov velike
ribe sabljarke, borba s njom i ribama grabežljivicama, ali i portret starca Santiaga.
Pisac osvjetljava njegov fizički izgled, njegova unutarnja preživljavanja, njegovu
upornost/ustrajnost i ogromno životno iskustvo.
98
brazgotina - trag na koži koji je ostao nakon zarasle rane očenaš -

molitva hrišćana – kršćana koja počinje riječima: Oče naš
zdravomarija - molitva hrišćana – kršćana pobijesniti - razbijesniti,
učiniti nešto bijesnim pramac - prednji dio broda ili čamca, kljun,
krma otpočinuti - Počinuti, odmoriti se, otići na počinak, leći
pasatni - stalni niski (pri)morski vjetrovi
jard – (engl. Yard) jedinica za dužinu (0,9144 metara) ustavice
- manje brane
harpun - oruđe slično koplju, nazubljeno s dva ili tri šiljka na vrhu, koje se
upotrebljava u lovu na velike ribe
Interpretacija
 Iz čovjekova životnog iskustva izvire i njegova mudrost, nježnost,
odlučnost i nepokolebljiva vjera u sreću i uspjeh.
 Kako ovaj odlomak svjedoči o čovjekovoj ustrajnosti?
 Koliko se na Santiaga može odnositi ova misao o čovjekovoj ustrajnosti:
„Ustrajnost je kad devetnaest puta doživite neuspjeh, a onda dvadeseti put
uspijete.“ (Andrews)
 Kako je povremene neuspjehe u savladavanju ribe doživljavao starac? Šta
vam o tome govori ovaj odlomak:
„Ne smijem iznevjeriti sama sebe, pa da umrem kraj ovakve ribe“, reče. „Bože,
pomozi mi da izdržim, kad sam je već tako lijepo priveo. Izmolit ću ti stotinu
očenaša i stotinu zdravomarija. Ali ih sada ne mogu moliti! Uzmi, kao da sam
ih već izmolio“, pomisli. „Izmolit ću ih kasnije.“?
 Ko je neprijatelj starcu Santiagu? Kakvu on snagu posjeduje? Da li ju je

starac očekivao?
 Ako prihvatimo ideju da riba simbolizira snagu prirode, a starac snagu

čovjeka u ovladavanju prirodom, šta je čovjeku još neophodno u borbi sa
silama prirode?
 Za Santiaga je riba neprijatelj čijoj se snazi i ljepoti divi. On s njom priča

kao sa ljudskim bićem. Prokomentirajte sljedeće njegove riječi: „Ribo,
uništit ćeš me“, reče u sebi starac. „Ali, imaš pravo. Nikad nisam vidio
većeg, ljepšeg, mirnijeg ili plemenitijeg stvora od tebe sestro. Dođi i ubij
me! Svejedno mi je, tko će ubiti koga.“
 Starac posjeduje brojne osobine koje ga čine uistinu velikim: hrabrost,

izdržljivost, domišljatost, upornost, uvažavanje protivnika, suosjećanje s
99
patnjom drugih... Koju od starčevih osobina prepoznajete u sljedećem

odlomku:
„Izgleda, da ti se muti u glavi, starče“, pomisli. „Ne daj da ti se muti. Ne daj se i

podnesi sve kao čovjek. Ili kao riba“, pomisli.
 Pronađite u priči za svaku od nabrojanih stračevih osobina odgovarajući

odlomak.
 Starac je savladao ribu koja je bila fizički jača. Kakvu snagu je on

posjedovao?
 Santiago vodi dvostruku borbu: jednu sa fizički jačom ribom i drugu sa

samim sobom, svojim tjelesnim slabostima koje mora savladati da bi
savladao ribu. Izdvoji odlomke u kojima je prikazana njegova borba sa
samim sobom, borba sa tijelom koje ga izdaje.
 Pronađi u odlomku Santiagove unutarnje monologe, Santiagov razgovor sa

samim sobom. Kako starac hrabri samog sebe?
„Ne bih mogao izdržati još mnogo krugova. No, moraš, reče sam sebi. Dobar si,
dobar!“
„Ne daj da ti se muti. Ne daj se i podnesi sve kao čovjek. Ili kao riba“, pomisli.
 Objasni zašto Santiago glasno razgovara sam sa sobom, zašto hrabri

svoje ruke, noge, zašto razgovara s ribom.
Izdvoj odgovor/e za koje smatraš da su ispravni:
1. nije ni svjestan svog glasnog govora zbog uzbuđenja
2. jer je ljut
3. jer želi da ostane budan
4. jer mu nedostaje društvo
5. jer je navikao da priča sam zbog staračke usamljenosti
6. jer tako stiče samopouzdanje
7. jer je s njim riba koju smatra nekim ko je ravan njemu,
ljudskim bićem.
 Ispričaj fabulu ovog odlomka. Posebno se zadrži na Santiagovoj borbi sa
ogromnom ribom. Kakva je fabula:
a) opširna, sa puno događaja
b) uža, sa puno opisa, monologa
Šta je tema ovog odlomka? A šta ideja? U čemu leži čovjekova snaga?
 Naslov romana ima simbolično značenje: Starac i more. Kako ga možemo dovesti
u vezu sa sintagmama „čovjek i život“ ili „čovjek i priroda“?
Saznaj više o ...
100
 Šta žanrovski predstavlja ova proza? Novelu, pripovijetku ili roman? Ako djelo
posmatramo sa kvantitativnog stanovišta, ovo je kratka proza, manja je od
stotinjak stranica. Po tome je ovo duža novela kao što postoje i duže
pripovijetke.“Starac i more“ ima osobine novele: nema složenu radnju ni fabulu,
priča je mirna, bez zapleta, malo je narativnih elemenata, malo je opisa,
preovladavaju unutrašnji monolozi i opis Santiagovog psihološkog stanja. Dijalozi
su oskudni, monolozi češći i vrlo jaki. Nabrojane osobenosti odvajaju ovu novelu
od pripovijetke koja ima zanimljivu, dinamičnu radnju s više likova, više dijaloga i
deskripcije. Navedene osobenosti važe i za psihološki roman koji se često naziva
poetski ili lirski roman. Ipak najčešće je svrstavanje ovog djela u kratki savremeni
roman s obzirom da je radnja čvrsto organizirana, bez mnogo likova i epizoda,
likovi i obrati djeluju snažno, tako da se s malo teksta postiže snažan dojam.
Nema epske opširnosti, postoji jedinstvo radnje, likova i raspoloženja, duboko
zalazi u ljudske karaktere i probleme te njihov odnos prema životu. Kako god da
žanrovski odredimo ovo djelo, nesporno je jedno: to je snažna umjetnička proza,
duboko psihološka, jednostavna a značenjski bogata.
O književniku...
Ernest Miller Hemingway/Ernest Miler Hemingvej (1899

– 1961.) je poznati američki pripovjedač i novinar ovog stoljeća. Bio je pripadnik
pariškog udruženja izgnanika dvadesetih godina dvadesetog veka, i jedan od
veterana Prvog svetskog rata, koji su kasnije bili poznati kao „izgubljena generacija“.
Poznat je po posebnom načinu pisanja koji karakterizira škrtost na riječima. Mnogi
njegovi romani se danas smatraju klasičnim djelima američke književnosti. Dobio je
Pulicerovu nagradu za svoj roman „Starac i more“, kako i Nobelovu nagradu za
književnost 1954. godine. Napisao je mnoge novele i romane, a posebno se istaknuo
romanom o Prvom svjetskom ratu “Zbogom, oružje”, romanom o španjolskome
gradanskom ratu “Kome zvono zvoni” i kratkim romanom “Starac i more”. Ostala
djela su mu: „I sunce se ponovo rada”, „Imati i nemati”, „Smrt popodne”, „Preko rijeke
i u šumu” itd. Sinteza:
 Riba simbolizira snagu prirode, a starac snagu čovjeka u ovladavanju prirodom.

Za Santiaga je riba neprijatelj čijoj se snazi i ljepoti divi. On s njom priča kao
sa ljudskim bićem. Starac posjeduje brojne osobine koje ga čine uistinu
velikim: hrabrost, izdržljivost, domišljatost, upornost, uvažavanje protivnika,
suosjećanje s patnjom drugih...
101
Završni dio sata:

Domaća zadaća:
Stvaralački rad
Prikupite što više podataka o životu, zanimanju i strasti ribara (da li žive od ribolova,
kad idu u ribolov, dokle seže njihova upornost...) Podaci mogu biti i humoristični.
Nakon što savlada ribu, starac plovi prema obali. Ali borba nije završena, on se više
ne bori s ribom, ali se bori s morem za ribu i vlastiti život. Pročitajte pripovijetku do
kraja i saznajte da li u borbi s prirodom čovjek može biti potpuni pobjednik. Napišite o
tome kraći sastav.

Scott O'Dell: OTOK PLAVIH DUPINA
Nastavna jedinica: Scott O'Dell: OTOK PLAVIH DUPINA

spontano doživljavanje pisane riječi, razvijanje ljubavi prema životinjama,
razumijevanje normi ljudskog ponašanja, izgrađivanje pozitivnih osobina
ličnosti,
Obrazovni: upoznavanje temeljnih značajki romana, osobenosti žanra romana,

pustolovni/avanturistički roman, razvijanje vještine pravilnog razumijevanja
poruke, sadržajna analiza, vremenska i prostorna lokalizacija teksta,
kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), pričanje u 1. licu,
102
karakterizacija glavnog lika, elementi izražajnog čitanja, uočavanje i

imenovanje pojedinosti u odlomku, naracija, deskripcija

funkcija, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih
sposobnosti

Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, grupni

ilustracija teksta iz Čitanke 8, grafoskop,
Tematska korelacija
Međupredmetna: Likovna kultura, geografija, biologija, informatika,
Prisjetite se i odgovorite:
 Već ste upoznali jednog Robinzona, pustolova koji je nakon

brodoloma, dvadeset i osam godina živio sasvim sam na nenaseljenom ostrvu
kraj američke obale, blizu usća velike rijeke Orinoko. Od lišća je pravio odjeću i
obuću, od drveća luk i strijele, a od kamena oštre noževe, napravio je peć, sto i
stolice... žive na udaljenim pustim ostrvima dobili ime? Na otoku je stekao i
jednog odanog prijatelja. Ko je to bio?
 Poznajete li neku ženu koja je doživjela sličnu sudbinu?
O jednoj takvoj Robinzonki govori i roman „Otok plavih dupina“ autora Scotta O'Della
iz Južne Kalifornije, blizu čije se obale nalazi opisani otok koji ima oblik dupina. Njeno
ime je bilo Karana. Živjela je u svom selu na Otoku plavih dupina usred Pacifičkog
oceana. Kada je došao brod s neznancima koji su lovili vidre, mnogi pripadnici
njenog naroda su stradali, pa je pleme odlučilo potražiti novi otok. Karana je zbog
brata ostala na starom otoku. Izgradila je kuću, izrađivala oruđe, pravila odjeću,
pripitomila divljeg psa... i iščekivala brod koji će je povesti njenom narodu. Jednoga
dana brod sa bijelim ljudima se pojavio...
103
Glavni dio sata:

Najava teksta
Scott O'Dell: OTOK PLAVIH DUPINA (delfina)

čitanje teksta:
 Priča je ispričana u prvom licu (ih-form). Šta je pisac postigao ovim oblikom
pripovijedanja?

dapače - štaviše
napose - posebno, zasebno, odvojeno
rt - uski istureni dio zemljišta koji se diže u visinu
dine - vjetrom nanesene gomile pijeska u pustinji ili uz morsku obalu halja
- haljina
sučelice - nasuprot kome, licem u lice, oči u oči, neposredno draga
- manji morski zaliv
krletka - kafez, mala žičana ili pletena kutija za držanje ptica ili drugih životinja
kormoran - vrsta ptice žal - morska obala prekrivena sitnim kamenjem koju
zapljuskuju valovi tabor - mjesto dje na otvorenom boravi vojska, skupina
istomišljenika hrid - isturena i strma kamena gromada, stijena koja strši,
hridina misija - zadatak, poziv, poruka
104
kanu - čamac sjevernoameričkih Indijanaca, čamac, sportska disciplina liga

- savez, drštvo, zajednica
preplet - ono što je prepleteno, preplitanje
Interpretacija
 Koja osjećanja obuzimaju Karanu dok iščekuje susret s „bijelim ljudima“? Šta
je to „steže u grudima“?
 Iz čega proizilazi Karanino ushićenje ljudskim glasom? Prokomentirajte njenu
misao: „To su bili zvuci ljudskog glasa. A takvome zvuku nema ravna na
cijelome svijetu.“
 Šta je prepreka njenu komuniciranju s „bijelim ljudima“? Kako je prevazilazi?
 S koliko povjerenja Karana uspostavlja tu komunikaciju? Šta vam o tome
govori sljedeći odlomak:
„Bio je došao po vidre, ali vidri nije bilo. Zacijelo je ipak bilo još nekih koje su
pamtile Aleute, jer onog jutra nije nijedne bilo na vidiku. Znala sam kamo su
bile otišle. Bile su otišle do Visoke hridi, ali kad su mi ljudi pokazali oružje koje
su ponijeli da bi njime ubijale vidre, zavrtjela sam glavom i pravila se da ih ne
razumijem. Pokazivali su u moje vidrino krzno, a ja sam svejedno vrtjela
glavom.“?
 Kakva osjećanja preplavljuju Karanu kada se oprašta sa svojim otokom?
Prokomentirajte ovaj njen oproštaj sa svojim domom: „Krenuli smo ravno
prema suncu. Dugo sam stajala i gledala Otkok plavih dupina. S vida mi je
posljednje iščeznuo visoki rt. Mislila sam na (...) malu crvenu lisicu koja bi mi
uzaludno grebala po ogradi, i na svoj kanu skriven u špilji, i na sve one sretne
dane. Iz mora su izranjali dupini i plivali ispred broda.“
Roman ( lingua romana-romanski jezik) je obimno epsko djelo u prozi. U romanu se

prikazuje događaj ili događaji koji najčešće obuhvataju duži vremenski period,
ponekad i čitav život junaka. No ponekad, to može biti i kraći vremenski period.
Postoje romani koji obuhvataju i samo jedan dan.
Pustolovni/avanturistički roman je roman u kojemu su u prvom planu neobični,
uzbudljivi, pustolovni događaji i doživljaji. Likovi nisu čudesni i nemogući, iako su
neobični i posebni, skloni uzbudljivim zgodama koje se događaju na dramatičnim i
opasnim mjestima (džungle, prerije, pusti otoci, civilizacijski zaostali krajevi...).
Stvaralački rad
 Rad u četiri grupe:
Zadaci se rade na većim papirima.
I grupa: Uporedite sredinu u kojoj se našao Robinzon Kruso i sredinu u kojoj je živjela
Robinzonka (Karana). II grupa: Uporedite razloge zbog kojih su se našli usamljeni na
otocima. II grupa: S kim se vraća Robinzon a s kim se vraća Robinzonka? Gdje se
vraća Robinzon a gdje Robinzonka?
105
IV grupa: Nacrtajte na jednom flip čartu Robinzona i Robinzonku ili na otoku ili u
povratku kući. Oboje na jednoj ilustraciji. Koliko su njih dvoje skupa Robinzoni?
Prezentirajte vaše radove ostalim učenicima, urađene zadatke I, II i III grupe
zalijepite na rubove ilustracije IV grupe i okačite je u učionicu.
O književniku...
Scott O'Dell
Scott O'Dell/Skot O'Del (1898 – 1989.) rođen je u Los Angelesu. Životno iskustvo je
sabirao na putovanjima po Južnoj Kaliforniji, volio je izučavati morski svijet. Prije
nego što se posvetio spisateljskoj karijeri radio je kao kamerman u Holivudu (radio
na i na filmu „Ben Hur“), bio je rančer, književni kolumnist... Pisao je knjige za djecu i
za doprinos dječijoj literaturi dobio je značajne nagrade i mnoga priznanja. Najboljim
njegovim djelom smatra se njegov roman „Otok plavih dupina“, a napisao je i knjige:
„Crni biser“, „Pjevajući mjesec“ itd. Dobio je i nagradu „Hans Kristijan Andersen“ za
životno djelo 1972.
Sinteza:
Pustolovni/avanturistički roman je roman u kojemu su u prvom planu neobični,
uzbudljivi, pustolovni događaji i doživljaji. Likovi nisu čudesni i nemogući, iako su
neobični i posebni, skloni uzbudljivim zgodama koje se događaju na dramatičnim i
opasnim mjestima (džungle, prerije, pusti otoci, civilizacijski zaostali krajevi...).
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
Saznaj više o ...

 Provjerite svoje poznavanje engleskog jezika tako što ćete saznati nešto
više o piscu Skotu O'Delu na sljedećoj internet stranici:
http://www.scottodell.com/moreabt.htm!
106
21
Dobriša Cesarić: OBLAK
Nastavna jedinica: Dobriša Cesarić: OBLAK

riječju, zvukom, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i vrijednosti u
književnom djelu
Obrazovni: umjetnička lirska pjesma, misaona/refleksivna pjesma, motivi,

poenta, osjećanje u pjesmi, lirske slike, strofa, stih, rima, stilske figure,
107
upoznavanje sa elementima izražajnog čitanja pjesme, uočavanje i imenovanje

pojedinosti u pjesmi, uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog jezika,
povezivanje pjesničke slike s muzičkim izrazom, uočavanje žanrovskih i
strukturnih osobenosti misaone pjesme



individualizirani

grafofolija - ilustracija teksta iz Čitanke 8, grafoskop
Tematska korelacija
Međupredmetna: likovna kultura, informatika
 Kako umjetnost može oplemeniti život čovjekov? Odgonetnite to iz riječi

jednog poznatog pisca: „Dvije su stvari koje nas čuvaju pred očajem,
samo dvije stvari: zvjezdano nebo i umjetnost.“ (Jakob Wassermann)
 Koliko ste vi spremni prepustiti se užitku koji pruža neko umjetničko
djelo?
Glavni dio sata:

Najava teksta

čitanje teksta:
108
 Pisac Ivo Andrić je zabilježio: "Vrijednost ljepote je u beskrajnoj
raznolikosti vidova u kojima nam se javlja. U tome je i njena
oplemenjujuća snaga i njena najveća draž." U kojem vidu se pojavljuje
ljepota u ovoj pjesmi?
Interpretacija
 Pročitajte prve dvije strofe pjesme i odgonetnite koji su im glavni motivi.

U kakvom su odnosu ove dvije slike: slika oblaka „ponad grada“ i slika
ljudi čije su oči „uprte u zemne stvari“?
 Šta su to „zemne stvari“? Pronađite stihove iz kojih to saznajemo!
 Ko može/želi, a ko ne može/ne želi vidjeti „ljepotu“? Šta nas sprečava
da vidimo „ljepotu“?
 Ljudi ne mare za ljepotu, zaokupljeni su materijalnim vrijednostima.
Oblak je umjetnik, pjesnik, biće koje je estetski senzibilizirano za ljepotu
koju svi ljudi ne mogu vidjeti. Oblak je u pjesmi ima simboličnu i
alegoričnnu vrijednost.
„I plovio je sve ti više,
Ko da se kani dić do boga;
Vjetar visine ga je njiho, Vjetar
visine raznio ga.
 Šta nam ove slike govore o ljudskom životu, ljudskim težnjama? Na

kakve ljude podsjećaju?
109
Svako književno djelo predstavlja prikaz konkretnih životnih pojava. Ali te ostvarene
slike sadrže i dublja i šira značenja koja nas upućuju na razmišljnje o čovjeku i
njegovom životu. Pjesma „ Oblak“ ima dvije razine značenja:
1. doslovnu: ljepota oblaka koji se pojavljuje i nestaje
2. alegorijsku: oblak kao simbol izdvojenog pojedinca koji „krvari“ ljepotu, kao simbol
tragične izdvojenosti i stvaralačke usamljenosti.
Misaona/refleksivna pjesma (lat. reflectere – obraćati, odraziti) zasnovna je na

razmišljanju lirskog subjkta koje je potaknuto doživljajem nekog motiva. Doživljaj se
reflektira u našim mislima, što dovodi do spoznaje neke životne istine kazane
pjesničkim jezikom. U misaonim pjesmama naglašena je zaokupljenost čovjekom i
njegovim postojanjem.
Alegorija je izražajno sredstvo kojim se na preneseni način prikazuju ljudska
svojstva, stavovi o životu. Nositelji alegorijskih slika su često životinje, posebno u
basnama i bajkama. Alegorijama se i mi često služimo kada ne možemo ili nećemo
da neke pojave kažemi/prikažemo otvoreno (npr. „trut do truta“...).
Stvaralački rad
 Cesarićev oblak, poput kakvog pjesnika, teži nečemu višem, slobodnim
prostorima, izgara u ljepoti nebeskih sfera ( digao se „iznad zemnih stvari“) i
teži dignuti se još više ( „ko da se kani dić do boga“), sve dok ga visine kojima
je težio ne raznesu.
Uradi pismeni sastav na temu: Želim / ne želim postati oblak
O književniku...
Dobriša Cesarić
Dobriša Cesarić (1902 - 1980.) hrvatski je pjesnik rođen u Slavonskoj Požegi.

Djetinjstvo je proveo u Osijeku gdje je završio osnovnu školu i četiri niža razreda
gimnazije. Za vrijeme Prvog svjetskog rata dolazi u Zagreb gdje završava gimnaziju,
a poslije studira pravo i filozofiju. Poslije Drugog svjetskog rata radio je kao urednik u
izdavačkoj kući Zora. U književnosti se prvi put pojavljuje kao četrnaestogodišnjak, a
za prvu zbirku pjesama „Lirika“ dobio je nagradu Jugoslavenske akademije.
Surađivao je u mnogim književnim časopisima, objavljivao književne prikaze,
prevode s njemačkog, ruskog, talijanskog, bugarskog i mađarskog jezika. Objavio je
knjige: „Lirika“, „Spasena svijetla“, „Izabrani stihovi“, „Pjesme“ itd.
110
Sinteza:
Misaona/refleksivna pjesma (lat. reflectere – obraćati, odraziti) zasnovna je na

razmišljanju lirskog subjkta koje je potaknuto doživljajem nekog motiva. Doživljaj se
reflektira u našim mislima, što dovodi do spoznaje neke životne istine kazane
pjesničkim jezikom. U misaonim pjesmama naglašena je zaokupljenost čovjekom i
njegovim postojanjem.
Svako književno djelo predstavlja prikaz konkretnih životnih pojava. Ali te ostvarene
slike sadrže i dublja i šira značenja koja nas upućuju na razmišljnje o čovjeku i
njegovom životu. Pjesma „ Oblak“ ima dvije razine značenja:
1. doslovnu: ljepota oblaka koji se pojavljuje i nestaje
2. alegorijsku: oblak kao simbol izdvojenog pojedinca koji „krvari“ ljepotu, kao simbol
tragične izdvojenosti i stvaralačke usamljenosti.
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
Saznaj više o
Potraži još neke Cesarićeve pjesme na sljedećim interneskim stranicama: ...
http://www.cuspajz.com/tekstovi-pjesama/izvodjac/dobrisa-cesaric.html
http://www.poezijaonline.info/dobrisa-cesaric-biografija/
111
22 Nastavna
Erih Koš: UJKA FILIP
Književnost
Nastavna jedinica: Erih Koš: UJKA FILIP

patnji, razumijevanje normi ljudskog ponašanja (u ratnim okolnostima),
izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razvijanje ljubavi prema porodici

sadržajna analiza, prostorna i vremenska lokalizacija teksta, kompozicija
proznog djela (tema, fabula, likovi), karakterizacija glavnog lika, portret,
elementi izražajnog čitanja, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pripovijeci,
naracija, deskripcija, dijalozi, monolozi


usmenog izlaganja i razgovora, heuristička metoda, metoda čitanja i pisanja

Tematska korelacija
112
Međupredmetna: historija, informatika
 Šta je za vas moralno postupanje?
"O moralu znam samo toliko da je moralno ono poslije čega se dobro
osjećate, a nemoralno ono poslije čega se osjećate loše." (Ernest
Hemingway)
Glavni dio sata:

Najava teksta: Erih Koš: UJKA FILIP

čitanje teksta:
U priču nas uvodi lik ujka Filipa koji pokazuje ushićenje sretnim okolnostima koje su
omogućile da preživi rat. Kako to pokazuje? Interpretacija teksta:
cepteti - drhtati, podrhtavati otoman

- mekani ležaj bez naslona
oveštali - star, pohaban
etažera - polica, stakleni ormar sa više pregrada za stakleno posuđe ili knige pianino
- vrsta klavira kod kojeg su žice napete uspravno
naftalin - tvrda tvar, bijele boje i jakog mirisa, štiti krzna i vunene predmete od
insekata
tor - ograđen prostor u koji se zatavaraju ovce
moriti - uništavati, mučiti
tunjav - spleten, nesnalažljiv, koji sporo shvaća, tupoglav prosektura - ustanova
pri velikim bolnicama za praktično rješavanja zadataka iz područja patološke
anatomije, u kojem se obavaljaju seciranja i bekteriološka ispitivanja lešinar -
preneseno onaj koji koristi tuđu nesreću za svoju korist, koji gazi preko leševa
reza - zatvarač za vrata, zapor, zasun, ereza
113
Interpretacija
 Koje svoje osobine naglašava ujka Filip, a šta o njemu saznajete iz govora
pripovjedača:
114
„Kao i uvek, mislio je prvo na sebe, samo na sebe a onda se tek setio da i
nekog drugog ima u sobi.“?
 Kakve emocije u vama izaziva njegovo ushićenje?
 Kako nam je pripovjedač dočarao sobu ujka Filipa? Potražite taj opis i kažite
koliko vam ovaj opis enterijera govori o osobnosti ujka Filipa.
 Najveći dio pripovijetke je ispričan u formi monologa. Kako ova forma
doprinosi razotkrivanju karaktera ujka Filipa? Šta iz njegova govora
saznajemo o njegovim stavovima, osobinama?
 Naš pjesnik Abdulah Sidran ovako pjeva o ratu:

„rat je veliko zlo, koje hoda u
kuću dođe, u dušu uđe
i kuću i dušu uzme“
(Abdulah Sidran: Sarajevski tabut)
Pronađite u ovim stihovima poveznicu s ratnim iskustvom ujka Filipa. On je spasio
svoj život, a šta je tom prilikom izgubio?
 Šta o tome saznajete iz sljedećeg odlomka u priči:
„Štefi im je pokazala moje ordenje iz prvog rata, a i sva odlikovanja svoga oca, kojih
je imala celu gomilu. Upisala se opet u dobrovoljne bolničarke, nosila je i kukasti krst
na rukavu, na kući je isticala zastavu, pozivala oficire na večeru, a ja sam sa posla
odlazio pravo kući, manji od makova zrna, i bez velike potrebe da bih izlazio na ulicu.
Štefi je dokazala da sam se sa njom venčao u crkvi - katolik dakle - a tvrdili smo da
nije mati bila Nemica. Prevario sam ih. Prevario svinje jedne! Morao sam da se
ponižavam, da lažem i da varam, straha sam se nagutao, al eto me živa sa glavom i
ramenima.“?
Kakva se osjećanja „miješaju“ u ovom monologu ujka Filipa?
 Pisac portret ujka Filipa upotpunjuje kroz njegov odnos prema Štefi. Šta iz tog
odnosa saznajemo o ujka Filipu?
 Marchand, jedan lik i filma „Ničija zemlja“ Danisa Tanovića, veli:
„Neutralnost ne postoji pred licem ubojstva. Ne pokušavati spriječiti ga znači
birati stranu.“ Danis Tanović u jednom intervjuu ovu izjavu komentira riječima:
„Budući da moramo birati stranu, trebamo izabrati onu pravu. Zbog toga
moramo biti etični...“
Kako ujka Filip „bira stranu“? Da li je njegovo postupanje moralno? Obrazložite

svoj stav.
 Razmislite kako će ujka Filipov „odabir strane“ uticati na njegov budući život?
Prokomentirajte njegov završni monolog u priči: „Ostao sam živ, ostao je živ
tvoj ujka Filip, ali šta mu vredi kad su svi ostali mrtvi, kad ostalih više nema.
Sa kime sada da se druži? Ko će moći da ga razume?“
 Dio priče je ispričan retrospektivno. Pronađite taj odlomak i kažite šta se
naglašava retrospekcijom.
 Šta oslikavaju enterijeri? Kakav dojam ostavlja u nama soba u kojoj se ujka
nalazi?
115
 U kakvom odnosu su enterijer i portret ujka Filipa?

Šta simbolizira posljednja rečenica: „I navrati“, a Štefi je bez reći zatvorila vrata i čulo
se kako je iznutra namakla rezu.
 Prepoznaj osnovnu ideju teksta.
Stvaralački rad
Moral se, kao skup nepisanih pravila i običaja koji u odnosima među ljudima
prosuđuju šta je dobro, a šta zlo, oslanja na svijest i savjest pojedinca. Kao odgovor
na nemoralno ponašanje javljaju se grižnja savjesti, prijekor i prijezir okoline...
Podijelite svoja saznanja o moralnom postupanju s drugovima/drugaricama iz
razreda. Povedite raspravu na temu: Najvažnija ljudska težnja je težnja za
moralnošću.
O književniku...
Erih Koš
Erih Koš (1913 – 2010.) je pripovjedač, romansijer, esejist i kritičar. Rodio se u

Sarajevu gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju, a potom je studirao pravne nauke
na Pravnom Fakultetu u Beogradu. Poslije završenih studija radi kao pravnik u
Sarajevu i Beogradu. U književnosti se javio pred Drugi svjetski rat esejima i
kritikama, ali će se kasnije više baviti romanom i pripovjetkom. Bavio se
prevođenjem. Djela su mu: „U vatri“, „Tri hronike“, „Zapisi o malim ljudima“,
„Kruševački knez“, „Vreme ratno“ itd.
Sinteza:
 U priču nas uvodi lik ujka Filipa koji pokazuje ushićenje sretnim okolnostima
koje su omogućile da preživi rat. Najveći dio pripovijetke je ispričan u formi
monologa.
 Završni dio sata:
Domaća zadaća:
Saznaj više o ...
Obavijesti se opširnije o Erihu Košu na internet adresi: http://sr.wikipedia.org/Erih Koš
116

obrazaca
23 Antun Gustav Matoš: NOTTURNO praćenje,

Nastavna jedinica: Antun Gustav Matoš: NOTTURNO

prirode riječju, zvukom, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i
Obrazovni: umjetnička lirska pjesma, pejzažna pjesma, motivi, osjećanje u

pjesmi, lirske slike, strofa (katren), stih, rima, stilske figure, upoznavanje sa
elementima izražajnog čitanja pjesme, uočavanje i imenovanje pojedinosti u
pjesmi, uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog jezika, povezivanje
pjesničke slike s muzičkim izrazom, uočavanje žanrovskih i strukturnih
osobenosti lirske pjesme


Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, rad u

grupama

grafofolija - ilustracija teksta iz Čitanke 8, grafoskop,
Tematska korelacija
Međupredmetna: muzička kultura, likovna kultura, informatika
117
 Zatvori oči i zamisli: topla ljetna noć, tišina. Samo se čuju zrikavci kojima put
svijetle svici. Lagani povjetarac donosi malo svježine s mirisom podnevne
vreline.
 Koje slike još vidiš? Šta čuješ? Nacrtaj svoju viziju ljetne noći.
Glavni dio sata:

Najava teksta: Antun Gustav Matoš: NOTTURNO

čitanje teksta:
Kakva osjećanja i raspoloženja pjesma budi u tebi?
mlačnost - mlakost, stanje, osobina ili svojstvo onoga što je mlačno

ćuk - vrsta ptice netopir - šišmiš, noćni letač pir - slavlje, gozba,
svadbeno veselje
vir - duboko mjesto u rijeci gdje se voda vrtloži, vrtlog, vrelo, mjesto gdje voda izvire
bat - zvuk koji se čuje od vojničkog koraka, konjskih kopita muk

- tajac, mir, tišina
huk - hujanje ili hučanje koje se slijeva u jedinstveni šumni slijed
Interpretacija
 Pročitaj stihove koji predočavaju osnovna osjećanja i raspoloženja u pjesmi.
 U kakvoj vezi su lirski subjekt i topla noć, puna zvukova, mirisa, treperenja?
 Ova lirska pejzažna pjesma je izgrađena na motivu noći. Notturno zapravo i

označava pjesničku tvorevinu kojom se iskazuje noćni ugođaj. Kako ga
pjesnik iskazuje u ovoj pjesmi?
118
 U pjesmi je oslikano idilično ozračje noći kojem se prepušta lirski subjekt dok
život tone u san. S kojim motivima započinje taj noćni smiraj? Potkrijepite ovu
tvrdnju stihovima iz Matoševa Notturna.
 Motivi iz prve strofe (lavež, ćuk il' netopir, miris cvijeća, tajni pir) govore i o
stanju duše, raspoloženju, čovjekovu doživljaju svijeta. Da li oni izražavaju
osjećaj čovjekove bliskosti s predmetima i zvukovima u prirodi, ili iskazuju
119
osjećaj čovjekove emocionalne uznemirenosti? Djeluju li ovi motivi ljupko ili

zastrašujuće? Obrazložite svoj doživljaj ovih stihova.
 U drugoj strofi se dodatno umiruje ton u doživljaju ozračja noći:
„Sitni cvrčak sjetno cvrči, jasan Kao

srebren vir;
Teške oči sklapaju se na san, S
neba rosi mir.“
Izdvojite motive koji doprinose ovom stišavanju.
 Matoševom Notturnu je prepoznatljivo postepeno smirivanje tonova (gradacija

zvukova), od „jakog i strasnog“ ka „jasnom“, „teškom“ i „pospanom“, do „muka“
i „sve tišeg huka“ u završnoj strofi. Ne napuštaju noć samo zvukovi. Razmislite
o postupnom „zatamnjenju“ vizuelnih slika u pjesmi. Potražite odgovor u
posljednjoj strofi Matoševa Notturna:
„Kroz samoću, muk,

Sve je tiši huk;
Željeznicu guta već daljina.“
 Šta se to gasi s gašenjem noći, gašenjem treperenja, zvukova? Kakva

osjećanja/raspoloženja u lirskom subjektu budi ovaj smiraj:
- bol, čežnju, patnju za ljepotama koje mora ostaviti
- ravnodušnost prema ritmu zbivanja u prirodi
- ushićenje drhtavom slikom ljetne noći, gašenjem ljepote dana, svjetla, kao
simbolima gašenja života...?
 Obratite pažnju na strukturu pjesme. Pjesma je sastavljena od dva katrena i dvije
tercine.
Kako se zove takva pjesma?
 Koji se stihovi se rimuju u prvoj i drugoj strofi? Predstavi rimu shematski. Kako
zovemo takvu rimu?
 Obrati pažnju na sljedeći stih: “blaga svjetlost sipi sa visina”. Koji se
samoglasnici ponavljaju u stihu? Čemu doprinosi njihovo ponavljanje?
 Glasovna stilska figura koja nastaje ponavljanjem istih samoglasnika radi
postizanja određenog zvukovnog ugođaja ili glasovnih efekata, zove se
asonanca.
Pejzažna lirska pjesma opisuje krajolik/pejzaž, prirodnu pojavu , detalj(motiv) iz

prirode istovremeno iskazujući osjećanja, raspoloženja i misli.
Pejzažna lirska pjesma u kojoj se predočuje sretan život u uljepšanom obliku, miran,
bezbrižan, staložen, zove se idila.
Notturno: (tal. notturno) ili nokturno (lat. nocturnus-noćni) je vrsta umjetničkog djela
(književno, muzičko, likovno) koje prikazuje noć, noćne prizore, noćna raspoloženja.
120
Asonanca je glasovna stilska figura koja nastaje ponavljanjem istih samoglasnika

radi postizanja određenog zvukovnog ugođaja ili glasovni efekata.
Stvaralački rad
Ljepoti pjesničke riječi doprinose brojne stilske figure. Prepoznajte ih u pjesmi.

Rad u grupama:
I grupa: Odredi u pjesmi epitete i onomatopeje.
II grupa: Odredi u pjesmi poređenja ikontrast.
III grupa: Prepoznaj u pjesmi metafore i aliteraciju.
IV grupa: Prepoznaj u pjesmi opkoračenja, asonance i eliptične rečenice.
O književniku...
Antun Gustav Matoš
Antun Gustav Matoš (1873 - 1914.) hrvatski je pjesnik, novelist, feljtonist, esejist i
putopisac. Rođen je u Srijemu, u Tovarniku. 1898. godine odlazi u Ženevu, a odatle
1899. Godine u Pariz, u kojem će ostati punih pet godina i za vrijeme toga boravka
napisati najznačajniji dio svoje proze. Ostavio je iza sebe dvadesetak knjiga: od
pripovijedaka, feljtona i putopisa, do pjesama, kritika i polemika. Matoševa poezija
ima snažni pečat domoljublja, imao je istančan osjećaj za jezik i njegovu
melodioznost. Djela su mu: „Iverje“, „Novo iverje“, „Ogledi“, „Vidici i putovi“, „Umorne
priče“, „Naši ljudi i krajevi“ itd.
Sinteza:
Pejzažna lirska pjesma opisuje krajolik/pejzaž, prirodnu pojavu , detalj(motiv) iz
prirode istovremeno iskazujući osjećanja, raspoloženja i misli.
Pejzažna lirska pjesma u kojoj se predočuje sretan život u uljepšanom obliku, miran,
bezbrižan, staložen, zove se idila.
Notturno: (tal. notturno) ili nokturno (lat. nocturnus-noćni) je vrsta umjetničkog djela
(književno, muzičko, likovno) koje prikazuje noć, noćne prizore, noćna raspoloženja.
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
Saznaj više o ...

O Matošu možeš saznati puno više na sljedećim internet adresama:
http://www.biografije.org/matos.htm http://dzs.ffzg.hr/html/Mato2.htm
121
http://knjiga-za-plazu.bloger.hr/default.aspx?id=1103532
Branko Ćopić: BAŠTA SLJEZOVE BOJE
24
Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika,
Nastavna jedinica: Branko Ćopić: BAŠTA SLJEZOVE BOJE

istinoljubivost kao vrijednost, razumijevanje normi ljudskog ponašanja,
izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razvijanje ljubavi prema porodici

kazivanja, karakterizacija glavnog lika, elementi izražajnog čitanja, uočavanje i
imenovanje pojedinosti u pripovijeci, naracija, deskripcija, dijalozi,
humorističnost proze, humoristična priča, humorist


122
Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, grupni rad,

individualizirani

Tematska korelacija
Međupredmetna: historija, informatika
Dragi moj Zijo,
(...)
Kako li smo nekada, zajedno, dječački, lirski zaneseni, tugovali nad pjesnikom
Garsijom Lorkom i zamišljali ono proskozorje kad ga odvode, bespovratno, pustim
ulicama Granade.
Bio sam, skorih dana, i u Granadi, gledao sa brijega osunčan kamenit labirint njenih
ulica i pitao se: na koju su ga stranu odveli? Opet si tada bio pored mene, sasvim
blizu, i ne znam ko je od nas dvojice šaputao Lorkine riječi pune jeze:
“Crni su im konji, crne potkovice.”
Umnožavaju se po svijetu crni konji i crni konjanici, noćni i dnevni vampiri, a ja sjedim
nad svojm rukopisima i pričam o jednoj bašti sljezove boje, o dobrim starcima i
zanesenim dječacima. Gnjuram se u dim rata i nalazim surove bojovnike: golubljeg
srca. Prije nego što me odvedu, žurim da ispričam bajku o ljudima. Njeno su mi
sjeme posijali u srce još u djetinjstvu i ono bez prestanka niče, cvjeta i obnavlja se.
(...)
(Književniku ZIJI DIZDAREVIĆU, ubijenom u logoru Jasenovac 1942.)
 Šta su našem piscu Branku Ćopiću „posijali u srce još u djetinjstvu“?
Glavni dio sata:

Najava teksta
123
Kojem periodu u odrastanju je pisac posvetio ovu priču?
spektar - snop raznobojnih zraka koji se stvara prelamanjem svjetlosti kroz prizmu
sljez - vrsta ljekovite biljke
prosinuti - početi sjati, iznenada bljesnuti
124
čivit - plava boja, modar kao čivit, indigo kvit - koji su

izravnati u računima i međusobnim obavezama bečiti se -
neobičajeno izbuljiti oči, zgledati se s nekim u čudu haps -
hapšenje, uhićenje koga radi odvođenja u zatvor uzjoguniti
se - biti tvrdoglav, jogunast, zainatiti se uzrikiti se - zagledati
se tur - zadnji dio pantalona vajda - korist
buvara - zatvor
Interpretacija
 Zbirka priča “Bašta sljezove boje” sadrži 54 kratke priče razdijeljene u tri cjeline. Priča
koju ste pročitali pripada ciklusu pod naslovom “Jutra plavog sljeza” u kojem se pisac
posvećuje svojim uspomenama na djetinjstvo. Kojim bojama (osjećanjima) Ćopić boji
ovu uspomenu?
 Ćopić u ovoj priči slika jednu zgodu vezanu za dječačke dane, i u nju upliće
svoga djeda.
 Po čemu je zanimljiv djed Rade?
 Kako je djed Rade predstavljen u priči:
- opisom njegovog vanjskog izgleda, odjeće, obuće...
- opisom njegovog ponašanja
- neposrednim navođenjem osobina
- kroz njegove postupke i ponašanja - kroz njegov govor
- kroz njegova razmišljanja, preživljavanja...?
Opredijeli se za neke odgovore i potkrijepi ih primjerima. 

Šta o djedu saznajemo iz ovih njegovih rečenica:
„A je li ti, šiškavico, ovakva i onakva, ti mi bolje od mene znaš kakav je vuk,
a?! Nije zelen? Pazi ti nje! Ja se s vucima rodio i odrastao, čitavog vijeka s
njima muku mučim, a ona ti tu... Po turu bi tebe trebalo ovim štapom, pa da
se jednom naučiš pameti...“?
Kakav je djed Rade:

- ohol - šaljivdžija
- tvrdoglav
- dobričina
- nagle naravi - tvrdoglav - osjećajan
- uporan...?
Potkrijepi svoje mišljenje primjerima iz teksta.
 Prepoznaj sličnosti između dječaka Branka i djeda.
Priča je humoristična. Ko i kako izaziva u nama smijeh? Čime? Navedi

primjere iz teksta. A šta te u priči rastužilo?
 Djelo Bašta sljezove boje predstavlja neku vrstu piščeve biografije, Ćopić ju je
posvetio svom drugu iz djetinjstva, piscu Ziji Dizdareviću. Posveta u formi
pisma, nezaobilazna za razumijevanje djela, sadrži i rečenicu: «Prije nego me
125
odvedu, žurim da ispričam zlatnu bajku o ljudima». Pod dojmom tragičnog

stradanja svoga prijatelja u logoru, Ćopić želi pričati priče o «o dobrim
starcima i zanesenim dječacima» iz doba svog djetinjstva. Šta je bajkovito u
svijetu djetinjstva? Kakvo utočište pruža svijet djetinjstva?
 Ovo je priča o ljudskoj dobroti u jednoj „bašti sljezove boje“. Kako ovaj prostor
kontrastira svijetu u kojim vladaju „crni konji i crni konjanici, noćni i dnevni
vampiri“?
 Ciklus priča „Jutra plavog sljeza“ posvećen je ranom djetinjstvu, vremenu
obilježenom vedrinom prvih dječačkih snova i žudnji za nepoznatim i dalekim,
tajnovitim i bajkovitim svjetovima. Pronađite u priči taj ton vedrine. Kako ga
Ćopić utkiva u sve čega se takne?
 Ćopić je stvorio svoj sopstveni jezik. Po čemu je zanimljiv jezik kojim govore
Ćopićevi junaci?
 Pronađite/odaberite riječi koje ga opisuju: svjež, vedar, nježan, topao,
humorističan…
Humoristična priča (humoreska) je književno umjetničko djelo prožeto komičnim i

dosjetljivim segmentima. Efekt humoristične priče leži u načinu humora, komike i
dosjetljivosti.
Humorist je pisac sa izrazitim smislom za humor.
Stvaralački rad
Dramatizirajte priču!
Priča može biti sastavljena od pet činova.
I čin - učionica, učiteljica i učenici
II čin – razgovor dječaka Branka i djeda kod kuće
III čin – Djed u učionici (djed, učiteljica i učenici)
IV čin - žandari odvode djeda
V čin – djedov povratak i razgovor s dječakom Brankom
Saznaj više o ...

Branku Ćopiću su posvećene brojne internet stranice. Neke od njih su:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Branko
http://bs.wikisource.org/wiki/Bosna
O književniku...
126
Branko Ćopić
Branko Ćopić (1915 - 1984.) pjesnik je, pripovjedač, romansijer i pisac za djecu.
Rođen je u selu Hašanima, pod Grmečom. Pod snažnim utiskom ratnog djetinjstva,
Ćopić je sav svoj život pretočio u pjesme i priče, tako da je zanimljiv ovaj pokušaj da
se sačini njegova biografiju od naslova njegovih zbirki: Svoje „bosonogo djetinjstvo"
ovaj "zaneseni dječak" proveo je "pod Grmečom" "ispod zmajevih krila" u carstvu
"leptira i medvjeda" upijajući zauvijek u svoje radoznale oči "život u magli" svojih
"planinaca" i slušajući bajke "ispod krnjeg mjeseca". "Magareće godine" školovanja u
susjednom gradiću i studije u Beogradu biće samo priprema za "surovu školu" rata
koji je banuo kao "prolom" u svijet njegove planine u kojem oduvijek i "orlovi rano
lete". Tu je uz "ognjeno rađanje Domovine" počelo Ćopićevo "ratnikovo proljeće" sa
"rosom na bajonetima" i uz prasak pravog i "gluvog baruta". Odratovao je uz mladiće
kakav je bio "Nikoletina Bursać" i starčekanje kakav je bio "Vuk Bubalo" svih sedam
ofanziva i onda u Beogradu počeo da živi "gorki med" one poslednje "osme
ofanzive". Za cijelo to vrijeme uz "bronzanu stražu" sjećanja pisao je ono što je
zapamtio oko sebe i u sebi. A zapažao je i zapazio mnogo. (Branislav Mihajlović)
Sinteza:
Zbirka priča “Bašta sljezove boje” sadrži 54 kratke priče razdijeljene u tri cjeline. Priča
koju ste pročitali pripada ciklusu pod naslovom “Jutra plavog sljeza” u kojem se pisac
posvećuje svojim uspomenama na djetinjstvo.
Humoristična priča (humoreska) je književno umjetničko djelo prožeto komičnim i
dosjetljivim segmentima. Efekt humoristične priče leži u načinu humora, komike i
dosjetljivosti.
Humorist je pisac sa izrazitim smislom za humor.
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
127
25
Svetozar Ćorović: ŠPIJUN
Nastavna jedinica: Svetozar Ćorović: ŠPIJUN

spontano doživljavanje pisane riječi, razvijanje osjećaja za pravdu i moral,

proznog djela (tema, fabula, likovi), psihološki portret/etičkakara kterizacija
glavnog lika, elementi izražajnog čitanja, uočavanje i imenovanje pojedinosti u
pripovijeci, naracija, deskripcija, dijalozi, humoristična proza

mentalnih i komunikativnih sposobnosti

digresija

Tematska korelacija
Međupredmetna: informatika
128
Koja je poveznica među riječima: uhoda, doušnik, špijun?
Glavni dio sata:

Najava teksta

čitanje teksta:
 Gdje se zbiva ovaj zanimljivi događaj?
prestojnik - zanimanje, funkcija pri vlasti

uljeze – uđe tokorse - tobože
cviker - vrsta naočala koje se drže na nosu
peš - prednja strana kaputa štekavica -
šteka, brava
laskavo - od laskati, pretjerano koga hvaliti na način kao da je posebno drag
amanet - zavjet, povjerenje jaka - okovratnik, kragna
špijun - osoba koja tajno prikuplja razne podatke koji se mogu iskoristiti u vojne i
druge svrhe grka – gorka
bakal - trgovac, prodavač namirnica čitulja
- spisak
kanat – krilo prozora ili vrata
Interpretacija
 Koji osjećaji potiču Kostu na ovako ponizno ponašanje prema prestojniku?
Pokaži tona primjeru iz odlomka.
 Kako se prestojnik odnosi prema Kosti? Šta skriva iza laskavih riječi?  Koje
se pravi smisao krije iza prestojnikovih riječi „povjerljivi čovjek“? Kako ih je
Kosta razumio?
129
 Objasni šta znači pojam špijun. Koje moralne vrijednosti on isključuje? U

kakvom su odnosu prema njegovom značenju riječi: cinkaroš, izdajica...
 U kakvom se položaju zatekao Kosta pred prstojnikovim zahtjevom da mu
bude „povjerljivi čovjek“? Šta bi se dogodilo da je to odbio?
130
 Kako je Kosta riješio ovu nedoumicu? Okarakterizirajte njegov postupak u

mehani.
 Šta je izazvalo prestojnikovu srdžbu? Čime je ona motivirana?  Kako
razumijevate zadovoljstvo s kojim Kosta izgovara posljednju rečenicu: „Eto...
beli sam te i zapitao i iskalio se – reče, vireći iz kanata. – A sad lijepo odoh u
havs! Zbogom!...“
 Koje moralne vrijednost pisac pripisuje Kosti?

 Humor je u temelju Ćorovićeve proze. Pronađite mjesta u priči gdje se očituje
Ćorovićeva sklonost da se s mnogo simpatija nasmije i „malim“ i „velikim“
ljudima.
 Radnja pripovijetke je živa, dinamična.
 Prepoznaj dinamične motive. Ko su pokretači radnje? Kako je ostvarena
dinamičnost radnje?
 Kojim motivima se radnja usporava? Prepoznaj i statične motive i kaži kojim
oblikom kazivanja su predočeni u ovom odlomku: „Tek pred veče javi se
prestojniku. Bio je razdrljen, raščupan, dronjav, sa uprljanim rukama i
oblaćenim nogavicama; duga, prosjeda kosa pala mu po čelu i pokrila sitne
vodnjikave oči, brkovi mu se opustili i pali po na pola otvorenim ustima, brada
mu se ovlažila i pobijelila od pljuvačke.“

Psihološki portret lika nastaje njegovom psihološkom karakterizacijom. Pisac prati
i otkriva preživljavanje u duši svog junaka, načine njegova razmišljanja, otkriva nam
njegove osobine i njegov karakter.
Kada pisac u književnom djelu slika lik posvećujući posebnu pažnju njegovim
moralnim osobinama, pozitivnim ili negativnim, govorimo o etičkoj karakterizaciji
lika.
Stvaralački rad
 Ćorovićeve priče odišu lakoćom i jednostavnošću kazivanja. Snažnim i
neposrednim jezikom on slika život svoga vremena, otkriva ljudske naravi.
Pronađi u priči „Špijun“ izraze u kojima se, prema tvom mišljenju, posebno
ističe Ćorovićeva vještina pripovijedanja. Objasni zašto tako misliš.
 Pročitajte ovu Ezopovu basnu i odgonetnite kako njenu pouku možete
povezati s pričom „Špijun“. Jela i kupina
Hvaleći se, govorila jela kupini: „Od tebe ni u čemu nema nikakve koristi,
dok se moja korisnost očituje u krovovima hramova i u kućama.“ Kupina joj
odvrati:
„Eh,
sirotice, sjetiš li se sjekira i pila koje te sijeku, bolje bi ti bilo da si izrasla kao
kupina, a ne kao jela.”
Bolje je siromaštvo bez straha nego bogatstvo usred neprilika i prijetnji.
 Basnu kao književnu vrstu stvorio je Ezop. Dao joj je oblik dramski
komponirane pričice s poučnom poentom, koja je često dodana na kraju u
obliku posebne poruke.
 Uporedite fabulu u priči i basni. U čemu je temeljna razlika?
131
Saznaj više o ...
Saznaj više o Čorovićevu djelu na internet stranici:

http://www.angelfire.com/planet/prosvjetamo/svetozarcorovic.html
O književniku...
Svetozar Ćorović
 Svetozar Ćorović (1875 - 1919.) bosanskohercegovački je pripovjedač rođen u

Mostaru. Najveći dio svog života proveo je u rodnom gradu, a zavičaj je bio
njegova najveća inspiracija. Objavljivao je radove u mnogim listovima i
časopisima, pričao je priče iz života malih, običnih ljudi, od trgovaca, zanatlija,
vojnika do svećenika i bivših plemića. Objavio je desetak knjiga pripovjedaka,
skoro isto toliko romana i nekoliko drama. Vrlo je vješt pripovjedač, piše lako i
brzo, njegovo je pripovijedanje jednostavno i prirodno. Djela su mu: „Majčina
sultanija”, „Poletarke“, „Krvni mir“, „Razoreno gnijezdo“, „Iz moje domovine“,
„Stojan Mutikaša“, „Zulumćar“, „Jarani“, „Ajša“, „Brđani“, „Među svojima“ itd.
Sinteza:
Psihološki portret lika nastaje njegovom psihološkom karakterizacijom. Pisac prati i
otkriva preživljavanje u duši svog junaka, načine njegova razmišljanja, otkriva nam
njegove osobine i njegov karakter.
Kada pisac u književnom djelu slika lik posvećujući posebnu pažnju njegovim
moralnim osobinama, pozitivnim ili negativnim, govorimo o etičkoj karakterizaciji
lika.
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
obrazaca
26 ZLATA KOLARIĆ – KIŠUR: SUZE KOJIH SE STIDIM praćenje,

132
Nastavna jedinica: ZLATA KOLARIĆ – KIŠUR: SUZE KOJIH SE STIDIM

Obrazovni: upoznavanje temeljnih značajki autobiografske priče, životopis ili

autobiografija, osobenosti žanra, razvijanje vještine pravilnog razumijevanja
kompozicija proznog djela (tema i ideja, fabula, likovi), hronološki i
retrospektivani način kazivanja, karakterizacija glavnog lika, uočavanje i
imenovanje pojedinosti u priči, aorist u pripovijedanju


Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, individualizirani,

rad u grupama

ilustracija teksta iz Čitanke 8, grafoskop
Tematska korelacija
133
Uporedite ove riječi slavnog američkog književnika s narodnom poslovicom. Koje

vam je mišljenje prihvatljivije? Zašto?
„Poznajemo tek nekolicinu ljudi, a silno mnoštvo kaputa i hlača. Odjenite neko
strašilo u svoje zadnje rublje, a vi stanite do njega razodjeveni – tko ne bi prvi
pozdravio strašilo?“ (Henry David Thoreau) „Odijelo ne čini čovjeka.“ (Narodna
poslovica) Glavni dio sata:
Najava teksta: ZLATA KOLARIĆ – KIŠUR: SUZE KOJIH SE STIDIM

čitanje teksta:
 Ko je, zapravo, djevojčica iz ove priče?
zajamčeno - zagarantovano
čahura - ljuštura, oklop parada -
svečana javna povorka
sveudilj - neprekidno kalna
- prljava
napirlitan - nakićen, dotjeran tašt
- ohol
senzacija - neobičan događaj
Interpretacija
 Književnica se sjeća jednog događaja iz svog ranog djetinjstva. Kako zovemo

priče koje opisuju stvarne događaje iz života književnika/književnice?
 O kojem se događaju radi? Zašto se on tako duboko urezao u pamćenje
književnici – već odrasloj osobi?
 Kako razumijevate djevojčicino ushićenje novim žutim kaputićem?
 Pročitajte ovaj odlomak i kažite: Koja su osjećanja obuzela djevojčicu kada je
svojim padom privukla neželjenu pozornost susjeda?
„Sve bijaše uništeno! Svršena parada, radost i sreća. Ostao je samo mokri i
uprljani kaput i ja, takoreći javno osramoćena. Tuleći iz svega glasa, vraćala
sam se utučena kući.“
134
 Što je ponukalo književnicu da se prisjeti ovog, za nju kao djevojčicu tužnog i

pomalo sramotnog događaja?
 Kako je ovaj događaj promijenio književnicino gledanje na doživljaj iz
djetinjastva? Čega se stidjela kao mala djevojčica, a čega kao odrasla osoba?
Pronađite odlomke iz kojih je to vidljivo.
 Jedna madagaskarska poslovica nas uči: "Snažne pobijedi stid, a slabe strah."
Koga je pobijedio stid u ovoj priči? U čemi je književnicina snaga? U priznanju
„suza kojih se stidi“ ili u hrabrosti da nam to ispriča? Ili i u jednom i u drugom?
 Ova priča je književna obrada činjenica iz života književnice. Kako zovemo
takve priče?
Životopis ili biografija je književno djelo u kojemu se opisuje nečiji život. Biografije
se uglavnom pišu o značajnijim ljudima- umjetnicima, znanstvenicima, istraživačima,
povijesnim ličnostima. Djelo u kojemu sam autor opisuje svoj život nazivamo
autobiografijom.
Stvaralački rad
 A možemo li se stidjeti smijeha? Razmisli i/ili se prisjeti vlastitog ili tuđeg

smijeha kojeg si se zastidio/la. Napiši kraći sastav na ovu temu.
 Pronađi u tekstu rečenice sa prezentom, aoristom, perfektom i imperfektom.
Prepiši ih u svoju bilježnicu.
Kojim glagolskim oblicima se postiže življa, dinamičnija radnja?
Kojim glagolskim vremenima se postiže smirenost, lagan, usporen ritam?
O književnici...
Zlata Kolarić-Kišur
 Zlata Kolarić-Kišur (1894 - 1990.) je hrvatska književnica za djecu i odrasle.

Djetinstvo je provela u malom slavonskom gradiću Požegi, a najveći dio života
u Zagrebu. Za djecu je pisala pjesme, priče i igrokaze. Poznate su joj zbirke
pjesama za djecu “Naš veseli svijet”, “Po sunčanim stazama”, “Ptičji festival” i
dr. Autorica je većeg broja knjiga za djecu, od kojih je stekla veliku popularnost
zbirka priča „Moja zlatna dolina“, zatim slikovnica i igrokaza, a surađivala je s
mnogim časopisima i novinama za najmlađe.
Sinteza:
135
Životopis ili biografija je književno djelo u kojemu se opisuje nečiji život. Biografije
se uglavnom pišu o značajnijim ljudima- umjetnicima, znanstvenicima, istraživačima,
povijesnim ličnostima. Djelo u kojemu sam autor opisuje svoj život nazivamo
autobiografijom.
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
Saznaj više o ...
Više o književnici Zlati Kolaric možeš pronaći na internet stranici:

http://www.pozegaonline.com/kalendar.php?month=10&day=29
obrazaca
27 Rainer Maria Rilke: NA UGLU praćenje,

Nastavna jedinica: Rainer Maria Rilke: NA UGLU

Obrazovni: umjetnička lirska pjesma, motivi, osjećanje u pjesmi, lirske slike,

strofa (pentina), stih, rima, stilske figure, upoznavanje sa elementima
izražajnog recitovanja pjesme, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi,
uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog jezika, povezivanje pjesničke slike
s likovnim izrazom, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti pjesme


136

individualizirani

ilustracija teksta iz Čitanke 8, grafoskop
Tematska korelacija
Oluja mozga: tematske riječi: majka, zima, kesten. Smišljajte rečenice na osnovu
ovih tematskih riječi i bilježite ih na tablu.
Glavni dio sata:

Najava teksta
Rainer Maria Rilke: NA UGLU

čitanje teksta:
Koji je osnovni motiv u pjesmi? Kakav ugođaj nagovještava?
maron – vrsta krupnog pitomog kestena

tramvaj poni – mali tramvaj, tramvaj koji vuku mali konji (poni – vrsta niskih, malih
konja) ljeta - godine
luč – drvo puno smole, za potpaljivanje
Interpretacija
137
 Koji sporedni motivi pridonose toj atmosferi?

 Kako tom ugođaju pridonosi slika prostora, a kako slika starice s „radosnim“
licem „crvenim od žara“?
 Koje/a osjećanje/a prožima/ju pjesmu: Osjećanje nježne ljubavi prema majci;
Osjećanje divljenja majčinoj snazi i požrtvovanosti;
Osjećanje zadovoljstva i ushićenje zimskim pejzažom;
Osjećanje tuge i blagog nespokojstva što „Već dugo posao tjera stara
Toni“?
 Potkrijepi odgovor stihovima iz pjesme.
 Na koliko pjesničkih slika možemo raščlaniti ovu pjesmu?

 Pjesma je spjevana u petostihu ili pentini. Napiši shematski rimu u svakoj
strofi. Kako zovemo ovakvu rimu?
 Prepoznaj glasovne figure u sljedećim stihovima:
„Kraj toga gleda, prati vreve bruj,“
„A od svoje krivonoge peći“
Pentina/petostih je strofa sastavljena od pet stihova.
Stvaralački rad
 Na satu likovne kulture crtežom izrazi osnovni motiv i doživljaj pjesme.

 Uz doživljaje ljepote prirode i života, u svojoj je poeziji izrazio i misli o
čovjekovu položaju u svijetu. Prepoznajte i obrazložite ovu misao u pjesmi „Na
uglu“.
O književniku...
Rainer Maria Rilke
Rainer Maria Rilke/Rajner Maria Rilke (1875 - 1926.) je jedan od najpoznatijih

njemačkih (austrijskih) i europskih pjesnika ovog stoljeća. Studirao je istoriju
umetnosti, književnost i filozofiju u Pragu, Minhenu i Berlinu. Djetinjstvo je proveo u
Pragu, a boravio je i u Rusiji i Francuskoj, te pisao i na ruskome i francuskome. Rilke
je pjesnik snažne slikovitosti, sažeta lirskog izraza, dotjerane i muzikalne forme. Uz
doživljaje ljepote prirode i života, u svojoj je poeziji izrazio i misli o čovjekovu položaju
138
u svijetu i o smrti. Osim pjesama, pisao je i pjesničku prozu, kritike i romane, a

istaknuo se i vrsnim pjesničkim prijevodima. Prevodio je s francuskog, engleskog i
italijanskog jezika. Poznatije su zbirke: „Knjiga slika“, „Devinske elegije“ i „Soneti
Orfeju“.
Sinteza:
Uz doživljaje ljepote prirode i života, u ovoj je pjesmi Rilke izrazio i misli o čovjekovu
položaju u svijetu. Pjesma je spjevana u petostihu ili pentini.
Završni dio sata:

Domaća zadaća:
Saznaj više o ...
Više informacija o pjesniku potraži na internet adresi:

http://en.wikipedia.org/wiki/Rainer_Maria_Rilke
28 Nastavna
Isidora Sekulić: Pisma iz Norveške
Književnost
Nastavna jedinica: Isidora Sekulić: Pisma iz Norveške
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razvijanje osobnog doživljaja prirode

kao vrijednosti, razvijanje interesa za različitost u doživljaju, izražavanju
doživljaja prirode riječju, razvijanje sposobnosti za uočavanje ljepote
Obrazovni: upoznavanje sa prijelaznim naučno-književnim vrstama, uočavanje

žanrovskih i strukturnih osobenosti putopisa, objektivni i subjektivni elementi
u opisivanju,
139

komunikativnih sposobnosti, izgrađivanje estetskih vrijednosti,

Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 8, kreda, bilježnica, olovke, grafofolija -

ilustracija teksta iz Čitanke 8, grafoskop, karta Evrope
Tematska korelacija
Međupredmetna: geografija, likovna kultura, informatika
 Uporedi tekst „Norveška“ i odlomak iz teksta „Pisma iz Norveške“ Isidore

Sekulić i uoči razlike. Kojem stilu pripada prvi a kojem drugi tekst?
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije koja

obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktički
arhipelag Svalbard. Ovu zemlju površine 385.252 kvadratnih kilometara nastanjuje
oko 4,8 milijuna stanovnika. Norveška je jedna od najrjeđe naseljenih država Evrope.
Najveći dio zemlje graniči sa Švedskom na istoku, dok najsjevernija regija graniči se
s Finskom na jugu i Rusijom na istoku. Krajnji jug od Danske razdvaja tjesnac
Skagerrak. Glavni grad Norveške je Oslo.
Pisma iz Norveške
„Daljine! Tu riječ ne treba pred Norvežanima spomenuti. U njihovoj je zemlji sve

daleko, jer nema ljudi, jer je više no slabo nastanjenja u višim i visoko sjevernim
oblastima. Norveška je zemlja gdje se čezne za oblikom i glasom čovjeka, gdje
čitave pokrajine stotinama godina stoje puste, jer ne mogu da daju toliko toplote da
postanu nečija koljevka, ni toliko hrane i odbrane da postanu nekome zavičaj...“
Glavni dio sata:

Najava teksta
140

(Oslo /Kristijanija/, krajem avgusta)
Čuveni vodopad Rjukanfoss

U Norveškoj
čitanje teksta:
 Književnica nam je ispričala i zanimljivu priču ljekara kojeg je upoznala na

svome putovanju. U kojoj formi je ta priča ispričana? Interpretacija teksta:

varoš – gradić
protociljati se – klizati se na ledenoj stazi
domazluk – domaće životinje koje se uzgajaju za potrebe domaćinstva irvas
– vrsta sjevernog jelena
rezignirano – skrušeno, pomireno sa sudbinom
Interpretacija
141
 Pisma iz Norveške su zanimljiva i stoga što se u njima mogu pronaći elementi

raznih književnih žanrova: putopisa, romana, lirske proze, pripovijesti,
ispovijesti... Današnji čitalac, dakle, može ovu knjigu čitati i kao putopis, i kao
putopisni roman. Pronađite u ovom odlomku elemente putopisnog romana.
 Isidora Sekulić je u jednom intervjuu izjavila: „O "Pismima iz Norveške" ima
malo da se kaže. Mislim da je u tome putopisu najznačajniji stil. Gradovi se
menjaju, a što se tiče opisa prirode, to je verno i može da zainteresuje čitaoce
i posle sto godina. Svuda je misaonost provedena. Vidi se iz svakog retka da
se pisac pripremao brižljivo pre nego sto je pošao u tu zemlju.“
Pronađite u odlomku misaonost o kojoj govori književnica. Potražite je i u

ovom odlomku:
„Norveška je zemlja gdje se čezne za oblikom i glasom čovjeka, gdje čitave

pokrajine stotinama godina stoje puste, jer ne mogu da daju toliko toplote da
postanu nečija koljevka, ni toliko hrane i odbrane da postanu nekome zavičaj.“
 Šta o životu Norvežana saznajemo iz posljednjih rečenica ovog „pisma iz

Norveške“: „Jer zima je tako duga - to je stalan refren u govoru ovih ljudi,
stalno rezignirano jadanje u zemlji gdje je od čovjeka do čovjeka pusto i
daleko.“?
Putopis je vrsta književno-znanstvene proze u kojoj se isprepliću elementi

pjesničkoga (umjetničkoga) i znanstvenoga/naučnoga izražavanja. Putopisac otkriva
svoje viđenje krajeva, zemalja, gradova, ljudi, običaja, kulturnih znamenitosti,
povijesnih događaja i osoba.
U književno-znanstvene tekstove spadaju:
- putopis
- reportaža
- biografija/životopis
- autobiografija
- dnevnik
- esej
- memoari.
Stvaralački rad
Vjerovatno ste i vi, u okviru školske ekskurzije (izleta), obilazili gradove naše lijepe
domovine.
Izaberite i opišite svoje viđenje znamenitosti, ljudi, običaja, povijesnih događaja..., s
nekog od tih putovanja.
O književnici...
142
Isidora Sekulić
 Isidora Sekulić (1877 - 1958.) je rođena u Mošorinu, u Bačkoj. Djetinjstvo je

provela u Rumi i Zemunu, a školovala se u Somboru i u Pešti. Radila je kao
nastavnica u Pančevu, Šapcu i Beogradu. Isidora Sekulić je živjela povučeno,
u svijetu knjiga, i bez porodice koju je rano izgubila. Mnogo je putovala, bila je
u Francuskoj, Njemačkoj, Engleskoj, Skandinaviji, Rusiji, Africi, Maloj Aziji.
Ostaće zapisano i to da je Isidora Sekulić prva žena koja je postala akademik.
U jednom intervjuu Isidora je Izjavila: "Volim tišinu (...) Ako nešto vredim neka
kažu posle moje smrti, a ni dva dana pred smrt ne želim da me hvale."
Napisala je djela: „Glavobolja“, „Ruska književnost i studenti“, „Saputnici“,
„Pisma iz Norveške“, „Iz prošlosti“, „Kronika palanačkog groblja“ itd. Sinteza:
 Putopis je vrsta književno-znanstvene proze u kojoj se isprepliću elementi
pjesničkoga (umjetničkoga) i znanstvenoga/naučnoga izražavanja. Putopisac
otkriva svoje viđenje krajeva, zemalja, gradova, ljudi, običaja, kulturnih
znamenitosti, povijesnih događaja i osoba.
 Pisma iz Norveške su zanimljiva i stoga što se u njima mogu pronaći elementi

raznih književnih žanrova: putopisa, romana, lirske proze, pripovijesti,
ispovijesti... Današnji čitalac, dakle, može ovu knjigu čitati i kao putopis, i kao
putopisni roman.
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
Saznaj više o ...

Videozapis o Norveškoj možeš pronaći na sljedećoj internetskoj stranici:
http://tourstv.com/en/norway
143
29
Arthur C. Clarke: 2001: ODISEJA U SVEMIRU
(odlomak: SASTANAK NA STAZI)
Nastavna jedinica: Arthur C. Clarke: 2001: ODISEJA U SVEMIRU (odlomak:
144
SASTANAK NA STAZI)

naučnofantastične književnosti, ljepota osobnog doživljaja naučnofantastične
književnosti, razvijanje ljubavi prema pisanoj riječi, spontano doživljavanje
pisane riječi, razvijanje maštovitosti
Obrazovni: upoznavanje temeljnih značajki naučnofantastične književnosti,

osobenosti žanra naučnofantastične književnosti, razvijanje vještine pravilnog
razumijevanja poruke, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti
naučnofantastične književnosti, sadržajna analiza, naučni i fantastični elementi
i termini u odlomku

funkcija i sposobnosti


ilustracija teksta iz Čitanke 8 Tematska korelacija
Međupredmetna: geografija, informatika, fizika
 „2001: Odiseja u svemiru“ je slavni britanski znanstveno-fantastični film iz

1968. godine kojeg je režirao Stanley Kubrick po istoimenom romanu Arthura
C. Clarkea.
145
Stanley Kubrick: „2001: Odiseja u svemiru“
 Pogledajte insert iz filma „2001: Odiseja u svemiru“ i kažite kakvu ulogu ima
tišina u građenju atmosfere filma?
Glavni dio sata:

Najava teksta
Arthur C. Clarke: 2001: ODISEJA U SVEMIRU (odlomak: SASTANAK NA

STAZI)

čitanje teksta:
 Odlomak opisuje putovanje svemirske letjelice „Orion III“ kroz svemirski
prostor i njeno spajanja sa svemirskom stanicom. Šta Floyda remeti u čitanju?
Kako zamišljaš „nebesko žongliranje“ svemirske letjelice?
146
žongliranje – pokazivanje neke vještine

milja – jedinica za mjerenje dužine
amortizer – sprava za ublažavanje
potresa šatl – svemirska letjelica
deklaracija – objava, izjava
časnik – vojna osoba, pripadnik oružanih snaga
Interpretacija
 Opiši prostor koji okružuje Floyda. Koji je „spektakularni“ prizor mogao
obuhvatiti pogledom?
 Šta je u tom Floydovom okruženju moguće, a šta nije? Potkrijepi to podacima
iz teksta.
 Zbivanja u odlomku su veoma uvjerljivo opisana. Šta doprinosi toj
uvjerljivosti?
 Koji motivi opis ovog nestvarnog događaja čine tako stvarnim? Šta o tome
možeš zaključiti iz Floydovog telefonskog razgovora sa Zemljom?
 Pronađi u tekstu znanstvene termine. Kako oni utiču na realističnost
prikazivanja zbivanja? Da li su to stvarni ili izmišljeni znanstveni pojmovi?
 Znanstvena fantastika je zabavna književnost koja putem brojnih motiva
(putovanje kroz vrijeme, otkrivanje novih svjetova...), gradi svjetove u čijem
prikazivanju ne uvažava prirodne zakone. Po tome ona ima nešto zajedničko
s nadnaravnim fantastičnim pričama. Ta književna djela pisana su stilom koji
se temelji na izmišljenim i znanstvenim podacima i na primjeni znanstvenih
termina.
 Po čemu se znanstvena fantastika ipak razlikuje od ovih fantastičnih priča?

Znanstveno/naučno fantastična književna djela slikaju svijet budućnosti uz pomoć
znanstvenih/naučnih spoznaja. Pripadaju zabavnoj književnosti a temelje se na
izmišljenim i znanstvenim podacima i na primjeni znanstvenih termina.
Stvaralački rad
 Naslikaj svoj svemirski kraj iz mašte! Ako želiš, možeš ga i opisati.
 Naučili smo da je anegdota (od starogrčkog ἀνέκδοτον, anékdoton - „nije
objavljeno“) vrsta kratke priče koja se temelji na zanimljivom događaju obično
iz života neke poznate osobe. Jedna se anegdota godinama priča među
kosmonautima:
Pitali novinari poznatog kosmonauta: „Kakve imate probleme?“ On je

odgovorio: „Samo jedan - biraju nas po zdravstvenom stanju i pripremljenosti,
a postavljaju nam pitanja na koja treba odgovarati umom“.
147
 Razmislite o kakvim se pitanjima radi. Koja znanja i sposobnosti mora

posjedovati jedan kosmonaut?
O književniku...
Arthur C. Clarke
 Sir Arthur Charles Clarke/Ser Artur Čarls Klark (1917 – 2008.) je britanski
pisac i pronalazač. Smatra se jednim od najpoznatijih pisaca naučne fantastike
. Završio je Kraljevski Koledž u Londonu i magistrirao matematiku i fiziku.
Glavne teme njegovih romana i priča su istraživanje kosmosa, mora i vremena,
mjesto čovjeka u vasioni i susreti s vanzemaljskim inteligencijama. Zbog
njegova doprinosa nauci u njegovu čast je Međunarodna astronomska unija
nazvala geostacionarnu orbitu Klarkovom orbitom. Želio je da mu na grobu stoji
epitaf: "Ovdje leži čovjek koji nikada nije odrastao, ali nije ni prestajao
odrastati". Djela su mu: „Grad i zvijezde“, „Pad mjesečeve prašine“, „Otok
delfina“, „2001: Odiseja u svemiru“, „Sastanak s Ramom“,“ 2010: Druga
Odiseja“, „Pjesme udaljene Zemlje“, „2061: Treća Odiseja“, „3001: Završna
odiseja“ itd. Sinteza:
Znanstveno/naučno fantastična književna djela slikaju svijet budućnosti uz pomoć

znanstvenih/naučnih spoznaja. Pripadaju zabavnoj književnosti a temelje se na
izmišljenim i znanstvenim podacima i na primjeni znanstvenih termina.
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
Saznaj više o ...
Pogledajte inserte iz filma „2001: Odiseja u svemiru“ na sljedećoj internet stranici:

http://kubrickfilms.warnerbros.com/video_detail/2001/
148

Dž. D. Selindžer: Lovac u žitu
30
Nastavna jedinica: Dž. D. Selindžer: Lovac u žitu

spontano doživljavanje pisane riječi, razumijevanje normi ljudskog ponašanja,
izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti
Obrazovni: upoznavanje temeljnih značajki romana, osobenosti žanra romana o

odrastanju (proza u trapericama), razvijanje vještine pravilnog razumijevanja
kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), karakterizacija glavnog lika,
uočavanje i imenovanje pojedinosti u romanu, naracija, deskripcija, dijalozi,
epizoda, epizodni lik


oluja mozga
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 8, kreda, bilježnica, olovke, ilustracija

teksta iz Čitanke 8,
Tematska korelacija
149
 Olujom mozga u paukovu mrežu ispišite sve asocijacije na temu „odrastanje“!

Zabilježite sve asocijacije, bile one humoristične ili ozbiljne.
 Kakav je svijet odraslih? Po čemu se razlikuje od svijeta djeteta? Šta vas
privlači tom svijetu, a šta vas odbija od tog svijeta?
(...)
Glavni dio sata:

Najava teksta

čitanje teksta:
„Lovac u žitu“ je roman o tinejdžeru, osjećajnom ali pobunjenički nastrojenom

mladiću koji bježi iz privatne srednje škole koju je pohađao.
hemisvera – polulopta, polukugla (nebeska, zemaljska) prangija

- vrsta malog topa iz kojeg se puca prilikom veselja
Interpretacija
 Glavni junak, Holden Caulfield, postao je simbolom tinejdžerske pobune,
gnjeva i ljutnje. Pronađite mjesta u tekstu iz kojih je to vidljivo. Šta Selindžer u
liku Holdena Caulfielda govori o mladom američkom naraštaju?
150
 U ovom odlomku Holden Caulfield iznosi svoje sjećanje na jedan zanimljiv

susret. O kakvom se susretu radi?
 U kojem licu je ovaj susret ispričan? Kako ova forma doprinosi uvjerljivosti
pričanja?
 Naslov knjige „Lovac u žitu“ upućuje na stih lirske pjesme „Dolazeći iz žita“
Roberta Burnsa („ako neko ulovi nekog dok kroz žito ide“) ispjevanog na ideji
da se zaštite nevini. Evo odlomka iz romana koji je poveznica s ovim stihom:
„…stalno zamišljam mnogo male djece kako se igraju u jednom velikom
žitnom polju. Na tisuće male djece, a nikoga u blizini… nikog odraslog,
mislim… osim mene. A ja stojim na samom rubu jedne grozne provalije. Što
mi je dužnost, trebam uloviti svakoga tko se zaleti prema provaliji... hoću reći,
ako netko trči ne gledajući kuda ide, ja moram iskrsnuti odnekud i uloviti ga.
151
To je sve što bih radio cijelog dana. Da budem takav neki lovac u žitu. Znam
da je to ludo, ali je to jedino što bih zaista želio biti. Znam da je ludo.”
 Ovo je metafora za djecu kako gube svoju čistoću i nevinost kada ulaze u
svijet odraslih, postaju „prevaranti“ koje Holden toliko prezire. Pronađite u
ovom odlomku taj Holdenov prezir prema takvom svijetu odraslih.
 A šta Holden čini? Razlikuje li se njegovo ponašanje od ljudi koji ga okružuju?
Laže li, pretvara li se...? Pokušava li ih razumjeti, ako već oni njega ne
razumiju?
 U odlomku su opisani neki Holdenovi neuspjesi. Koji? Kako se on prema njima
odnosi?
 Šta Selindžerovo pričanje čini duhovitim?
 Kakvim je jezikom pisan roman? Holden koristi mnoštvo žargonizama,
poštapalica i fraza iz jezika mladih. Upravo zbog toga je Selindžerova proza
bila omiljena među omladinom. Bilo je to vrijeme džins- traperica pa su ovu
prozu nazvali „džins-proza“ Pronađite ih i kažite koji ton unose u pričanje?
Koliko vam je taj jezik blizak?
 Na osnovu onog što je rečeno u ovoj epizodi, pokušajte objasniti svojim
riječima pojam epizode i epizodne ličnosti u romanu.
 Roman "Lovac u žitu" je moderni roman. Njegova modernost se ogleda u:

- temi: suprotstavljenosti svijeta mladih i odraslih;
- pripovjedačevom jeziku: jezik koji pripada gradskoj sredini i modernoj
civilizaciji, upotreba žargonizama...
- u pripovijedanju: roman je obojen ironičnim stavom prema vrijednostima
života savremenog čovjeka, pobunom protiv pretvaranja odraslih i njihove
zlobe...
Koje vrijednosti u životu savremenog čovjeka uvažava glavni junak ovog romana, a
koje ne?
Ovaj moderni roman se svrstava u tzv. romane odrastanja. On daje portret cijele
jedne generacije iz doba dječaštva i adolescencije. Novonastali naziv za takav tip
proze je „proza u trapericama“.
Epizoda u romanu je dio radnje koji ima svoj početak, razvoj i kraj. To je zaokružena
samostalna cjelina koja doprinosi razumijevanju romana.
Epizodni lik je lik koji se pojavljuje samo jednom u romanu, u jednoj epizodi.
Predstavljen je tako da čitaoci imaju potpunu predstavu o karakteru te ličnosti.
Stvaralački rad
 Buntovnik Holden je sebe zamišljao kao hvatača djece koja se igraju na rubu
ponora (svijeta odraslih) u raževim (žitnim) poljima, kako se ne bi zalijetala u
svijet od kojega se pokušava odbraniti i glavni junaka romana. Šta je to u
svijetu odraslih od čega bi ti spasio/la svoj svijet?
 Napiši sastav ili ilustriraj temu: „Da sam Selindžerov hvatač u žitu, ja bih...“, ili
„Vratite mi moj svijet u kojem ...“
152
Zanimljive podatke o Dž. D. Selindžeru možeš pronaći i na sljedećoj internet stranici:

http://www.korisnaknjiga.com/lovac-u-zitu-naslov-1822
O književniku...
Jerome David Salinger
Jerome David Salinger/Džerom Dejvid Selindžer (1919 - 2010.) bio je američki

romanopisac i pripovjedač. Rođen je na Menhetnu (Njujork), gde je i odrastao kao sin
uspješnog Jevrejina. Nakon osnovnog školovanja, poslat je u vojnu akademiju, a
potom je studirao na Univerzitetu u Njujorku. Tokom Drugog svjetskog rata
sudjelovao je u raznim bitkama, a njegovi saborci su ga opisali kao hrabrog i
istinskog heroja. Objavio je jedan roman i nekoliko zbirki pripovijedaka. Najpoznatija
djela su mu: „Lovac u žitu“, „Za Esme“, „Visoko podignite krovnu gredu, tesari“,
„Simor: uvod“, „Freni“ i „Zui“. Roman „Lovac u žitu“ (knjiga se može naći i pod
naslovom „Lovac u raži“) donio mu je svjetsku slavu. Sinteza:
Ovaj moderni roman se svrstava u tzv. romane odrastanja. On daje portret cijele
jedne generacije iz doba dječaštva i adolescencije. Novonastali naziv za takav tip
proze je „proza u trapericama“.
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
Saznaj više o ...
Roman "Lovac u žitu" prodat je u više od 60 miliona primjeraka, a njegov glavni lik,
šesnaetogodišnjak Holden Kolfild, postao je jedan od najpopularnijih književnih
junaka u historiji književnosti. Selindžer je bio omiljen naročito među tinejdžerima,
zahvaljujući buntovnosti Holdena Kolfilda i njegovoj neumornoj borbi protiv svih
"foliranata" ovog svijeta. Selindžerovo djelo uticalo je na generacije filmskih
stvaralaca, inspiriralo je nastajanje filmova "Buntovnik bez razloga", "Pitomac"..., i
drugih umjetnika (na rok muzičare Boba Dilana, Nila Janga...). Potraži neki od
ovih filmova u videoteci i pogledaj ga. Posmatranje i praćenje:
153
31
Priručnik 8 Mirko Bosanski jezik i književnost
Kovač: Sjećanje na šarenu pticu A. Verlašević & V. Alić
Nastavna jedinica: Mirko Kovač: Sjećanje na šarenu pticu

spontano doživljavanje pisane riječi, razvijanje ljubavi i empatije prema
ljudskoj patnji, razumijevanje normi ljudskog ponašanja, izgrađivanje
pozitivnih osobina ličnosti, razvijanje ljubavi prema porodici

kazivanja, karakterizacija glavnog lika, uočavanje i imenovanje pojedinosti u
pripovijeci, naracija, deskripcija, dijalozi


Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 8, kreda, bilježnica, olovke, ilustracija

teksta iz Čitanke 8,
Tematska korelacija
154
Velika ilustracija šarene

ptice.
Sastavite kratku priču od ovih riječi: sjećanje, djetinjstvo, ptica, ljepota, let, radost,
udarac, strah, prozor, olakšanje.
Glavni dio sata:

Najava teksta
Mirko Kovač: Sjećanje na šarenu pticu

čitanje teksta:
Početak zbivanja u priči vezuje se za jedan neobičan prostor. Po čemu je

pripovjedaču u dječačkim danima bio zanimljiv? Kako ga je tada doživljavao?
rite - krpe
portik – vratnice, kapija pokuda
- zamjerka
akribija – tačnost, temeljitost, brižljivost, savjesnost
Interpretacija
 Prokomentirajte piščeve riječi: „... nošen željom da privirim u zabranjeni svijet
– zabranjen samo majčinom voljom i njezinim pretjerivanjima...“.
 Mirko Kovač nam je u ovoj priči ispripovijedao kako se „upleo“ u život jednog
dječaka. Kako je tekao susret s dječakovim ocem? Šta o očevom načinu
života saznajete iz ovog susreta?
 Kakva osjećanja prema sinu gaji otac? Koje okolnosti ih čine posebnim?
 Mirko Kovač često pripovijeda o neobičnim sudbinama ljudi u malim
sredinama. Po čemu su sudbine oca i sina iz naše priče neobične?
 Kako je teklo upoznavanje i druženje pripovjedača i dječaka Fahre? Koji
događaj mu se „usjekao“ u pamćenje? Zašto?
 Kako je pripovjedač doživio riječi Fahrinog oca: „Bog će te za ovo kazniti,
podmukli stvore! Htio si da seiriš na račun nesretnika!“? Šta ga je u kasnijem
životu “ okretalo ka dobroti.”? Pronađite citat iz priče i objasnite svoj stav.
 Kako je pripovjedač nakon mnogo godina dočekan u “gradu svog dječaštva”?
Zašto su sugrađani osuđivali njegove knjige?
155
 Pri ponovnom susretu s Fahrom „... dogodilo se nešto neobično; u dvoranu je

uletjela jedna lijepa šarena ptica, lepršala je u uglovima i prislanjala se uza zid,
156
grebući pandžama i ljušteći kreč.“ Po čemu se Fahrin doživljaj zalutale “šarene

ptice” razlikuje od doživljaja prisutnih? Kako ga tumačite?
 Naš poznati pisac Ivo Andrić, razmišljajući o djetinjstvu, veli kako se „cijelog
vijeka liječimo od nesretnog djetinjstva.“ Pisac Mirko Kovač je jednom priliko
napisao: „Bili su to lijepi dani kada se vrućine smiruju, a otpočinje blago
razdoblje pogodno za misli o prolaznom životu. Nakon duga vremena našao
sam se u zavičaju, a da nisam znao razloge svojega posjeta. Stigao sam
autobusom iz Dubrovnika gdje sam provodio odmor.“ Pokušajte odgonetnuti
razloge pripovjedačeva sjećanja na bolesnog dječaka Fahru. Kakvim bojama
pisac boji ovu uspomenu iz djetinjstva i sliku zavičaja?
 Razmislite o riječima voditeljice Tribine: „Nikad neću zaboraviti onu pticu!

Sjećaš li se? Zašto ne napišeš nešto o tome?“ Na kakve uspomene je
“sjećanje na šarenu pticu” moglo potaknuti voditeljicu Tribine, a na kakve
našeg pisca?
 Šta mislite šta navodi pisce da „uzdrhte“ dok se prisjećaju vremena svoga
odrastanja? Zašto su predjeli djetinjstva nepresušno vrelo umjetničkoga
stvaranja? Neka vam pomognu u razmišljanju sljedeće riječi pisca Mirka
Kovača: „Kada sam se našao u Mahali, u strmoj ulici popločanoj oblucima, s
dva reda potleušica čije je zidove nagrizala vlaga, uzdrhtao sam pri pomisli da
bi tu mogli iskrsnuti "ostaci mog duševnog života", jer sam pročitao da je nešto
takvo moguće...“
Stvaralački rad
 Postoje li događaji kojih se nerado sjećate jer u vama evociraju tugu, nemir, ili
vas u sjećanju “remeti” vaš ponos ili stid?
 Zašto je to tako? Napišite kraći sastav na tu temu:
„ Gdje su zlatne ptice ljudskih snova, preko kojih se to bezbrojnih mora i vrletnih planina
do njih dolazi“ ( Meša Selimovic)
O književniku...
Mirko Kovač  Mirko Kovač rođen je u Petrovići kod Nikšića

(Crna Gora) 1938. godine. Studirao je na Akademiji za kazalište, film i televiziju,
odjel dramaturgije, u Beogradu. Autor je više romana, novela, zbirki pripovijedaka,
eseja, TV-drama i filmskih scenarija. Napisao je književna djela: „Gubilište“,
„Moja sestra Elida“,
157
„Životopis Malvine Trifković“, „Ruganje s dušom“, „Vrata od utrobe“, „Uvod u

dugi život“, „Kristalne rešetke“, „Rane Luke Mešterevića“, „Nebeski zaručnici“
itd. Za svoje knjige nagrađivan je brojnim nagradama i priznanjima.
Sinteza:
 Mirko Kovač često pripovijeda o neobičnim sudbinama ljudi u malim sredinama.
Pisac se u ovom odlomke prisjeća vremena svoga odrastanja. Predjeli
djetinjstva nepresušno su vrelo umjetničkoga stvaranja.
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
Saznaj više o ...
O djelima i jeziku Mirka Kovača možeš saznati na internet stranici:

http://www.openstarts.units.it/dspace/bitstream/10077/2424/1/06.pdf
158
MEDIJSKA KULTURA
32 33
Biblioteka/knjižnica
Nastavna oblast: Kultura izražavanja
Nastavna jedinica: Biblioteka/knjižnica
Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i književnosti uopće, razvijanje ljubavi

prema usmenoj i pisanoj riječi, razvijanje kulturnih navika, navika čitanja
Obrazovni: biblioteka, katalogizacija, knjižni katalog, školska biblioteka, UDK

katalog, Wikipedia,

funkcija
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, posjeta biblioteci, metoda usmenog

izlaganja i razgovora, heuristička metoda
Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, individualizirani,

praktičan rad/kabinet informatike

ilustracija teksta iz Čitanke 8, grafoskop, kasetofon i audiozapis romanse
Tematska korelacija
Međupodručna: kultura izražavanja, književnost, jezik,
159

Posjeta školskoj biblioteci/knjižnici
Glavni dio sata:
Najava teme: Biblioteka/knjižnica
160
 Biblioteka/knjižnica je zbirka u koju je pohranjen knjižnični fond: knjige,

fotografije, slike, karte, glazbeni i slikovni magnetski i digitalni zapisi, računalni
i mnogi drugi sadržaji. Biblioteke/knjižnice, osim što brinu o izgradnji i
održavanju knjižničnog fonda, imaju zadaću da sačine knjižni katalog
(katalogizacija). Knjižni katalog pomaže bibliotekarima/bibliotekarkama i
korisnicima knjižnog fonda u pronalaženju knjigu.
 Katalozi sadrže bibliografske opise knjiga (naslov, autor, izdavač, godina
izdanja, dimenzije, broj stranica i sl.). Postoji tradicionalni knjižni katalog – to je
skup ladica napunjenih kataložnim listićima. U biblioteke/knjižnice se sve
češće uvodi savremeni, računalni knjižni katalog. To je elektronska baza
podataka u kojoj se čuvaju bibliografski opisi knjiga, a može biti dostupna i
online korisnicima kataloga (Online Public Access Catalog - OPAC).
 Školska biblioteka/knjižnica, osim prikupljanja, stručne obrade, čuvanja,
prezentiranja i davanja na korištenje knjižne građe, ima i zadaću osmišljavanja
programa bibliotečkog i informacijskog opismenjavanja učenika, a to
uključuje: upoznavanje vrsta knjižne građe i informacija koje ona nudi,
upoznavanje periodičnih publikacija, knjižnih kataloga, sisteme za
pretraživanje informacija u on-line bazama podataka...
Stvaralački rad
 Upoznajte se s knjižnim fondom školske biblioteke. Saznajte kako se u

kataloge upisuju enciklopedije, rječnici, pravopisni priručnici...
 Već ste se upoznali s postupkom traženja značenja neke riječi u
enciklopedijama i rječnicima. Saznajte iz enciklopedije ponešto o bibliotečkom
fondu jedne od najbogatijih biblioteka u svijetu – Kongresne biblioteke u
Vašingtonu i Narodne i univerzitetske biblioteke u Sarajevu.
 Saznajte od bibliotekara/bibliotekarke šta je UDK katalog.
 Organizirajte izložbu knjižnih i neknjižnih izvora u školskoj biblioteci/knjižnici.
161
Narodna i univerzitetska biblioteka u Sarajevu
Kongresna biblioteka u Vašingtonu (Library of Congress, Washington, USA)
Wikipedija
 Wikipedija je enciklopedija koju kreiraju njeni korisnici. Wikipedia uživa veliku

popularnost i spada među najposjećenije web stranice.
 Potražimo na Wikipediji značenje pojma „bibliografija“! Započet ćemo traženje
preko Google pretraživača:
1. Ukucajte traženi pojam i naziv enciklopedije i započnite pretragu pritiskom na

tipku „Google pretraga“:
bibliografija wikipedija
Google pretraga Osjećam se sretnim!
162
2. Otvorit će vam se stranica sa sljedećim sadržajem:

Bibliografija - Wikipedija
Bibliografija(grč. bibliographia- pisanje knjiga) je u najopćenitijem smislu učenje i

opisivanje knjiga. Može biti uređena prema autoru, temi itd. ...
hr.wikipedia.org/wiki/Bibliografija - Iz konteksta - Slično
3. Kliknite na traženi pojam (Bibliografija - Wikipedija) i otvorit će vam se
stranica u enciklopediji koja sadrži njegovo značenje:
Bibliografija (grč. bibliographia- pisanje knjiga) je u najopćenitijem smislu učenje i

opisivanje knjiga. Može biti uređena prema autoru, temi itd. Katalog neke nacionalne
knjižnice često je nacionalna bibliografija jer sadrži sva djela koja su izašla u toj
zemlji. Bibliografija se dijeli na nabrajačku ili sistematsku i na kritičku ili analitičku.
Bibliografska djela se najčešće koriste kao tercijarni izvori. Ovaj članak će govoriti i o
anotiranoj bibliografiji, koja daje kratak sadržaj i opis objavljenih radova.
Sinteza:
 Biblioteka/knjižnica je zbirka u koju je pohranjen knjižnični fond: knjige,

fotografije, slike, karte, glazbeni i slikovni magnetski i digitalni zapisi, računalni
i mnogi drugi sadržaji. Biblioteke/knjižnice, osim što brinu o izgradnji i
održavanju knjižničnog fonda, imaju zadaću da sačine knjižni katalog
(katalogizacija). Knjižni katalog pomaže bibliotekarima/bibliotekarkama i
korisnicima knjižnog fonda u pronalaženju knjigu.
 Wikipedija je enciklopedija koju kreiraju njeni korisnici. Wikipedia uživa veliku
popularnost i spada među najposjećenije web stranice. 
Završni dio sata:
 U objašnjenju značenja pojma „bibliografija“ na ovoj stranici Wikipedije neke

su riječi istaknute plavom bojom. Kliknite na njih i saznajte i njihovo značenje.
 Potražite na wikipediji značenje riječi „signatura“. Posmatranje i praćenje:

163
34 35
Informacija – kraljica medija
Nastavna jedinica: Informacija – kraljica medija
Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku kao sredstvu komunikacije, ljepota i

informativnost usmene riječi kao vrijednost, ljepota osobnog doživljaja usmene
riječi kao vrijednost
Obrazovni: mediji pokretnih slika, radio, televizija, internet, informacija, vrste

informacija, vrijednost informacija, internetska mreža, blog

funkcija

izlaganja i razgovora, heuristička metoda, metoda čitanja i pisanja,
dramatizacija

ilustracija teksta iz Čitanke 8, grafoskop, kasetofon za audiozapis
Tematska korelacija
Međupodručna: kultura izražavanja, jezik,
164
Radioprijemnik s početka dvadesetih godina
Radioprijemnik
iz tridesetih godina
Glavni dio sata:

Najava teme
 Svaki medij ima svoj poseban jezik (tiskani mediji - pisanu riječ, radio -
zvuk, film - audiovizualni jezik, a jezik interneta je sofisticirano računalno
komuniciranje. Danas je u širokoj upotrebi pojam mediji pokretnih
slika, a odnosi se na film, video, televiziju, internet.
 Informacija koje nam mediji prenose mogu se podijeliti u nekoliko većih

skupina:
 dnevne informacije
 političke novosti
 sportske vijesti
 vijesti iz kulture
 ostale vijesti
 Dnevne informacije podrazumijevaju vijesti od prethodnog dana. Saopćavaju

ih svi mediji, a najzastupljenije su televizijskim i radijskim vijestima i dnevnim
novinama.
 Političke informacije su vijesti vezane za politiku, dolaze nam iz države i svijeta
i također ih donose svi mediji (radio, televizija, novine i internet).  Sportske
vijesti su vijesti koje donose različite sportske informacije, najzastupljenije su u
dnevnim novinama i posebnim informativnim sportskim emisijama koje se
165
bave samo temom sporta. Najbrže i najiscrpnije sportske informacije možemo

dobiti na internetu.
166
 Vijesti iz kulture govore o važnim kulturnim događajima (izložbama, koncertima,

promocijama knjiga...), a možemo ih pronaći u svim medijima.
 Ostale vijesti se odnose na informacije o nekim povijesnim događajima, vijesti o poznatim
osobama, informacije o vremenu, o igrama na sreću...
Radio – najbrži medij
 Otac radija je Nikola Tesla. On je prvi razvio i objasnio način proizvodnje radio
frekvencija i javno predstavio prijenos signala na velike daljine. Za ovaj svoj
pronalazak je 1897. godine dobio patent za uređaj opisan kao sustav za bežični
prijenos podataka.
 Kao pionira radiotelegrafije pamtimo talijanskog znanstvenika Guglielma Marconija.
On je 1901. godine ostvario prvi prijenos radio valova preko Atlantskog oceana i
1909. godine dobio Nobelovu nagradu za taj doprinos znanosti.
 Radijski program je kontinuirani niz govornih i glazbenih emisija i priloga u

unaprijed utvrđenom trajanju i redoslijedu. Klasifikacija radijskog programa često
se provodi na temelju podjele na informativni, obrazovni i zabavni program.
 Brojni su medijski žanrovi na radiju: kratke vijesti, izveštaji, radijski intervjui,
ankete, izjave, zvučne hronike, direktni prenosi dogadjaja, dokumentarne
reportaže, igrane radijske drame, kontakt emisije...
 Radio je medij koji je još uvijek vrlo prisutan upravo zbog brzine informiranja,
budući da za objavu radijske informacije nisu potrebne velike pripreme.
Njegova prednost je i u tome što omogućuje slušanje uz istodobno obavljanje
drugih radnji, poput vožnje automobila.
Televizija – dominantni medij
 Poveznica između radija i televizije kao medija je - pristup u obradi informacija.

Informacije prezentirane u oba medija moraju biti sažete, jasne, te ograničene
vremenom njihova emitiranja.
 Televizija je danas, usprkos internetu, dominantan medij. Njena najveća
prednost je - pokretna slika. Gledatelji mogu vidjeti ono o čemu ona izvještava, i
na neki način biti prisutni na mjestu nekog događanja.
 Razlika među njima je vrlo očita: glavni i jedini nositelj informacije na radiju je -
zvuk, dok u slučaju televizije tu ulogu preuzima slika praćena zvukom.
 Za televiziju je iznimno bitan studijski prostor i njegova veličina, brižljivo uređena
scenografija koja se mora se mijenjati i prilagođavati zahtjevima emisija, brižljivo
birani voditelji koji moraju voditi računa o dojmu koji ostavljaju na gledatelja...
Radio ne poznaje takva ograničenja, posebnu važnost dobija samo glas/govor
voditelja, koji mora biti ugodan za slušanje.
167
Internet – multimedijalni medij
 Internetska mreža je na neki način produžetak svih medija, jer omogućuje

daljnje istraživanje i korištenje ponuđenih medijskih sadržaja. Prednosti
interneta su u njegovoj multimedijalnosti, jer na jednom mjestu možemo
pogledati vijesti, pročitati novine na portalu, pogledati videosnimke, slušati
program nekog od mnogih internetskih radija.
 Blog je, uz video, veoma zastupljen kao izražajno sredstvo interneta. Blog je
vrsta internet stranice koju može, pored grupa ili kompanija, kreirati i svaki
pojedinac. Može sadržavati komentare, stavove, opise dogadjaja ili bilo kakve
materijale u obliku teksta, slika, videa... Zanimljiv je upravo po žanrovskoj
šarolikosti, a sadrži: prozu, poeziju, novinarske reportaže, crtice, vijesti,
intervjue, dnevničke zapise...
Stvaralački rad
 Napišite kratku vijest o...
 Simuliraj izvještavanje s terena uživo o ...
Sinteza:
 Svaki medij ima svoj poseban jezik (tiskani mediji - pisanu riječ, radio - zvuk, film
- audiovizualni jezik, a jezik interneta je sofisticirano računalno komuniciranje.
Danas je u širokoj upotrebi pojam mediji pokretnih slika, a odnosi se na film,
video, televiziju, internet.
 Poveznica između radija i televizije kao medija je - pristup u obradi informacija.

Informacije prezentirane u oba medija moraju biti sažete, jasne, te ograničene
vremenom njihova emitiranja.
 Internetska mreža je na neki način produžetak svih medija, jer omogućuje
daljnje istraživanje i korištenje ponuđenih medijskih sadržaja. Prednosti
interneta su u njegovoj multimedijalnosti, jer na jednom mjestu možemo
pogledati vijesti, pročitati novine na portalu, pogledati videosnimke, slušati
program nekog od mnogih internetskih radija.
Završni dio sata:
 Domaća zadaća: Radna sveska 8, radni kutak broj 78, 79.
Napiši sinopsis (kratak opis) za dokumentarnu radijsku reportažu o ...
168
36 Uzorak obrade nastavne jedinice: Film
Nastavna jedinica: Film
Odgojni: razvijanje ljubavi prema filmskoj umjetnosti i umjetnosti općenito,

razvijanje kulturnih navika, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji estetiziraju
život, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti,
motivacijsko djelovanje u pravcu ovladavanja znanjima iz filmske umjetnosti,
Obrazovni: film, dokumentarni film, igrani film, žanrovi igranog filma
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralačkih funkcija
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, ilustracija, metoda usmenog izlaganja i

razgovora, heuristička metoda, metoda čitanja,
Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 8, kreda, bilježnica, olovke, grafofolija ilustracija

teksta iz Čitanke 8, grafoskop,
Tematska korelacija
Međupredmetna: historija, muzička kultura, biologija, geografija, informatika, fizika...

Gledanje dokumentarnog filma „Kornjača: Nevjerojatno putovanje“ Nicka Stringera.
169
Prizor iz dokumentarnog filma Kornjača: nevjerovatno putovanje (The

Turtle: The Incredible Journey) Nicka Stringera
Glavni dio sata:

Najava teme: Film
Film: dokumentarni i igrani
 Dokumentarni film predstavlja stvarnost onakvom kakva ona jeste. On može uključivati i
"kreativni tretman stvarnosti", odnosno, u njemu može biti dio „namještenih“ scena, a može
biti snimljen i bez glumljenih scena pa dobijamu sliku života kojeg je „kamera iznenadila“.
Naprimjer, „kamera je iznenadila“ malu kornjaču u dokumentarnom filmu „Kornjača:
Nevjerojatno putovanje“ Nicka Stringera. Ovaj dokumentarni film priča priču o životnom
putu strpljive i domišljate kornjače iz obitelji Caretta koja na svom putovanju, slijedeći
opasnu stazu svojih predaka, prelazi put od mjesta svoga rođenja na plaži u Floridi do
Afrike, a potom i nazad, do plaže na kojoj je rođena.
 Igrani film je svaki film u kojem glume glumci, ili, u užem smislu, film u kojem glumljene
scene čine najveći ili najvažniji dio sadržaja, bilo da se u igranim filmovima predočava
izmišljena priča ili se rekonstruiraju stvarni događaji. Često je teško utvrditi granicu između
igranog i dokumentarnog filma, filma koji ima za cilj prikazivanje zbiljskih, istinitih zbivanja.
Jean-Luc Godard, francusko-švicarski filmski redatelj, smatra kako je ideal da „svaki
genijalni igrani film teži da se pretvori u dokumentarni, a svaki genijalni dokumentarni film u
igrani“.
Vrste igranog filma
Igrani film temelj je filmske industrije i njegova dominantna vrsta. Vrste igranog filma nazivaju
se žanrovi. Žanrove možemo podijeliti prema:
 radnji (kriminalistički, historijski, naučno-fantastični, ratni, vestern itd.);
 osnovnom raspoloženju (akcija, komedija, drama, horor, triler itd.)
 formatu filma (biografski, mjuzikl itd.)
 gledateljima kojima su namijenjeni (dječiji, porodični, film za odrasle itd.).
170
Pojednostavimo ovu podjelu i naučimo ponešto o filmskim žanrovima!
Akcijski film je filmski žanr u kojem akcijske scene (borbe, automobilske potjere itd.) imaju
prednost u odnosu nad elementima kao što su karakterizacija likova i razvijanje fabule.
Akcijski film može biti blisko povezan s žanrovima trilera i pustolovnih filmova.
Prizor iz američkog akcijskog filma „Rambo 2“ Georgea P. Cosmatosa snimljenog 1985.

godine
Drama je filmski žanr koji razvija priču o likovima koji se emocionalno suočavaju sa
životnim dramama kao što su: alkoholizam, narkomanija, rasne predrasude, religijska
netolerancija, siromaštvo itd. I drugi filmski žanrovi mogu uključivati dramske
elemente.
Prizor iz bosanskohercegovačkog filma „Grbavica“ Jasmile Žbanić snimljenog 2006.

godine koji pripada žanru drame
Komedija je filmski žanr čija je osnovna zadaća – zabaviti i nasmijati publiku.

Filmska komedija želi ismijati ljudske mane i slabosti, kao i negativne pojave u društvu
i životu. Osnovni elementi filmske komedije su komični karakteri (likovi), komične
situacije i komični dijalog. Žanr je nastao na samom početku filma i prvom filmskom
komedijom se smatra film Louisa Lumierea iz 1896. Godine – „Poliveni polivač“.
171
Prizor iz prve filmske komedije - Limijerovog filma „Poliveni polivač“ iz 1896. godine
Triler je filmski žanr kojeg karakterizira uzbudljiva, dinamična i napeta radnja

smještena na zanimljivim i tajnovitim mjestima, u nepoznatim gradovima, pustinjama,
na otvorenom moru... Junaci/junakinje u filmskom trileru su obično snažne osobnosti
svikle na opasnost: policajci, špijuni, prekaljeni vojnici, mornari, avijatičari... Oni
odvažno remete planove neprijatelja spašavajući tako svoj život, a često i živote
drugih.
Prizor iz trilera „Početak“ (Inception) Christophera Nolana snimljenog 2010. godine
Mjuzikl je žanr koji je u filmskoj i pozorišnoj umjetnosti nastao početkom 20. stoljeća.
Radnja se u ovom žanru iskazuje govorom, glumom, pjevanjem i igrom.Tematika mjuzikla
može biti priča iz svakodnevnog života, a često se temelji i na preradi nekog književnog
djela. Neizostavni dio ovog žanra je balet, što ulozi koreografa u nastajanju filmskog
mjuzikla daje posebnu važnost. Najpoznatiji do sada snimljeni mjuzikli su „Kosa“, „Poljubi
me, Kejt“, „Cigani lete u nebo“, „Čikago“ itd.
172
Prizor iz filmskog mjuzikla Čikago (Chicago) Roba Maršala iz 2002. godine
Horor filmovi su filmovi kojima je cilj izazvati strah, strepnju i užas kod gledaoca.
Tematika horor filmova se uglavnom vezuje za smrt i neke tajanstvene događaje. I horor
filmovi mogu sadržavati elemente drugih žanrova kao što su: naučna fantastika, triler,
crna komedija i dr. Neki od filmova ovog žanra su: „Drakula“, „Psiho“ itd.
Prizor iz horor filma „Bram Stokerov Drakula“ (Bram Stoker's Dracula) Fransisa Forda Kopole
iz 1992. godine
Naučnofantastični film je filmski žanr koji gradi priču temeljeći je na izmišljenoj nauci
i/ili tehnologiji (vanzemaljski oblici života, vanzemaljski svjetovi ili putovanje kroz vreme,
svemirski brodovi, roboti itd.). I naučnofantastični filmovi mogu sadržavati elemente
drugih žanrova, poput filmskog trilera, filmova strave i užasa... Pojam naučne
fantastike (engl. science fiction) vezuje se i za književna djela, ali i za likovnu i
muzičku umjetnost.
173
Prizor iz naučnofantastičnog filma „Avatar“ Džejmsa Kamerona snimljenog 2009.

godine
Ratni film je filmski žanr koji se bavi ratom: pomorskim, vazdušnim ili kopnenim bitkama,
ratnim zarobljenicima, tajnim ratnim operacijama itd. Ratni filmovi priču mogu graditi
na temelju izmišljenih ili historijski zasnovanih događaja.
Prizor iz bosanskohercegovačkog ratnog filma „Remake“ Dine Mustafića snimljenog 2003.

godine
Sinteza:
Dokumentarni film predstavlja stvarnost onakvom kakva ona jeste. On može uključivati
i "kreativni tretman stvarnosti", odnosno, u njemu može biti dio
„namještenih“ scena, a može biti snimljen i bez glumljenih scena pa dobijamu sliku
života kojeg je „kamera iznenadila“. Igrani film je svaki film u kojem glume glumci, ili,
u užem smislu, film u kojem glumljene scene čine najveći ili najvažniji dio sadržaja,
bilo da se u igranim filmovima predočava izmišljena priča ili se rekonstruiraju stvarni
događaji. Često je teško utvrditi granicu između igranog i dokumentarnog filma, filma
koji ima za cilj prikazivanje zbiljskih, istinitih zbivanja.
174
Završni dio sata:
 Domaća zadaća: Radna sveska 8, radni kutak broj 80, 81, 82, 83.
Pogledajte neku filmsku komediju i uočite osnovne elemente filmske komedije:

komične karaktere (likove), komične situacije i komične dijaloge.
175
37
Priručnik 8 Uzorak obrade
Bosanski jezik inastavne
književnost jedinice: Kako
A. Verlašević & V. Alić
nastaje film?
Nastavna jedinica: Kako nastaje film?
Odgojni: razvijanje ljubavi prema filmskoj umjetnosti i umjetnosti općenito,

razvijanje kulturnih navika, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji estetiziraju
život, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti,
motivacijsko djelovanje u pravcu ovladavanja znanjima iz filmske umjetnosti,
Obrazovni: scenarij, knjiga snimanja, sekvenca, sličnosti i razlike književnog teksta i

scenarija, oznake scena i kadrova, montaža, filmska izražajna sredstva
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralačkih funkcija
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, ilustracija, metoda usmenog izlaganja i

Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 8, kreda, bilježnica, olovke, grafofolija ilustracija

teksta iz Čitanke 8, grafoskop,
Tematska korelacija
Scenarij za film „Ničija zemlja“ Danisa Tanovića

(odlomak)
# 66 ČIKI UPUCA NINU U NOGU
EXT. POLJE PORED RUPE – DAN
Nino krene prema kolima. Pucanj. Nino padne vrišteći i držeći se za nogu. Vojnici
istrče iz auta i upere pušku u Čikija. Čiki uperi pušku u narednika. Narednik podigne
ruke u vis.
176
NAREDNIK
It’s ok, cool it, it’s ok... (Uredu je, smiri se...)
Nekoliko trenutaka se gledaju, a onda mu Čiki da znak da ide. Narednik polako
krene prema autu gledajući čas Ninu koji se previja, čas Čikija.
NAREDNIK
Spustite puške! Idemo, ulazite u kola.
Sva trojica sjednu u auto i auto nakon nekoliko trenutaka ode.
(...)
 Šta čini unutarnju vezu između filma i književnosti?
Glavni dio sata:

Najava teme: Kako nastaje film?
 Dobar početak u nastajanju filma je – dobra priča. Sažeti prikaz ukupne radnje filma
naziva se sinopsis (engl. synopsis, kratki sadržaj, pregled). Sinopsisom je nužno
obuhvatiti sve bitne dijelove uvoda, zapleta i raspleta filmske priče, bez ulaženja u
detalje. Sinopsis ne sadrži dijaloge likova.
 Tekst prema kojem se snima film u filmskoj umjetnosti zove se scenarij (grč.
skēnế - šator, kazalište; scenario – tekst namijenjen sceni). Scenarij najčešće
sadrži osnovnu priču s dijalozima i podjelom na scene, za razliku od knjige
snimanja koja detaljno obrađuje sve postupke nužne da se pristupi snimanju
filma. Filmski scenarij je, dakle, pismeni sastav koji redatelju/redateljki filma
služi kao neka vrsta radnog uputstva. Prema tom uputstvu redatelj/redateljka
snima nizove slika – sekvenci.
 Scenaristički stil pisanja je po mnogo čemu je specifičan, on je po formalnim odlikama

često blizak dramskom stilu, ali se obično scenarij ne smatra književnim djelom.
U čemu je sličnost i razlika između književnog teksta i scenarija?
 Scenarij, dakle, čini jednu fazu u planiranju filma. On je svojevrstan plan filma,
poput arhitektonskog nacrta za zgradu.
 Unutarnju vezu između filma i književnosti čini fabula. Književnici su vješti u
smišljanju i razvijanju fabule, ali ako žele napisati scenarij - moraju poznavati
posebne izvedbene zahtjeve filma i tome prilagoditi svoj posao. Profesionalni
scenaristi zapravo u većoj mjeri pripadaju svijetu filma, nego svijetu književnosti.
Knjiga snimanja
177
 Scenarij je, dakle, dobar početak za film. Ali, snimanju filma može se
pristupiti tek pošto je urađena knjiga snimanja. Ona sadrži opise scena, opis
kadrova pojedinih scena, njihov redoslijede... Ukoliko knjiga snimanja nije
opisna već je u slikama, onda je riječ o storyboardu.
Storyboard za film „Precious“ Roba Castilla
Opisna knjiga snimanja sadrži mnoštvo podataka neophodnih za realizaciju filmske zamisli:
 Oznake scena i kadrova: scene se označavaju rimskim brojevima, a arapskim

brojevima - pojedini kadrovi označene scene;
 INT (interijer) ili EXT (eksterijer);
 PAN (snima se panorama);
 VO (označava vožnju kamere), GR (gronji rakurs - pogled odozgo) ili DR (donji
rakurs - pogled odozdo).
 oznake kadra:
K - krupni plan u kojem imamo samo glavu u kadru
178
B - bliži ili bliski plan, gdje imamo u kadru lik od poprsja ili nadlaktica.
PB - polubliži plan, od pojasa do tjemena
A - američki plan, od koljena do tjemena S -
srednji plan, što bi se reklo od glave do pete
T - total ili opći plan u kojem se vidi cijeli ambijent
DET - detalj, odnosno u kadru se vide predmeti, dijelovi manji od čovjekove
glave
Montiranje filma
 Da bi se stvorila cjelina od nekoliko kadrova, snimljeni kadrovi se moraju nekako
povezati jedan uz drugi, a za to služe tzv. montažne spone. Neki filmski radnici
ih zovu i interpunkcijama. Doživljaj filmskih prizora uveliko zavise o načinu
njihova montiranja.
Najučestalije montažne spone su:

 Rez je osnovna montažna spona, a podrazumijeva izravno povezivanje kadrova:
rub posljednjeg kvadrata jednog kadra „lijepi“ se uz rub kvadrata sljedećeg
kadra. Rez omogućuje doživljaj vremenske uzastopnosti ili vremenskog skoka.
 Pretapanje je montažna spona u kojoj slika i zvuk jednog kadra posotupno
blijede, nestaju, dok se slika i zvuk drugoga kadra istodobno pojavljuju, nastaju.
 Zatamnjenje (postupno nestajanje prizora u tmini) i odtamnjenje (postupno
pojavljivanje prizora iz tmine) su montažne spone kojima se izražava završetak
neke cjeline, odnosno početak nove.
 Zavjesa kao montažna spona koristi se veoma rijetko, a podrazumijeva
montažu u kojoj kadar koji dolazi briše, odnosno „istiskuje“ prethodni kadar.
Stvaralački rad
 Pokušaj napraviti storyboard za odlomak iz priče „Bašta sljezove boje“
Sinteza:
 Dobar početak u nastajanju filma je – dobra priča. Sažeti prikaz ukupne radnje
filma naziva se sinopsis (engl. synopsis, kratki sadržaj, pregled). Sinopsisom je
nužno obuhvatiti sve bitne dijelove uvoda, zapleta i raspleta filmske priče, bez
ulaženja u detalje. Sinopsis ne sadrži dijaloge likova.
 Tekst prema kojem se snima film u filmskoj umjetnosti zove se scenarij (grč.
skēnế - šator, kazalište; scenario – tekst namijenjen sceni).
 Ali, snimanju filma može se pristupiti tek pošto je urađena knjiga
snimanja. Ona sadrži opise scena, opis kadrova pojedinih scena, njihov
redoslijede... Ukoliko knjiga snimanja nije opisna već je u slikama, onda je riječ o
storyboardu.
Završni dio sata:
179
Domaća zadaća:
 Napišite sinopsis, a potom i scenarij prema priči „Knjiga“ Ive Andrića.
Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca
za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij
180
JEZIK
38
Sinonimi, homonimi, antonimi, arhaizmi
Nastavna oblast:jezik
Nastavna jedinica: Sinonimi, homonimi, antonimi, arhaizmi
Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja
Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje

govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u
izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke
radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji
poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje
ljubavi prema tradiciji BiH
Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda,
upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: leksika, rječnici/leksikoni, izgovorena
rečenica, napisana rečenica, riječ, temeljno/osnovno značenje riječi,
preneseno značenje riječi, polisemija, sinonimi, homonimi, antonimi, arhaizmi
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje

smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja,
samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici

razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda,
poredbena metoda,

individualizirani rad,
181
Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda, bilježnica, olovke,

grafoskop, grafofolije, rječnik
Tematska korelacija
Međupodručna: književnost, kultura izražavanja, medijska kultura

Motivacioni dio sata
Postoje riječi nježne, tople, vedre, blage, učene, lepršave, duboke, razborite... Postoje
riječi neizrečene, riječi skrivene. Riječi treba upoznati i pamtiti kao što se pamte dobri
topli ljudi.
Bosna
Bosna, to je jedna dobra zemlja.

Kad plače klobučaju kiseljaci.
Sagni se i pij, niko se ne ljuti.
U Bosni ima jedna tišina.

U tišini jedna njiva.
U toj njivi obeharalo stablo.
Zimi Bosna po svu noć srebrom zvoni.
Bosna ima Bosanca.

Kad Bosanac liježe na počinak
On polako glavu spušta na zemlju Da
zemlju ne povrijedi.
Bosna ima majku.

Majka se popne na brdo iznad pruge
Pa mahne mašinovođi.
Majka mahne mašinovođi, a lokomotiva vrisne.
Bosna ima kuću

U kući živi starica
Njen osmijeh je ajet o džennetu.
Izuj obuću kad prelaziš Unu

Savu
Drinu
Operi noge u rijekama
182
Bosna je ćilimom zastrta.
Nedžad Ibrišimović
 S kojim nježnim, toplim, vedrim, blagim,
učenim, lepršavim, dubokim, razboritim
riječima si se upoznao/la u ovim stihovima?
 Gdje se „čuvaju“ sve riječi jednog jezika?
 Istraži značenje riječi ćilim. Koje riječi imaju blisko značenje?
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice Sinonimi
Grafofolija 1 (strip iz Radne sveske 8: Kazalište, teatar, pozorište)
 Prisjeti se: Šta je riječ, a šta leksika? Šta su rječnici, a šta leksikoni?
 Sinonimi (grč. synonimos – istog značenja) su riječi različitog glasovnog

sastava (različito zvuče), različite po nastanku, ali istog ili sličnog značenja.
U našem jeziku je vrlo malo sinonima koji imaju potpuno isto značenje. Većinom ćemo
ih naći među tuđicama: obitelj – familija; perla – biser; veselje – radost; majka – mati;
kompjuter- računalo; glazba – muzika, sprat – kat, suglasnik - konsonant...
 Sinonime koji imaju potpuno isto značenje zovemo istoznačnicama. 

Mnogo je više sinonima koji imaju bliska značenja : drug – prijatelj; kuća –
dom; krevet – postelja; prostirka – prostirač – ćilim – tepih; skupocjen –
dragocjen – skup...
 Sinonime koji imaju slična/bliska značenja zovemo
sličnoznačnice/bliskoznačnice.
Zašto imenice drug i prijatelj nemaju potpuno isto, nego slično značenje?
Grafofolija 2 (strip iz Radne sveske 8)
 Sinonimi su: prijatelj – drug. Prijatelj jeste drug ako se često druži sa svojim
prijateljem. Ali drug ne mora biti prijatelj. Prijatelja s kojim nismo u prilici da se
družimo, da budemo u društvu s njim, možemo imati negdje daleko.
 U književnim djelima često susrećemo sinonime – arhaizme (prozor –

pendžer...) Takvi sinonimi imaju stilsku vrijednost.
Postoje dvije vrste sinonima:
183
a) različite riječi koje imaju potpuno isto značenje su istoznačnice (veselje – radost)
b) različite riječi koje imaju slična/bliska značenja su
sličnoznačnice/bliskoznačnice (prijatelj - drug) Među sinonimima često
susrećemo riječi domaćeg porijekla (slavenskog), arhaizme/zastarjelice i različite
vrste posuđenica ( tuđice, prilagođenice, prevedenice...)
 Domaćim, izvornim riječima čuvaš svoj jezik, njeguješ ga. Tvoje riječi čine tebe,
tvoj identitet, tvoju zemlju. Koristi se tuđim riječima samo onda kada nemaš
odgovarajuću svoju, domaću riječ ili tamo gdje su te posuđenice poznate većini
govornika.
 Pronađi sinonime za sljedeće riječi: gospodar, bogat, dijete, lampa, odmor,

poklon, naglasak, razgovor, vrelo.
 Odredi jesu li to sinonimi istoznačnice ili sličnoznačnice/bliskoznačnice.
Homonimi/istozvučnice
Grafofolija 3 (strip iz Radne sveske 8: Dječak i djed)
Koja značenja imaju riječi lug i kosa?
 Homonimi/istozvučnice (grč. homoios - jednak, isti) su riječi istog glasovnog

sastava i istih gramatičkih osobina (roda i broja), a različitog značenja/sadržaja.
 Homonime koji imaju isti akcen(a)t zovemo pravim
homonimima/istozvučnicama (kosa- oruđe za rad, kosa – dio tijela; lug-
šumica, lug- pepeo;)
Nepravi homonimi/raznozvučnice
Uoči razliku u izgovoru ovih homonima!
divan – kauč; divan – lijep, krasan

luk - povrće; luk - hladno oružje pas
- životinja; pas - pojas
bez – pamučno platno; bez – prijedlog sa značenjem odsutnosti nečega zehra
–zrno, čestica; Zehra - ime
 Ponekad homonimi/istozvučnice nemaju isti akcen(a)t i mogu biti različite vrste riječi.
Takve homonime zovemo nepravi homonimi/raznozvučnice.
 Razlikujemo dvije vrste homonima:

a) prave homonime - homonimi koji se jednako pišu i jednako izgovaraju;
b) neprave homonime - homonimi koji se jednako pišu a različito izgovaraju.
184
 Pronađi homonime (prave ili neprave) za sljedeće riječi i objasni njihovo značenje:
paša
pitati slagati
para
zabit
mladež
Polisemija/višeznačnost riječi
Grafofolija 4 (strip iz Radne sveske 8: Glava knjige, kuće...)
 Kad riječi imaju isti glasovni sastav a različita, međusobno povezana značenja,
tada
nije riječ o homonimima/homonimiji, nego o polisemiji, višeznačnosti riječi.
GLAVA ZEMLJA ZVIJEZDA
dio tijela: glava čovjeka vrsta tla: grumen nebesko tijelo: zvijezda
zemlje Danica
dio knjige: glava knjige nebesko tijelo: Zemlja, morska životinja: morska
zemaljska kugla zvijezda
osoba: glava kuće domovina: naša zemlja osoba: filmska zvijezda
Antonimi
Grafofolija 5 (strip iz Radne sveske 8: Ko je gladan?)
Pronađi u stripu riječi suprotnog značenja!
Antonimi (grč. anti – protiv) su riječi suprotnog (proturječnog) značenja. Antonimi

mogu biti imenice, pridjevi, glagoli, zamjenice i prilozi.
dan – noć
lijep – ružan
mlad – star
rat – mir
život – smrt
san – java
185
Česti su antonimi koji se tvore negacijom:
sreća – nesreća
istina – neistina
umoran – neumoran
imati – nemati
 Prepoznajmo antonime u ovom odlomku:
Panorama, Ivo Andrić
„... I druge slike iz panorame moga detinjstva iskrsavale su i iskrsavaju, i danas preda
mnom, manje ili više jasno, ređe ili češće, a uvek neočekivano, i lebde koji trenutak
pred mojim očima, ali onaj nemerljivi trenutak iz snova, a zatim iščezavaju,
ostavljajući dugo sećanje i dubok trag istinskih doživljaja. To su ponekad živi ljudi, a
ponekad predeli ili stvari...“
1. Prepoznaj antonime u izrekama i prepiši ih u bilježnicu.
 Malo dijete, mala briga, veliko dijete, velika briga.

 Sit se gladnom ne vjeruje.
 Dok jednom ne smrkne, drugom ne svane.  Nijedna radost bez tuge ne biva!
 Gdje se sije ljubav, žanje se radost.
2. Prepoznaj antonime u sljedećem odlomku:
Zapisi o gradovima (To je zemlja Hercegovina)
„(...) I šta nije bilo, i šta neće biti! Jer vrijeme ne stoji. Prolazi staro, dolazi
novo... Nekako tako kao rijeka... I otkad tako? Od kojih to pradavnih vremena. Recimo
onih kad su izdubljena ova pitoma kraška polja.
Ima ih puno. Zelene se kao kakvi ćilimi, prostrti po zemlji između brda, onih što
su slični zidovima. Pa tu kad uđeš, čini ti se kao da si ušao u kakvu sobu. A u njoj raj.
Cvjetaju cvjetovi, zelene se bašče. Grozdovi vina i med medni voća. I sve vam se čini
da ste u sobi u kojoj je položena sofra – de uzmite! A okolo svuda su zidovi, oni od
kamena, ljuta i jalova, na kojem raste jasen, trn i vrijes. Pa opet kažeš ono što si
rekao ko zna po koliko puta na dan: koliko je ovdje suprotnosti! Koliko za oko straha i
ljepote! Koliko šumova i tišine. Koliko sunca – i koliko hlada. Koliko bjeline – i zelenila.
Koliko suše – i koliko vode. I koliko nekih dobrih ljudi. Sjedneš sa njima. Seljaci iz
blizine Ljubinja. Dolje, pod njima je Ljubinsko polje, a malo dalje – polje Popovo. A
oko njih svuda su brda – pa se uz brda privilo selo, kao da je pobjeglo od pošasti. I
tako dalje, i tako redom. Beskonačna slika beskonačnih vidika... Šaraju po njim puti i
proplanci. Gore se dižu visoke visine, dolje se slamaju duboke dubine. U dubinama
186
teku vode. Zelene se vrtovi – bijeli se kamen. Pa oku čudno. Ali i ugodno. Dolaze
vjetrovi, donose mirise. To mirišu vrijes i pelin. I cvijet svakojak. Pa dišeš slatko. I
gledaš daleko. I misliš samo jednu misao: da je to zemlja Hercegovina!
Samo jedna jedina takva...“
Ćamil Sijarić
Arhaizmi/zastarjelice
 Riječi su slične ljudima: rađaju se, žive, stare i odlaze. Ali, za razliku od ljudi,
ponekad se i vraćaju i u usmenom govoru i u pisanoj riječi. Često ih
upotrebljavamo radi približavanja nekog vremena i slikovitijeg prikaza (avlija,
šadrvan, bašća...)
 Arhaizmi/zastarjelice (grč. archaios – drevan) su riječi koje su se nekad

upotrebljavale u jeziku kao standardne, književne, ali su potisnute novim
riječima, njihovim sinonimima. Dakle, u upotrebi je data prednost novonastaloj
riječi sa istim značenjem, njenom sinonimu.
 Književnici se često služe arhaizmima da bi slikovitije prikazali vrijeme, likove i

sredinu u koju je radnja smještena. Arhaizme susrećemo i u poeziji. U
književnim djelima arhaizmi imaju stilsku vrijednost.
Pronađi arhaizme u ovoj pjesmi, potraži njihovo značenje u nekom rječniku, i umjesto
arhaizama upotrijebi njihove sinonime koji su danas standardni. Pročitaj pjesmu, ali
sa sinonimima. Uoči razliku!
Gorčin
Ase ležit
Vojnik Gorčin
U zemlji svojoj
Na baštini
Tuždi
Žih
A smrt dozivah
Noć i dan
Mrava ne zgazih
U vojnike
Odoh
Bil sam
U pet i pet vojni
187
Bez štita i oklopa

E da ednom
Prestanu
Gorčine
Zgiboh od čudne boli
Ne probi me kopje
Ne ustrijeli strijela
Ne posiječe
Sablja
Zgiboh od boli
Nepreboli
Volju
A djevu mi ugrabiše
U robje
Ako Kosaru sretnete

Na putevima
Gospodnjim
Molju
Skažite
Za vjernost
Moju
Mak Dizdar
Sinteza:
 Sinonimi (grč. synonimos – istog značenja) su riječi različitog glasovnog
sastava (različito zvuče), različite po nastanku, ali istog ili sličnog značenja.
 Homonimi/istozvučnice (grč. homoios - jednak, isti) su riječi istog glasovnog
sastava i istih gramatičkih osobina (roda i broja), a različitog značenja/sadržaja.
 Antonimi (grč. anti – protiv) su riječi suprotnog (proturječnog) značenja.
Antonimi mogu biti imenice, pridjevi, glagoli, zamjenice i prilozi.
 Arhaizmi/zastarjelice (grč. archaios – drevan) su riječi koje su se nekad
upotrebljavale u jeziku kao standardne, književne, ali su potisnute novim
riječima, njihovim sinonimima. Dakle, u upotrebi je data prednost novonastaloj
riječi sa istim značenjem, njenom sinonimu.
Završni dio sata:

Radna sveska 8, radni kutak broj 1
Domaća zadaća:
 Radna sveska 8, radni kutak broj 2, 3, 4, 5.
188
O sinonimima, antonimima i homonimima možeš više saznati na internet adresi:

http://hr.wikipedia.org/wiki/Sinonim
http://hr.wikipedia.org/wiki/Homonim
Na internet adresi :
http://www.bosnienforum.com/showthread.php?t=798 možete poslušati audiozapispoezije
Maka Dizdara u izvedbi Enesa Kiševića

41
40
Upitne, odnosne i neodređene
zamjenice/upućenice
Nastavna oblast: jezik

Nastavna jedinica: Upitne, odnosne i neodređene zamjenice/upućenice

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: Upitne, odnosne i neodređene
zamjenice/upućenice

189


poredbena metoda,

individualizirani rad
grafoskop, grafofolije,
Tematska korelacija

Međupredmetna: informatika, geografija,

U gramatici saznajemo sve o oblicima, vrstama i promjeni riječi. Tim
sadržajima se bavi morfologija.
Ponovimo:
 Riječi koje mijenjaju svoj oblik u različitim rečeničnim položajima, ali ne

mijenjaju svoje osnovno značenje, zovemo promjenljive/promjenjive riječi.
To su: imenice, zamjenice, pridjevi i glagoli.
 Riječi koje se ne mijenjaju ni u kojem rečeničnom položaju zovemo

nepromjenljive/nepromjenjive riječi. U nepromjenljive riječi spadaju:
prijedlozi, veznici, uzvici i riječce (čestice, partikule).
 U našem jeziku imamo i vrste riječi u kojima se samo neke riječi mijenjaju.
Takve riječi zovemo polupromjenljive riječi:
Neki brojevi mijenjaju svoj oblik, a neki ne mijenjaju.

Neki prilozi mijenjaju svoj oblik, a neki ne.
190
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Upitne, odnosne i neodređene zamjenice/upućenice
Ponovimo:
 Zamjenice/upućenice su promjenljive riječi kojima se upućuje na lica,

predmete, osobine, ili na okolnosti kojima se lica i predmeti određuju. Zato im
više odgovara naziv upućenice.
 Zamjenice/upućenice nemaju svoje leksičko (stvarno) značenje. Svoje
konkretno značenje dobivaju u kontekstu, na osnovu govorne situacije.
191
Zamjenice/
upućenice
LIČNE PRISVOJNE POKAZNE
ja, ti, on, ona, moj, tvoj, ovaj, taj, onaj,

ono, mi, vi, njegov, naš, ovakav, takav,
oni, one, ona vaš, njihov... onakav...
Na sljedećim časovima upoznat ćemo se s još nekim vrstama zamjenica.
Funkcija zamjenica/upućenica u rečenici
Po funkciji u rečenici razlikujemo imeničke i pridjevske zamjenice.

 Imeničke zamjenice su u rečenici ponašaju kao imenice, odnosno, zauzimaju
mjesta svojstvena imenicama. U rečenici imaju istu službu kao i imenice
(subjek(a)t, objek(a)t, PO). Imeničke zamjenice su samostalne, nisu tijesno
vezane za neku drugu riječ u rečenici. To su lične/osobne zamjenice (ja, ti,
on/ona/ono...), upitne i odnosne zamjenice ko i što/šta, te neodređene
zamjenice načinjene od njih (neko, nešto).
 Pridjevske zamjenice upućuju na osobinu predmeta, imaju atributsku funkciju
kao i pridjevi, a u rečenici zauzimaju mjesto svojstveno pridjevima, uvijek stoje
uz imenice. Pridjevske zamjenice su: prisvojne, pokazne, upitne i odnosne,
neodređene...
Dakle, upitne, odnosne i neodređene zamjenice mogu imati i imeničku i pridjevsku službu.
Upitne zamjenice/upućenice
 KO?
Ko je prvi bosanskohercegovački dobitnik filmske nagrade „Oskar“?
192
Danis Tanović
Prvi dobitnik filmske nagrade „Oskar“ u BiH je režiser Danis Tanović koji je 2001. godine
dobio Oskar (Oscar) za film „Ničija zemlja“.
 ŠTA?
Šta su Vede?
Vede
Vede (riječ veda znači znanje) su temeljni i sveti tekstovi hinduizma. Najstarija su djela
indijske i svjetske književnosti i jedan od najranijih pisanih tragova kulture
čovječanstva. Napisane su u formi stiha i strofe i pretežno su vjerskog sadržaja. (O
vedama možeš više saznati na internet adresi: http://hr.wikipedia.org/wiki/Vede).
 KOJOJ?
Kojoj galaksiji pripada Sunčev sistem?
193
Galaksija Mliječni put
Sunčev sistem, u kojem je Zemlja jedna od planeta, pripada spiralnoj galaksiji Mliječni
put.
 KOJI? KOLIKI?
Koji je, i koliki je najviši planinski vrh na Zemlji?
Mont Everest – krov Zemlje

Najviši planinski vrh na Zemlji je Mont Everest u Tibetu (poznat i kao Čomolungma). Visok
je oko 8.848 m i pripada planinskom vijencu Himalaja.
Uporedi pitanja i odgovore!
Šta zamjenjuju, na što upućuju istaknute upitne riječi u pitanjima?
194
 Upitne zamjenice/upućenice zamjenjuju/upućuju na riječ ili više riječi koje

očekujemo u odgovoru. Zato ih i zovemo upitne zamjenice/upućenice.
Dolaze u upitnim rečenicama, odnosno, služe za postavljanje pitanja.
 Imeničke su zamjenice/upućenice: ko/što//šta? a pridjevske: koji/koja/koje?;
čiji/čija/čije?; kakav/kakva/kakvo?; koliki/kolika/koliko?.
Upitne zamjenice/upućenice se mijenjaju po padežima:
 Kojoj galaksiji pripada Sunčev sistem? (koja galaksija..., koje galaksije, kojoj galaksiji...)
Odnosne zamjenice/upućenice
Pročitaj sada ove rečenice:
 Znao/la sam → ko je prvi bosanskohercegovački dobitnik filmske nagrade

„Oskar“.
 Sada znam i → šta su Vede.
 Poznato je svima → kojoj galaksiji pripada Sunčev sistem.
 Pronašli smo u enciklopediji → koji je, i koliki je najviši planinski vrh na Zemlji.
 Ove zamjenice ko, šta, kojoj, koji, koliki oblikom se ne razlikuju od upitnih
zamjenica, ali u ovim rečenicama njima ništa ne pitamo.
 Ove zamjenice/upućenice pokazuju na što se odnosi sadržaj rečenice u kojoj takva
zamjenica stoji na početku. Zato ih zovemo odnosne zamjenice.
Zamjenice ko, šta/što, koji/koja/koje, čiji/čija/čije, kakav/kakva/kakvo, koliki/kolika/koliko...

povezuju jednu cijelu rečenicu s drugom surečenicom pa imaju funkciju veznika. Ove
zamjenice/upućenice pokazuju na što se odnosi sadržaj rečenice u kojoj takva zamjenica stoji na
početku. Zato ih zovemo odnosne zamjenice.
 Upitne zamjenice se upotrebljavaju u pitanjima (upitnim rečenicama), a odnosne

zamjenice se upotrebljavaju za iskazivanje odnosa među dvjema rečenicama.
Izbjegni pogreške!
Zamjenice se dekliniraju po padežima.

Akuzativ jednine u muškom rodu nije isti za živo i neživo!
Pravilno:
Za živo biće: A=G → To je pisac kojeg volim. Želim psa kojeg sam srela. Za
neživo: A=N → To je kaput koji volim. Hoću film koji nisam gledala.
Nepravilno: To je kaput kojeg volim. Hoću film kojeg nisam gledala.
195
Neodređene zamjenice/upućenice
ilustracija: strip u 2 slike:
I kvadrat:
1. Tabla išarana imenima, bojama,
Nastavnik/ica govori, učenicima: Ko je ovo uradio? Učenici
uglas: Neko!
2. slika:
Nastavnik/ica: Kako to neko? Nešto je ovdje čudno! Taj neko ima ime! Nečija ruka svakako
jeste! Hoće li iko reći ko je to bio? Ko god je taj NEKO – ima nekakvo ime!
 Šta zamjenjuju označene zamjenice? Da li nam je poznato biće, predmet ili pojava
koju zamjenjuju (neko, nešto, nečija, nekakav...)?
NEKO → nepoznata osoba

NEŠTO → ne zna se šta
NEČIJA→ ne zna se čija
IKO → bilo ko
KO GOD → može biti bilo ko, ali nije tačno određen niko
NEKAKVO → odnosi se na nepoznato svojstvo, osobinu
Šta je zajedničko u značenju svih ovih zamjenica?
Te zamjenice/upućenice zamjenjuju nešto neodređeno, nepoznato, pa ih zovemo

neodređene zamjenice/upućenice.
 Tvore se prefiksima ne-, i-, po-, koje-, sva-, gdje-, što-, ili sufiksom –god i nekom
upitnom ili odnosnom pridjevskom zamjenicom: ne+kakav=nekakav, i+šta=išta,
po+koji=pokoji.... Većina neodređenih zamjenica mijenja se kao i odnosne
zamjenice, odnosno, dekliniraju se po padežima.
Izbjegni pogreške!
Razlikuj neodređene zamjenice:
►kogod → neko ► Ako te kogod pita za mene, pozdravi ga.

►ko god → bilo ko ► Ko god te pita za mene, kaži da sam otputovao.
►štogod → nešto ► Ako štogod zaboraviš, javi da ti pošaljem.
►što god → bilo što ► Što god ne budeš znala, potraži u enciklopediji.
196
 U neodređene zamjenice mogu se ubrojati i odrične i opće zamjenice jer i one

imaju neodređeno, opće značenje.
 Odričnim zamjenicama odričemo bića , predmete, pojave.
Nikakvu poruku nisam primio.
 Opće zamjenice upućuju na nešto opće, sveobuhvatno. Njima upućujemo na više
pojmova ili na jedan od njih.
Svako može pogriješiti.
Neodređene zamjenice
OPĆE ODRIČNE
NEODREĐENE
svako, svašta, niko, ništa,
neko, nešto, svaki, svačiji, ničiji, nikakav,
nekakav, nečiji, sav, iko, išta, nikoji
gdjeko, ikakav, ikoji,
gdješto, bilo ko, bilo
gdjekakav, što, bilo koji
Sinteza:
 Riječi koje mijenjaju svoj oblik u različitim rečeničnim položajima, ali ne mijenjaju
svoje osnovno značenje, zovemo promjenljive/promjenjive riječi. To su:
imenice, zamjenice, pridjevi i glagoli.
 Zamjenice/upućenice su promjenljive riječi kojima se upućuje na lica,
predmete, osobine, ili na okolnosti kojima se lica i predmeti određuju. Zato im
više odgovara naziv upućenice.
 Upitne zamjenice/upućenice zamjenjuju/upućuju na riječ ili više riječi koje
očekujemo u odgovoru. Zato ih i zovemo upitne zamjenice/upućenice.
Dolaze u upitnim rečenicama, odnosno, služe za postavljanje pitanja.
 Zamjenice/upućenice koje pokazuju na što se odnosi sadržaj rečenice u kojoj
takva zamjenica stoji na početku zovemo odnosne zamjenice.

Završni dio sata:

Domaća zadaća: Radna sveska 8, radni kutak broj 6, 7, 8, 9.
197
Pronađi na internet adresi:http://hr.wikipedia.org/wiki/Zamjenice nešto više o vrstama riječi

i posebno o zamjenicama.

198
43
42 Uzorak obrade nastavnenice:
jedi
Izgovor i pisanje prijedloga, veznika,
priloga i čestica

Nastavna jedinica: Izgovor i pisanje prijedloga, veznika, priloga i čestica

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: izgovor i pisanje prijedloga, veznika,
priloga i čestica


poredbena metoda,

Tematska korelacija

199
Špijun, Svetozar Ćorović

(...)
Čim prestojnik uljeze, Kosta brže-bolje pritrča, prihvati mu štap i šešir i, tokorse,
poče čistiti kaput kao da stresa prašinu, makar što je kaput bio čist i nikakve prašine
na njemu nije bilo... Prestojnik, odmaknuvši se, udari dlanom o dlan, protrlja ruke,
popravi cviker, zavuče ruke u džepove i zviždučući poče šetati po sobi.
Kojim vrstama riječi pripadaju istaknute riječi u odlomku? Prepoznaj

u odlomku i veznike.
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Izgovor i pisanje prijedloga, veznika,

priloga i čestica
Izgovor i pisanje prijedloga i veznika
 Riječi koje se predlažu pred samostalne riječi (imenice, zamjenice) zovu se

prijedlozi. To su nepromjenljive/nepromjenjive riječi koje bliže određuju
različite odnose prema drugim riječima u rečenici(u, na, iznad, pored, kraj,
pokraj, uz, za, pred, iza, pod, ispod...). Prijedlozi nemaju samostalno leksičko
značenje.
 Veznici su nepromjenljive riječi koje služe za povezivanje riječi, sintagmi i
rečenica (i, te, ni, niti, a, ali, nego, već, ili...).
Podsjetimo se!
Proklitike (prislonjenice) su nenaglašene riječi koje se

nalaze ispred naglašene riječi i s o kuće, do njom čine izgovornu cjelinu:
škole, na stolici, u kući... d Proklitike su najčešće prijedlozi
(, kod,...) i neki veznici: (a, i, ni, n , p , u, pr , z da,...)
 Dakle, prijedlozi i veznici se a o i a izgovaraju skupa s naglašenom
riječju ispred koje stoje, ali se pišu odvojeno.
Prijedlozi i veznici uz odrične zamjenice
200
Naučili smo da se u neodređene zamjenice mogu svrstati i odrične i opće zamjenice jer
označavaju također nešto neodređeno, opće.
 Kada se ispred odričnih zamjenica koje su sastavljene od veznika i i ni ( iko,
niko, ništa, nikakav...) nađe prijedlog, onda se on umeće između veznika
i odnosne zamjenice: na + ništa →ni na šta;
).
na+ nikog → ni na kog
Izgovaraju se kao jedna cjelina, a pišu se odvojeno.
Izbjegni pogreške!
Pravilno je reći: Nepravilno je reći:
Kosta nije ni u koga pogledao. Kosta nije u nikoga pogledao.

Ja ne pišem bilješke ni u šta. Ja ne pišem bilješke u ništa. Ne
znamo ni za kakvu priču. Ne znamo za nikakvu priču.
Izgovor i pisanje riječci/partikula/čestica

Grafofolija 1 (strip iz Radne sveske 8: Kosta i)
prestojnik
„Špijun“ Svetozara Ćorovića
ilustracija: strip: I
kvadrat:
Prestojnik udvornički: Znaš li ti da te ja volim? Eto, baš si mi uslužan, pokoran i vjeran.
Kosta: Da, da, da, dakako da sam uslužan.. dabome i vjeran... i svakako pokoran.
II kvadrat:
Predstojnik: Hoćeš li biti moj „povjerljivi čovjek“?...
Kosta: Ama to se u nas ne naziva povjerljivi čo’jek, nego špijun.
Kojim vrstama riječi pripadaju istaknute riječi u stripu?
 Riječcama (česticama, partikulama) se iznosi stav govornika prema onome o

čemu govori:
- ističu se pojedine riječi i daje drugačije značenje dijelovima rečenice
(“... baš si mi uslužan...“ - naglašavaju se osobine);
- poriču se ili potvrđuju neke tvrdnje (ne, da, dabome, dakako, svakako);
- upućuje se na nešto, služe za pokazivanje (eno, eto, evo...);
- ističe suprotnost (međutim, unatoč, premda...)
201
 Riječce su u govoru najčešće naglašene. Pišu se uvijek odvojeno od ostalih

riječi.
 Poštapalice (ovaj, onaj, kaže, vele) su također riječce. Njima se služimo kada
želimo dobiti na vremenu da bismo pronašli odgovarajuću riječ i da bismo
zadržali pažnju slušalaca. Dobro bi bilo izbjegavati ih.
 Riječca NE
 Riječca NE spaja se u tvorbi imenica, pridjeva i priloga, pa se izgovara i piše

sastavljeno.
 Imenice: nepravda, neradnik, nevolja, nebriga, nerad, nered, nesreća,
nevaljalac, neznanje, nezgoda;
 Pridjevi: nenaspavana, nesretan, neobrijan, nepočešljan, nezgodan;  Prilozi:
neumorno, nespretno, nevoljno, neočekivano.
 Riječca NE se ispred glagola izgovara sastavljeno, a piše odvojeno: ne vidim,

ne dam, ne volim, ne čitam, ne znam, ne mogu...
 Izuzetak su neki glagoli. Riječca NE se piše sastavljeno s nekim glagolima:
nemam, neću, nemoj, nestati, nedostati, nedostajati, nisam (nijesam),
nenavidjeti, negodovati.
Riječca LI
 Riječca LI se, kad je u vezi s glagolom, piše odvojeno: dolaziš li, da li dolaziš,
hoćeš li doći, da li bi došao, neće li doći, ne bi li došao, je li došao; 
Odvojeno se piše i uzrečica je li.
 Riječca Li je u nekim veznicima potpuno srasla, pa se izgovara i piše
sastavljeno: ali, ili, negoli, kamoli, kadli.
Izgovor i pisanje priloga

(...)
- Danas su čudne prilike nastale, - reče tiho, cupkajući nogom – i nekakve nove
struje javljaju se... Čuju se nekakvi protesti, graje, tužbe ... Po čaršiji govore, viču ...
A ti ideš po čaršiji, sastaješ se ... a dobar si čovjek i svi ti vjeruju ... - Vjeruju, fala
bogu – odgovori Kosta ponosito, pa se malo ispravi.
Šta su prilozi?
 Riječi koje su dodate ili priložene glagolima da bi se označilo mjesto, vrijeme ili
način na koji se vrši radnja zovu se prilozi (zatim, dok, naposljetku, ovdje,
nikad, polako, dugo, bliže, strašno i prije).
202
Prilozi koji su nastali srastanjem prijedloga s raznim vrstama riječi (složeni prilozi), pišu
se sastavljeno (polahko, uglas, dogodine, zamalo, izbliza, izdaleka..):
 Prišla sam joj polahko, a ipak sam je zamalo probudila.
Prilog vrlo se piše odvojeno od pridjeva:
 On je vrlo uporan.
 Prošao je s vrlo dobrim uspjehom.
 Bio je tada vrlo mali.
Izbjegni pogreške!
 OVDJE znači da je nešto blizu osobe koja govori.

 TU znači da je nešto blizu osobe koja je sugovornik.
 ONDJE znači da nešto nije blizu niti govornika, niti sugovornika.
Sinteza:
 Dakle, prijedlozi i veznici se izgovaraju skupa s naglašenom riječju ispred koje
stoje, ali se pišu odvojeno.
 Riječce su u govoru najčešće naglašene. Pišu se uvijek odvojeno od ostalih
riječi.
 Riječca NE se ispred glagola izgovara sastavljeno, a piše odvojeno: ne vidim,
ne dam, ne volim, ne čitam, ne znam, ne mogu...
 Izuzetak su neki glagoli. Riječca NE se piše sastavljeno s nekim glagolima:
nemam, neću, nemoj, nestati, nedostati, nedostajati, nisam (nijesam),
nenavidjeti, negodovati.
 Riječca LI se, kad je u vezi s glagolom, piše odvojeno: dolaziš li, da li dolaziš,
hoćeš li doći, da li bi došao, neće li doći, ne bi li došao, je li došao; 
Odvojeno se piše i uzrečica je li.

 Prilozi koji su nastali srastanjem prijedloga s raznim vrstama riječi (složeni
prilozi), pišu se sastavljeno (polahko, uglas, dogodine, zamalo, izbliza,
izdaleka..). Prilog vrlo se piše odvojeno od pridjeva.
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
Radna sveska 8, radni kutak broj 10, 11, 12.
 Razmisli o značenju poslovica, a zatim pronađi u njima prijedloge i veznike! Uoči

kako se izgovaraju i kako se pišu.
203
Lijepa riječ i gvozdena vrata otvara. Po

jutru se dan poznaje.
Riječi treba mjeriti, a ne brojati.
Bolje je s mudrim plakati, nego sa budalom pjevati. Ko
želi da pjeva, uvijek će naći pjesmu.
Riječi su kao pčele, one su istovremeno i med i žaoka. Dok
živiš, dolikuje ti da se nadaš.


Pravilna upotreba prijedloga
uz pojedine padeže

Nastavna jedinica: Pravilna upotreba prijedloga uz pojedine padeže

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pravilna upotreba prijedloga uz pojedine
padeže

204

poredbena metoda,


Tematska korelacija

Šta je pravilno, a šta nije?
To je knjiga od moje prijateljice. To je knjiga moje prijateljice.

To je sat od mog tate. To je sat moga tate.
 Nije mogla doći radi obaveza u školi.

 Otputovao je na more zbog odmora.
 Nije mogla doći zbog obaveza u školi.

 Otputovao je na more radi odmora.
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice
Pravilna upotreba prijedloga uz pojedine padeže
Prijedlozi uz genitiv
Genitiv dolazi i sa prijedlozima i bez njih. Najčešći prijedlozi u genitivu su: od, do, iz, s(a),
iznad, ispod, zbog i radi... Izbjegni
pogreške!
205
Nepravilno! Pravilno!
To je knjiga od moje prijateljice. To je knjiga moje prijateljice. To
je sat od mog tate. To je sat moga tate.
 Ne upotrebljavaj prijedlog OD s genitivom kada se njime izriče pripadnost.
Izbjegni pogreške!
Zbog i radi u genitivu:
 Nije mogla doći zbog obaveza u školi.  Otputovao je na more radi odmora.
Prijedlog zbog se upotrebljava uz imenice u genitivu da označi uzrok, a prijedlog radi
- namjeru.
Prijedlozi uz dativ
 Ova cesta vodi prema Kladnju, a ova druga ka Goraždu.
Dativ u rečenici može biti bez prijedloga, ali i s prijedlozima k(a), prema, nasuprot...
 Penjali smo se ka skakaonici.

 Polako se kretala ka zgradi.
 Prijedlog k(a) uz dativ označava pravac/cilj kretanja. Prijedlog K dobija A pred

riječima koje počinju sa K,G ili H, te pred riječima u kojih su K,G ili H na
drugom mjestu, a na prvom nije neki od samoglasnika.
Prijedlozi u dativu i lokativu
ativ i lokativ se razlikuju i po prijedlozima

Osim po značenju, d !
Dativ i lokativ
DATIV: LOKATIV
 cilj, namjena, pripadnost  mjesto
 bez prijedloga ili  obavezan prijedlog: na, po, u,
 sa prijedlozima: k(ka), prem
a, pri, o
nasuprot
Prijedlozi uz akuzativ
206
Prepoznajmo prijedloge koji se nalaze uz riječi u akuzativu u sljedećem odlomku:
Kradljivac snova
„...Ko je ukrao djetetu san iz oka? Hoću da znam! Sa tankovitim krčagom u ruci
majka je sišla u selo po vodu. I baš tada naišao je kradljivac snova i - ugrabivši
djetetu san iz oka - pobjegao je neznano kud.
A po povratku zatekla je mati dijete gdje puzi okolo po sobi, tražeći san.
Ko je ukrao djetetu san iz oka? Hoću da znam! Recite, da ga okujem u lance!
(...) Provaliću u njegovu jazbinu i odnijeću sve pokradene snove...“
Rabindranath
Tagore
 Majka je sišla u selo po vodu.

 Kradljivac snova je pobjegao u zoru kroz šumu neznano kud.
Šta označavaju riječi u akuzativu „u selo“, „po vodu“, „u zoru“, „kroz šumu“?
 Dakle, i uz akuzativ dolaze prijedlozi (u, na, po, kroz, niz, za, među...) i takav
akuzativ ima službu priloških odredaba za mjesto i vrijeme.
Uz glagol zahvaliti može doći prijedlog ZA (u akuzativu), ali je pravilna i upotreba

prijedloga NA (u lokativu). Dakle, oboje je pravilno.
 Hvala vam za lijepo druženje.

 Hvala vam na lijepom druženju.
Prijedlozi uz instrumental
Upotreba prijedloga S ili SA
- Sa zebnjom sam ga slušala.

- Čekali smo ih sa žarom.
Prijedlog SA dolazi ispred riječi u kojima je drugi glas S, Z, Ž, i Š.
 Neki prijedlozi uz padeže mogu imati po dva oblika: s - sa; k - ka, ali
promjenom oblika se ne mijenja ni značenje ni odnos prema riječima ispred
kojih stoje.
 Ako prijedlog S dolazi ispred riječi koje počinju sa S, Š, Z, Ž, radi lakšeg
izgovora upotrebljavamo duži oblik SA.
 Prijedlog SA dolazi i ispred riječi u kojima je drugi glas S, Z, Ž, i Š.
 Pojavila se sa psom.
Prijedlog SA mora doći i ispred zamjeničkog oblika mnom:
207
 Bio je cijelo vrijeme sa mnom.
Ako je suglasnička konstrukcija teška za izgovor, i tada može doći prijedlog SA: sa cmizdravcem,
sa šmrcljivkom...
Prijedlog S nije potreban kada se imenicom izriče sredstvo.
 Putujem avionom.
Izbjegni pogreške!
 U vezi toga ili u vezi s tim?
Pravilno je:
 U vezi s vašom knjigom... u vezi s vašim dopisom... (instrumental);
Nepravilno je:
 U vezi vaše knjige..., u vezi vašeg dopisa...(genitiv).
Obzirom na to ili s obzirom na to?
Česta je pogreška u izgovoru i pisanju rečenične konstrukcije: 

S obzirom na to da je iscrpljen...
Ovo je instrumental socijativnog tipa koji podrazumijeva prisutnost nečega pri odvijanju
radnje.
Pravilno je:
 S obzirom na to da je iscrpljen...;
Nepravilno je:
 Obzirom na to da je iscrpljen...
 Prošao je odličnim ili s odličnim?
Ovo je također socijativni instrumental. Dakle, obavezna je upotreba prijedloga S.

Pravilno je:
 Prošao je s odličnim uspjehom.
Nepravilno je:
 Prošao je odličnim uspjehom.
208
Prijedlozi uz lokativ
 Lokativ je jedini padež koji se upotrebljava samo sa prijedlozima. Uz

lokativ najčešće idu prijedlozi: na, po, o, pri,u, i najčešće označavaju
mjesto na kome se radnja odvija. Zovemo ga padežom mjesta.
Prijedlog NA
 Prijedlog NA uz lokativ najčešće ima značenje mjesta, ali NA može imati i značenje
sredstva.
- Mi smo na terasi čitali poeziju, dok nam je Denis svirao na gitari.
Pravilno je kazati i: Svirao je gitaru.
Sinteza:
 Ne upotrebljavaj prijedlog OD s genitivom kada se njime izriče pripadnost.

 Prijedlog k(a) uz dativ označava pravac/cilj kretanja. Prijedlog K dobija A pred
riječima koje počinju sa K,G ili H, te pred riječima u kojih su K,G ili H na
drugom mjestu, a na prvom nije neki od samoglasnika.
 Uz akuzativ dolaze prijedlozi (u, na, po, kroz, niz, za, među...) i takav akuzativ
ima službu priloških odredaba za mjesto i vrijeme.
 Ako prijedlog S dolazi ispred riječi koje počinju sa S, Š, Z, Ž, radi lakšeg
izgovora upotrebljavamo duži oblik SA.
 Prijedlog SA dolazi i ispred riječi u kojima je drugi glas S, Z, Ž, i Š.
 Uz lokativ najčešće idu prijedlozi: na, po, o, pri,u, i najčešće označavaju
mjesto na kome se radnja odvija. Zovemo ga padežom mjesta.
Završni dio sata:
Pronađi nešto više o pjesniku Rabindranath Tagore, dobitniku Nobelove nagrade za

književnost i promotoru indijske kulture na internet adresi:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Rabindranath_Tagore
Prepoznaj lokativ i odredi njegovu službu u ovom odlomku iz Andrićeve pripovijetke

„Knjiga“:
„... A ipak postoje u svijetu biblioteke, postoje tolike knjige i postoje ljudi koji ih slobodno
čitaju. I on ne želi mnogo, četiri-pet knjiga o raznim putovanjima po raznim krajevima
svijeta. Samo da može onu koju čita da nasloni na one tri ili četiri koje će čitati kasnije, i
da ponekad pogleda istovremeno u dvije knjige, samo da pogled
209
baci...“


Pisanje složenih prijedloga i priloga

Nastavna jedinica: Pisanje složenih prijedloga i priloga

210

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pisanje složenih prijedloga i priloga


poredbena metoda

Tematska korelacija
Međupodručna: književnost, kultura izražavanja
Uoči razliku između prijedloga u sljedećim rečenicama:
 Knjige su na stolu a olovke u ladici.
- Prošao je pokraj mene.

- Iznad nas je vedro nebo.
- Petica mi je bila nadohvat ruke.
Glavni dio sata
211
 S obzirom na postanak, prijedlozi se dijele na prave i neprave.

 Pravi prijedlozi su one riječi koje služe samo kao prijedlozi i čije se
značenje ne može povezati sa značenjem i osnovom neke druge riječi. To
su prijedlozi: do, iz, kod, na, pod, o, niz, pred, radi, s, u, uz...

 Nepravi prijedlozi su oni čije se značenje može povezati sa značenjem i
osnovom neke druge riječi. Oni mogu biti izvedeni i složeni.
Izvedeni prijedlozi nastaju okamenjivanjem nekog oblika imenice: kraj,
čelo, dno, put, vrh. Ovdje spadaju i prijedlozi nastali od priloga (blizu, mimo,
poslije, prije, više, pored...)
Važno je upamtiti da se prijedlozi nalaze ispred imenica i zamjenica, jer ima riječi
koje mogu biti i prijedlozi (ako se dodaju imenicama ili zamjenicama), ali i prilozi ako
se dodaju glagolu.
Prijedlozi Prilozi
Prije zore ne može svanuti. Mi smo prije došli.

Poslije tebe sam ja na redu. Vi ste poslije došli.
- Složeni prijedlozi nastaju srastanjem dvaju prijedloga ili prijedloga i imenice

(iznad, između, nadohvat, nakraj, naokolo, nasuprot, navrh, pokraj, poput,
posred, poviše, uoči,...). Takvi prijedlozi se pišu sastavljeno.
prijedlog i prijedlog prijedlog i imenica
iz + nad → iznad na + dohvat → nadohvat

na + okolo → naokolo na + kraj → nakraj po +
sred → posred po + put → poput
iz + među → između u + oči → uoči
po + više → poviše uz + duž → uzduž
Dakle, složeni prijedlozi se pišu sastavljeno.
Međutim, ako su prijedlog i imenica ili prilog sačuvali svoja samostalna

značenja, tada se pišu odvojeno:
 na izgled = obraćati pažnju samo na formu, izgled, a ne na suštinu: Uvijek je pazila na

svoj izgled.
(naizgled = prividno: Naizgled je bila vesela.)
 za sada = namjena za određeno vrijeme: Ne treba mi olovka za sada.

(zasad = privremeno: Zasad neću doći.)
 na kraj = različita mjesta: Prošao je s kraja na kraj grada.
212
(nakraj = prijedlog za mjesto: Škola je nakraj sela.)

 u oči = mjesto: Gledao me u oči.
(uoči = pred: Bilo je to uoči petka.)
Prilozi
 Prilozi koji su nastali srastanjem prijedloga s raznim vrstama riječi (složeni
prilozi), pišu se sastavljeno: izdaleka, polahko, uglas, dogodine, naokolo,
zamalo...
Došao je iz daleka svijeta.

Glasovi dolaze izdaleka.
Sinteza:
Dakle, složeni prijedlozi se pišu sastavljeno. Međutim, ako su prijedlog i imenica
ili prilog sačuvali svoja samostalna značenja, tada se pišu odvojeno:
Prilozi koji su nastali srastanjem prijedloga s raznim vrstama riječi (složeni prilozi),
pišu se sastavljeno.
Završni dio sata:
Sastavi po nekoliko rečenica sa složenim prijedlozima i prilozima.

46
Odnosne zamjenice i nepromjenljive riječi u
vezničkoj službi u rečenici

Nastavna jedinica: Odnosne zamjenice i nepromjenljive riječi u
vezničkoj službi u rečenici
213

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: odnosne zamjenice i nepromjenljive
riječi u vezničkoj službi u rečenici


poredbena metoda,

Tematska korelacija
Međupodručna: književnost, kultura izražavanja,
Podsjetimo se:
 Veznici su nepromjenljive riječi koje povezuju riječi u rečenici, sintagme i

proste rečenice u složenoj rečenici ( i, a, ali, ako, ili, pa, nego, iako,
214
mada...). Zovemo ih pravim veznicima jer imaju uvijek jednu od ovih

funkcija.
Glavni dio sata
U vezničkoj službi se, osim pravih veznika, mogu nalaziti i druge vrste riječi.
Prepoznajmo u odlomcima iz „Zlatne ptice“ Meše Selimovića prave veznike i druge
vrste riječi koje se nalaze u vezničkoj službi.
Meša Selimović: „Zlatna ptica“
„...Jedno dijete je govorilo o svome strahu, davno, sličilo je na pjesmicu:

Na tavanu
Ima jedna greda koja udara u glavu, Ima
jedan vjetar koji lupa kapkom,
Ima jedan miš koji viri iz kuta...“
(...)
Ljeto je bilo, smjenjivala se kiša i vrelina, stanovali smo u čadorima, ... uz
nekadašnji han, gdje je mališan stanovao s majkom i poluslijepom bakom.
Jednom, dok sam sjedio u polju,... vidio sam dječaka kako je zastao u travi utonuo
gotovo do grla.(...)
Puštao sam da me vodi svojim djetinjim putevima, da razgovaramo djetinjim
jezikom, da mislimo na djetinji način, sretan kad mi je to uspijevalo potpuno, jer sam
osjećao da sam tako obogaćen. Pravili smo svirale od trave sabljarke i uživali u oštrom
piskavom zvuku koji je nastajao kad je zeleno sječivo sjeklo zrak iz usta.
 Kojim vrstama riječi pripadaju istaknute riječi: koja, koji, gdje, dok, kako, kad?
 Vezničku službu u rečenici, osim veznika, mogu imati i neke druge vrste
riječi:
 odnosne zamjenice (ko, šta/što, koji, čiji, kolik, kakav... i njihovi oblici; 
zamjenički prilozi ( gdje, kad/a, kako, kud/a, kamo, odakle, otkad, pošto,
zašto)
 riječca neka. Takve veznike zovemo nepravim veznicima.
 Službu veznika imaju i neki skupovi sastavljeni od riječca, priloga, priloških izraza i veznika:
ako i, a kamoli, budući da, tek što, kao da, kao što, pa makar, osim ako, pored toga što,
zato što, s obzirom na to da...
 U službi veznika se mogu naći:

1. Pravi veznici: i, pa, te, a, ali, ako...
2. Nepravi veznici:
- odnosne zamjenice ko, šta/što, koji, čiji...,
- zamjenički prilozi gdje, kad/a, kako, kud/a, kamo, odakle...
215
- riječca neka
- skupovi sastavljeni od riječca, priloga, priloških izraza i veznika: ako i, a kamoli,
budući da, tek što, kao da, kao što...
Kojom vrstom riječi su povezane riječi iz ovog odlomka:

 mlado i staro,
 debelo i mršavo,
 graciozno i zdepasto,
 vidite jednu ili dvije trociljajke?
Kako zovemo ove veznike?
Sinteza:
U vezničkoj službi se, osim pravih veznika, mogu nalaziti i druge vrste riječi.
 Službu veznika imaju i neki skupovi sastavljeni od riječca, priloga, priloških
izraza i veznika: ako i, a kamoli, budući da, tek što, kao da, kao što, pa makar,
osim ako, pored toga što, zato što, s obzirom na to da...
Završni dio sata:

 Pokušaj zamijeniti postojeće vezne riječi (veznike ili neke druge vrste riječi koje
su u vezničkoj funkciji) nekim drugim veznim riječima, ali tako da se osnovni
smisao rečenice ne promijeni. Da li si to uspio/uspjela uraditi u svim rečenicama i
sa svim veznim riječima?
- Duž svakog trotoara vidite jednu ili dvije trociljajke, glatke kao staklo, i po
njima se kliza i mlado i staro, debelo i mršavo, graciozno i zdepasto, naravno
sa jednom sigurnošću i brzinom koju mogu imati samo ljudi što se tako reći od
rođenja, i više od šest meseca u godini transportuju na ovaj originalan način.
(Oslo pod snijegom, Isidora Sekulić)
 Domaća zadaća:
1. Prepoznaj u odlomku iz putopisa „Oslo pod snijegom“, Isidore Sekulić, prave i neprave
veznike i funkciju u kojoj se nalaze (šta povezuju).
„...Ima, naravno, i takvih prolaznika/ kojima saonice ne priliče, /ali po norveškim

pojmovima priliči im nešto drugo, priliči im da se tociljanjem ugriju i skrate put. Duž
svakog trotoara vidite jednu ili dvije trociljajke, glatke kao staklo, i po njima se kliza i
mlado i staro, debelo i mršavo, graciozno i zdepasto, naravno sa jednom sigurnošću i
brzinom koju mogu imati samo ljudi što se tako reći od rođenja, i više od šest meseca
u godini transportuju na ovaj originalan način...(...) Ima, naravno, i takvih prolaznika
kojima saonice ne priliče, ali po norveškim pojmovima priliči im nešto drugo, priliči im
da se tociljanjem ugriju i skrate put!
Kojoj vrsti riječi pripadaju nepravi veznici iz odlomka?
216

217

Glagolski prilozi prošli i sadašnji

Nastavna jedinica: Glagolski prilozi prošli i sadašnji

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: glagolski prilozi prošli i sadašnji


poredbena metoda

Tematska korelacija

Međupredmetna: informatika, matematika
218
Ponovimo glagolske priloge:
 Glagolskim prilogom prošlim (došavši, okrenuvši se) obilježava se radnja

(stanje ili zbivanje) koja se izvršila prije neke druge radnje izrečene ličnim
glagolskim oblikom, istovremeno s njom ili poslije nje. Obje radnje moraju se
odnositi na isti, zajednički im subjekt.
 Glagolski prilog prošli tvori se uglavnom od glagola svršenog vida (dozvoliti,
spotaknuti se, raširiti...) tako što se 3.l. množine prezenta dodaje nastavak –
vši.
 Glagolski prilog prošli je prost neličan glagolski oblik. U rečenici ne može
nikad biti predikat, niti dio predikata a u rečenici ima službu priloške
odredbe.
 Glagolskim prilogom sadašnjim (geguckajući, gledajući, mrgodeći se)
obilježava se radnja (stanje ili zbivanje) koja se vrši istovremeno s nekom
drugom radnjom izrečenom ličnim glagolskim oblikom, bez obzira da li se ta
druga radnja (stanje ili zbivanje) vrši u sadašnjosti, prošlosti ili budućnosti.
Obje radnje (stanja ili zbivanja) se moraju odnositi na isti, zajednički subjekt.
 Glagolski prilog sadašnji tvori se samo od nesvršenih glagola, tako što se
trećem licu množine prezenta doda nastavak -ći.
 Glagolski prilog sadašnji je prost neličan glagolski oblik. Uz glagolski prilog
prošli, jedini je glagolski oblik koji se nikad ne javlja u predikatskoj službi, ni
sam, niti kao dio predikata. Ponekad glagolski prilog sadašnji u rečenici može
imati i službu atributa (leteći ćilim, viseći vrtovi...).
Glavni dio sata

 Pronađimo glagolske priloge u sljedećem odlomku:
„...Došavši u ured, stari podvornik Kosta progura se kroz gomilu seljaka, koji su zbijeni
i pritiješnjeni stajali u hodniku i živo se prepirali, uljeze u svoju tijesnu kancelariju, zbaci
sa čupave glave ulupljeni i zamašćeni šešir u prikrajak i okrenuvši se na peti, uze
nekakvu prljavu, razguljenu krpetinu, pa lagano, geguckajući ode u predstojnikovu
sobu.
- Uh!...Opet zaprznio!...- progunđa promuklo, ispod oka gledajući po sobi i mrgodeći se.
(Svetozar Ćorović: „Špijun“)
219
Glagolski Glagolski
prilog sadašnji Glagolski prilozi
Prilog prošli
→ radnja se vrši → prosti i
istovremeno s nekom → radnja se vrši prije
bezlični; neke druge radnje,
drugom → nepromjenljivi; istovremeno ili poslije nje;
radnjom; → obje radnje → tvori se uglavnom
→ tvori se od odnose se na isti od svršenih glagola;
nesvršenih glagola; subjekt; → tvorba: infinitivna
→ tvorba: 3.lice → ne mogu imati osnova + nastavci
množine prezenta + -avši, -av; -vši, -v.
nastavak -ći. službu predikata;
→ imaju službu
priloške odredbe.
 Koji glagolski prilog imamo u ovom odlomku?
„...Na padini što prolazi pored malog prozora ležao je nekad stari Vizant, i možda su
janičari u jednom od ovih tijesnih prolaza dotukli osamnaestog i posljednjeg
vizantijskog cara, računajući od Konstantina Velikog ili sto dvadesetog, računajući od
imperatora Avgusta Oktavijana...“ (Zuko Džumhur: „Nekrolog jednoj čaršiji“)
Sinteza:
 Glagolskim prilogom prošlim (došavši, okrenuvši se) obilježava se radnja
(stanje ili zbivanje) koja se izvršila prije neke druge radnje izrečene ličnim
glagolskim oblikom, istovremeno s njom ili poslije nje. Obje radnje moraju se
odnositi na isti, zajednički im subjekt.
 Glagolskim prilogom sadašnjim (geguckajući, gledajući, mrgodeći se)
obilježava se radnja (stanje ili zbivanje) koja se vrši istovremeno s nekom
drugom radnjom izrečenom ličnim glagolskim oblikom, bez obzira da li se ta
druga radnja (stanje ili zbivanje) vrši u sadašnjosti, prošlosti ili budućnosti.
Obje radnje (stanja ili zbivanja) se moraju odnositi na isti, zajednički subjekt.
Završni dio sata:
Domaća zadaća:
 Radna sveska 8, radni kutak broj 17.
 Precrtaj ovaj dijagram u svoju bilježnicu.
220
 Ukucaj u Google: Venov dijagram - pogledaj slike i upoznaj se s oblastima u kojim se

koristi! S upotrebom Venovog dijagrama u matematici se možeš upoznati i na internet
adresi: http://www.pmf.ni.ac.rs/pmf/predmeti/1001/MLP04-S-1.pdf

221
49
48
REČENICA
Nastavna jedinica: REČENICA


sticanje novih znanja iz oblasti jezika: rečenica, prosta, neoglagoljena,
besubjektna, s više subjekata, gramatičko ustrojstvo rečenice


poredbena metoda


grafoskop, grafofolija
Tematska korelacija
222
 Odredi službu riječi u rečenicama!
Strip ilustracija iz Radne sveske 8: seljak žanje žito, tjera konja i izgovara rečenicu (u oblačiću):
Skokni, dobro, dobro moje, i tvoja je hrana!
Žito, Ahmed Muradbegović

(...)
A seljaci neumorno veslaju. I nestaje mora. Gubi se... Konji trče. Ljudi trče. A posao teče
svojim teškim, odmjerenim koracima, gazi zemlju i grlato klikče iz snažnih, razdrljenih
grudi seljačkih:
- Hoj, hoj! Veseo bio! Skokni, dobro, dobro moje, i tvoja je hrana! Hej, alate, vilin brate,
poskoči mi, poigraj...
1.
 Koje od ovih rečenica su najjednostavnije po svom ustrojstvu? Zašto?
 Kako zovemo takve rečenice?
Konji trče. Ljudi trče.
 Kojim rečeničnim članovima su proširene ove rečenice?  Kako njih zovemo?
Seljaci neumorno veslaju. I nestaje mora.
2.
A posao teče svojim teškim, odmjerenim koracima, gazi zemlju i grlato klikče iz snažnih,
razdrljenih grudi seljačkih.
 Koliko predikata ima u trećoj rečenici? 

Kako zovemo takve rečenice?
Glavni dio sata
Grafofolija 1 (strip iz Radne sveske 8)
Prosta rečenica (prosta neproširena i prosta proširena)
223
 Rečenice po sastavu se dijele u dvije skupine: jednostavne/ proste i složene. Kriterij

za razlikovanje jednostavnih/prostih rečenica od složenih je broj predikata.
 Rečenice koje se sastoje od samo jednog predikata zovemo

jednostavnim
/prostim rečenicama. Jednostavne/proste rečenice koje u svom sastavu osim
subjekta i predikata imaju i dodatke, riječi koje ih dopunjuju, zovemo prosto
proširenim rečenicama.
 Rečenice koje u svom sastavu imaju dva ili više predikata, dvije ili više
iskazanih misli, zovemo složenim rečenicama.
Predikatski i subjekatski skup riječi
Naučili smo:
 Rečenice koje osim subjekta i predikata imaju i dodatke, riječi koje ih
dopunjuju, zovemo prostim proširenim rečenicama.
Analizirajmo ovu rečenicu.
Vrijedni seljaci neumorno veslaju.
Šta rade seljaci? → veslaju (predikat)

Kako, na koji način to seljaci rade? → neumorno (PON)
Ko vesla? → seljaci (subjekat)
Kakvi su seljaci? → vrijedni (atribut)
 Primjećujemo da se neke riječi priklanjaju predikatu, a neke subjektu.
Proširena rečenica
Subjekatski skup riječi predikatski skup riječi
Vrijedni seljaci neumorno veslaju.
224
 Dodaci koji nešto više govore o predikatu ( gdje, kada, kako, pod kojim
uvjetima se vrši radnja...) skupa sa predikatom čine predikatski skup riječi.
Glagolski dodaci su: objekat i priloške odredbe.
 Riječi koje dopunjuju subjekat (kazuju nešto više o njemu) zajedno s njim čine
subjekatski skup riječi. To su imenički dodaci: atribut i apozicija.
Rečenice bez subjekta/besubjektne rečenice
 A šta su besubjektne rečenice?
Rano je. → → KO? ŠTA? → BEZ SUBJEKTA

Smračilo se. → → KO? ŠTA? → BEZ SUBJEKTA Priča
se da me ne voliš. KO? → BEZ SUBJEKTA
Govori se da me voliš. KO? → BEZ SUBJEKTA
 Ovakvim rečenicama se obavještava o zbivanjima koje prouzrokuju prirodne

pojave ili se ne iznosi vršilac radnje. Zbog toga u njima imamo samo
predikate, ali su rečenice potpuno jasne. Dakle, rečenica može biti iskazana
i samo predikatom. Ovakva rečenica se zove besubjektna rečenica.
Neoglagoljena / krnja rečenica
 Obrati pažnju na istaknute rečenice. Prepoznaj u njima rečenične članove.

(...)
- Alija, čuo sam da dedo više ni kretati ne more. - Bogme, Omeraga, slab je.
- More li govorit'?
- Pomalo.
- A more li jest'?
- Vrlo malo, i to samo dobre i lahke zahire.
- Kupuješ li mu? - Ponekad.
- Nejse. Kad mu večeras, odeš, poselami ga od mene, ja ću mu po momku večeru poslati.
- Kabul olsun! Neka ti Allah stostruko vrati i ovoga i onoga svijeta.
- Inšallah! Moj Alija, reci ti meni k'o ahbabu šta tebe mori.
- Ama ništa, Omeraga!
- Krećeš li u Travnik?
- Ako Bog da, mislim sutra.
225
 Šta je sa predikatima?
Predik(a)t u rečenici može biti i izostavljen. Negovo ispuštanje je najčešće uvjetovano stilskim
razlozima, jer rečenice bez predikata imaju veću stilsku vrijednost.
 Predik(a)t se najčešće ispušta u dijalozima u kojima iz konteksta možemo

podrazumijevati radnju, stanje ili zbivanje („U pomoć!“ „Dobro jutro“
„Poplava!“ „Svi pobjednici!“).
Rečenica sa više subjekata
 Odredimo predikat a zatim i subjekat u narednoj rečenici!
Konji i ljudi neumorno trče.
Šta rade konji i ljudi? → trče→ predik(a)t
Ko neumorno trči? → konji i ljudi→ subjek(a)t
Koliko je subjekata vezano uz predikat u ovoj rečenici?
 Često se u rečenici uz jedan predikat veže više subjekata.

Dakle, rečenica može imati više subjekata.
Gramatičko ustrojstvo rečenice
Naučili smo:
 Rečenica je gramatička i značenjska veza riječi kojom se prenosi ili traži

obavijest, ili se potiče sugovornika na neku radnju.
 Riječi se u rečenici povezuju tako da jedna riječ drugoj otvara mjesto. Predikat
čini gramatičku jezgru rečenice. On otvara mjesto svim ostalim riječima u
rečenici. Predikat otvara mjesto subjektu, objektu i riječima za izricanje
okolnosti pod kojima se vrši glagolska radnja, priloškim odredbama.
Rečenični članovi mogu biti samostalni i nesamostalni.
226
 Osnovno gramatičko ustrojstvo rečenice čine: predikat, subjekat, objekat

i priloške (adverbijalne) odredbe. Oni se u rečenicu uključuju direktno i zbog
toga su samostalni rečenični članovi.
Odredimo rečenične članove! Počnimo s predikatom jer on otvara mjesto ostalim rečeničnim
članovima!
Starac je gledao ribu.
PREDIKAT SUBJEKAT OBJEKAT

je gledao starac ribu
►Odredimo službu riječi u ovim rečenicama!
Umorni starac je gledao ogromnu ribu.
ATRIBUT ATRIBUT
S P O
→ Umorni starac je gledao ogromnu ribu.
APOZICIJA
Santjago, umorni starac, gledao je ogromnu ribu.
►Imenski dodaci umorni i umorni starac su nesamostalni jer su uključeni u rečenicu

posredno, preko subjekta i objekta rečenice.
IMENICA: starac (subjekat)
ATRIBUT: umorni APOZICIJA: umorni starac
►Pored samostalnih rečeničnih članova, u rečenici uočavamo i nesamostalne rečenične

članove: atribut i apoziciju.
227
►Atribut i apozicija ne spadaju u osnovno gramatičko ustrojstvo rečenice. To

su nesamostalni rečenični članovi jer se uključuju u rečenicu posredno, preko
nekog samostalnog rečeničnog člana.
►Atributi i apozicije su dodaci bilo kojoj imenici u rečenici, bez obzira da li je ta imenica
subjekat, objekat ili se nalazi u sklopu priloške odredbe.
 Prisjetimo se kako se obilježavaju rečenični članovi!
Predikat → P
Subjekat → S
Objekat → O
Priloške odredbe → PO
Atribut → A
Apozicija → AP
Sinteza:
 Rečenice po sastavu se dijele u dvije skupine: jednostavne/ proste i složene.
Kriterij za razlikovanje jednostavnih/prostih rečenica od složenih je broj predikata.
 Rečenice koje se sastoje od samo jednog predikata zovemo jednostavnim

/prostim rečenicama. Jednostavne/proste rečenice koje u svom sastavu osim
subjekta i predikata imaju i dodatke, riječi koje ih dopunjuju, zovemo prosto
proširenim rečenicama.
 Rečenice koje u svom sastavu imaju dva ili više predikata, dvije ili više
iskazanih misli, zovemo složenim rečenicama.
 Osnovno gramatičko ustrojstvo rečenice čine: predikat, subjekat, objekat
i priloške (adverbijalne) odredbe. Oni se u rečenicu uključuju direktno i zbog
toga su samostalni rečenični članovi.
 Atribut i apozicija ne spadaju u osnovno gramatičko ustrojstvo rečenice. 
To su nesamostalni rečenični članovi jer se uključuju u rečenicu posredno,
preko nekog samostalnog rečeničnog člana.
Završni dio sata:
Domaća zadaća: Radna sveska 8, Radni kutak broj 18, 19, 20, 21.
228

50
Samostalni rečenični članovi: predikat
(imenski, glagolski i priloški)

Nastavna jedinica: Samostalni rečenični članovi: predikat (imenski, glagolski i
priloški)


sticanje novih znanja iz oblasti jezika: samostalni rečenični članovi: predikat
229
(imenski, glagolski i priloški)



grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija

 Prepoznajmo predikate u ovim rečenicama:
Nekrolog jednoj čaršiji , Zuko Džumhur
Ilustracija: detalj iz Čitanke 8 uz tekst Nekrolog jednoj čaršiji
Ovdje, sa brijega, vidi se cio Zlatni rog. Desno je Fanar.

Voda pod Fanarom bila je bajata i stara – vizantijska.
U ovoj vodi više se ne ogledaju stvari sa zemlje. Po Fanarskom brijegu nad Zlatnim
rogom čuče crvotočne kuće popularnih mušebaka, rasute po padini iznad
Vaseljenske patrijaršije. Izdaleka, ovako razbacane, liče na potučenu vojsku
posljednjih otomanskih sultana.
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice Samostalni rečenični članovi: predikat (imenski,

glagolski i priloški)
230
Grafofolija 1
Naučili smo:
 Predikat je glavni rečenični član kojim se pripisuje neka osobina koju
subjek(a)t ima, stanje ili raspoloženje u kome se nalazi, ili radnja koju vrši.
Funkciju predikata mogu obavljati različite vrste riječi, bilo da je to samo jedna
riječ ili više njih u skupu, ali je za službu predikata najpodesniji glagol.
 Jedino glagol u svojim oblicima može označiti vrijeme vršenja radnje,
glagolsko lice i način dakle, imaju svojstvo predikativnosti. U ulozi predikata
je najčešće glagol, mada tu funkciju može imati i neka druga riječ (imenica,
pridjev). Rečenica ne može biti bez predikata.
 Prema tome da li je predikat iskazan glagolom ili imenskom riječju (imenicom,
pridjevom, zamjenicom ili brojem) razlikujemo glagolski i imenski predikat.
Predikat može biti iskazan i prilogom pa se zove priloški predikat.
Glagolski predikat
 Kojim vrstama riječi su iskazani predikati u ovim rečenicama?
► Ovdje, sa brijega, vidi se cio Zlatni rog.

►U ovoj vodi više se ne ogledaju stvari sa zemlje.
► Učim, učim i tako se igram.
 Predikat koji je iskazan samo glagolom /ličnim glagolskim oblikom, zove se

glagolski predikat.
Prosti i složeni glagolski predikati
→ Po svojoj strukturi glagolski predikati mogu biti prosti i složeni.
→ Prosti glagolski predikat iskazan je jednim glagolskim oblikom bez obzira da li je to

prost ili složen glagolski oblik:
vidi se → prezent, ne
ogledaju se → prezent,
otpjevali su → perfekat,
bih spavala → potencijal I...
→ Složeni glagolski predikat sastoji se iz dva dijela: nepunoznačnog (nepotpunog) glagola

u ličnom glagolskom obliku i punoznačnog glagola u infinitivu:
Naprimjer: poče se smijati → poče (aorist nepunoznačnog glagola početi) + se

smijati (infinitiv punoznačnog glagola);
231
želim spavati → želim (prezent nepunoznačnog glagola željeti) + spavati (infinitiv punoznačnog
glagola);
mogao bih jesti → mogao bih (potencijal I nepunoznačnog glagola moći) + jesti (infinitiv
punoznačnog glagola).
→ U sklopu složenog glagolskog predikata punoznačni glagol u infinitivu može biti zamijenjen
oblikom prezenta. Tada se punoznačni glagol povezuje s nepunoznačnim veznikom da.
Mogao sam vidjeti bistru vodu.
Mogao sam da vidim bistru vodu.
Prisjetite se:
Najčešći nepunoznačni/nepotpuni glagoli u našem jeziku su: moći, morati, trebati, znati,
htjeti, željeti, pokušati, nastojati, usuditi se...
Imenski predikat
 Prepoznajte predikate u ovim rečenicama:
Djeca su najbolji učenici! → predikat je iskazan imenicom učenici.

Djeca su dobra. → predikat je iskazan pridjevom dobra.
Učenici su prvi. Učenika su dva. → predikati su iskazani brojevima prvi i dva. Ova
djeca su moja. → predikat je iskazan zamjenicom moja.
 Pronađimo predikate i u ovoj rečenici:
Voda pod Fanarom bila je bajata i stara – vizantijska.
 U ovoj rečenici je predikat: bila je bajata i stara – vizantijska. Od koliko

riječi je sastavljen ovaj predikat? Koje su to vrste riječi?
Zapazio/la si da je ovaj predikat sastavljen od perfekta pomoćnog glagola biti i pridjeva:

bajata, stara i vizantijska.
 Predikat se može sastojati i od pomoćnog glagola (jesam/sam/ nisam,

jesi/si/nisi, jeste/je/nije, jesmo/smo/ nismo, jeste/ste/niste,
jesu/su/nisu, će biti/bit će,...) i od još neke imenske riječi, imenice,
pridjeva, zamjenice, broja. Pomoćni glagol biti u bilo kojem vremenu
ili načinu služi kao spona sa imenskom riječju u sklopu predikata.
 Predikat koji se izriče oblikom pomoćnog glagola biti i nekom imenskom
riječju zovemo imenskim predikatom.
232
PREDIKAT
GLAGOLSKI IMENSKI PRILOŠKI

(iskazan ličnim (iskazan pomoćnim (iskazan pomoćnim
glagolskim oblikom) glagolom biti + imenica, glagolom biti + prilog)
pridjev, zamjenica, broj)
PROSTI SLOŽENI
(iskazan jednim (iskazan nepunoznačnim
glagolskim oblikom) glagolom i infinitivom)
Priloški predikat
 Predikat može biti iskazan i prilogom!
Desno je Fanar. → predikat je iskazan pomoćnim glagolom i mjesnim prilogom

desno.
Djeca su ovdje. → predikat je iskazan pomoćnim glagolom i mjesnim prilogom
ovdje.
 Predikat se može sastojati i od pomoćnog i priloga. Pomoćni glagol

biti u bilo kojem vremenu ili načinu služi kao spona sa prilogom u
sklopu predikata.
 Predikat koji se izriče oblikom pomoćnog glagola biti i prilogom zovemo
priloškim predikatom.
 Prepoznaj glagolske i imenske predikate i u bilježnicu napiši kojim vrstama

riječi su iskazani.
Bašta sljezove boje, Branko Ćopić
Muškarci obično slabo razlikuju boje, ali jedan takav neznajša u bojama kakav je bio
moj djed, e, takvog je bilo teško naći. Njegov spektar svodio se na svega četiri
osnovne boje, a ono ostalo – to nije ni postojalo ili se svodilo, u najmanju ruku (ako je
čiča dobre volje!), na neki vrlo neodređen opis: „Žuto je, a kao da i nije žuto, nego
nešto onako – i jest i nije.!
Možeš to predstaviti i tabelarno na sljedeći način:
GLAGOLSKI PREDIKAT VRSTE RIJEČI
233
razlikuju glagol
svodio se glagol
nije postojalo odrični oblik pom.gl. biti, glagol
IMENSKI PREDIKAT VRSTE RIJEČI

je bio moj djed pom.gl. biti, zamjenica, imenica
je bilo teško naći pom.gl. biti, prilog, glagol
Sinteza:
 Predikat je glavni rečenični član kojim se pripisuje neka osobina koju subjek(a)t
ima, stanje ili raspoloženje u kome se nalazi, ili radnja koju vrši. Funkciju
predikata mogu obavljati različite vrste riječi, bilo da je to samo jedna riječ ili
više njih u skupu, ali je za službu predikata najpodesniji glagol.
Završni dio sata:


Subjek(a)t
234
Nastavna oblast: jezik Nastavna

jedinica: Subjek(a)t

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: subjekat, neizrečeni subjekat,



Tematska korelacija

Naučili smo:
Subjek(a) je vršilac radnje, nosilac stanja ili osobine koja mu se pripisuje.

Subjek(a)t je obično imenica u nezavisnom padežu-nominativu, ali subjek(a)t može
biti i svaka riječ ili grupa riječi koja ima funkciju označavanja jednog ili više pojmova,
ako su vršioci zajedničke radnje ili posjeduju istu osobinu, koja ima osobinu imenice
u nominativu.
235
Glavni dio sata
Subjek(a)t
Službu subjekta mogu imati mnoge promjenljive, polupromjenljive i nepromjenljive

riječi.
 Imenice:
Sarajevo je grad u svakom smislu te riječi. Blista

grad dobrih ljudi.
 U funkciji subjekta mogu biti i lične i ostale imeničke zamjenice: ko, što, neko,
nešto, niko, bilo ko...
On je gledao u sarajevska brda.

Ništa ne remeti ljepotu Sarajeva.
 U službi subjekta mogu biti i pokazne zamjenice: to, taj, ta, ti, a ponekad i
onaj, ovaj, ova... To je grad.
Ovaj će se ponovo vratiti.
U službi subjekta mogu biti i pridjevi:
Vrijedni zaslužuju uspjeh. Žuti će
pobijediti.
 Službu subjekta mogu imati i brojevi:
Deset ih je došlo, a pet ih je već otišlo. Nije

samo prvi pobjednik.
 Službu subjekta mogu imati i nepromjenljive riječi, najčešće su to

količinski prilozi, veznici, prijedlozi:
Malo je nas stiglo.

Mnogo je dobrih ljudi.
Ali čovjeku sreću kvari. Od
je prijedlog.
236
 Ponekad i cijele rečenice mogu biti u službi subjekta: K'o drugom

jamu kopa, sam u nju pada.
Kojoj vodi ne znaš gaza, nemoj je ni gaziti.
Neizrečeni subjekat: skriveni i izostavljeni subjek(a)t
 Subjek(a)t može u rečenici biti i neizrečen. Rečenicu, dakle, možemo

izreći i samo predikatom! Pročitajte ove rečenice!
 Hoj, hoj! Veseo bio! Skokni! Poskoči mi, poigraj...
Veseo bio! → KO? → TI VESEO BIO!
Skokni! → KO? → TI SKOKNI, TI POSKOČI, TI

POIGRAJ...
 Subjekat u 1. i 2. licu je najčešće suvišan, pa se zbog toga može i ispustiti.

U rečenici ga možemo odrediti na osnovu predikata. Ovakav neizrečeni
subjekat se zove skriveni subjek(a)t.
Izostavljeni subjek(a)t
 Pročitajte sada ove rečenice!
I nestaje mora žita. Gubi se. → Čega nestaje? → mora žita→ njega
A posao teče svojim teškim, odmjerenim → Šta gazi zemlju ? → posao→ on

koracima, gazi zemlju i grlato klikče iz →Šta grlato klikče? → posao→ on
snažnih, razdrljenih grudi seljačkih.
Ako u rečenici nije izrečen subjekat, a može se odrediti na osnovu prethodne

rečenice, takav subjekat se zove izostavljeni subjek(a)t. Ovaj subjekat je
uvijek u 3. licu jednine ili množine.
Sinteza:
237
 Službu subjekta mogu imati mnoge promjenljive, polupromjenljive i

nepromjenljive riječi. Subjek(a)t može u rečenici biti i neizrečen.
Rečenicu, dakle, možemo izreći i samo predikatom!
Subjekat u 1. i 2. licu je najčešće suvišan, pa se zbog toga može i ispustiti. U rečenici
ga možemo odrediti na osnovu predikata. Ovakav neizrečeni subjekat se zove
skriveni subjek(a)t.
Ako u rečenici nije izrečen subjekat, a može se odrediti na osnovu prethodne rečenice,
takav subjekat se zove izostavljeni subjek(a)t.
Završni dio sata:

238

Gramatička svojstva predikata
i subjekta
Nastavna jedinica: Gramatička svojstva predikata i subjekta


sticanje novih znanja iz oblasti jezika: gramatička svojstva predikata i subjekta,
slaganje subjekta s predikatom, rečenice s jednim i više subjekata



239

Tematska korelacija

Međupredmetna: matematika, informatika
Naučili smo:
 Predikat je jedini član koji sam sebi otvara mjesto u rečenici. Preko njega,
direktno ili indirektno se uvršćuju svi ostali rečenični članovi. Predikat čini gramatičko
jezgro rečenice. Po njegovom gramatičkom značenju može se doznati gramatičko
značenje najvećeg broja ostalih rečeničnih članova. Nosilac gramatičkog značenja
predikata je glagol u ličnom glagolskom obliku. Stoga je lični glagolski oblik nužni
konstituent predikata. Prema tome da li je predikat iskazan glagolom ili imenskom
riječju (imenicom, pridjevom,
 Subjek(a)t je riječ u nominativu koja se s predikatom redovito slaže u licu i

broju. U rečenično ustrojstvo subjek(a)t se uvršćuje po predikatu. Predikatom
se određuju gramatička svojstva subjekta, te se stoga kaže da subjek(a)t
gramatički ovisi od predikata.
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice Gramatička svojstva predikata i subjekta

Predikat
 Koja su gramatička svojstva predikata?
 Najbitnije gramatičko svojstvo rečenice jest predikativnost. Bez

predikativnosti nema rečenice. Predikativnost je gramatička kategorija kojom
se određuje rečenični sadržaj s obzirom na gramatičke oznake lica, vremena i
načina.
 Predikativnost je jedinstvo ovih triju kategorija:
240
 Kategorijom lica označava se odnos koji se uspostavlja između govornika,

sugovornika i onoga o kome se ili onog o čemu se govori (prvo, drugo i treće
lice jednine i množine)
 Kategorijom vremena određuje se vrijeme vršenja radnje u odnosu na
trenutak govora. Ono što se saopćava rečenicom može biti u prošlom,
sadašnjem i budućem vremenu.
 Kategorijom načina ukazuje na to u kakvoj se vezi sa stvarnošću nalazi
rečenični sadržaj. Glagolski načini se obilježavaju kondicionalom/potencijalom,
željnim načinom(optativom) ili zapovjednim načinom imperativom.
 zamjenicom ili brojem) razlikujemo glagolski i imenski predikat. Predikat može

biti iskazan i prilogom pa se zove priloški predikat (Oni su tamo.)
Subjek(a)t
Naučili smo:
U ulozi subjekta najčešće se javljaju: Imenice:

 Imeničke zamjenice: Ja sam se prvi javio.
 Brojne imenice i zbirni brojevi: Obojica su me posjetila. Sedmero ih je došlo.
Pridjevi: Plavi su pobijedili. Stariji malo vjeruju mladima.
Brojevi: Prvi su zategli konopac.
Slaganje subjekta s predikatom
 Predikat, kao temeljni dio rečeničnog ustrojstva, otvara mjesto drugim

samostalnim rečeničnim dijelovima. Gramatičko ustrojstvo određuje odnose
među oblicima riječi i proizilazi iz gramatičkih svojstava riječi i njihovih oblika.
Slaganje riječi uređeno je pravilima. Kongruencija (pravilo sročnosti) je
slaganje riječi u licu, rodu i broju i padežu.
 Subjek(a)t se s predikatom gramatički slaže u licu i broju.
1. Rečenice s jednim subjektom
a) Ako je predikatski glagol u 1. i 2. licu jednine ili množine, subjekti su lične zamjenice
za 1. i 2. lice jednine ili množine.
„Ti si sad na čamcu koji donosi sreću. Pa, ostani na njemu.“ (Starac i more, E. Hemingvej)
Ko je na čamcu? ti
Ko će ostati na njemu? ti
241
 Uz predikatski glagol u 3. licu jednine ili množine mogu doći lične zamjenice za 3. lice
jednine ili množine ili neka druga riječ u ulozi subjekta u jednini ili množini.
„Starac ga pogleda svojim od sunca izblijedjelim i iskrenim očima.“ (Starac i more, E.

Hemingvej)
Ko ga pogleda? Starac, on
Primjeri:
ROD BROJ
Starac je posmatrao more. m.r. jednina Delfini
su sjekli vodu. m.r. množina
 U rečenicama s jednim subjektom, subjek(a)t i predikat slažu se u rodu i broju.
b) Subjekat se s predikatom slaže u rodu, licu i broju samo ako je predikat imenski ili ako
je glagolski oblik složen s glagolskim pridjevom.
 Jasna je bila dobra učenica. Jasna ž. rod, 3.l. jednine

je bila dobra učenica ž. rod, 3.l. jednine Jasna
je bila tužna.
Jasna ž. rod, 3.l. jednine
je bila tužna ž. rod, 3.l. jednine
c) U rečenici subjekat može biti iskazan i brojem ili brojnom imenicom.
 Na ulaznim vratima su plakala dva dječaka.
 Ako je subjek(a)t broj dva, tri ili četiri, imenice uz te brojeve dolaze u genitivu, a
predikat je u srednjem rodu množine.
 Na vratima su se pojavila dvojica.
 Ako je subjek(a)t brojna imenica, predikat je u srednjem rodu množine.
2. Rečenice s više subjekata
a) Rečenice s više subjekata u jednini
 Subjekti ženskog roda u jednini, slažu se s predikatom ženskog roda u

množini.
 Majka i djevojčica su pošle na izvor.
 Livada i šuma su ozelenjele.
242
 Subjekti muškog i srednjeg roda u jednini slažu se s predikatom muškog roda

u množini.
 Otac i sin su otišli ka jezeru.

 Pile i kuče su žućkasti.
 Subjekti različitog roda u jednini slažu se s predikatom muškog roda u množini.
 Djevojčica, majka i dječak pošli su kroz šumarak.

 Ljubičica, kačunak i šumarica su procvjetali.
b) Rečenice s više subjekata u množini
 Subjekti istog roda u množini slažu se s predikatom tog roda u množini.
 Zamirisale su tek ocvale ljubičice, šumarice. 

Narcisi i tulipani su otvorili svoje latice.
 Ako su subjekti u množini različitog roda, slažu se s predikatom muškog roda

u množini, ili s predikatom onog roda u kojem je najbliži subjek(a)t.
 Čuli su se zrikavci, pčele i ose.

 Dolazila su proljeća, jeseni i zime.
 Vodu sa šumskog izvora su pili zečevi, lisice, ptice.
Izbjegni pogreške
Ako se nekome obraćamo iz poštovanja sa Vi, predikat mora biti uvijek u množini muškoga
roda, bez obzira da li je to žena ili muškarac.
 Vi ste to tražili, gospođo!
Sinteza:
 Predikat, kao temeljni dio rečeničnog ustrojstva, otvara mjesto drugim

samostalnim rečeničnim dijelovima. Gramatičko ustrojstvo određuje odnose
među oblicima riječi i proizilazi iz gramatičkih svojstava riječi i njihovih oblika.
Slaganje riječi uređeno je pravilima. Kongruencija (pravilo sročnosti) je
slaganje riječi u licu, rodu i broju i padežu.
 Subjek(a)t se s predikatom gramatički slaže u licu i broju.
Završni dio sata:
Domaća zadaća: Radna sveska 8, radni kutak broj 28, 29.
243
Kutak za radoznale!
Šta je kongruencija u matematici saznaj na internet stranici:
http://sr.wikipedia.org/srel/Kongruencija


Objek(a)t
Nastavna oblast: jezik Nastavna

jedinica: Objek(a)t


sticanje novih znanja iz oblasti jezika: objekat, bliži i dalji objekat

244



Tematska korelacija

Uz glagole često stoje riječi ili grupe riječi koje imaju funkciju dopune glagola. To su rečenični
objekti na kojima se ili u vezi s kojima se vrši glagolska radnja.
Starac i more, Ernest Hemingvej

(...)
Zatim poče sažalijevati veliku ribu, koju je zakačio. Divna je i čudna, i tko zna koliko je
stara, razmišljao je. Nikada još nisam imao tako jake ribe...
(...)
Starac se sjeti, kako je jednom ulovio sabljanovu ženku. Sabljan uvijek pušta svoju
ženku da prva zagrize; zakačena ženka povela je bijesnu, paničnu i očajničku borbu i
brzo se umorila, a mužjak je čitavo vrijeme bio uz nju...
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice Objek(a)t
 Od kojih rečeničnih članova su sastavljene ove rečenice?
KO RADI: SUBJEK(A)T ŠTA RADI: PREDIKAT KOGA ILI ŠTO: OBJEKAT
(on - starac) POČE SAŽALIJEVATI RIBU.

(ja) NISAM IMAO RIBE.
STARAC JE ULOVIO ŽENKU.
SABLJAN PUŠTA ŽENKU.
MUŽJAK JE BIO UZ NJU.
245
 Dio rečenice koji čini dopunu glagolu a kazuje na kome ili čemu se vrši radnja
ili šta je predmet glagolske radnje, zove se objekat. Objektu mjesto u rečenici
otvara glagol. Objekat može biti u svim zavisnim padežima: genitivu, dativu,
akuzativu, instrumentalu i lokativu, s prijedlozima ili bez njih.
Bliži (direktni) objekat
 Pogledajmo rečenice!
Starac poče sažalijevati veliku ribu.

Starac je vidio samo dio ribe.
Nikada još nisam imao tako jake ribe.
Odredi subjekatski i predikatski skup riječi.

Od čega se sastoji predikatski skup riječi?
U kojem padežu se nalaze imenice ribu, ribe, ribe?
 Imenice ribu, ribe su dopune glagolima koje kazuju šta je predmet radnje,
odnosno šta je obuhvaćeno glagolskom radnjom. Odgovaraju na pitanje KOGA.
 Uz pitanje KOGA (za živa bića), postavlja se i pitanje ŠTA za predmete i pojave
(Starac je uzeo harpun.).
 Koji padež odgovara na pitanja KOGA, ŠTA?
Objekat u akuzativu bez prijedloga (npr Starac je uzeo harpun.) i dionom

(partitivnom) genitivu (npr.Vidio je samo dio ribe.), zove se bliži objekat. Bliži
objek(a)t može biti i u slavenskom genitivu bez prijedloga u niječnoj rečenici
(Nikada još nisam imao tako jake ribe.)
Bližem objektu mjesto u rečenici otvaraju samo prijelazni glagoli.
 Prisjeti se: genitiv označava i dio nečega, odijeljenu količinu, djelimičnost.

Takav genitiv se zove dioni ili partitivni genitiv. Slavenski genitiv je
besprijedložni genitiv koji može biti upotrijebljen samo u niječnoj rečenici.
Dalji (indirektni) objek(a)t
246
Šta je u ovim rečenicama predmet radnje?
Mužjak je čitavo vrijeme bio uz nju.

Starac se susreo s ribom u dubokim vodama.
Pred ogromnom ribom starac se osjećao ushićeno i maleno. Na
obali su ljudi zagledali u ogromni kostur ribe.
 Dalji (indirektni) objek(a)t dobijamo na različita pitanja: s kim(e), čim(e), kome,

čemu, o kome...čega...
Uz koga je mužjak sabljarke bio? S

kim se starac susreo?
Pred kim se starac osjećao ushićeno i maleno?
U šta su ljudi zagledali?
Koju vrstu riječi imamo ispred objekata: nju, ribom i kostur? Koji
su ovo padeži?
Neizravni/dalji objek(a)t može biti besprijedložni, ali može biti i riječ u nekom padežu
s prijedlogom – prijedložni objekt.
Besprijedložni:
Bojim se vatre. (genitiv)
Dogodila mi se nezgoda.(dativ)
Ponosim se svojom školom.(instrumental)
Dugo je pričao prijateljima. (dativ)
Prijedložni:
Otišla je od kuće. (genitiv)
Prema meni se ponaša kao prijatelj. (dativ)
Brinem se za svoju majku. (akuzativ)
O svemu je dobro razmislila. (lokativ)
Marin je požurio sa zadatkom. (instrumental)
Posvađao se s drugom. (instrumental)
 Objekat koji se može nalaziti u svim zavisnim padežima sa ili bez prijedloga,
osim besprijedložnog akuzativa, zovemo daljim objektom. Daljem objektu
mjesto u rečenici otvaraju najčešće neprijelazni glagoli, ali i neki prijelazni (npr.
Starac se bavi ribarenjem.).
Sinteza:
247
Objekat u akuzativu bez prijedloga (npr Starac je uzeo harpun.) i dionom

(partitivnom) genitivu (npr.Vidio je samo dio ribe.), zove se bliži objekat. Objekat
koji se može nalaziti u svim zavisnim padežima sa ili bez prijedloga, osim
besprijedložnog akuzativa, zovemo daljim objektom.
Završni dio sata:
Domaća zadaća: Radna sveska 8: Radni kutak broj 25.


Priloške odredbe/oznake namjere, pogodbe
i posljedice
Nastavna jedinica: Priloške odredbe/oznake namjere, pogodbe i posljedice

248

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: priloške odredbe/oznake namjere,
pogodbe i posljedice



Tematska korelacija
REČENICA PRILOŠKA ODREDBA/OZNAKA

Mi se sad/a valjamo u travi... vrijeme vršenja radnje – priloška
odredba/oznaka vremena (POV)
Mi ovdje igramo mali nogomet. mjesto vršenja radnje – priloška
odredba/oznaka mjesta (POM)
A mi spretno preskačemo način na koji se vrši radnja - priloška
konop. odredba/oznaka načina (PON)
Sa mnom ovo nećete ponoviti u društvo u kojem će se ili neće izvršiti radnja -
kadi! priloška odredba/oznaka društva (POD)
Iz sažaljenja nam baci koju uzrok vršenja radnje – priloška
jabuku. odredba/oznaka uzroka (POU)
 Priloške oznake/odredbe su riječi ili grupe riječi kojima označavamo okolnosti u

kojima se vrši radnja predikata (ili traje stanje ili zbivanje). Priloškim
oznakama/odredbama u rečenici mjesto otvara predikat.
249
Prepoznaj i u svoju bilježnicu prepiši priloške odredbe/ oznake. Odredi koje okolnosti određuju
(vrstu priloške odredbe/oznake) i kojom vrstom riječi su iskazane.
Starac i more, Ernest Hemingvej

(...)
Kad je pogledao natrag, više nije mogao vidjeti kopna. Svejedno, pomisli. Uvijek se
mogu vratiti prema svjetlu iz Havane. Još ima dva sata do zalaska sunca, a riba će
možda prije toga izaći. Ako ne, a onda će možda izići s mjesecom. Ako ni tada ne
iziđe, onda će možda izići s izlaskom sunca. Nemam grčeva i osjećam se dobro. Pa
njoj je udica u ustima, a ne meni! Ali, kakva li je to ribetina, kad tako vuče! Sigurno
zubima čvrsto drži žicu. Volio bih da je vidim. Volio bih da je mogu bar jednom vidjeti,
da znam, što imam protiv sebe.
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Priloške odredbe/oznake namjere, pogodbe

i posljedice
Priloška odredba/oznaka namjere
Ilustracija: Radna sveska 8:

Strip
Djevojčica stoji pred školom, kiša lije i razmišlja (u oblačiću): „Kiša! Požurit ću kući radi
majčine brige!“
Dolazi dječak sa kišobranom i kaže:
“Dođi! Došao sam po tebe. Samo tebe radi bih došao po ovoj kiši!!“
Zarad tvojih plavih očiju! Želim slatko sanjati.
 Priloška odredba/oznaka namjere označava namjeru, cilj radi kojeg se

poduzima neka akcija, predikatna radnja – radi čega ili radi koga se vrši radnja
predikata ( radi – namjera)
 U posebnim funkcionalnim stilovima standardnoga jezika

(administrativnopravnim, novinarskim...) česta je upotreba konstrukcija s
prijedložnim izrazima: u cilju, s ciljem, u svrhu... što također ima ulogu priloške
odredbe/oznake za namjeru.
 S ciljem bolje prodaje posjetili su fabriku obuće „Aida“ u Tuzli.
Zbog bliskosti uzroka i namjere (cilja) uzročni prilozi zašto i zato mogu se upotrijebiti
za iskazivanje namjere.
Zašto ( s kojom namjerom) si otišao?

Zato da ne vidim njihov plač.
250
Izbjegni pogreške
 Prijedlog zbog je uzročni prijedlog, a prijedlog radi namjerni.
Pravilno: Nepravilno.
Nisam došao zbog bolesti. (uzrok) Nisam došao radi bolesti. Došao
sam radi liječenja. (namjera) Došao sam zbog liječenja.
Priloška odredba/oznaka pogodbe
Strip Radna sveska 8:
Djeca u učionici:
Dječak: Bez tebe ne bih popravio trojku iz matematike. Hvala ti na pomoći.
Djevojčica: I ja ću uz tvoju pomoć popraviti svoj dvokorak. Dječak:

Da. Samo s dobrom igrom ćete pobijediti 8a.
S tvojim skokovima i koševima imate šanse.
 Priloška odredba/oznaka pogodbe označava uvjet koji je potrebno ispuniti da

bi se ostvarila radnja – što je uvjet, pod kojim uvjetom.
Priloška odredba/oznaka dopuštenja
Strip:
Dječak i djevojčica ispred škole razgovaraju.
Dječak: „Unatoč mome vježbanju, dobio sam trojku iz kontrolnog.“
Djevojčica: „Nisam ni ja dobila dobru ocjenu i pored svih mojih napora.“
Dječak: „Morat ćemo, i mimo naše volje, više vježbati matematiku.“
 Priloška odredba/oznaka dopuštanja označava da je radnji postavljena

nekakva smetnja usprkos kojoj se radnja ipak ostvaruje.
251
Priloška odredba/oznaka posljedice
Strip Radna sveska 8:
Djeca izlaze iz bioskopa.

Isti likovi, dječak i djevojčica razgovaraju:
Djevojčica: „Film je bio dobar. Baš smo se ismijali do suza!“
Dječak: „I nastavnici su se glasno smijali na radost, ali i na iznenađenje djece.“
Šta je posljedica dobrog filma?

Šta se pojavilo kao posljedica djevojčicinog i dječakovog smijeha?
 Priloška odredba/oznaka posljedice označava posljedicu radnje – ono što je

posljedica radnje predikata.
Sinteza:
 Priloška odredba/oznaka namjere označava namjeru, cilj radi kojeg se
poduzima neka akcija, predikatna radnja – radi čega ili radi koga se vrši radnja
predikata ( radi – namjera)

 Priloška odredba/oznaka posljedice označava posljedicu radnje – ono što je

posljedica radnje predikata.
,
Završni dio sata:


Nesamostalni rečenični članovi:
atribut i apozicija
252
Nastavna jedinica: Nesamostalni rečenični članovi: atribut i apozicija

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: Nesamostalni rečenični članovi: atribut i
apozicija


poredbena metoda,


Tematska korelacija
Naučili smo:
 Atribut je riječ koja bliže određuje imenicu uz koju stoji, kazujući neku njezinu
253
osobinu, pripadnost i količinu.

 U službi atributa su najčešće pridjevi, ali to mogu biti i brojevi
 (Prvi učitelj je najdraži.), imenice (Volim gledati osmijeh djevojčice.),
zamjenice (Moja sestra je najslađa.).
 Atribut može ponekad biti i cijeli skup riječi: Dječak s kaubojskim šeširom je
čuvao stado.(Kakav dječak?)
 Atributima mjesto u rečenici otvara imenica. Atribut u rečenici može biti
uvršten uz sve samostalne rečenične članove: uz subjekat, imenski predikat,
priloške odredbe i uz objekat.
 Apozicija je nesamostalni rečenični član kojemu mjesto u rečenici otvara
imenica ili zamjenica.
 Apozicija je imenica ili imenički skup riječi koji je dopuna drugoj imenici, tj.
bliže određuje drugu imenicu i s njom se slaže u padežu.
Glavni dio sata
Nesamostalni rečenični članovi: atribut i apozicija
 Atribut i apozicija nisu članovi temeljnog rečeničnog ustrojstva kao što su

predikat, subjek(a)t, objek(a)t i priloške odredbe i nisu samostalni. Zbog toga
ih zovemo nesamostalnim rečeničnim članovima.
Atribut
Posljednji biser, Hans Christian Andersen
Nalazimo se u sretnoj bogatoj kući, gdje su gospodar, služavke i prijatelji obitelji puni
veselja i zadovoljstva. Nije ni čudo: rodio se sin i nasljednik, a majka i dijete osjećaju
se dobro.
Svjetiljka u spavaonici djelomično je zasjenjena, a prozori su pokriveni teškim
zavjesama od skupocjena svilena materijala. Prostirke su debele i mekane te se
činilo da je pod pokriven mahovinom. Sve je pozivalo na drijemež, sve je odavalo
čarobni ugođaj počinka. Takvo je raspoloženje doživljavala i dadilja jer je zaspala.
Anđeo, čuvar kuće, naslonio se na uzglavlje kreveta, a preko djeteta nadvila se mreža
sjajnih zvijezda, i svaka zvijezda je bila jedan biser sreće. Sve dobre zvijezde
života donijele su svoje darove novorođenčetu.
U bajci Posljednji biser su boldirane imenice sa atributima.

U svoje bilježnice ih prepiši i odredi koji su kongruentni a koji nekongruentni atributi.
254
1. Kongruentni atribut
Precrtaj tabelu u bilježnicu i odredi rod, broj i padež imenice i kongruentnog atributa koji
se nalazi uz njih.
ATRIBUT IMENICA SLUŽBA ROD BROJ PADEŽ
IMENICE
jedan biser imenski predikat muški jednina N
 Razmotri pažljivo tabelu i kaži:
→ Kojoj vrsti riječi pripadaju atributi?

→ U kojoj poziciji se nalaze atributi u odnosu na imenicu?
→ U kojoj službi u rečenici se nalazi imenica uz koju stoje? → Kako se slaže
atribut sa svojom imenicom u pogledu roda, broja i padeža?
 Atributi se ponekad mogu nalaziti i iza imenice koju određuju:
Nalazimo se u kući, sretnoj, bogatoj.
 Atributi su ovdje naknadno uvršteni u rečenicu, nalaze se iza imenice koju

bliže određuju i od nje se odvajaju zarezom. Izgovaraju se s pauzama i
posebnom, naglašenom intonacijom. Ovakvi kongruentni atributi se zovu
apozitivima.
 Pridjevi, redni brojevi i zamjenice koji stoje uz imenice u službi atributa zovu se
pridjevski atributi. Oni se slažu s imenicom uz koju stoje u rodu, broju i
padežu pa ih zovemo kongruentni atributi. Najčešće stoje ispred imenice,
odnosno, u prepoziciji. Kongruentni atributi koji stoje u postpoziciji (iza imenice
koju bliže određuju) zovu se apozitivima.
2. Nekongruentni atribut
 Izdvoj imenice iza kojih stoje nekongruentni atributi i odredi im službu, rod, broj
i padež!
IMENICA SLUŽBA IMENICE ROD BROJ PADEŽ

ugođaj objekat muški jednina A
255
 Izdvoj nekongruentne atribute i odredi vrstu riječi, rod, broj i padež!
ATRIBUT VRSTA RIJEČI ROD BROJ PADEŽ

počinka imenica ženski jednina G
→ Kojim vrstama riječi pripadaju ovi atributi?

→ U kojoj poziciji se nalaze?
→ Uporedite rod, broj i padež imenice i nekongruentnog atributa koji stoji iza imenice!
 Atributi se mogu slagati sa imenicom uz koju stoje u rodu i broju, ali ne i u

padežu.
 Imenički atributi su imenice koje dopunjavaju, pobliže označuju imenice. 
Najčešće stoje iza imenice, u postpoziciji, i ne slažu se sa imenicom u rodu,
broju i padežu pa se nazivaju nekongruentni atributi.
 Nekongruentni atributi mogu biti različite vrste riječi: imenice, zamjenice...
→ Zanimljivo o atributima!
Atributi nisu obavezni rečenični članovi. Međutim, postoje atributi koji su nekada
obavezni rečenični članovi. Takve atribute zovemo OBAVEZNI ATRIBUTI. Bez njih
bi rečenica izgubila smisao.
Gledala sam ga nasmijana lica. Gledala sam ga lica.?????????
Naučila sam plivati ovoga ljeta.
Jednog jutra su otputovali.
Cijelog dana je padala kiša.
1. U poetici se za atribute obično upotrebljava termin epiteti.

Odredi epitete u ovom odlomku iz bajke „Posljednji biser“:
2. U bilježnice nekongruentne atribute zamijeni kongruentnim! Da

li je to moguće u svim primjerima?
ugođaj počinka; uzglavlje kreveta; mreža zvijezda; biser sreće; zvijezde života
Apozicija
256
Pogledajmo rečenice iz pripovijetke „Most na Žepi”, Ive Andrića)
→A sa mesecem majem iziđe Jusuf iz zatočenja kao pobednik. →Pobednik

vezir oseti strah od života.
→Mislio je na stranca neimara koji je umro, i na sirotinju koja će jesti njegovu zaradu.
→U Carigradu je tada živeo jedan Italijan, neimar, koji je gradio nekoliko mostova u
okolini Carigrada i po njima se pročuo.
→Tek kad sve bi spremljeno i gotovo, i dovučen kamen iz Banje, stigoše klesari i zidari,
Hercegovci i Dalmatinci.
1. Uporedi apozicije!
Pobednik vezir oseti strah od života.
→ U subjekatskom skupu riječi imamo imenicu pobednik kojom je dopunjena imenica

vezir. Imenica pobednik se slaže sa imenicom vezir u padežu.
Mislio je na stranca neimara koji je umro, i na sirotinju koja će jesti njegovu zaradu.
U kojoj službi u rečenici se nalazi imenica neimar?

→ U predikatskom skupu riječi imamo imenicu stranca kojom je dopunjena imenica
neimara. Imenica stranca se slaže sa imenicom neimara u padežu.
→ Dakle, apozicija stranca je dopuna imenici neimara koja je u rečenici bliži objek(a)t.
A sa mesecem majem iziđe Jusuf iz zatočenja kao pobednik.
Koju službu u rečenici ima imenica majem?
→ U predikatskom skupu riječi imamo imenicu mesecem kojom je dopunjena imenica

majem. Imenica mesecem se slaže sa imenicom majem u padežu (instrumental).
Apozicija mesecem je dopuna imenici majem koja je u rečenici priloška odredba vremena.
 U stilski neobilježenom izrazu apozicija se nalazi ispred imenice koju bliže

određuje. U pisanju se ne odvaja se zarezom.
 Apozicija se tada slaže sa imenicom u padežu.
 Ponekad se takva apozicija zove atributivom.
 U stilski obilježenom izrazu apozicija se nalazi iza imenice koju bliže određuje.
Tada se apozicija izgovara posebnom intonacijom a u pisanju se odvaja
zarezima s obje strane. Ako je apozicija na kraju rečenice, ispred nje se stavlja
zarez.
Prepoznajmo apozicije u ovim rečenicama!
Na priloženoj tvrđoj hartiji bio je fino ispisan hronogram sa crvenim i zlatnim inicijalom:
257
Kad Dobra Uprava i Plemenita

Veština
Pružiše ruku jedna drugoj,
Nastade ovaj krasni most, Radost
podanika i dika Jusufova Na oba
sveta.
(...)
Ispod toga je bio vezirov pečat u ovalu, podeljen na dva nejednaka polja; na većem je
pisalo:
Jusuf Ibrahim, istinski rob božji, a na manjem vezirova deviza: U ćutanju je sigurnost.
Ako i ti misliš da je u ćutanju sigurnost, napiši sastav na tu temu.
Sinteza:
 Pridjevi, redni brojevi i zamjenice koji stoje uz imenice u službi atributa zovu se
pridjevski atributi. Oni se slažu s imenicom uz koju stoje u rodu, broju i
padežu pa ih zovemo kongruentni atributi. Najčešće stoje ispred imenice,
odnosno, u prepoziciji. Kongruentni atributi koji stoje u postpoziciji (iza imenice
koju bliže određuju) zovu se apozitivima.
 Imenički atributi su imenice koje dopunjavaju, pobliže označuju imenice.
 Najčešće stoje iza imenice, u postpoziciji, i ne slažu se sa imenicom u rodu,
broju i padežu pa se nazivaju nekongruentni atributi.
 Nekongruentni atributi mogu biti različite vrste riječi: imenice, zamjenice...
 U stilski neobilježenom izrazu apozicija se nalazi ispred imenice koju bliže
određuje. U pisanju se ne odvaja se zarezom.  Apozicija se tada slaže sa
imenicom u padežu.  Ponekad se takva apozicija zove atributivom.
 U stilski obilježenom izrazu apozicija se nalazi iza imenice koju bliže određuje.
Tada se apozicija izgovara posebnom intonacijom a u pisanju se odvaja
zarezima s obje strane. Ako je apozicija na kraju rečenice, ispred nje se stavlja
zarez.

Završni dio sata:
 Domaća zadaća: Radna sveska 8, radni kutak broj 30, 31, 32.

258

Složena rečenica

Nastavna jedinica: Složena rečenica

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: složena rečenica, shematski prikaz
složenih rečenica



Tematska korelacija
259
Naučili smo:
 Rečenice po sastavu se dijele u dvije skupine: jednostavne/proste i složene.
Kriterij za razlikovanje jednostavnih/prostih rečenica od složenih je broj
predikata. Rečenice koje u svom sastavu imaju samo jedan predikat zovemo
prostim rečenicama.
 Složene rečenice sadrže dva ili više predikata, tj. dvije ili više prostih rečenica
objedinjenih u jednu značenjsku, strukturnu i intonacijsku cjelinu.
Glavni dio sata
Složena rečenica
(Prosanjane jeseni, Zija Dizdarević)

→Jeseni moga djetinjstva imale su zlatnu boju.
→Djevojke iza demira sjede pa rade, savijaju se, tegle, čeznu, gore i mole mjesečinu
da ih pošalje „u sreću“.
Kakva je po sastavu prva rečenica? A

kakva je druga?
U drugoj rečenici imamo više predikata, što znači da je to složena rečenica. Nastala
je sklapanjem više prostih/jednostavnih rečenica u jednu složenu rečenicu.
Djevojke iza demira

sjede.
Rade.
Savijaju se.
Tegle. KLAUZE/SUREČENICE
Gore.
Molemjesečinu.
Da ihpošalje .
„u sreću“ Čeznu.
 Proste rečenice, sastavnice složenih rečenica, nazivaju se surečenicama ili

klauzama. Složena rečenica sastavljena od dvije klauze/surečenice zove se
jednostrukosloženom rečenicom. ( Djevojke sjede iza demira i rade.)
 Složena rečenica sastavljena od triju ili više klauza zove se
višestrukosloženom rečenicom. ( Djevojke sjede iza demira, rade i čeznu.)
260
Nezavisan i zavisan odnos među klauzama
Prosanjane jeseni, Zija Dizdarević
Prospe mati iz desne ruke puno nekakvih svijetlih iskara, čitavo more, pa se one
uhvate povrh drveća i dršću rumene obasjane, mati me onda gladi lijevom rukom po
kosi i ja rastem, dižem se od zemlje, letim a poda mnom i oko mene crveno zlatno
more. Vičem, klikčem, hvatam iskričave grančice...
 Koliko predikata, odnosno jednostavnih/prostih rečenica ima u ovoj složenoj rečenici?
→ Prospe mati iz desne ruke puno nekakvih svijetlih iskara, čitavo more.
→ One se uhvate povrh drveća.
→ Dršću rumene obasjane.
→ Mati me onda gladi lijevom rukom po kosi.
→ Ja rastem.
→ Dižem se od zemlje. →
Letim.
→ Poda mnom i oko mene (je) crveno zlatno more.
 Zašto je pripovjedač izostavio predikat u posljednjoj rečenici?
Ova rečenica u svom sastavu ima osam predikata, dakle, sastavljena je od osam
prostih rečenica/klauza. Te klauze su u nezavisnom odnosu, jer ne objašnjavaju, ne
određuju, ne dopunjavaju ono što se iznosi u drugim rečenicama s kojima su u vezi.
Po onome što sadrže, po svome značenju, sve rečenice čine jednu smisaonu cjelinu.
 Složenu rečenicu u kojoj su klauze u nezavisnom odnosu zovemo

nezavisnosložena rečenica. Za klauze koje čine nezavisnosloženu rečenicu
kažemo da su ravnopravne.
 Nezavisan odnos između klauza naziva se koordinacija (naporednost).
 Ipak, razbijanjem nezavisnosložene rečenice na proste/jednostavne rečenice
ne može se sačuvati potpuno isti smisao koji su te rečenice imale u složenoj
rečenici.
Sve jednostavne/proste rečenice nisu na isti način uklopljene u složenu rečenicu.
Prosanjane jeseni, Zija Dizdarević
(...)
261
Činilo mi se da se onim neuhvatljivim sunčevim zlatom daruju svatovi što su u te rane

jeseni svake hefte jedan za drugim navirali. Djevojke iza demira sjede pa rade, savijaju
se, tegle, čeznu, gore i mole mjesečinu da ih pošalje „u sreću“.
 Jesu li sve klauze ove složene rečenice nezavisne?
Činilo mi se
da se onim neuhvatljivim sunčevim zlatom daruju svatovi što
su u te rane jeseni svake hefte jedan za drugim navirali.
→ Prva rečenica je potpuna, jasna. Možemo je izdvojiti u zasebnu rečenicu. Činilo

mi se.
→ Druga rečenica: „...da se onim neuhvatljivim sunčevim zlatom daruju svatovi“, je
uklopljena u složenu rečenicu tako da je zavisna o prvoj rečenici. Odnosi se prema
njoj kao objek(a)t prema predikatu.
→ Treća rečenica: „...što su u te rane jeseni svake hefte jedan za drugim navirali“ je
također nepotpuna. Jasna je tek u sastavu sa drugom rečenicom i služi kao dopuna
riječi svatovi.
 U složenu se rečenicu mogu sklopiti dvije klauze/ surečenice tako da jedna

klauza/surečenica služi drugoj kao dio njezina ustrojstva: subjek(a)t, objek(a)t,
dio predikata, priloška odredba/oznaka, atribut. Složena rečenica u kojoj
klauze stoje u zavisnom odnosu, jedna smisaono zavisi o drugoj, naziva se
zavisnosložena rečenica. Zavisan odnos među klauzama naziva se
subordinacija/potčinjenost.
 Dakle, međusobni odnosi prostih/jednostavnih rečenica u složenoj mogu biti

dvojaki:
o jedne s drugima mogu stajati u nezavisnom, naporednom odnosu

o jedna od druge mogu biti po svojoj funkciji zavisne
 Po naravi gramatičkog odnosa koji se uspostavlja među klauzama unutar

složene rečenice razlikuju se nezavisnosložene ili koordinirane i
zavisnosložene ili subordinirane rečenice.
 U nezavisnosloženim rečenicama klauze stoje u gramatički nezavisnom
odnosu, a u zavisnosloženim rečenicama u zavisnom odnosu.
Shematski prikaz složenih rečenica
262
 Struktura složene rečenice i odnosi među klauzama mogu se predstaviti rečeničnom

shemom. Klauze označavamo slovom K i uz njega pišemo redni broj klauze u složenoj
rečenici. Veze među klauzama označavaju se vodoravnim i uspravnim crtama.
 Vodoravne crte označavaju gramatički nezavisan odnos između klauza, a uspravne crte
gramatičku zavisnost između klauza. Uz crte se pišu skraćenice kojima se imenuju
značenjski odnosi klauza jednih prema drugima u složenoj rečenici:
 K = klauza;
 broj pored klauze (K1) je redni broj klauze;
 vodoravna crta = gramatička nezavisnost;
 uspravna crta = gramatička zavisnost.
1. Shematski prikaz nezavisnosložene rečenice
K1 K2
Djevojke sjede iza demira i vezu.
K1 K2 (nezavisan odnos)
2. Shematski prikaz zavisnosložene rečenice
K1 - glavna K2 - zavisna
Iza demira djevojke vezu ruho da bi bile spremne za udaju.
K1
K2 (zavisan odnos)
Sinteza:
 Proste rečenice, sastavnice složenih rečenica, nazivaju se surečenicama ili

klauzama. Složena rečenica sastavljena od dvije klauze/surečenice zove se
jednostrukosloženom rečenicom. ( Djevojke sjede iza demira i rade.)
 Složena rečenica sastavljena od triju ili više klauza zove se
višestrukosloženom rečenicom. ( Djevojke sjede iza demira, rade i čeznu.)
 Složenu rečenicu u kojoj su klauze u nezavisnom odnosu zovemo
nezavisnosložena rečenica. Za klauze koje čine nezavisnosloženu rečenicu
kažemo da su ravnopravne.
263
 Nezavisan odnos između klauza naziva se koordinacija (naporednost).

 Ipak, razbijanjem nezavisnosložene rečenice na proste/jednostavne rečenice
ne može se sačuvati potpuno isti smisao koji su te rečenice imale u složenoj
rečenici.
 Dakle, međusobni odnosi prostih/jednostavnih rečenica u složenoj mogu biti
dvojaki:
o jedne s drugima mogu stajati u nezavisnom, naporednom odnosu o

jedna od druge mogu biti po svojoj funkciji zavisne
 Po naravi gramatičkog odnosa koji se uspostavlja među klauzama unutar

složene rečenice razlikuju se nezavisnosložene ili koordinirane i
zavisnosložene ili subordinirane rečenice.
 U nezavisnosloženim rečenicama klauze stoje u gramatički nezavisnom
odnosu, a u zavisnosloženim rečenicama u zavisnom odnosu.
Završni dio sata:

264
59
58
57
Nezavisnosložene rečenice
Nastavna jedinica: Nezavisnosložene rečenice

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: nezavisnosložene rečenice, nizanje i
spajanje klauza, vrste nezavisnosloženih rečenica

265


poredbena metoda,

Tematska korelacija

 Uoči kako su povezane klauze/surečenice u ovoj složenoj rečenici:
Vičem, klikčem, hvatam iskričave grančice.
Vičem.
Klikčem. klauze/surečenica
Hvatam iskričave grančice.
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Nezavisnosložene rečenice
Vezničke i nevezničke veze u nezavisnosloženim rečenicama
1. Nizanje klauza/surečenica
Klauze se mogu nizati u složenoj rečenici. Veza između njih nije ostvarena putem veznika
nego je između njih tada zarez.
266
Vičem, klikčem, hvatam iskričave grančice.
Vičem.
Klikčem. klauze/surečenica
Hvatam iskričave grančice.
 Ovakva veza između klauza zove se asindetska/neveznička veza (grčki:

asindetom-nepovezano).
 Iskazivanje naporednosti bez veznika naziva se implicitnost.
 Složene rečenice nastale nizanjem prostih rečenica/klauza zovemo rečenički

niz ili nevezničke složene rečenice.
Slaganjem prostih rečenica u rečenični niz međurečenične granice se pretvaraju u

unutarrečenične granice, tj. granice između klauza. Tačka iza proste rečenice se zamjenjuje nekim
drugim pravopisnim znakom kojim se obilježava unutarrečenična granica (zarezom, tačkom-
zarezom, crtom, dvotačkom), npr.:
 Plakala je. Niko je nije čuo. → Plakala je, niko je nije čuo.
 Noć je. Mir i tišina. → Noć je – mir i tišina.
2. Spajanje klauza/surečenica
Zlatne jeseni moga djetinjstva bile su pune drhtaja i snova i po tome ih se sjećam.
Zlatne jeseni moga djetinjstva bile su pune drhtaja i snova.

I (veznik)
Po tome ih se
sjećam.
Klauze/surečenice u nezavisnosloženoj rečenici mogu biti i spojene

veznicima.
 Veza među klauzama ostvarena putem veznika naziva se sindetska
/veznička veza (grčki: sindetom-povezano).
 Složene rečenice koje se spajaju veznicima zovu se vezničke rečenice.
 U nezavisnosloženim rečenicama veznici ne pripadaju niti jednoj od
sastavnica (klauza), oni imaju samo funkciju spajanja surečenica/klauza.
 Iskazivanje naporednosti putem veznika naziva se eksplicitnost.
267
Dakle:
 Proste/jednostavne rečenice se mogu sklapati u nezavisnosloženu rečenicu:

nizanjem i veznicima.
 Složene rečenice nastale nizanjem prostih/jednostavnih rečenica zovemo rečenički
niz ili nevezničke.
 Složene rečenice koje se sklapaju veznicima zovu se vezničke rečenice.
 Nezavisnosložene rečenice nastaju kao rezultat nezavisnog slaganja prostih

rečenica, i to slaganja nizanjem i slaganja spajanjem. Nizanjem nastaju implicitne,
a spajanjem eksplicitne nezavisnosložene rečenice.
Vrste nezavisnosloženih rečenica
Ponovimo:
Složenu rečenicu u kojoj su klauze u nezavisnom odnosu zovemo

nezavisnosloženom rečenicom. Za klauze koje čine nezavisnosloženu rečenicu kažemo
da su ravnopravne.
Nezavisan odnos između klauza naziva se koordinacija (naporednost).
 Zavisno od toga kako su nezavisne, naporedne klauze vezane značenjem u

složenoj rečenici, razlikujemo nekoliko vrsta nezavisnosloženih rečenica:
sastavne (kopulativne), rastavne (disjunktivne), suprotne (adverzativne),
isključne (ekskluzivne) i zaključne (konkluzivne) rečenice.
Sastavne /kopulativne rečenice
„Bašta sljezove boje“ Branko Ćopić

Strip: ilustracija iz Radne sveske 8
Počnimo od rečenice:
 Djed je doperjao u školsko dvorište → i razgalamio se na učiteljicu.
Koliko radnji je iskazano u ovoj rečenici?

Kakva je ovo rečenica po sastavu?
Kako su klauze povezane u složenu rečenicu? Jesu
li zavisne jedna o drugoj?
Ovdje imamo: isti subjek(a)t, jedna radnja slijedi drugu, isti smjer, radnje su naporedne.
Promotrimo to i na sljedećoj rečenici:
268
 Ja se s vucima rodio i odrastao, čitavog vijeka s njima muku mučim.
Dakle: isti je subjek(a)t, jedna radnja slijedi drugu, isti je smjer, radnje su naporedne.
 Nezavisnosložene rečenice u kojima klauze/surečenice imaju isti smjer i slažu

se u cjelinu zbog nekakvog zajedništva u sadržaju ili izrazu zovu se
sastavne
(kopulativne) rečenice.
Zašto se ove rečenice zovu sastavnim?

Kako su povezane klauze u sastavnim rečenicama? Vratimo
se na rečenicu:
 Ja se s vucima rodio i odrastao, čitavog vijeka s njima muku mučim.
U ovoj nezavisnosloženoj rečenici se susrećemo s veznikom i, znači da su prve dvije rečenice

vezničke/sindetske. Treća klauza je neveznička/asindetska, povezana je zarezom s
drugom rečenicom.
 Dakle, nezavisnosložena rečenica može nastati i kombinacijom ovih dvaju

načina slaganja klauza, tj. i nizanjem i spajanjem.
Veznici sastavnih/kopulativnih rečenica

U sastavnim rečenicama najčešće susrećemo veznike: i, pa, te, ni i niti.
Obrati pažnju na prve dvije klauze:

 Ja se s vucima rodio i odrastao...
Možemo li veznik i zamijeniti veznicima pa ili te?
 Ja se s vucima rodio pa odrastao...

 Ja se s vucima rodio te odrastao...
Umjesto zareza između druge i treće klauze može se staviti bilo koji od ovih veznika: Ja
se s vucima rodio i odrastao i čitavog vijeka s njima muku mučim.
Ja se s vucima rodio i odrastao pa čitavog vijeka s njima muku mučim. Ja
se s vucima rodio i odrastao te čitavog vijeka s njima muku mučim.
Ili: zamijenimo veznik pa veznikom i!
269
 Po turu bi tebe trebalo ovim štapom, pa da se jednom naučiš pameti.  Po turu bi tebe
trebalo ovim štapom i da se jednom naučiš pameti.
 Veznici i, pa i te ističu zajedništvo dviju rečenica i često su međusobno

zamjenjivi.
Napravimo odrične/niječne rečenice od ovih rečenica!
 Ja se s vucima nisam ni rodio ni odrastao...

 Ja se s vucima nisam niti rodio, niti odrastao...
 U odričnim/niječnim sastavnim rečenicama česti su veznici: ni i niti.

 Veznik niti često se pojavljuje u objema klauzama.
Izbjegni pogreške
Ispred niječnice NE ne dolazi veznik NI, nego veznik I:
Pravilno Nepravilno
Ti i ne činiš ništa. Ti ni ne činiš ništa. Oni

i nisu došli. Oni ni nisu došli.
Vi ništa i ne znate. Vi ništa ni ne znate.
Pisanje zareza u sastavnim rečenicama
 Zarez se u sastavnim rečenicama ne stavlja poslije veznika, osim ako se

klauza/surečenica veznikom posebno ističe ili ako se naknadno dodaje.
 „Negdje sredinom godine učiteljica nam je pričala o vuku, te živi ovako, te hrani se onako.
Sjutradan, pušući poput guska, djed je doperjao sa mnom u školsko dvorište i pred svom
dječurlijom razgalamio se na učiteljicu. (...)
 „I drugi su ljudi ljudi ležali u bihaćkoj Kuli pa ne vele da je lisica žuta.“
 „Prepirka o bojama baš nas nimalo ne interesuje, lisica je lisica, pa ma kakve farbe bila.“
Zaključne(konkluzivne) rečenice
 Djed je bio tvrdoglav u pogledu boja, moralo je biti po njegovom.

 Moralo je biti po djedovom, dakle, vuk je zelen.
 Djed je otperjao u školu, sigurno će napasti učiteljicu.
270
Po čemu su klauze istaknute u rečenicama – zaključne?
 Zaključne klauze su one klauze kojima se donosi neki zaključak koji logički
slijedi iz sadržaja prethodne rečenice. I, kao što vidite, od rečenice iz čije se
sadržine izvode zaključci, zaključne se rečenice obično odvajaju zarezom.
Dakle:
 Zaključne rečenice su podvrsta sastavnih rečenica. Spadaju u implicitne

(iskazuju naporednost bez veznika) sastavne rečenice. Vezane su, dakle,
asindetski (bez veznika). U zaključnim rečenicama često susrećemo
priloge:
dakle, sigurno, stoga...
Kutak za male jezikoslovce!
Prepoznaj sastavne rečenice i sastavne veznike!
Kad sunce umiva oči, Vesna Parun
Bez tebe točak spava i vrpca miruje,

Niti huči žrvanj, niti hljeb miriše, Ni
oganj se ne krijesi, nit ima ko da kuje,
Nit zemlja u krilu blago žetve njiše...
(...)
Kutak za radoznale! O životu i djelu Branka Ćopića možeš više
saznati na internet adresi:
http://www.znanje.org/lektire/i22/08/02iv0807/pravo.htm ili
http://poezija.6forum.info/t1370-branko-copic-basta-sljezove-boje.
Suprotne/adverzativne rečenice
Enver Čolaković, Legenda o Ali-paši
I Alija se sagnu. Uze u ruke pregršt krpa – ali kad tamo, u ruci mu zablista zlato!
Krasno žuto zlato! Začuđen Alija gleda, a stari Arap blago se smije. Htio bi Alija
upitati: „ Šta je to?“, ali mu riječi zapinju u grlu. Arap opet progovori:
271
„Zlato i blago, sine Alija, u ruci tvrdice su krpe, a krpa u ruci darežljiva dobričine – zlato. Eto,
to je sad tvoje. Uzmi!“
Razmotrimo rečenice:
 Uze u ruke pregršt krpa – ali kad tamo, u ruci mu zablista zlato!
 Začuđen Alija gleda, a stari Arap blago se smije.
 „Zlato i blago, sine Alija, u ruci tvrdice su krpe, a krpa u ruci darežljiva dobričine – zlato.
U kakvom su odnosu riječi:
krpa – zlato gleda
– smije se
tvrdica – darežljiva dobričina
U kakvom odnosu su, dakle, sadržaji prve i druge rečenice u složenoj rečenici?
 Nezavisnosložene rečenice u kojima se jednom klauzom izražava

suprotnost ili nepodudarnost, nazivaju se suprotnim (adverzativnim)
rečenicama.
 Suprotne rečenice mogu biti eksplicitne, nastale spajanjem prostih rečenica
veznicima, i implicitne, bez veznika. Veznici suprotnih eksplicitnih rečenica
su: a, ali, nego, već i no.
Veznici a i ali imaju najširu upotrebu:
Pa pošao, a nigdje vrata!..

Sve izludješe za njim, ali on ostao vjeran svojoj Almasi.
I ona njega voli, ali je stid s pašom zboriti.
Veznici nego i već povezuju klauze samo ukoliko je predikat prve klauze
odričan/niječan:
Neće on biti tvrdica, nego darežljivi dobričina.
Suprotne implicitne rečenice se odlikuju izrazitom suprotnošću ili nepodudarnošću klauza.
Blago je pripadalo tvrdici, sad nek je tvoje!
Pisanje zareza u suprotnim rečenicama
 S obzirom na iskazanu suprotnost ili nepodudarnost u klauzama, suprotne

rečenice se obavezno odvajaju zarezom.
272
Htio bi Alija upitati: „ Šta je to?“, ali mu riječi zapinju u grlu.

Lako je gospodi prigovarati, ali je teško siromahu čovjeku živjeti.
Isključne (ekskluzivne) rečenice
 Pored implicitnih suprotnih rečenica susrećemo i one među čijim se klauzama

uspostavlja odnos isključivanja.
 Sunce već zašlo na zapadu, samo blago rumenilo sutona je osvjetljavalo Sarajevo.
 Svi su otišli, samo su pojedini žurno obavljali zaostale poslove.
 Sve djevojke njega vole, samo ga Almasa neće.
 U nezavisnosloženim isključnim rečenicama drugom se klauzom isključuje

sve osim sadržaja te klauze (osim onoga što je izneseno u toj klauzi).
 Isključivanje se postiže prilozima: samo, jedino, tek...
 Isključivanje je naročito istaknuto kad se u prvoj rečenici nalaze sveobuhvatne
riječi: sav, svi, svako, sve...
 Isključne rečenice su asindetski povezane (bez veznika).
1.Prepoznaj suprotne rečenice u odlomku iz priče „Knjiga“ Ive Andrića!
„Zagledan u te slike, sa pomiješnim osjećanjima povrijeđenog samoljublja, razočarenja

i ljubopitstva, dječak je pogrešno stao na jednu izlizanu stepenicu, poveo se, zateturao
i nakraju dočekao rukama od zid, ali je pri tom ispustio knjigu koja se otkotrljala niz
stepenište...“
2. Prepoznaj suprotne rečenice u odlomku iz narodne balade „Smrt Omera i Merime“!
„Prođi me se, moja mila majko! Nije

blago ni srebro ni zlato,
Već je blago što je srcu drago.“ To
ne sluša Omerova majka,
Već na silu oženila sina, I
na silu dovela djevojku
Kad je bilo večer po večeri
I mladence u ložnicu sveli, Al’
besjedi Omer momče mlado:
273
„Aoj, Fato, ala ti si lijepa!

Moja Mejra nije tako lijepa,
Al’ je Mejra mome srcu draga.
Rastavne /disjunktivne rečenice
Ilustracija iz Radne sveske 8: Nasrudin–hodža ljutito govori:
Ili mi vratite bisage ili ću ja učiniti što sam naumio.
Nasrudinove bisage
Jednoga dana nestale Nasrudin-hodži bisage. Neko ih je posudio ili možda ukrao.
Izađe hodža iz kuće te će susjedima:
„Ili mi vratite bisage ili ću ja učiniti što sam naumio.
Nakon nekog vremena susjedi nađu bisage te mu ih donesu. Znatiželjni, upitaju ga: „Šta
si bio naumio činiti da ti ne nađosmo bisaga?“
„Da mi se bisage nisu našle, ja sam bio naumio staru vreću raskrojiti i od nje napraviti bisage.“
bisage- dvostruka torba

hodža- islamski duhovnik
Šta je iskazano ovim rečenicama?

Ili mi vratite bisage ili ću ja učiniti što sam naumio. Neko
ih je posudio ili možda ukrao.
Veznik ili sadržaje rečenica rastavlja, ostvariv je samo jedan od dvaju sadržaja: posudio
ili ukrao; Ili vratite bisage ili ću ja učiniti ...
 Nezavisnosložene rečenice u kojima klauze stoje u takvom odnosu da je

moguće ostvarenje sadržaja samo jedne od njih, ili je samo jedan od sadržaja
istinit, zovemo rastavnim rečenicama.
 Rastavne rečenice, kao i sastavne, mogu nastati nezavisnim slaganjem prostih rečenica
spajanjem i tada nastaju eksplicitne rastavne rečenice. Klauze u ovim rečenicama
povezuju se veznikom ili koji označava da sadržaji klauza ne idu zajedno, da se
rastavljaju.
Naprimjer:
 „Bukovica Vilenicu pita: zašto mi se Travnik zamaglio? Ili gori, il’ ga kuga mori?
(Ćamil Sijarić, Zapisi o gradovima)
 Rastavne rečenice mogu biti i implicitne, ali rijetko jer se rastavnost obilježava
eksplicitno, veznikom ili.
274
Naprimjer:
 Ja dolazim sutra, bila kiša, ne bila.
 Igraš se s knjigom, učiš – ne učiš.
Pisanje zareza u rastavnim rečenicama
Piše li se zarez u rastavnim rečenicama?
 „Babo, pita mati ili će se kahva piti ili ćete ručati pa onda kahvu piti.“ (A. Nametak:
Tuturuza i šeh Meco)
 „Mislim se da li da ručam jegulje na Karaotoku, ili da produžim na Metković na žablje
batake?“ (Zuko Džumhur: Nekrolog jednoj čaršiji)
 U rastavnim rečenicama zarez se ne piše, osim ako se klauzama nešto

naročito ističe.
 Ako se veznik ili nalazi ispred svake klauze, tada se naročito ističe rastavni
odnos.
Prepoznaj nezavisnosložene rečenice!

(...)
- Ama to se u nas ne naziva čo’jek nego špijun, gospodine – procijedi kroz zube.
Prestojnik se podrugljivo osmjehnu.
-Ne daj da ti se muti. Ne daj se i podnesi sve kao čovjek, ili kao riba.
(...)
- Pitam te ja, gospodine, ko je od nas dvojice viši budala: ili ja koji sam postao tamo
tvoj »čovjek« ili ti koji si me odabrao?...
Sinteza:
 Nezavisnosložene rečenice nastaju kao rezultat nezavisnog slaganja prostih

rečenica, i to slaganja nizanjem i slaganja spajanjem. Nizanjem nastaju
implicitne, a spajanjem eksplicitne nezavisnosložene rečenice.
 Zavisno od toga kako su nezavisne, naporedne klauze vezane značenjem u
složenoj rečenici, razlikujemo nekoliko vrsta nezavisnosloženih rečenica:
sastavne (kopulativne), rastavne (disjunktivne), suprotne (adverzativne),
275
isključne (ekskluzivne) i zaključne (konkluzivne) rečenice.


Završni dio sata:
 Domaća zadaća: Radna sveska 8, radni kutak broj 33, 34, 35, 36, 37, 38, 39,
40, 41.
Na internet adresi: file:///C:/DOCUME~1/Azra/LOCALS~1/Temp/Nezavisno-

slozenerecenice-2.htm se nalaze testovi za provjeru znanja o nezavisnosloženim
rečenicama. Otvori ovu stranicu i provjeri svoje znanje.

276
61
60
Zavisnosložene rečenice:
uvrštavanje
Nastavna jedinica: Zavisnosložene rečenice

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: uvrštavanje, osnovna i glavna klauza,
zavisna klauza, slijed klauza u zavisnosloženoj rečenici


poredbena metoda

Tematska korelacija
277
1. Prepoznaj u odlomku nezavisne složene rečenice:
Ilustracija: detalj (može i s ilustracije iz Čitanke 8): dječak s knjigom

Knjiga, Ivo Andrić
Dječaku pojuri krv u glavu. Kroz veo vrele magle koji mu je igrao pred očima, on strpa izlubljenu
svesku u korice, obazre se da ga ko nije vidio i pođe brzim koracima kući.
Idući ulicom uspori korak. Zaboravljena je bila uska, neprijatna biblioteka, kao da nikad
i nije bio u njoj. Sad je mogao još da misli na štetu i nezgodu koja ga zadesila sa knjigom
i koju treba da razgleda kod kuće. Pod miškom ga je pekla oštećena knjiga.
Kad je došao kući ostavio je odmah zlosrećnu knjigu kao neprijatan teret na dno svog
đačkog kovčega, pod zimsko rublje. Užinao je i izašao da se igra sa vršnjacima iz
komšiluka. U igri se zaboravio. Ali kad je počeo da pada prvi mrak i kad su drugovi stali
da se razilaze kućama, njega zaboli pomisao da ga kod kuće čeka nešto ružno i
neprijatno. I taj bol je rastao sa sumrakom.
Glavni dio sata
Zavisnosložene rečenice
Uvrštavanje
Kako nastaje zavisna klauza/surečenica?
Obrati pažnju na objekte, priloške/adverbijalne odredbe, atribute u prostim/jednostavnim

rečenicama i novonastale klauze. Kako nastaju nove klauze?
 Slušao sam interesantne priče. (objekat)
Preoblikujmo objek(a)t u klauzu tako što ćemo uvrstiti, uvesti predikat.
 Slušao sam šta? da su to interesantne priče. (nova klauza)
Preoblikujmo još neke rečenične članove!
 Pred bibliotekom sam bio prvi radi željene knjige. (priloška odredba namjere)
 Pred bibliotekom sam bio prvi da bih podigao željenu knjigu. (nova klauza)
278
 U zoru sam stajao pred zaključanim vratima biblioteke. (PO V)

 Kada je svanula zora, stajao sam pred zaključanim vratima biblioteke. (nova klauza)
 Želio bih uzeti na čitanje ilustrirano djelo. (atribut)

 Želio bih uzeti na čitanje djelo koje je ilustrirano. (nova klauza)
Iz datih primjera si mogao/la uočiti da je od prostih rečenica, preoblikom pojedinih rečeničnih

članova, nastala složena rečenica.
 Objekat, priloške odredbe i atribut (nepredikativni rečenični članovi) su

preoblikovani u klauze uvođenjem predikativnih jedinica. Takav način
zavisnog slaganja prostih rečenica u složenu rečenicu zovemo uvrštavanje.
 Zavisna klauza/surečenica nastala uvrštavanjem dopunjava

glavnu/osnovnu klauzu i odnosi se prema njoj kao njen atribut, objekat ili
priloška odredba.  Zavisna klauza nikada ne može stajati kao zasebna
rečenica.
 Rečenica kojoj je zavisna klauza dio ustrojstva zove se osnovna
rečenica.
Razmotrimo gramatičko ustrojstvo ove zavisnosložene rečenice:
 U čitaonici sam vidjela čovjeka → koji svaki dan pročita sve dnevne novine.
↑ ↑
K1- osnovna klauza K2- zavisna klauza
 U zavisnosloženoj rečenici jedna klauza postaje dijelom gramatičkog ustrojstva

druge, udružujući se tako s njom u jednu strukturnu, značenjsku i
intonacijsku cjelinu. Dakle, svaka klauza koja je dio gramatičkog
ustrojstva druge klauze je zavisna klauza. Obje klauze čine strukturnu,
značenjsku i intonacijsku cjelinu.
Osnovna i glavna klauza
1. Osnovna klauza
Prepoznaj predikate i odredi vrstu rečenice!

Umjesto istaknutog atributa staru uvrsti predikativnu jedinicu (klauzu).
279
K1 K2
Dječak je pogrešno stao na jednu izlizanu stepenicu │ i ispustio staru knjigu.
K1 K2
Dječak je pogrešno stao na jednu izlizanu stepenicu │ i ispustio knjigu │
K3 koja je
bila stara.
Uvrštavanjem predikativne jedinice umjesto atributa dobili smo treću klauzu. Ta nova
uvrštena klauza (K3), „koja je bila stara“, je zavisna klauza kojoj je mjesto otvorila
druga klauza (K2), „ispustio je knjigu“.
K2 - osnovna K3 - zavisna
↓ ↓
... ispustio knjigu → koja je bila stara.
 Klauza koja otvara mjesto zavisnoj klauzi naziva se osnovna klauza. Osnovnu
klauzu dopunjuje zavisna klauza.
Osnovna klauza može biti i nezavisna i zavisna.

K1 K2 K3
 Dječak podiže knjigu│ čije su korice bile izlomljene │kao da je neko gazio po njima.
Prva klauza otvara mjesto drugoj pa je ona za nju osnovna.
K1 - osnovna K2 - zavisna
 Dječak podiže knjigu → čije su korice bile izlomljene...
Ta druga klauza je, dakle, zavisna. Ona otvara mjesto trećoj, pa je ona za nju osnovna.
K2 - osnovna (zavisna) K3 - zavisna

 ... čije su korice bile izlomljene → kao da je neko gazio po njima.
Treća klauza je uvrštena u drugu klauzu, ona je njena dopuna pa je i ona zavisna.
2. Glavna klauza
Vratimo se na rečenicu:
 Dječak je pogrešno stao na jednu izlizanu stepenicu │ i ispustio je knjigu │ koja

je bila stara.
Razmotrimo prvu klauzu:
280
Dječak je pogrešno stao na jednu izlizanu stepenicu...
Da li ova klauza otvara mjesto novoj klauzi?

Da li je u bilo kom smislu K2 ili K3 zavisna o njoj?
Prva klauza nije otvorila mjesto novoj zavisnoj klauzi. Ona je potpuno nezavisna od bilo
koje druge klauze.
Takva klauza se naziva glavna klauza.
 Glavna klauza može istovremeno biti i osnovna (kada otvara mjesto zavisnoj
klauzi), ali nikada ne može biti zavisna.
K1 K2 K3
Dječak je vidio knjigu │ koja se potpuno iskoričila │ jer je pala sa stepeništa.
1. Dječak je vidio knjigu glavna klauza jer ne zavisi od bilo

koje druge klauze
osnovna klauza jer je otvorila mjesto drugoj, zavisnoj

klauzi (koja se potpuno iskoričila)
2. koja se potpuno iskoričila zavisna klauza jer zavisi od prve klauze

(Dječak je vidio knjigu)
osnovna klauza jer je otvorila mjesto novoj
zavisnoj klauzi (jer je pala sa stepeništa)
3. jer je pala sa stepeništa zavisna klauza jer zavisi od druge klauze koja joj
je
otvorila mjesto (koja se potpuno iskoričila)
 U zavisnosloženim rečenicama razlikujemo dvije klauze/surečenice:

o glavnu– koja je uvijek nezavisna i kojoj druga klauza/surečenica može
biti dio ustrojstva. Tada je glavna klauza istovremeno i osnovna klauza.
o zavisnu - koja o njoj zavisi jer je dio njezina ustrojstva.
Dakle:
 Glavna klauza je potpuno nezavisna od bilo koje klauze. Može biti i
osnovna, ali nikada ne može biti zavisna.
2. Postupkom uvrštavanja napravi zavisnosložene rečenice.
Dječak je zavidio starijim drugovima na čitanju interesantnih knjiga.
281
Drugovi su često pričali o pročitanim knjigama.

Zidovi biblioteke su bili puni ormara s knjigama. Kako
odabrati najljepšu knjigu?
3. Prepoznaj u odlomku nezavisne i zavisne složene rečenice. Prepiši u bilježnicu

zavisnosložene rečenice, prepoznaj glavnu, osnovnu i zavisnu klauzu.
Knjiga, Ivo Andrić
Dječaku pojuri krv u glavu. Kroz veo vrele magle koji mu je igrao pred očima, on strpa
izlubljenu svesku u korice, obazre se da ga ko nije vidio i pođe brzim koracima kući.
Idući ulicom uspori korak. Zaboravljena je bila uska, neprijatna biblioteka, kao da nikad i
nije bio u njoj. Sad je mogao još da misli na štetu i nezgodu koja ga zadesila sa knjigom i
koju treba da razgleda kod kuće. Pod miškom ga je pekla oštećena knjiga.
Kad je došao kući ostavio je odmah zlosrećnu knjigu kao neprijatan teret na dno svog
đačkog kovčega, pod zimsko rublje. Užinao je i izašao da se igra sa vršnjacima iz
komšiluka. U igri se zaboravio. Ali kad je počeo da pada prvi mrak i kad su drugovi stali
da se razilaze kućama, njega zaboli pomisao da ga kod kuće čeka nešto ružno i
neprijatno. I taj bol je rastao sa sumrakom.
Slijed klauza/surečenica u zavisnosloženoj rečenici
 Razmotrimo kakav može biti slijed klauza/surečenica u zavisnosloženoj rečenici!
a) Djevojke se često udaju kad dođe jesen.
K1 - glavna/osnovna klauza K2 - zavisna klauza
Djevojke se često udaju kad dođe jesen.
 Glavna/osnovna klauza je obično prva u zavisnosloženoj rečenici, a iza nje je

zavisna klauza. To je njihov uobičajeni / normalan slijed.
 Zavisna klauza/surečenica se u odnosu na glavnu/osnovnu klauzu nalazi u
postpoziciji.
b) Kad dođe jesen, djevojke se često udaju.
K1- zavisna klauza K2- glavna/osnovna klauza
Kad dođe jesen, djevojke se često udaju.
282
Poredak klauza u zavisnosloženoj rečenici često je uslovljen psihološkim razlozima

govornika. Uobičajen slijed klauza mijenjamo kada želimo naglasiti okolnosti radnje
(vrijeme, uzrok, mjesto, namjeru...)
 Kada je zavisna klauza prva u zavisnosloženoj rečenici, a iza nje

glavna/osnovna klauza, takav položaj klauza/surečenica se zove obrnut slijed
ili inverzija.
 Zavisna rečenica se tada nalazi u prepoziciji i obavezno se odvaja zarezom.
c) Djevojke se, kad dođe jesen, često udaju.
Ponekad se zavisna klauza umeće među dijelove glavne/osnovne klauze.
K1 – prvi dio glavne/osnovne K2 - zavisna klauza K1 - drugi dio

glavne/osnovne klauze
Djevojke se, kad dođe jesen, često udaju.
 Ako se u zavisnosloženoj rečenici zavisna klauza umeće među dijelove

glavne/osnovne klauze, onda se takva zavisna klauza zove umetnuta
rečenica/klauza.
 Ona se nalazi u interpoziciji i odvaja se zarezima s obje strane.
Izbjegni pogreške!
 Umetnute zavisne klauze/surečenice koje dolaze iza nelične zamjenice ili zamjeničkog
priloga, ne odvajaju se zarezom.
Svega što zlo donosi treba se čuvati.
Sinteza:
 Objekat, priloške odredbe i atribut (nepredikativni rečenični članovi) su
preoblikovani u klauze uvođenjem predikativnih jedinica. Takav način zavisnog
slaganja prostih rečenica u složenu rečenicu zovemo uvrštavanje.
 Zavisna klauza/surečenica nastala uvrštavanjem dopunjava glavnu/osnovnu klauzu i

odnosi se prema njoj kao njen atribut, objekat ili priloška odredba.
 Zavisna klauza nikada ne može stajati kao zasebna rečenica.
 Rečenica kojoj je zavisna klauza dio ustrojstva zove se osnovna rečenica.
 U zavisnosloženim rečenicama razlikujemo dvije klauze/surečenice:
o glavnu– koja je uvijek nezavisna i kojoj druga klauza/surečenica može
biti dio ustrojstva. Tada je glavna klauza istovremeno i osnovna klauza. o
zavisnu - koja o njoj zavisi jer je dio njezina ustrojstva.
283
 Glavna/osnovna klauza je obično prva u zavisnosloženoj rečenici, a iza nje je zavisna

klauza. To je njihov uobičajeni / normalan slijed. 
Završni dio sata:
 Domaća zadaća: Radna sveska 8, radni kutak broj 42, 43, 44, 45.


62 Izricanje predikata (predikatske rečenice),
izricanje subjekta (subjekatske rečenice)
Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Izricanje predikata (predikatske

rečenice), izricanje subjekta
(subjekatske rečenice)

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: izricanje subjekta i predikata

284



individualizirani rad, Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 8, kreda,
bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije,
Tematska korelacija

Naučili smo o glagolskom i imenskom predikatu:
 Predikat čini gramatičku jezgru rečenice. Predikat otvara mjesto objektu i
priloškim odredbama te s njima čini predikatski skup riječi.
 Predikat je glavni rečenični član kojim se subjektu pripisuje neka osobina koju
ima, stanje ili raspoloženje u kome se nalazi, ili radnja koju vrši. Funkciju
predikata mogu obavljati različite vrste riječi, bilo da je to samo jedna riječ ili
više njih u skupu, ali je za službu predikata najpodesniji glagol jer ima svojstvo
predikativnosti (jedino glagol u svojim oblicima može označiti vrijeme vršenja
radnje, glagolsko lice i način).
 Prema tome da li je predikat iskazan glagolom ili imenskom riječju ( imenicom,
pridjevom, zamjenicom ili brojem) razlikujemo glagolski i imenski predikat.
 Predikat koji je iskazan samo glagolom /ličnim glagolskim oblikom, zove se
glagolski predikat (je pričala, živi...).Glagolski predikat može biti prost i
složen.
 Predikat koji se izriče oblikom pomoćnog glagola biti i nekom imenskom riječju
(imenicom, pridjevom, zamjenicom, brojem ili prilogom) zovemo imenskim
predikatom (je žut, nije istina...).
 Pomoćni glagol biti u bilo kojem vremenu ili načinu služi kao spona sa
imenskom riječju u sklopu predikata (Djed je komičan.)
Glavni dio sata

Izricanje predikata (predikatske rečenice), izricanje subjekta
(subjekatske rečenice)
285
Izricanje predikata
Grafofolija (strip iz Radne sveske 8)

Prepoznaj glagolske i imenske predikate u stripu.
I slika: učiteljica pita učenike: Djeco, ko zna kakve je boje vuk?

Dječak Branko diže ruku i kaže: Vuk je zelen! II
slika: učiteljica govori: Bog s tobom, dijete, gdje si to čuo?
Dječak: Kaže moj djed!
III slika: Učiteljica: Nije tačno, vuk nije zelen.
Dječak: Jeste, zelen je!
Predikatni glagol može biti u bilo kojem licu bilo kojeg vremena:
je pričala – prošlost/perfek(a)t, 3.l.

hranim se - sadašnjost/ prezent 1.l. ćeš
zapamtiti –budućnost/futur I, 2.l.
Ponovimo!
Predikat se izriče:
→ glagolom u bilo kojem vremenu i licu (glagolski predikat); →
oblicima pomoćnog glagola biti i neke imenske riječi (imenski predikat).
Predikatske rečenice
 Naučili smo da jedino glagol u svojim oblicima može označiti vrijeme vršenja
radnje, glagolsko lice i način, dakle, samo lični glagolski oblik ima svojstvo
predikativnosti.
 Međutim, neki gramatičari izdvajaju kao posebne predikatske zavisne
klauze koje su nastale samo od dijela imenskog predikata i nose samo
njegovo leksičko značanje. Naprimjer:
 Vuk je siv.
 Vuk je kakav je oduvijek bio.
→ „...kakav je oduvijek bio“ je leksičko jezgro imenskog predikata.

Preoblikuj dio imenskog predikata u klauzu!
On je uvijek isti.
286
Izricanje subjekta
 O subjektu mnogo znamo. Pronalazimo ga na pitanja za nominativ (ko? šta?/što?).

Prepoznaj u odlomku subjekte.
Odiseja u svemiru, Arthur C. Clarke

(...)
Pola sata kasnije pilot objavi : "Kontakt za deset minuta. Molim vas da provjerite
sigurnosni pojas.” Floyd posluša i odloži papire. Pokušavati čitati za vrijeme točke
nebeskog žongliranja, koja je trajala posljednjih tri stotine milja, značilo je samo izazivati
vraga; najbolje je bilo zaklopiti oči i opustiti se dok se svemirska letjelica trzala
naprijednatrag uz kratka uključenja raketa.
Nekoliko minuta kasnije on prvi put spazi Svemirsku stanicu jedan, udaljenu svega
nekoliko milja. Sunčeva svjetlost blještala je i iskrila na uglačanoj metalnoj površini diska
promjera tri stotine metara koji se sporo okretao. Nedaleko odavde, krećući se istom
stazom, nalazio se svemiroplov Titov V, zabačenih krila, a odmah uz njega jedan gotovo
loptasti Aries-1B, tegleći konj svemira, s četiri zdepaste noge koje su mu stršile s jedne
strane - amortizeri za spuštanje na Mjesec. Svemirska letjelica Orion III spuštala se s
više staze. To je bio spektakularan prizor.
Ponovimo šta smo naučili o subjektu!
 Subjek(a)t je riječ ili grupa riječi kojom se označava pojam u rečenici, o

kome ili
o čemu se nešto kazuje, kome ili čemu se nešto pripisuje (to je
vršilac radnje, nosilac stanja ili osobine ).
 Subjek(a)t je obično imenica u nezavisnom padežu-nominativu.
Kojim vrstama riječi su izrečeni subjekti u rečenicama?

Pola sata kasnije pilot objavi...
Nekoliko minuta kasnije on prvi put spazi Svemirsku stanicu.
To je bio spektakularan prizor...
Hrabri su letjeli svemirskom letjelicom Orion III.
Deset ih je poletjelo.
Malo je tako hrabrih.
Pokušavati čitati za vrijeme točke nebeskog žongliranja značilo je samo izazivati vraga.
 Službu subjekta mogu imati mnoge promjenljive, polupromjenljive i

nepromjenljive riječi.
287
Ponovimo!
Subjek(a)t se izriče:
→ jednom riječju ( imenica ili zamjenica u nominativu: Ti letiš.); →
sintagmatskim skupom (Deset ljudi je poletjelo letjelicom.).
Subjekatske rečenice
 U nekim gramatikama se susrećemo i s pojmom subjekatska/subjektna

klauza ili rečenica. Međutim, ni ta klauza, kao ni predikatska, nije opravdana.
 Ovakve se zavisnosložene rečenice uobličuju naknadnim brisanjem subjekta a
ne njegovom zamjenom zavisnom klauzom. Klauza je ustvari odredba
subjekta (atribut).
Naprimjer:
S ATRIBUT
↓ ↓
 Onaj ko izaziva sudbinu zna da nadrlja.
 Ko izaziva sudbinu zna da nadrlja.
Prepoznaj ovakvu klauzu u poslovici:

Ko se s vatrom igra, opeče se.
Kako je nastala ovakva klauza?
Sinteza:
Predikat se izriče:
→ glagolom u bilo kojem vremenu i licu (glagolski predikat);
→ oblicima pomoćnog glagola biti i neke imenske riječi (imenski predikat). Subjek(a)t
se izriče:
→ jednom riječju ( imenica ili zamjenica u nominativu: Ti letiš.); →
sintagmatskim skupom (Deset ljudi je poletjelo letjelicom.).
Završni dio sata:

288

Izricanje objekta, objekatske rečenice

Nastavna jedinica: Izricanje objekta, objekatske rečenice
289

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: Izricanje objekta, objekatske rečenice,
zarez u objekatskim rečenicama


Tematska korelacija

Prepoznaj u rečenicama bliže i dalje objekte.
Čim prestojnik uljeze, Kosta brže-bolje pritrča, prihvati mu štap i šešir i, tokorse, poče
čistiti kaput kao da stresa prašinu, makar što je kaput bio čist i nikakve prašine na
njemu nije bilo... Prestojnik, odmaknuvši se, udari dlanom o dlan, protrlja ruke, popravi
cviker, zavuče ruke u džepove i zviždučući poče šetati po sobi.
290
 Uz glagole često stoje riječi ili grupe riječi koje imaju funkciju dopune glagola.
To su rečenični objekti na kojima se ili u vezi s kojima se vrši glagolska
radnja.
ko radi: subjek(a)t šta radi: predikat koga ili što: objekat
Kosta prihvati štap, šešir...

Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Izricanje objekta, objekatske rečenice
Izricanje objekta
 Dio rečenice koji čini dopunu glagolu a kazuje na kome ili čemu se vrši radnja ili
šta je predmet glagolske radnje, zove se objekat.
1. Bliži objek(a)t
Objekat u akuzativu bez prijedloga (npr Predstojnik protrlja ruke...) i dionom

(partitivnom) genitivu (npr.Vidio je malo prašine), zove se bliži objekat.
Bliži objek(a)t može biti i u slavenskom genitivu bez prijedloga u niječnoj rečenici
(Prašine nije bilo.)
Bližem objektu mjesto u rečenici otvaraju samo prijelazni glagoli.
 Prisjeti se: genitiv označava i dio nečega, odijeljenu količinu, djelimičnost.

Takav genitiv se zove dioni ili partitivni genitiv. Slavenski genitiv je
besprijedložni genitiv koji može biti upotrijebljen samo u niječnoj rečenici.
2. Dalji objek(a)t
Kosta brže-bolje pritrča, prihvati mu štap... Zavuče

ruke u džepove...
Objekat koji se može nalaziti u svim zavisnim padežima sa ili bez prijedloga, osim
besprijedložnog akuzativa, zovemo daljim objektom. Daljem objektu mjesto u rečenici
otvaraju najčešće neprijelazni glagoli.
 Prisjetite se:
Dalji (indirektni) objek(a)t dobijamo na različita pitanja: s kim(e), čim(e), kome,
čemu, o kome...
Ponovimo:
291
Objek(a)t se izriče:
 jednom riječju (Obrisao je prašinu s kaputa.)

 sintagmatskim skupom (Obukao je zimski kaput.)
 objekatskom klauzom (Znam da je to tvoj najdraži kaput.)
Objekatske rečenice
Osim objekta, glagolu se može dodati i skup riječi u službi bližeg ili daljeg objekta.
Preoblikujmo objekat postupkom uvrštavanja u zavisnu klauzu.
S P objek(a)t
Ti znaš → za što/šta? → za moju ljubav. Mi
vidimo → što/šta? → tvoju sreću.
osnovna klauza zavisna objekatska klauza
Ti znaš → šta? → da te ja volim. Mi

vidimo → šta? → da si ti sretna.
 Zavisna klauza koja se prema predikatu osnovne klauze odnosi kao njegov
objek(a)t, tj. kazuje šta je predmet radnje predikata osnovne klauze, zove se
objekatska zavisna klauza. Nastaje, dakle, postupkom uvrštavanja.
 Složena rečenica sa objekatskom klauzom zove se zavisnosložena
objekatska rečenica. Po veznicima kojima se objekatske klauze vežu za
osnovnu kluzu razlikujemo izrične i zavisnoupitne objekatske klauze.
1. Izrične objekatske klauze
Pogledajmo rečenice:
 Ja vjerujem da su ljudi dobri.

 Znamo kako je lijepo živjeti u miru.
 Osjećam da nas čeka sreća.
 Izrične objekatske klauze su izjavni, obavijesni iskazi govorenja, mišljenja i

osjećanja osnovne rečenice.
 Izrične objekatske klauze se u složenu rečenicu uvode veznicima da i kako.
Ponekad se izrične objekatske klauze u složenu rečenicu uvode i prilogom gdje:
 Uvučem se u podrum i čujem gdje nešto šuška.
292
2. Zavisnoupitne objekatske klauze
 Reci mi kuda si krenuo.

 Znamo ko nam dolazi u posjetu.
 Nije znao koga da zove.
 Zavisnoupitne objekatske klauze su samo zavisni oblici upitnih rečenica

(zavisna klauza ima samo formu, oblik upitne rečenice).
 Sadržajem osnovne klauze sagovornik se podstiče na odgovor (Reci mi kuda si

krenuo.) ili se potvrđuje (Znamo ko nam dolazi u posjetu.) ili odriče sadržaj zavisne
klauze (Nije znao koga da zove.).
 Ulogu veznih riječi u zavisnoupitnim rečenicama imaju upitne zamjenice: ko,

što..., upitni prilozi: gdje, kad(a), kamo..., upitne riječce: da li, jesi li...
Pisanje zareza u objekatskim rečenicama
Objekatske zavisne rečenice se odvajaju zarezom ako su u inverziji ili su u rečeničnom nizu
(ako se nabraja više objekatskih rečenica).
 Pitao ga kuda je krenuo sam.

 Kuda je krenuo sam, pitao ga.
 Pitao ga kuda je krenuo sam, kako će sam kroz šumu, ko će ga tamo čekati.
Prepoznaj objekatske rečenice u odlomku (Arthur C. Clarke: „Odiseja u svemiru”).
 “MOLIMO VAS, PRIPREMITE :

Putovnicu
Liječničku potvrdu
Dozvolu za prijevoz
Deklaraciju o težini”
 "Volio bih da mogu dobiti šalicu crne kafe... dvije kocke šečera... a i da pozovem Zemlju."
Po knjizi Arthur C. Clarke: „Odiseja u svemiru” je snimljen istoimeni film. Više podataka o filmu
potražite na internet adresi: http://hr.wikipedia.org/wiki/2001:_Odiseja_u_svemiru_
%281968%29
Sinteza:
 Objekat u akuzativu bez prijedloga (npr Predstojnik protrlja ruke...) i dionom
(partitivnom) genitivu (npr.Vidio je malo prašine), zove se bliži objekat. 
Objekat koji se može nalaziti u svim zavisnim padežima sa ili bez prijedloga,
293
osim besprijedložnog akuzativa, zovemo daljim objektom. Daljem objektu

mjesto u rečenici otvaraju najčešće neprijelazni glagoli.
 Zavisna klauza koja se prema predikatu osnovne klauze odnosi kao njegov
objek(a)t, tj. kazuje šta je predmet radnje predikata osnovne klauze, zove se
objekatska zavisna klauza. Nastaje, dakle, postupkom uvrštavanja.
 Složena rečenica sa objekatskom klauzom zove se zavisnosložena
objekatska rečenica. Po veznicima kojima se objekatske klauze vežu za
osnovnu kluzu razlikujemo izrične i zavisnoupitne objekatske klauze.
 Objekatske zavisne rečenice se odvajaju zarezom ako su u inverziji ili su u
rečeničnom nizu (ako se nabraja više objekatskih rečenica).

Završni dio sata:

294

Izricanje atributa, atributske rečenice

Nastavna jedinica: Izricanje atributa, atributske rečenice

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: Izricanje atributa, atributske rečenice,
zarez u atributskim rečenicama


poredbena metoda, oluja mozga

Tematska korelacija

295

Prenijeti dio ilustracije iz Čitanke 8: sirota djevojčica
 Prisjetimo se imenskog dodatka, atributa:
Suze kojih se stidim, Zlata Kolarić-Kišur
Bilo je to jedne blistave nedjelje. U gradu se slavila neka svečanost. Uz zvukove glazbe
nailazila je povorka svečano odjevene djece. Pogled mi zape na djevojčici koja je
stupala u povorci okružena napirlitanim ,,lutkicama,,. Sama, bez svoga para. Požalih je!
Sirotica, mora da joj je teško što nema svoje,”družice”,! Te male umišljene paunice
vjerojatno joj nisu htjele pružiti ruke što nije bila tako lijepo odjevena kao one. Ali kad joj
pozorno pogledah u lice, iznenadih se: na njenom licu nije se odražavala ni tuga ni
razočaranje zbog stare haljinice.
.
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Izricanje atributa, atributske rečenice Izricanje

atributa
 U službi atributa su najčešće pridjevi (blistave, umišljene, napirlitane...), ali to
mogu biti i brojevi (jedne...), imenice (zvukovi glazbe..), zamjenice (neka,
svoga...) ili čak čitave skupine riječi (povorka svečano odjevene djece).
Atribut se s imenicom slaže u rodu i broju.
Vinjeta: dječak
Atributske rečenice
Postupkom uvrštavanja od atributa napravimo zavisnu klauzu.
 Bilo je to jedne blistave nedjelje.

 Bilo je to jedne nedjelje koja je bila blistava.
 Pogled mi zape na djevojčici koja je stupala u povorci okružena napirlitanim „lutkicama”.
296
 Pogled mi zape na djevojčici koja je stupala u povorci okružena „lutkicama” koje su bile
napirlitane..
Ostale rečenice pokušajte preoblikovati sami.
 Na njenom licu nije se odražavala ni tuga ni razočaranje zbog stare haljinice.  Uz

zvukove glazbe nailazila je povorka svečano odjevene djece.
U kakvoj vezi je uvrštena zavisna klauza sa osnovnom? Pogledajmo

to na primjerima:
 Bilo je to jedne nedjelje koja je bila blistava. ( ili koja se blistala) 

Bilo je to jedne nedjelje (koje?kakve?) blistave.
koja je bila blistava.
Odredi osnovnu i zavisnu klauzu i odredi vrstu zavisne klauze.
U svim primjerima dobili smo dvije klauze od kojih je druga u službi atributa.
 Zavisna klauza kojom se pobliže određuje imenica ili neka imenska riječ, u
atributskoj je službi pa se i zove atributska klauza/surečenica. Njena uloga u
zavisnosloženoj rečenici jednaka je ulozi atributa ili apozicije u
prostoj/jednostavnoj rečenici.
 Zavisnosložena rečenica koja u svom sastavu ima atributsku klauzu zove se
zavisnosložena atributska rečenica.
 Ulogu veznih riječi u atributskim rečenicama najčešće imaju odnosne
zamjenice: koje, čiji, kakav, koliki, ko, šta/što, ali ponekad to mogu biti i prilozi
(gdje, kamo, kuda, odakle).
Naprimjer:
 Navukla sam prvi put cipele koje su bile nove i žute.

 Obukla sam plavi kaput i plavu mornarsku kapicu kakvu niko nije imao.
 Gledala sam za djevojčicom čija je haljina bila stara.
 Razmišljala sam koliko mi je jada zadao moj novi kaput.
 Sjetila sam se tada one djevojčice koja je prije mnogo godina plakala zbog kaputa. 
Pogledala sam mjesto u bari gdje sam isprljala novi kaput.
Vinjeta: dječak
Pisanje zareza u atributskim rečenicama
Atributske klauze nikad ne mogu biti u prepoziciji. Bez obzira da li bile u postpoziciji ili
interpoziciji ne odvajaju se zarezom jer su u tijesnoj vezi s glavnom rečenicom.
( Voljela sam baš takav kaput kakav mi je majka kupila.)
297
Zarez se u atributskim zavisnim rečenicama piše:
 kada se nabraja više atributnih rečenica uz istu imenicu

(Djevojčica je voljela kaput koji je čuvala, koji je obukla na svečanost, koji je nehotice
isprljala.)
 kada se atributna klauza ističe ili je naknadno dodana

(Ima li išta ljepše od šumice, gdje s grana pada tišina.)
 kad je atributna klauza umetnuta, ali samo onda kada nije u izravnoj značenjskoj vezi sa
osnovnom klauzom
(Gledajuću s tog brda, koje je vrlo interesantno, vidjeli smo obasjano selo.)
Ponovimo!
Atribut se izriče:
 jednom riječju (Prljava djevojčica.je plakala.)
 skupom riječi (Bila je to djevojčica prljavog kaputa.)
 zavisnom atributskom klauzom (Bila je to djevojčica koja ima prljavi kaput.)
1. Prepoznaj vrste zavisnosloženih rečenica u odlomku (Meša Selimović, Zlatna

ptica):
„Jedno dijete je govorilo o svome strahu, davno. Sličilo je na pjesmicu:

Na tavanu
Ima jedna greda koja udara u glavu,
Ima jedan vjetar koji lupa kapkom,
Ima jedan miš koji viri iz kuta.”
2. Od atributa postupkom uvrštavanja napravi atributske rečenice. U kakvoj poziciji se

nalaze atributske klauze u odnosu na osnovnu? Provjeri pisanje zareza u zavisnim
atributskim rečenicama.
Tuturuza i šeh Meco, Alija Nametak
„Sjelo se po podu za nisku siniju. Pogača zamiješana kiseljakom mirisala je i

pušila se od vreline.Čorba je također bila vrela i svi su kusali iz jedne zdjele, ali
drvene kašike su imale prednost da se njima moglo više zahvatiti i da se čovjek ne
oprži. Šutke se jelo da se ne dangubi besposlenim govorom. Čak i Mahmutaga koji je
bio bezub mogao je žvakati mekan burek s isjecanim mesom, a i razvaruša se tako
reći sama sklizala niz jednjak. Na kraju je bio pirinč-pilav i kiselo mlijeko, pa je šeh
Meco podigao ruke da blagoslovi jelo i domaćina koji ih je ugostio.“
298
Sinteza:
 Zavisna klauza kojom se pobliže određuje imenica ili neka imenska riječ, u
atributskoj je službi pa se i zove atributska klauza/surečenica. Njena uloga u
zavisnosloženoj rečenici jednaka je ulozi atributa ili apozicije u
prostoj/jednostavnoj rečenici.
 Zavisnosložena rečenica koja u svom sastavu ima atributsku klauzu zove se
zavisnosložena atributska rečenica.
 Ulogu veznih riječi u atributskim rečenicama najčešće imaju odnosne
zamjenice: koje, čiji, kakav, koliki, ko, šta/što, ali ponekad to mogu biti i prilozi
(gdje, kamo, kuda, odakle).

Završni dio sata:

299

Mjesne/lokalne rečenice

Nastavna jedinica: Mjesne/lokalne rečenice

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: mjesne/lokalne rečenice, zarez u
mjesnim rečenicama


300

Tematska korelacija


Ilustracija: detalj (može i s ilustracije iz Čitanke 8): Una
Una – a to znači jedna, Ćamil Sijarić

(...)
To je voda koja se slila s gorja kao rosa sa lista i zemljom potekla kao njen ukras – kao nijedna
druga rijeka, kao jedina – kao Una!
Oni koji ne umiju da vole neka na Unu dođu – i zavoljeće; oni koji ne umiju da pjevaju,
neka na Unu dođu – i propjevaće; oni koji ne zbore – prozboriće kraj Une, oni koji ne čuju –
pročuće kraj Une, oni koji ne vide – progledaće kraj Une!
Može oko ove vode da bude sve ružno, ona će – Una, jedina i jedinstvena, biti i tada
lijepa; može oko ove vode da bude sve tužno, ona će – Una, jedina i jedinstvena, biti i
tada vesela; može oko ove vode da bude tmurno, mračno i plačno, ona će – Una, biti i
tada puna plavih boja, prelaziće hitro preko kamena, gradiće virove i slapove, ulaziti u
nov kraj da ga orosi, a kraj je „krajiški“, ona ljuta Krajina o kojoj se pjevalo: „Oj, Krajino,
krvava haljino, s krvlju ručaš, a s krvlju večeraš“ – i prolaziće dalje svojim pravcem i
svojim koritom ne mareći za ljudske nevolje, jer šta je sve bilo i prošlo otkad ona teče i
šta još neće biti, a ona će jednako teći i biti uvijek samo jedna i jedina, samo – Una, puna
pjene i klobuka, puna šuma i žubora, i oku nikad nagledana, niti uhu naslušana, niti u
pjesmi opjevana, jer je jedinstvena, a to znači drukčija od drugih voda.
Stara je i mlada podjednako – onako kao što je podjednako staro i mlado vrijeme, ili
kao što je podjednako star i mlad Grmeč nad njom, i Bihać na njoj, i Krupa, i Oštrožac, i
Novi, i Dvor, i drugi gradovi i gradići, i silne šume, i mladi borići, jer ona je voda jedina,
što joj i ime njeno kazuje – Una!
 Šta je to što Unu čini jednom, i jedinom, i jedinstvenom?
 Kojem skupu riječi pripadaju priloške odredbe/oznake?  Na koja pitanja

ih dobijamo?  Kojim vrstama riječi mogu biti iskazane?
Naučili smo:
 Priloške oznake/odredbe su riječi ili grupe riječi kojima označavamo
301
okolnosti u kojima se vrši radnja predikata (ili traje stanje ili zbivanje).
Priloškim oznakama/odredbama u rečenici mjesto otvara predikat.
 Priloškim oznakama/odredbama se najčešće obilježava mjesto, vrijeme,
način, uzrok, namjera, društvo, dopust, posljedica...
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Mjesne/lokalne rečenice
Izricanje mjesta
 Prepoznaj u tekstu priloške odredbe/oznake mjesta.
slila se voda (odakle?) s gorja

prozborit će (gdje?) kraj Une
može da bude tužno, ružno (gdje?) oko ove vode
prolazit će (kuda?) dalje
Grmeč je (gdje?) nad njom
Bihać je (gdje?) na njoj
 Priloška oznaka/odredba mjesta označava mjesto vršenja radnje predikata.

Može biti izrečena jednom riječju (mjesnim prilogom - dalje...), skupom riječi
(imenicom ili zamjenicom sa prijedlogom u genitivu, dativu, akuzativu,
instrumentalu ili lokativu - s gorja, nad njom, kraj Une...)
 POM dobijamo na pitanja: gdje, kud(a), odakle, kamo, otkud(a), dokle...
Preoblikujmo priloške odredbe mjesta u klauze tako da ne promijenimo sadržaj iskaza:

I
 Oni koji ne umiju da vole neka na Unu dođu – i zavoljeće;
 oni koji ne umiju da pjevaju, neka na Unu dođu – i propjevaće;
 oni koji ne zbore – prozboriće kraj Une,
 oni koji ne čuju – pročuće kraj Une,
 oni koji ne vide – progledaće kraj Une!
II
 Oni koji ne umiju da vole neka dođu tamo gdje je Una – i zavoljeće;
302
 oni koji ne umiju da pjevaju, neka dođu gdje žubori Una – i propjevaće;
 oni koji ne zbore – prozboriće tamo gdje je Una,
 oni koji ne čuju – pročuće gdje teče Una,
 oni koji ne vide – progledaće tamo gdje teče Una!
Postupkom uvrštavanja predikativne jedinice u prilošku odredbu/oznaku mjesta, dobili smo

zavisnu mjesnu klauzu.
 Zavisna mjesna/lokalna klauza je zavisna klauza u složenoj rečenici koja se prema

predikatu osnovne klauze odnosi kao priloška odredba/oznaka mjesta, tj. označava
mjesto vršenja radnje predikata osnovne klauze. Mjesna klauza prostorno određuje
glagolsku radnju osnovne rečenice.
 Složena rečenica koja u svom sastavu ima mjesnu klauzu, zove se zavisnosložena
mjesna/lokalna rečenica.
 U ulozi veznih riječi u zavisnosloženim mjesnim rečenicama nalaze se mjesni prilozi:
gdje, kamo, kud(a), odakle, dokle, dokud(a)...
Pisanje zareza u zavisnosloženim mjesnim rečenicama
 U uobičajenom, normalnom slijedu rečenica, mjesne/lokalne klauze se ne odvajaju

zarezom.
 Zarez se piše obavezno ako je mjesna/lokalna klauza u inverziji, ako je umetnuta,
naknadno dodata ili je u rečeničnom nizu.
 Nekad je bila granica između istoka i zapada tamo gdje je Una.  Gdje je Una, tamo je
nekad bila granica istoka i zapada.
 Tamo je nekad, gdje je Una, bila granica istoka i zapada.
 Sjedjeli smo na obali Une, odakle polaze kajak - utrke.
 Nekad je bila granica između istoka i zapada tamo gdje je Una, gdje su Unini brzaci,
gdje se bljeska biserna voda.
Mjesto u rečenicama izričemo:
 priloškom odredbom/oznakom mjesta (Odmaram se na osunčanoj obali Une.) 

zavisnom mjesnom klauzom (Odmaram se tamo gdje je osunčana obala Une.
Sinteza:
 Priloškim oznakama/odredbama se najčešće obilježava mjesto, vrijeme,
način, uzrok, namjera, društvo, dopust, posljedica...
 Priloška oznaka/odredba mjesta označava mjesto vršenja radnje predikata.
Može biti izrečena jednom riječju (mjesnim prilogom - dalje...), skupom riječi
(imenicom ili zamjenicom sa prijedlogom u genitivu, dativu, akuzativu,
instrumentalu ili lokativu - s gorja, nad njom, kraj Une...)
 POM dobijamo na pitanja: gdje, kud(a), odakle, kamo, otkud(a), dokle...
 Zavisna mjesna/lokalna klauza je zavisna klauza u složenoj rečenici koja se
303
prema predikatu osnovne klauze odnosi kao priloška odredba/oznaka mjesta, tj.
označava mjesto vršenja radnje predikata osnovne klauze. Mjesna klauza
prostorno određuje glagolsku radnju osnovne rečenice.
 Složena rečenica koja u svom sastavu ima mjesnu klauzu, zove se
zavisnosložena mjesna/lokalna rečenica.
 U ulozi veznih riječi u zavisnosloženim mjesnim rečenicama nalaze se mjesni
prilozi: gdje, kamo, kud(a), odakle, dokle, dokud(a)...
Završni dio sata:


Vremenske (temporalne) rečenice

Nastavna jedinica: Vremenske (temporalne) rečenice

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: vremenske (temporalne) rečenice, zarez
u vremenskim rečenicama

304



Tematska korelacija

Prepoznajmo u rečenicama priloške odredbe/oznake vremena.
 I noću i u zoru Una jednako huči.

 Una, jedina i jedinstvena, oduvijek je bila lijepa.
 Šta je sve bilo i prošlo otkad ona teče i šta još neće biti, a ona će jednako teći i biti zauvijek
jedna i jedina.
 Poslije će Una da pođe hitrije i bistrije.
 Una tada dođe kao kakva nevjesta.
 U malim kućicama od brvana stalno bruje kola i vretena.
 U davna vremena ova je voda bila granica – razdvajala je istok od zapada.
 Na njenom srednjem dijelu jedan se jezik nekad turske zemlje uvlačio čak do iza Kladuše i
gledao tamo u Petrovu goru što se nekad zvala planina Gvozd.
 Una zapljuskuje Bihać, razlijeva se u slapove i po svu noć šumi.
Una jednako huči kad(a)? i noću i u zoru

Una, jedina i jedinstvena, je otkad(a)? oduvijek
Una će biti jedna i jedina dokad(a)? zauvijek
Una će da pođe hitrije i bistri kad(a)? poslije
Una dođe kao kakva nevjestakad(a)? tada
Voda je bila granica kad(a)? u davna vremena
305
Glavni dio sata
Grafofolija 1 (strip iz Čitanke 8)
Izricanje vremena
 Priloška oznaka/odredba vremena označava vrijeme vršenja radnje predikata.

 Može biti izrečena jednom riječju (vremenskim prilozima: poslije, uvijek, tada,
stalno, oduvijek, nekad(a)...), skupom riječi-padežnim i prijedložno-padežnim
konstrukcijama (imenica sa zamjenicom, prijedlogom ili veznikom: noću, u
zoru, u davna vremena, svu noć... )
Preoblikujmo priloške odredbe vremena u klauze tako da ne promijenimo sadržaj iskaza:
 I noću i u zoru Una jednako huči.

Kad je noć, kad je zora, Una jednako huči.
 Una zapljuskuje Bihać, razlijeva se u slapove i po svu noć šumi.
Una zapljuskuje Bihać, razlijeva se u slapove i, dok traje noć, šumi.
Postupkom uvrštavanja predikativne jedinice u prilošku odredbu/oznaku vremena, dobili smo

zavisnu vremensku klauzu.
 Zavisna vremenska/temporalna klauza je zavisna klauza u složenoj rečenici

koja se prema predikatu osnovne klauze odnosi kao priloška odredba/oznaka
vremena, tj. označava vrijeme vršenja radnje predikata osnovne klauze.
 Vremenska klauza vremenski određuje glagolsku radnju osnovne rečenice.
 Složena rečenica koja u svom sastavu ima vremensku klauzu, zove se
zavisnosložena vremenska/temporalna rečenica.
 U ulozi veznih riječi u zavisnosloženim vremenskim rečenicama nalaze se
vremenski prilozi: kad(a), otkad(a), dokad(a),dok, čim... ali i veznički skupovi:
čim prije, prije nego, prije negoli, prije no što...
Pisanje zareza u zavisnosloženim vremenskim rečenicama
306
 Klauze u zavisnosloženoj vremenskoj rečenici se odvajaju zarezom ako su u inverziji, ako

su naknadno dodate, umetnute ili predstavljaju rečenični niz.
Naprimjer:
 Una se ponosi svojom ljepotom dok je gledam.

 Čim Unu pogledam, duša mi se opije milinom.
 Zavoljet ćeš Unu, čim je pogledaš.
 Želio bih, kad budem mogao, ponovo ovdje doći.
 Duša je puna miline kad gledam Unu, kad čujem njen žubor, kad vidim njenu bisernu
vodu.
Ponovimo:
Vrijeme glagolske radnje izričemo:

 priloškom odredbom/oznakom vremena (Za vrijeme raspusta odmaram se na
osunčanoj obali Une.)
 zavisnom vremenskom/temporalnom klauzom (Čim ugledam Unu, srce mi
jače zakuca.)
Sinteza:
 Priloška oznaka/odredba vremena označava vrijeme vršenja radnje predikata.
 Može biti izrečena jednom riječju (vremenskim prilozima: poslije, uvijek, tada,
stalno, oduvijek, nekad(a)...), skupom riječi-padežnim i prijedložno-padežnim
konstrukcijama (imenica sa zamjenicom, prijedlogom ili veznikom: noću, u
zoru, u davna vremena, svu noć... )
 Zavisna vremenska/temporalna klauza je zavisna klauza u složenoj rečenici
koja se prema predikatu osnovne klauze odnosi kao priloška odredba/oznaka
vremena, tj. označava vrijeme vršenja radnje predikata osnovne klauze.
 Vremenska klauza vremenski određuje glagolsku radnju osnovne rečenice.
 Složena rečenica koja u svom sastavu ima vremensku klauzu, zove se
zavisnosložena vremenska/temporalna rečenica.
 U ulozi veznih riječi u zavisnosloženim vremenskim rečenicama nalaze se
vremenski prilozi: kad(a), otkad(a), dokad(a),dok, čim... ali i veznički skupovi:
čim prije, prije nego, prije negoli, prije no što...
Završni dio sata:
307

67 68
Načinske (modalne) i poredbene rečenice

Nastavna jedinica: Načinske (modalne) i poredbene rečenice

308

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: načinske i poredbene rečenice, zarez u
načinskim i poredbenim rečenicama


poredbena metoda


Tematska korelacija

Ilustracija slapova, brzaka Une
Prepoznaj u opisima ljepotice Une priloške odredbe načina!
(Una, jedna i jedina, Ćamil Sijarić)
To je voda koja se slila s gorja kao rosa sa lista i zemljom potekla kao njen ukras – kao nijedna
druga rijeka, kao jedina – kao Una!
Može oko ove vode da bude sve tužno, ona će – Una, jedina i jedinstvena, biti i tada
vesela; može oko ove vode da bude tmurno, mračno i plačno, ona će – Una, biti i tada
309
puna plavih boja, prelaziće hitro preko kamena, gradiće virove i slapove, ulaziti u nov kraj
da ga orosi.(...)
Ona će jednako teći i biti uvijek samo jedna i jedina, samo – Una, puna pjene i klobuka,
puna šuma i žubora, i oku nikad nagledana... (...) Ne teče mirno, ni tiho, nego nemirno i
bučno, prskajući sve oko sebe.(...)
Reklo bi se da nijedna voda nema toliko malih, a tako bučnih slapova, kao ova krajiška voda.
Una tada dođe kao kakva nevjesta, ogrnuta nevjestačkim velom i silno bojama išarana...
Izdvojimo PON!
voda se slila kako? kao rosa sa lista

voda je potekla kako? kao njen ukras
kao nijedna druga rijeka,
kao jedina –
kao Una!
Oko vode može da bude kako? tužno, tmurno, mračno i plačno
Una će prelaziti kako? hitro
Una će teći kako? jednako
Una ne teče kako? mirno, tiho
Una teče kako? nemirno, bučno, prskajući
Una je kakva? kao kakva nevjesta
Glavni dio sata
Izricanje načina
Naučili smo:
 Priloška oznaka/odredba načina označava način vršenja radnje predikata.
 Može biti izrečena jednom riječju (načinskim prilozima tužno, tmurno, mračno
i plačno, jednako, mirno, tiho, nemirno, bučno, glagolskim prilogom sadašnjim:
prskajući..., ), skupom riječi (priloško-padežnim izrazima: kao rosa sa lista,
kao njen ukras, kao nijedna druga rijeka, kao jedina, kao Una, kao ova krajiška
voda, kao kakva nevjesta).
Načinske (modalne) rečenice
310
Postupkom uvrštavanja predikativne jedinice umjesto priloške odredbe načina napravimo zavisnu
klauzu.
 Ona će jednako teći i biti uvijek samo jedna i jedina, samo – Una, puna pjene i klobuka,
puna šuma i žubora, i oku nikad nagledana...
 Ona će teći kako je i tekla i biti uvijek samo jedna i jedina, samo – Una, puna pjene i
klobuka, puna šuma i žubora, i oku nikad nagledana...
Za koju riječ u osnovnoj rečenici je vezana zavisna klauza? Zavisna

klauza kako je i tekla se veže uz glagol teći.
 Ona (Una) će teći → KAKO? → kako je tekla.
Odredimo osnovnu i zavisnu klauzu i u ovoj zavisnosloženoj rečenici. Šta

zavisna klauza kazuje o predikatu osnovne klauze?
 Žurili smo ka obali Une što smo brže mogli.
 Zavisna klauza u ovoj rečenici kazuje način vršenja radnje predikata osnovne klauze pa je
zovemo načinskom/modalnom klauzom.
 Načinska klauza je zavisna klauza u složenoj rečenici koja se prema predikatu osnovne
klauze odnosi kao priloška odredba/oznaka načina, tj. označava način vršenja radnje
predikata osnovne klauze.
 Njome se obilježava okolnost koja glagolsku radnju osnovne rečenice određuje po
kvalitetu.
 Složena rečenica koja u svom sastavu ima načinsku klauzu zove se zavisnosložena
načinska/modalna rečenica.
 Za osnovnu rečenicu se načinske rečenice vežu veznikom kako koji se ne može
zamijeniti drugim veznikom i veznikom što s načinskim značenjem.
Poredbene (komparativne) rečenice
a) U kakvom su odnosu osnovna i zavisna rečenica?
 Una je bila nemirnija i bučnija nego što sam očekivala.
 Osnovnom rečenicom je dat stvarni opis rijeke Une (bila je nemirnija i bučnija), a
zavisnom rečenicom je iskazano očekivanje (nego što sam očekivala). Stvarni i
očekivani izgled rijeke nije isti pa kažemo da su sadržaji osnovne i zavisne klauze u
nesrazmjeri ili nejednakosti.
 U ove dvije klauze, osnovnoj i zavisnoj, porede se stvarni i očekivani sadržaji.
Una je bila nemirnija i bučnija nego što sam očekivala.
Poređenje po nejednakosti
311
Uoči u rečenici poređenje po nejednakosti.
Una je ljepša no što sam se nadala.
 Zavisnosložena rečenica u kojoj se u osnovnoj i zavisnoj rečenici porede sadržaji po

nejednakosti zove se poredbena/komparativna rečenica. Poredbena klauza se u
zavisnosloženu rečenicu uvršćuje obavezno komparativom pridjeva ili priloga u
osnovnoj klauzi ( brže, ljepše, bolje,hrabriji...).
 Poredbene klauze se za osnovnu klauzu vežu veznicima: nego što, no što, no da,
nego da, nego kad, negoli.
b) Postupkom uvrštavanja istaknute priloške odredbe načina pretvorimo u klauze.
 To je voda koja se slila s gorja kao rosa sa lista i zemljom potekla kao njen ukras...
 To je voda koja se slila s gorja kao što se rosa sliva sa lista i zemljom potekla kao njen
ukras...
Uporedimo sadržaje osnovne i zavisne klauze.
 To je voda koja se slila s gorja kao što se rosa sliva sa lista...
Sadržaji osnovne i zavisne klauze se u ovoj rečenici porede po sličnosti, jednakosti.
To je voda koja se slila s gorja kao što se rosa sliva sa lista
Poređenje po jednakosti
Uoči u sljedećoj rečenici poređenje po jednakosti.

 Stara je i mlada podjednako – onako kao što je podjednako staro i mlado vrijeme,
kao što je podjednako star i mlad Grmeč nad njom.
 Ove zavisne rečenice su na granici između poredbenih i načinskih rečenica,

pa ih i zovemo poredbeno-načinske zavisne rečenice.
 U ovim zavisnosloženim rečenicama osim poređenja po jednakosti imamo
iskazan i način vršenja radnje, odnosno kvalitet glagolske radnje, pa ih zbog
toga i zovemo poredbeno-načinske zavisne rečenice.
 Veznici poredbeno - načinskih rečenica su: kao što i kao da.
Pisanje zareza u zavisnosloženim načinskim i poredbenim rečenicama
312
Obrati pažnju na zarez u rečenicama:
 Una je tekla kako je tekla stoljećima.

 I što smo bili dalje, to nam je Una postajala draža.  Una je prskala, kao da hoće
dodirnuti nebo.
 Prekrasna Una, kao da želi da nas opije ljepotom, mamila je naše uzvike.
 Una je tekla kako je tekla stoljećima, kako je prskala stoljećima, kako je bljeskala
stoljećima.
 Zarez se u načinskim i poredbenim rečenicama piše u inverziji, naknadnom

dodavanju, umetnutoj rečenici i nizanju.
Način vršenja glagolske radnje se može izreći:
 priloškom odredbom/oznakom načina

 zavisnom načinskom / modalnom rečenicom
 zavisnom poredbenom/komparativnom rečenicom
Kojoj vrsti zavisnosloženih rečenica pripadaju rečenice:
Može oko ove vode da bude sve kao da je tužno, ona će – Una, jedina i jedinstvena, biti
i tada vesela; može oko ove vode da bude kao da je tmurno, kao da je mračno i kao
da je plačno, ona će – Una, biti i tada puna plavih boja...
Sinteza:
 Priloška oznaka/odredba načina označava način vršenja radnje predikata.
 Načinska klauza je zavisna klauza u složenoj rečenici koja se prema predikatu

osnovne klauze odnosi kao priloška odredba/oznaka načina, tj. označava način
vršenja radnje predikata osnovne klauze.
 Njome se obilježava okolnost koja glagolsku radnju osnovne rečenice određuje
po kvalitetu.
 Složena rečenica koja u svom sastavu ima načinsku klauzu zove se zavisnosložena
načinska/modalna rečenica.
 Zavisnosložena rečenica u kojoj se u osnovnoj i zavisnoj rečenici porede sadržaji po
nejednakosti zove se poredbena/komparativna rečenica. Poredbena klauza se u
zavisnosloženu rečenicu uvršćuje obavezno komparativom pridjeva ili priloga u
osnovnoj klauzi ( brže, ljepše, bolje,hrabriji...).
 Poredbene klauze se za osnovnu klauzu vežu veznicima: nego što, no što, no da, nego
da, nego kad, negoli.
313
Završni dio sata:

314
69
Namjerne/finalne rečenice

Nastavna jedinica: Namjerne/finalne rečenice

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: namjerne (finalne) rečenice, zarez u
namjernim rečenicama


poredbena metoda,

Tematska korelacija

315

Prenijeti detalj s ilustracije iz čitanke: Aska i vuk
Aska i vuk, Ivo Andrić
Idući tako mesečarski, ne gledajući gde staje i ne dajući sebi više računa o pravcu u
kom ide, vuk je jednako ponavljao u sebi: »Krv i meso ovog šilježeta nikad mi ne ginu.
Mogu da ga raščerečim u svakom trenutku, kada mi se prohte. Nego da se
nagledam čuda.
Da vidim još ovaj pokret, pa još ovaj…«
(...)
Sto života osjećala je sada u sebi mala Aska, a sve njihove snage upotrijebila je da produži
jedan jedini, svoj život, koji je bila već pregorela.
(...) A vuk bi se sasuljao za njom što brže može samo da ne izgubi iz vida ništa od
igre. Još uvek je ponavljao u sebi da mu, pre ili posle, krv i meso ovog šilježeta ne
ginu nikad, samo da vidi potpuno i do kraja njegovu igru, ali je to ponavljao svaki
put sve kraće i slabije, jer je u njemu sve više mesta zauzimala igra i potiskivala sve
ostalo. A ni vreme ni dužinu puta nisu merili ni vuk ni Aska. Ona je živela a on je
uživao.
Vuk je išao za Askom radi njene igre, radi njenih baletskih pokreta.
Vukova namjera je bila da vidi Askinu igru, da se nagleda čuda, da vidi još
poneki pokret.
Istaknutim riječima je iskazana namjera radi koje se vrši radnja, pa one imaju službu priloške
odredbe/oznake namjere.
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Namjerne/finalne rečenice
Izricanje namjere
 Priloška odredba/oznaka namjere označava namjeru, svrhu ili cilj radi kojeg se
poduzima neka akcija, predikatska radnja – (radi čega ili radi koga se vrši radnja
predikata ).
 PON može biti izrečena jednom riječju (infinitivom glagola-nagledati se), skupom
riječi s prijedlogom radi (radi njene igre, radi njenih baletskih pokreta...)
 Zbog bliskosti uzroka i namjere (cilja) uzročni prilozi zašto i zato mogu se upotrijebiti
za iskazivanje namjere:
Zašto (s kojom namjerom) je Aska plesala?

Zato da spasi sopstveni život.
316
Izbjegni pogreške!
 Prijedlog zbog je uzročni prijedlog, a prijedlog radi namjerni.
Pravilno:
 Aska je preživjela zbog baletske igre. (uzrok)
 Lovci su došli radi spašavanja ovčice. (namjera)
Preoblikujmo priloške odredbe namjere u zavisne klauze.
 Vuk je išao za Askom radi njene igre, radi njenih baletskih pokreta.
 Vuk je pratio ovčicu da bi se nagledao čudne igre, da bi vidio još poneki baletski
pokret.
Priloška odredba namjere Zavisna klauza

radi njene čudne igre da gleda njenu čudnu igru
radi njenih baletskih pokreta da bi vidio još poneki baletski pokret
U kojem glagolskom obliku se nalazi predikat zavisne namjerne klauze?
 Predikat zavisne namjerne klauze mora biti u prezentu ili potencijalu.
Razmotri i ove primjere i uoči preoblikovanje priloške odredbe namjere u namjernu klauzu
i obrnuto, namjerne klauze u prilošku odredbu namjere.
A što je samo željela Aska?
 Sto života osjećala je sada u sebi mala Aska, a sve njihove snage upotrijebila je da
produži jedan jedini, svoj život, koji je bila već pregorela.
K- namjerna
 ...sve njihove snage upotrijebila je da produži jedan jedini, svoj život...
PON
 ...sve njihove snage upotrijebila je radi produžetka jednog jedinog, svog
života...
A vuk?
K- namjerna
 A vuk bi se sašuljao za njom što brže može samo da ne izgubi iz vida ništa od igre.
PON
 A vuk bi se sašuljao za njom što brže radi njene igre.
317
 Zavisna namjerna/finalna klauza označava namjeru, svrhu ili cilj radi kojeg
se poduzima neka akcija, iskazana predikatom osnovne klauze.
 Predikat zavisne namjerne klauze mora biti u prezentu ili potencijalu. Za
osnovnu klauzu se vežu veznicima: da, kako, li i eda (e da)
 Složena rečenica koja u svom sastavu ima zavisnu namjernu klauzu, zove se
zavisnosložena namjerna/finalna rečenica.
Pisanje zareza u zavisnosloženim namjernim rečenicama
 Zarez se u namjernim rečenicama se piše u inverziji, umetnutoj rečenici,

naknadnom dodavanju i nizanju.
Naprimjer:
 Aska je igrala svoju igru da bi sačuvala život.

 Da sačuva život, Aska je igrala.
 Aska je, da bi sačuvala život, igrala svoju igru.
 Aska igra zaneseno, da bi vuka opčinila.
 Vuk je pratio ovčicu da bi se nagledao igre, da bi vidio još poneki baletski pokret.
Ponovimo!
Namjera vršenja glagolske radnje se može izreći:
 priloškom odredbom/oznakom namjere

 zavisnom namjernom/finalnom rečenicom Sinteza:
 Priloška odredba/oznaka namjere označava namjeru, svrhu ili cilj radi kojeg
se poduzima neka akcija, predikatska radnja – (radi čega ili radi koga se vrši
radnja predikata ).
 PON može biti izrečena jednom riječju (infinitivom glagola-nagledati se), skupom
riječi s prijedlogom radi (radi njene igre, radi njenih baletskih pokreta...)
 Zavisna namjerna/finalna klauza označava namjeru, svrhu ili cilj radi kojeg
se poduzima neka akcija, iskazana predikatom osnovne klauze.
 Predikat zavisne namjerne klauze mora biti u prezentu ili potencijalu. Za
osnovnu klauzu se vežu veznicima: da, kako, li i eda (e da)
 Složena rečenica koja u svom sastavu ima zavisnu namjernu klauzu, zove se
zavisnosložena namjerna/finalna rečenica.

Završni dio sata:
318


Uzročne/kauzalne rečenice

Nastavna jedinica: Uzročne/kauzalne rečenice

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: uzročne/kauzalne rečenice, zarez u u
zročnim rečenicama


poredbena metoda,
319

Tematska korelacija

Strip „Bulke pored pruge“ Zoran Jovanović

I slika
Skretničar govori dječaku pokazujući na skretnicu:“ To je skretnica.”
Dječak : „Znači, ti se zoveš skretničar zato što je tvoja kuća do
skretnice.”
II
slika
Skretničar se smije i kaže:”Skretničar sam jer se brinem o skretnicama!!!!!!!”
Dječak zbunjen: „ Zašto ja ovo ne shvatam?! Zbog mog neznanja i zbunjenosti stid me!
Šta bi dječaku trebalo objasniti? Šta znači riječ skretati?

Kako vozovi skreću?
Zbog čega dječak ne shvata šta je skretnica i ko je skretničar? Šta
je uzrok dječakovom stidu?
Dječak kaže:
 Zbog mog neznanja i zbunjenosti stid me!
U kojoj službi se nalaze istaknute riječi u rečenici? Šta

tražimo pitajući zašto? zbog čega? s kojim razlogom?
Stid me → zbog čega? → zbog mog neznanja i zbunjenosti.
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Uzročne/kauzalne rečenice
Grafofolija 1 (strip iz Čitanke 8)
Izricanje uzroka
320
 Priloška odredba/oznaka uzroka kazuje uzrok vršenja glagolske radnje

osnovne klauze.
 Priloška odredba/oznaka za uzrok može biti izražena: uzročnim prilogom (zato,
stoga), uzročnim padežnim konstrukcijama s prijedlozima (zbog, usljed, od,
iz).
 Može se izreći jednom riječju (Zato ne shvatam.) i skupom riječi (Zbog mog
neznanja i neshvatanja...).
Postupkom uvrštavanja od priloških odredbi/oznaka uzroka (POU) napravimo klauzu.
 Zbog mog neznanja i zbunjenosti stid me!

 Zato što ne znam i što sam zbunjem, stid me.
 Zavisne klauze nastale uvrštavanjem od POU, zovemo uzročne zavisne klauze.
Prepoznaj uzročne zavisne klauze u sljedećim rečenicama:
 Znači, ti se zoveš skretničar zato što je tvoja kuća do skretnice.  Skretničar sam jer se
brinem o skretnicama!
 Zavisna uzročna/kauzalna klauza označava uzrok vršenja radnje ili

trajanja stanja označenog predikatom u osnovnoj klauzi. Za osnovnu klauzu
se veže veznicima: jer, zato, stoga, zato što, zbog toga što, budući da...
 Složena rečenica koja u svom sastavu ima zavisnu uzročnu klauzu, zove se
zavisnosložena uzročna/kauzalna rečenica.
Pisanje zareza u zavisnosloženim uzročnim rečenicama
 Zarez se u uzročnim rečenicama piše u inverziji, umetnutoj rečenici,

naknadnom dodavanju i nizanju rečenica.
 Poklanjam ti knjigu jer voliš da čitaš.

 Zbog toga što voliš komedije, vodim te u bioskop.
 Vodim te, zbog toga što voliš komedije, u bioskop.  Gledam te i šutim, jer navikao sam
na tebe.
 Odmarat ćeš čitavo ljeto jer si na vrijeme učio, jer si bio uvijek odgovoran.
Ponovimo!
Uzrok vršenja glagolske radnje se može izreći:
 priloškom odredbom/oznakom uzroka;
 zavisnom uzročnom/kauzalnom rečenicom.
321
O ljepotama i historiji Travnika pisali su mnogi književnici. Grad bosanske tradicije, dobrih
ljudi, velikih književnika, umjetnika...
Prepoznaj u tekstu priloške odredbe uzroka i zavisne uzročne/kauzalne rečenice.
Grad drugačiji od drugih i ljepši od mnogih.

Ime mu je Travnik. (Ćamil Sijarić)
„...Po ovoj zemlji oko rijeke Lašve mnogo se hodilo, odavno se živjelo – živio je
tu i čovjek koji je od svega na svijetu – divalj i sam, umio samo da lovi divljač... Od
djetinjstva – od početka ljudskog! Da se nikad kasnije ne prekine. Jer život će se ovdje
oko Lašve uvijek živjeti: najprije onaj divlji, a poslije sve pitomiji – već kako je čovjek
uzrastao svojim umom i svojim saznanjem... Ovdje na Lašvi vidjeće Travnik! Grad drukčiji
od drugih. I od mnogih ljepši. Nekad prvi i glavni u cijeloj Bosni. Za kojeg je znao i Istok i
Zapad. Jer, bila je u njemu vezirska stolica. Stoga čitalac na toj stranici, stoga putnik na
toj tački puta mora zastati – da vidi Travnik! ...
Danas liči na starca, zagledana dolje na grad čiji je – reklo bi se, djeda i pradjeda, jer od
njega je i zbog njega je sve drugo poteklo, cio ovaj grad na Lašvi – grad Travnik... Za
vrijeme dok je bio glavni grad Bosne, u kojem je stolovao vezir, Travnik je dobio mnoge
građevine, što je, ujedno, bilo i prirodno – jer je postao mjesto u koje se dolazi veziru...“
Sinteza:
 Priloška odredba/oznaka uzroka kazuje uzrok vršenja glagolske radnje osnovne
klauze.
 Priloška odredba/oznaka za uzrok može biti izražena: uzročnim prilogom (zato,
stoga), uzročnim padežnim konstrukcijama s prijedlozima (zbog, usljed, od, iz).
 Zavisne klauze nastale uvrštavanjem od POU, zovemo uzročne zavisne klauze.
 Zavisna uzročna/kauzalna klauza označava uzrok vršenja radnje ili
trajanja stanja označenog predikatom u osnovnoj klauzi. Za osnovnu klauzu
se veže veznicima: jer, zato, stoga, zato što, zbog toga što, budući da...
 Složena rečenica koja u svom sastavu ima zavisnu uzročnu klauzu, zove se
zavisnosložena uzročna/kauzalna rečenica.
Završni dio sata:
322

71
Posljedične/ konsekutivne rečenice

Nastavna jedinica: Posljedične/ konsekutivne rečenice

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: posljedične rečenice, zarez u
posljedičnim rečenicama
323


poredbena metoda,


Tematska korelacija

 Naučili smo da se priloške odredbe/oznake uvrštavanjem predikativne jedinice mogu

preoblikovati u zavisne klauze, ali i da se zavisne klauze mogu preoblikovati u
priloške odredbe. Tako se i priloška odredba posljedice može preoblikovati u
zavisnu posljedičnu klauzu i obratno.
Preoblikujmo naslov priče Strog i dobričina za poželjeti u zavisnu posljedičnu klauzu.

Strog i dobričina da bi ga svako poželio.
Preoblikujmo istaknute posljedične klauze iz teksta u priloške odredbe posljedice, ali tako
da im se ne promijeni osnovni sadržaj.
 Sam je meo i čistio svoju sobicu da je bilo u njoj glatko i umiljato kao
u ptičijem gnijezdu.
 Djed se svadljivcima podrugivao da su se morali sami sebe zastidjeti.
uzrok posljedica
Sam je meo i čistio svoju sobicu do glatkoće i umiljatosti
kao u ptičijem gnijezdu.
324
Djed se svadljivcima podrugivao do njihovog stida.
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Posljedične/ konsekutivne rečenice
Izricanje posljedice
Ilustracija teksta iz čitanke 8: djed

Moj djed, Josip Kozarac
Strog i dobričina za poželjeti

(...)
Na stanu imao je svoju sobicu sa dva prozočića, sam ju je meo i čistio, da je
bilo u njoj glatko i umiljato kao u ptičijem gnijezdu. Kad god sam dospio, otrčim
djedu na stan. Najprije sam mu morao ispripovijedati šta je novo kod nas u selu, - a on
gutao svaku moju riječ, čudeći se koječemu kako se ljudi i običaji danomice
mijenjaju...
Svakome djed hoće po volji da učini, i odraslu i nejaku, a ako kad i ukori, učini
to nekako usput, kao da tek prigovara. Kad se ukućani štogod sporječkaju i
posvade, onda svi redom idu djedu da se potuže, jer svaki misli da baš njega
djed najviše voli, premda ni on sam nije znao ko mu je najmiliji. Djed se znao
svačijoj ćudi prilagoditi; žestoke je mirnom riječju stišavao, svadljivcima se
podrugivao, da su se morali sami sebe zastidjeti...
Odlomci iz ove lijepe i nježne priče imaju naslov: Strog i dobričina za poželjeti. Kaži
zbog čega bi svako poželio takvog djeda. Šta je posljedica djedove dobrote?
 Priloška odredba/oznaka posljedice označava posljedicu radnje

predikata.
 Priloške odredbe/oznake posljedice su rjeđe u upotrebi. Umjesto njih se češće
koriste posljedične/ konsekutivne rečenice.
Posljedične/ konsekutivne rečenice
 Svakoj posljedici prethodi uzrok. U zavisnosloženim posljedičnim rečenicama

uzrok se kazuje osnovnom klauzom a posljedica zavisnom klauzom.
 Zavisna posljedična/konsekutivna klauza označava posljedicu vršenja

radnje ili trajanja stanja označenog predikatom u osnovnoj klauzi.
 Posljedična klauza za osnovnu klauzu se veže veznicima: da, tako da. 
Složena rečenica koja u svom sastavu ima zavisnu posljedičnu klauzu, zove
se zavisnosložena posljedična/konsekutivna rečenica.
325
Pisanje zareza u zavisnosloženim posljedičnim rečenicama
 Zarez se u posljedičnim rečenicama piše kad je rečenica naknadno dodana ili

je u rečeničnom nizu.
 Smijali smo se tako da su nam suze tekle.

 Djed ti je bio takav, da bi ga svako poželio za djeda.
 Smijali smo se tako da su nam suze tekle, da su nam se obrazi zacrvenjeli.
Zapamtimo:
 Posljedične rečenice ne mogu biti u inverziji.
Uporedimo rečenice:
1.
osnovna klauza posljedična klauza

Smijali smo se tako da su nam suze tekle.
2.
osnovna klauza uzročna klauza

Suze su nam tekle jer smo se smijali.
 Ako posljedičnu rečenicu napišemo u inverziji, tada ona postaje osnovna

klauza, a osnovna klauza postaje uzročna.
Ponovimo:
 Posljedica vršenja glagolske radnje se može izreći: o priloškom

odredbom/oznakom posljedice; o zavisnom
posljedičnom/konsekutivnom rečenicom.
Sinteza:
 Zavisna posljedična/konsekutivna klauza označava posljedicu vršenja
radnje ili trajanja stanja označenog predikatom u osnovnoj klauzi.
 Posljedična klauza za osnovnu klauzu se veže veznicima: da, tako da. 
Složena rečenica koja u svom sastavu ima zavisnu posljedičnu klauzu, zove
se zavisnosložena posljedična/konsekutivna rečenica.
326
Završni dio sata:


Pogodbene/uslovne/kondicionalne rečenice

Nastavna jedinica: Pogodbene/uslovne/kondicionalne rečenice
327

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pogodbene rečenice, pisanje zareza u
pogodbenim rečenicama


poredbena metoda

Tematska korelacija

U komediji „Sumnjivo lice” Nušić je ismijao primitivnu vlast, sebične činovničke interese.
On se narugao prostaklucima, ljudskoj pokvarenosti, karijerizmu i primitivizmu.
Strip u četiri slike: Radna sveska 8: „Bez Viće, ja se ne udajem!“
Kakvim rečenicama se Marica služila da bi odbranila svoju ljubav?
328
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Pogodbene/uslovne/kondicionalne rečenice
Izricanje pogodbe, mogućnosti i želje
Šta znače istaknute riječi iz naslova ovog kratkog stripa:

 „Bez Viće, ja se ne udajem!“
Marica je postavila uvjet/uslov roditeljima. Neće se ni udati ako to nije Vićo, odnosno, udat
će se samo za Viću, htjeli to oni ili ne.
Naučili smo:
 Priloška odredba/oznaka pogodbe označava uvjet/uslov koji je potrebno
ispuniti da bi se ostvarila radnja. U službi ove priloške odredbe/oznake može
biti prijedložni skup riječi (Bez tebe ja ću biti potpuno sama.) ili glagolski prilozi
sadašnji i prošli (Premalo radeći, možeš ostati bez rezultata. Ne rekavši
ništa, postat ćeš lažac.)
 Danas se ova priloška odredba/oznaka rjeđe upotrebljava. Zamjenjuju je
pogodbene/uslovne/kondicionalne rečenice.
Kako su nastale istaknute rečenice?
 Zato, ako me odista voliš, ti odmah kreni na put.

 Ukoliko bi moji pristali, zvat ću te da odmah svršimo stvar.  Ako ne bi pristali, ja ću
doći tebi u hotel.
 Ne stigne li Vića danas, stići će sutra zacijelo.  Može on ovamo doći ako pristajete.
 Budeš li mu ti kazala, poludjet će.
 Da se vi slažete sa mnom, sve bi bilo drugačije.
 Zavisne klauze nastale uvrštavanjem predikativne jedinice u prilošku

odredbu/oznaku pogodbe/uslova zovu se
pogodbene/uslovne/kondicionalne klauze.
Otkrij glagolske oblike koji se upotrebljavaju u zavisnim pogodbenim klauzama!

Zašto se pogodbene/uslovne rečenice zovu i kondicionalnim rečenicama? Šta
izražavamo kondicionalom I i kondicionalom II?
 Osnovna uloga kondicionala I i kondicionala II je izricanje želje, mogućnosti,

uvjeta da se neka radnja vrši ili izvrši. Zovemo ga još i pogodbeni način.
Upravo zbog toga u pogodbenim rečenicama često susrećemo ove glagolske oblike
(Ukoliko bi moji pristali..., Ako ne bi pristali,...).
329
 Ako biste dozvolili moju udaju za Viću, bilo bi bolje za sve nas.
Pogodba se može iskazati i futurom II:

 Ako budete išli po svome, bit će loše za sve nas.
i prezentom:
 Ako me poštujete, poštovat ću i ja vas.
 Zavisna pogodbena/uslovna/kondicionalna klauza označava uslov/uvjet

za ostvarenje sadržaja osnovne klauze. Osnovna i zavisna klauza stoje u
uslovnom/uvjetnom odnosu: ostvarenje sadržaja osnovne klauze moguće je
samo ako se ostvari sadržaj zavisne klauze.
 Pogodbene klauze za osnovnu klauzu se vežu veznicima ako, da; prilozima
kad(a) i ukoliko, zanaglasnicom li ...
 Složena rečenica koja u svom sastavu ima pogodbenu zavisnu klauzu, zove se
zavisnosložena pogodbena/uslovna/kondicionalna rečenica.
Razlikujemo tri vrste pogodbenih rečenica:
 stvarne pogodbene rečenice - sadržaj glavne rečenice ostvaruje se ako

se ostvari uslov/uvjet sadržan u pogodbenoj rečenici. Veznici su: ako, ukoliko
(Ako nećeš ti, ja ću mu kazati.);
 moguće pogodbene rečenice - moguće je ostvarenje sadržaja glavne
rečenice ako je moguće ostvarenje sadržaja zavisne rečenice. Predikat zavisne
surečenice uvijek je u kondicionalu I. Počinje veznikom ako (Ako bi on došao,
ja bih se udala.);
 nestvarne ili irealne pogodbene rečenice - da je moguća pogodba bilo bi
moguće i ostvarenje sadržaja glavne rečenice. Te rečenice u zavisnoj
surečenici imaju sadašnje ili prošlo vrijeme i veznik da, a u glavnoj kondicional
( Da postoji čudo, vi biste se promijenili.).
Pisanje zareza u zavisnosloženim pogodbenim rečenicama
 Zarez se u pogodbenim rečenicama piše kad su rečenice u inverziji, kad su

umetnute, naknadno dodate i kad se nižu jedna na drugu.
 Pa pitaj me ako ti treba.

 Ako nećeš ti, ja ću mu kazati.
 Udat ću se, ako budem uporna, za Viću.
 Udat ću se za Viću, ako budem uporna.
 Pa pitaj me ako ti treba, ako želiš više saznati o njemu.
Ponovimo!
330
Pronađi u odlomku iz priče „Sjećanje na šarenu pticu” Mirka Kovača

pogodbene/uslovne/kondicionalne rečenice!
„... I dok sam stajao pokraj česme i blizu džamije, prišao mi je uglađen čovjek,
srebrnaste kose, u iznošenom ljetnom odijelu i s ružom u ruci kojom mi je dotaknuo
lice. Sjećam se crvene boje te rascvale ruže, a i dan – danas, kad god pomirišem
ružu, iskrsne mi ta slika neznanca iz Mahale.
„Mali, ako čekaš oca, on ti je sad kod Konavljanina..., Ako želiš, ja ti mogu pokazati put
do tog podruma, a mogu te i odvesti ondje. To nije daleko...“
„Ako ti hoćeš, mogu te povesti tamo“, nastavi neznanac, „iako rijetko zalazim u taj
podrum. Poznajem tvog oca, nismo nikakvi jarani, ali se poznajemo. A možeš sa mnom
u kino, ako to želiš...
„Nemaš se čega plašiti. Ovdje me svi poznaju kao dobričinu. Ako ne možeš danas, onda
ću te na ovom istom mjestu čekati iduće subote...
„Pa ti bi mogao olakšati život mom bolesnom djetetu“, rekao je ushićeno. „Hajde sa
mnom da ga vidiš. To je pametan dečko, upija sve što čuje, a ti lijepo pričaš. Ako
pristaješ, onda kreni iza mene...
Sinteza:
Pogodba/uslov vršenja glagolske radnje se može izreći:
 priloškom odredbom/oznakom pogodbe/uslova
 zavisnom pogodbenom/uslovnom/kondicionalnom rečenicom
 Zavisna pogodbena/uslovna/kondicionalna klauza označava uslov/uvjet
za ostvarenje sadržaja osnovne klauze. Osnovna i zavisna klauza stoje u
uslovnom/uvjetnom odnosu: ostvarenje sadržaja osnovne klauze moguće je
samo ako se ostvari sadržaj zavisne klauze.
Završni dio sata:


Dopusne/koncesivne rečenice
331
Nastavna jedinica: Dopusne/koncesivne rečenice

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: dopusne rečenice, zarez u dopusnim
rečenicama



Tematska korelacija


Strip ilustracija: Radna sveska
8:
Strip nosi naslov: „Usprkos protivljenju suca, jazavac u sudnici“
332
Šta to znači?
Jazavac je bio u sudnici iako se sudac protivio (usprkos protivljenju). Radnji je postavljena
zapreka, smetnja, ali se ona ipak ostvaruje. Ostvarenju radnje se protivi priloška
odredba/oznaka dopuštanja/POD (usprkos protivljenju).
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Dopusne/koncesivne rečenice
Izricanje dopuštanja

 POD može biti izražena padežnim konstrukcijama s prijedlozima unatoč,

usprkos, nasuprot ili glagolskim prilogom sadašnjim:
priloška odredba dopuštanja/POD

↓
 On nije mogao dobro vidjeti suca gledajući pravo u njega.
Preoblikujmo POD u jednostavnoj rečenici u dopusnu klauzu.
 Usprkos protivljenju suca jazavac je u sudnici.  Mada se sudac protivio,

jazavac je u sudnici.
Takve su i ove rečenice iz stripa:
 Još sam ja snažan, iako sam se rodio nekako kad se prvi put počela trećina od
naroda kupiti;
 Još ja imam snage i kuveta, iako se već dvadeset godina nemam čim ni na
Uskrs omrsiti.
Ako se neko rodio davno, ako se godinama nema čime omrsiti čak ni za praznike,
onda se ne očekuje od njega da je snažan. Dakle, mimo očekivanja se realizira
sadržaj osnovne rečenice.
333
 Klauza nastala od priloške odredbe/oznake dopuštanja uvrštavanjem predikativne jedinice

zove se dopusnom/koncesivnom rečenicom.
 Dopusnom se klauzom dopušta ostvarenje sadržaja osnovne klauze unatoč postojanju
zapreke za njegovo ostvarenje. Dopusna se klauza za osnovnu veže veznicima:
premda, makar, iako i mada.
 Složena rečenica koja u svom sastavu ima dopusnu zavisnu klauzu, zove se
zavisnosložena dopusna/koncesivna rečenica.
1. Na internet adresi: http://www.znanje.org/i/i22/02iv04/02iv0403/kviz.htm#ta

%C4%8Dan%204
imate sistematizaciju zavisnosloženih rečenica a potom i mali kviz znanja o njima.
Provjerite vaše znanje!
Pisanje zareza u zavisnosloženim dopusnim rečenicama
 Zarez u dopusnim rečenicama piše se kad su rečenice u inverziji, kad su

umetnute, naknadno dodate i u rečeničnom nizu.
 Zna ti se koliko god se ti vrtio.

 Koliko god se ti vrtio, zna ti se!
 Zna ti se, jazavče, iako se ti vrtiš!
 David je jazavca, mada ga se sudac bojao, pustio u sudnicu.
 David je jazavca pustio u sudnicu mada ga se sudac bojao, mada ga se i pisarčić bojao.
Ponovimo!
Dopuštanje vršenja glagolske radnje se može izreći:
 priloškom odredbom/oznakom dopuštanja

 zavisnom dopusnom/koncesivnom rečenicom
1. Otkrij značenje nepoznatih i manje poznatih riječi u odlomku iz romana

„Tuturuza i šeh Meco” Alije Nametka. Posluži se rječnikom, zatraži pomoć od
nastavnika/nastavnice ili, možda, od roditelja, nene/nane/bake...
2. Prepoznaj vrste nezavisnosloženih i zavisnosloženih rečenica.
(...)
Tuturuzu je Meco zapazio na jednom iftaru: mogao je pojesti gotovo kao i on,
šeh Meco, ali nije znao kako treba jesti. Kad su izašli od domaćina, uputio se s njime
i objašnjavao mu:
- Kad vidiš pred iftar da nekoliko ljudi ide u skupu uz jedan sokak, pridruži im se i ti.
Kad se zastave pred nekim vratima, ti vrata otvori i odmah uskoči u avliju. Vići im: "Hod'te,
bujrum!"
334
- Kako ću ih zvati kad ni mene nije niko zvao?

- Šuti, herif jedan! Slušaj što ti se govori i pamti! Oni će unići u avliju, domaćin će izaći pred
njih i pozvati ih, a ti prvi uskoči u hajat pa im primaj ćurkove ili kapute, okreći im obuću, a
ako je ljetno doba, bezbeli neće ništa skidati sa sebe osim obuće. Ti prvi ulazi u sobu!
- Ama kako ću kad nisam pozvan?
- Pozovi se sam! Uniđi! Ako bude ko mlađi, ostani za vratima, a ako još nije prostrta sofra,
vidjećes na skrabiji složenu sofra-bosču. Razloži je, prostri je po podu, a onda se obazri
hoće li se jesti sa sinije ili tevsije demirlije. Raširi santrač pa metni na nj demirliju ili položi
siniju. Ne daj domaćinu da se sjeti da nisi i ti pozvan. Uzimaj kašike i meći ih na sofru,
somune komadaj i stavljaj pred svakoga đi će ko sjesti. Samo neka je prazna sredina sofre
đi će se mećati sudi s hranom. Ljudi će posjedati oko sofre, a ti zapikaj u dnu sofre mjesto
za sebe!
- Nek sam bliže vratima ako me potjeraju! - Ama ništa se ne brini! Nikad se za jednom
sofrom na iftaru svi među se ne poznaju. A niko neće upitati "Ko je ovaj"? kojega ne zna,
da drugi ne bi za pitača pomislili da je matuh. Kad top pukne i kad se posjeda za sofru, i ti
sjedi i odmah jedi! Nemoj kašikom bosti, nego je lijepo polozi da se u nju slijeva mast s
vrha čorbe. Tako kušaj dok god ima masti na čorbi, a onda diži času a prihvataj drugi sud.
Ako je u sahanu pečeno janje ili tuka, okreni sebi što najvoliš. Dobro pazi neka ti je vazda
jedan zalogaj u ustima, drugi u ruci, a treći zamjeraj u sahanu ili tevsiji! Ne pij vode da ti
džaba ne zauzima mjesto u želucu! Vodu možeš i doma piti.
I tad se Tuturuza i Meco zapazili i sprijateljili i kamo god je jedan bio pozvan na jemek
i drugi je tamo pristajao.
Upute u analizi složenih rečenica
 Prvi korak u analizi složenih rečenica je određivanje klauza i njihovo

razgraničenje (određivanjem predikata).
 Pokazatelji granica između klauza su najčešće veznici i veznička sredstva,
zarezi ili neki drugi znaci interpunkcije.
 Volim da gledam u nebo i brojim zvijezde.
I klauza: Volim
IIklauza: da gledam u nebo III klauza: i brojim zvijezde.
 U implicitnim (nevezničkim) rečenicama klauze se određuju po smislu:
 Sjedim, gledam u nebo, brojim zvijezde.
I klauza: Sjedim,
IIklauza: gledam u nebo, III klauza: brojim zvijezde.
Nezavisni i zavisni veznici
Nezavisni i zavisni veznici se razlikuju po značenju i funkciji u rečenici.
335
 Nezavisni veznici imaju općenita značenja (sastavnost, rastavnost,

suprotnost...), a zavisni veznici imaju određenija značenja (mjesto,
način, vrijeme, uzrok...):
 Sjedim i učim.
 Doći ću kad naučim.
 Nezavisni veznici mogu povezivati i riječi i sintagme i rečenice, a zavisni

veznici to ne mogu:
 Dječak i majka su pričali i smijali se. (Dječak da majka... ili pričali da smijali
se.)
 Nezavisni veznici ne pripadaju ni jednoj od klauza koje povezuju.

Ako
klauze promijene pozicije, nezavisni veznik ostaju na istome mjestu:
 Slušam muziku i mislim o tebi.

 Mislim o tebi i slušam muziku.
 Zavisni veznici pripadaju klauzama koje uvode (strukturni su članovi

klauza koje uvode):
 Iako smo se pripremili za takmičenje, nismo pobijedili.

 Nismo pobijedili iako smo se pripremili za takmičenje.
 Nezavisni veznici zahtijevaju vremensku usaglašenost:
 Sjedim i učim.
 Zavisni veznici omogućuju slobodnu kombinaciju vremena:
 Čitat ću kad dođem kući.
Sinteza:
 Priloška odredba/oznaka dopuštanja označava da je radnji postavljena nekakva
smetnja usprkos kojoj se radnja ipak ostvaruje.
 Klauza nastala od priloške odredbe/oznake dopuštanja uvrštavanjem predikativne jedinice
zove se dopusnom/koncesivnom rečenicom.
 Dopusnom se klauzom dopušta ostvarenje sadržaja osnovne klauze unatoč
postojanju zapreke za njegovo ostvarenje. Dopusna se klauza za osnovnu veže
veznicima: premda, makar, iako i mada.
 Složena rečenica koja u svom sastavu ima dopusnu zavisnu klauzu, zove se
zavisnosložena dopusna/koncesivna rečenica.
336
 Zarez u dopusnim rečenicama piše se kad su rečenice u inverziji, kad su

umetnute, naknadno dodate i u rečeničnom nizu.

Završni dio sata:

PRAVOGOVOR I PRAVOPIS
337
75
Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim
imenima
Nastavna jedinica: Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima

ljubavi prema domovini
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pravopis i pravogovor, veliko slovo u
jednočlanim i višečlanim imenima, pisanje imena društava, organizacija,
udruga/udruženja, ustanova i preduzeća, pisanje imena društvenih i stilskih
pokreta (raznih društvenih pokreta, umjetničkih pravaca, učenja)l, pisanje imena
historijskih događaja, pisanje imena javnih skupova (kongresa, sajmova,
izložbi, sjednica, dogovora, simpozija, konferencija)



338
Tematska korelacija
Međupodručna: kultura izražavanja,
Međupredmetna: geografija, historija
Ponovimo!
 Pravopis ili ortografija (grčki orthos – prav; grafo – pišem) obuhvata skup
pravila o pisanju slova, pisanju velikoga i maloga slova, sastavljenom i
rastavljenom pisanju riječi, upotrebi interpunkcijskih i pravopisnih znakova,
dakle, svih znakova koji su potrebni za tačno razumijevanje teksta.
 Pravogovor ili ortoepija (grčki orthos – prav; epos – govor) obuhvata pravilan
izgovor glasa i riječi, pravilno naglašavanje (isticanje) sloga u izgovornoj
(naglasnoj) cjelini.
 I pravogovor i pravopis temelje se na jezičkim normama koje su utemeljene
u rječniku i gramatici i pravopisu.
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim

imenima
1. Pisanje imena društava, organizacija, udruga/udruženja, ustanova i preduzeća
 Velikim početnim slovom piše se prvi član ( ili jedini član u jednočlanim
imenima) višečlanih vlastitih imena društava, organizacija, ustanova,
preduzeća, udruga/udruženja.
 Ostale riječi pišu se malim početnim slovom ako nisu same po sebi vlastito
ime.
 Ukoliko je sastavnica tog imena neka druga vlastita imenica (drugi naziv, ime),
ona se piše također velikim početnim slovom.
Društva:
Planinarsko društvo „Ćusine“
Lovačko društvo „Breza“
339
Društvo fizičara u BiH Sportsko

društvo "Željezničar"
Atletski klub „Sloboda“
Društvo pisaca Bosne i Hercegovine
Društvo bosanskohercegovačkih pisaca u Gornjoj Austriji
Udruženja: Udruženje humanitarno društvo “Prijateljice” Tuzla

Udruženje građana oboljelih od mišićne distrofije TK
Udruženje bošnjačkih pisaca
Udruženje društava za osiguranje u Federaciji Bosni i Hercegovini
Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine
Unija studenata Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru
Udruženje studenata Elektrotehničkog fakulteta Sarajevo "Steleks“
Udruženje građana „Viva žene“
Organizacije:
Organizacija ujedinjenih nacija
Vijeće sigurnosti Organizacije ujedinjenih naroda
Međunarodna organizacija za razmjenu studenata
Humanitarna organizacija „Partner“
Ustanove:
Klasična gimnazija u Sarajevu, Javna
ustanova osnovna škola „ Jala“
Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
Ustanova za predškolsko obrazovanje “Amel i Nur“
Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Sarajevo
Opća bolnica „Prim. Dr. Abdulah Nakaš“
Javna ustanova „Centar za kulturu i obrazovanje“
Opera Narodnog pozorišta u Sarajevu
Preduzeća:
Javno poduzeće Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine
Građevinsko preduzeće „Giprom“
Izdavačko preduzeće „Svjetlost“
Tvornica obuće „Aida“
2. Pisanje imena društvenih i stilskih pokreta (raznih društvenih pokreta,

umjetničkih pravaca, učenja)
 Malim početnim slovima se pišu opći pojmovi kao što su ustaljena imena
pojedinih društvenih i stilskih pokreta.
340
Naprimjer: humanizam, renesansa, hrvatski narodni preporod, reformacija,

romantizam, klasicizam, barok, realizam, ekspresionizam, moderna, kubizam,
sufizam, budizam, materijalizam, mirovni pokret, antinuklearni pokret, ekološki pokret,
studenski pokret...
3. Pisanje imena historijskih događaja
 Velikim početnim slovom pišu se ustaljeni nazivi historijskih događaja (ratova,

ustanaka, revolucija, bitaka). Ostale riječi pišu se malim početnim slovom ako
same po sebi nisu vlastita imena.
 Naprimjer: Prvi svjetski rat, Husinska buna, Buna protiv dahija, Oktobarska
revolucija, Francuska revolucija, Sarajevski atentat, Igmanski marš, Bitka za Žuć,
Bitka na Bedru, Bitka za ranjenika/Bitka na Neretvi...
 Malim početnim slovima se pišu opći pojmovi kao što su ustaljena

imena pojedinih historijskih pokreta i zbivanja.
 Naprimjer: narodnooslobodilački pokret, ilirizam/ilirski pokret, humanizam,

renesansa, hrvatski narodni preporod, reformacija...
4. Pisanje imena javnih skupova (kongresa, sajmova, izložbi, sjednica, dogovora,

simpozija, konferencija)
imenima) višečlanih vlastitih imena javnih skupova (kongresa, sajmova, izložbi,
sjednica, dogovora, simpozija, konferencija)
 Kad ime počinje rednim brojem, prva riječ iza rednog broja piše se malim
početnim slovom ( Vi kongres inžinjera Bosne i Hercegovine).
ime.
 Ukoliko je sastavnica tog imena neka druga vlastita imenica (drugi naziv, ime),
ona se piše također velikim početnim slovom.
 Naprimjer:
Dubrovačke ljetne igre

Smotra stvaralaštva učenika osnovnih škola
Mali šlager
Festival malih i eksperimentalnih scena u Sarajevu
341
Berlinski kongres Slovo

Gorčina u Stocu
Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije
Sajam šljive, Gradačac
Međunarodni znanstveni simpozij
Konferencija „Žene u politici“
Sinteza:
imenima) višečlanih vlastitih imena društava, organizacija, ustanova,
preduzeća, udruga/udruženja.
ime.
 Velikim početnim slovom pišu se ustaljeni nazivi historijskih događaja (ratova,

ustanaka, revolucija, bitaka). Ostale riječi pišu se malim početnim slovom ako
same po sebi nisu vlastita imena.
imenima) višečlanih vlastitih imena javnih skupova (kongresa, sajmova, izložbi,
sjednica, dogovora, simpozija, konferencija)

Završni dio sata:
 Domaća zadaća: Radna sveska 8, radni kutak broj 62, 63, 64.

342
76 77
Pisanje riječi s glasovima č, ć, dž, đ,

Nastavna jedinica: Pisanje riječi s glasovima č, ć, dž, đ,

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pravopis i pravogovor, pisanje riječi s
glasovima č, ć, dž, đ,

343


poredbena metoda,

Tematska korelacija
Ponovimo!
 Glasovi č i ć su sliveni glasovi (afrikati) i oni čine afrikatski par. Nastali su slivanjem
ili stapanjem dva glasa, odnosno jotovanjem/jotacijom:
 Pojava nerazlikovanja glasova č i ć je česta u bosanskim narodnim govorima.

Pročitajte šta o tome piše naš književnik Alija Nametak i provjerite svoje
razlikovanje glasova Č i Ć:
„... Najveću su muku mučili učitelji s našim ć. U nas je bila i ćaša i ćaća, i ćovjek i
ćilim, i kuća i ćast. Sve se jednako izgovaralo. A kad smo morali naučiti da ima i
č, koje nismo nikako razlikovali u govoru, onda su istom nastale muke u govoru, a
pogotovo u pisanju. Onda je obično bilo u govoru i u pisanju: ćetiri ćavke ćuće na
kuči. Badava su nam učitelji kazivali da je ć mehko, a č tvrdo, mi im nismo
vjerovali, jer je bilo sila tvrdih stvari u kojima je ć «mehko», a u mehkim stvarima
č «tvrdo». Nekako nam je išlo u glavu da je u ćilima ć, jer je mekan, a u čekića č
jer je tvrd, ali otkud u pčele č, kad je mekana kao vosak, i u ćoše ć, kad čovjek
može o nj razbiti glavu kao tikvu...“
Glavni dio sata
Izgovor i pisanje č i ć
344
 Glasovi č i ć su dva različita glasa koji su suprotstavljeni jedan drugome i

sudjeluju u razlikovanju značenja riječi. Pri izgovoru glasa č vrh jezika se
uzdiže i prislanja uz desni, a usne se ispupčuju i zaobljuju. Pri izgovoru glasa
ć srednji dio jezika se prislanja uz prednje nepce, a usne se razvlače,
olabavljuju.
 Pogledajmo u kakvu nas nedoumicu može dovesti nepravilan izgovor i pisanje glasova Č i
Ć:
guščak (gusinjak) → gušćak (gustiš) mlačenje

(od mlačiti) → mlaćenje (od mlatiti)
spavačica (žena koja spava) → spavaćica (odjeća za spavanje)
posječen (od posjeći) → posjećen (od posjetiti) mučenje
(od mučiti se) → mućenje (od mutiti)
 Pogledajmo neke od riječi u kojima se javlja glas Č!
Glas Č se javlja u:
 riječima u kojima postanak nije vidljiv : bačva, jučer, grč, pčela...
 nastavcima imenica na:

- voač, berač,ač , pjevač;
ač: z otir ača; ,
- : ača , ača , tako
ača udav savij cvjet da se
- : sjevernjača, kornjača javlja
njača u
svim
padežima takvih
imenica i jednine i množine .
-ič: u deminutivima riječi: kamenčić, oblačić, stančić;
 vokativu jednine imenica muškog roda koja se završava na:
-k i -c: junak – junače, nastavnik – nastavniče, vojnik – vojniče. mjesec – mjeseče,
otac- oče... (Prisjetite se, ova promjena se zove I palatalizacija)
 nominativu, akuzativu i vokativu množine imenica muškog roda kojima se osnova

završava na:
-c : stric – stričevi – stričeve – stričevi; zec –zečevi –zečeve- zečevi
Glas Ć se javlja u:
345
 riječima u kojima postanak nije vidljiv: ćelav, ćud, kći,moć, noć;

 riječima u kojima u osnovi imamo glasove t i đ : brat → braća, pamtiti → pamćenje, smeđ
→ smećkast;
 nastavcima imenica na:
-ić: komadić, dučančić;
-oća: vrednoća, sljepoća;
 glagolskom prilogu sadašnjem: sjedeći, lupkajući;
 pridjevima na :
-ći: pisaći, šivaći;
 infinitivu glagola: ići, naći, reći, moći;
► Glasovi Č i Ć se javljaju i u komparativu i superlativu pridjeva:
jak – jači – najjači (k + j→č)

gorak – gorči – najgorči (k + j→č)
ljut – ljući – najljući (t + j→ć) žut
– žući-najžući (t + j→ć)
krut – krući – najkrući (t + j→ć)
Postoje i naporedni oblici:
koščat – košćat maščurina

– mašćurina čerpič –
čerpić
Pročitaj pravilno rečenice!
Četiri čabra često su pod česmom.

Četiri čovjeka čuče i čekaju.
Čavrljaju i čitaju članke iz časopisa.
Čuju se češljugari, čavke, čaplje i čvorci.
Čuje se ćarlijanje vijetrića i ćukanje ćuka kraj ćuprije“
Da li ste znali da...?
 Hrčku nije potrebna voda.

 Prosječan komarac ima 47 zuba.
 Istraživanja su pokazala da komarce privlače ljudi koji su nedavno jeli
banane.
 Džinovski afrički cvrčak voli da jede ljudsku kosu.
 Patka ima tri očna kapka.
 Magarci nisu samo dobri, nego i pametni kopitari. Oni dlakama na bradi,
probaju da li je kroz žičanu ogradu puštena struja, i na takvo mjesto idu samo
kad gospodar pređe preko njega. Provjeri da li su Č i Ć
pravilno napisani.
346
Izgovor i pisanje dž i đ
 I glasovi dž i đ su dva različita glasa koji su suprotstavljeni jedan drugome i

sudjeluju u razlikovanju značenja riječi.
džak – vreća đak – učenik džem

– marmelada đem – žvala
Izgovor i pisanje glasa dž
 Glas dž javlja se u osnovama riječi u kojima njihov nastanak nije vidljiv.

 Najčešće su to orijentalizmi: amidža, džemper, pidžama, džep, hadžija,
džaba, Džemal, Dženana, maharadža, patlidžan ili  anglizmi: džokej,
džip, džez, džungla, ...
 Glas dž se javlja u sufiksima izvedenica:

-džija: buregdžija, galamdžija, šaljivdžija, račundžija;
-džinica: buregdžinica, sajdžinica, čajdžinica;
-džić: amidžić, dajdžić;
 Glas dž se javlja u riječima u kojima se glas č nalazi ispred ispred zvučnog b:

-džba: naručiti → narudžba, jednačiti → jednadžba;
Postoje i naporedni oblici:

Madžarska – Mađarska
Madžar – Mađar
Madžarica – Mađarica
Madžarski - mađarski
Izgovor i pisanje glas đ
 Glas đ javlja se u osnovama riječi u kojima njegov nastanak nije vidljiv: đak, đon,
lađa, leđa, smeđa, anđeo, mađioničar, međa, oruđe, smuđ, đerđef, vjeđe
 Glas đ dolazi u komparativu i superlativu pridjeva:
lud- luđi – najluđi blijed

– bljeđi – najbljeđi
tvrd – tvrđi – najtvrđi
 Glas đ se javlja u glagolskom prilogu sadašnjem, prezentu i imperativu glagola

na –ati: glodati – glođem – glođući – glođi;  Glas đ se javlja u:
347
 glagolskim imenicama: rođenje, viđenje, navođenje;

 izvedenim imenskim i pridjevskim sufiksima: - ja (međa), -jaj (događaj), janin
(građanin), -je (grožđe), -jenik ( osuđenik), - ji (medvjeđi), -jak (mlađak);
 nesvršenim glagolima sa sufiksima: -jati i –jivati (gađati, ograđivati).
Sinteza:
Glasovi č i ć su dva različita glasa koji su suprotstavljeni jedan drugome i sudjeluju u
razlikovanju značenja riječi. Pri izgovoru glasa č vrh jezika se uzdiže i prislanja uz desni,
a usne se ispupčuju i zaobljuju.
 I glasovi dž i đ su dva različita glasa koji su suprotstavljeni jedan drugome i
sudjeluju u razlikovanju značenja riječi.
Završni dio sata:


Izgovor i pisanje riječi s glasovnim skupovima ije i
je

Nastavna jedinica: Izgovor i pisanje riječi s glasovnim skupovima ije i je

348

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pravopis i pravogovor, izgovor i pisanje
riječi s glasovnim skupovima ije i je


poredbena metoda,

Tematska korelacija
Naučili smo:
 U jeziku naših predaka pored ostalih glasova postojao je i glas jat (ě). Ovaj
glas je vremenom zamijenjen drugim glasovima tako da danas imamo tri
različite zamjene tog glasa i tri različita izgovora:
 Glas jat je zamijenjen glasom e, pa imamo ekavski izgovor (Slovenija,
Srbija, Makedonija - cvet, mleko, vetar);
 Glas jat je zamijenjen glasom i pa imamo ikavski izgovor (dijelovi BiH i
Hrvatske - cvit, mliko, vitar). Ikavski govor nije književni.
 Glas jat je zamijenjen glasovnim skupovima ije/je/e/i pa danas imamo
ijekavski izgovor (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Crna Gora – cvijet,
vjetar, mreža, htio)
Glavni dio sata
349
Izgovor i pisanje riječi s glasovnim skupovima ije i je
Pravila izgovora i pisanja glasovnih skupova ije/je

 U ijekavskim govorima jat ima refleks –ije/je/ (riječ,rječnik, sredina, dio).
e/i
Gradinar
Nikada ne kažeš riječ koju bi trebalo.

Da te ne bih ocijenio, izmičeš mi na hiljadu strana.
Da te ne bih pomiješao s mnogima, stojiš odvojeno.
Poznajem, poznajem lukavstvo tvoje… nikada ne
ideš putem kojim bi trebalo.
Tvoj prohtjev veći je od prohtjeva drugih, zato ćutiš.

Pritvornom ravnodušnošću ne haješ za moje darove.
Poznajem, poznajem lukavstvo tvoje… nikada ne
uzimaš što bi trebalo.
Tagora
Zamjena glasa jat zavisila je od dužine sloga, pa se u dužim slogovima koji su se

izgovarali otegnuto nalazi –ije (riječ), a u kratkim slogovima –je/e/i( prohtjev,breza,
cio...).
Riječi sa ije: Riječi sa je: cvijet

mjesto dijete pobjeda
vrijeme rječnik
mlijeko cvjetovi
odijelo svjetlost
snijeg čovjek
Izbjegni pogreške!
Mali savjet: U govoru i pisanju česte su pogreške kada je u pitanju

zamjena glasa jat.
Ako ponekad niste baš sigurni kako neku riječ izgovoriti ili napisati, izgovorite je na ekavskom.
Ako je e na ekavskom dugo (reeč), tada u ijekavskom upotrijebite ije, a ako je e na ekavskom
kratko (rečnik), tada upotrijebite je.
350
Kraćenje dugoga sloga
 Kod nekih promjenljivih riječi dolazi do kraćenja dugog sloga, pa umjesto ij

imamo je (ili e). e
 -ije se skraćuje u je ako imenice produžimo tvoreći od njih umanjenice
(deminutive) pomoću nastavaka -ić, -čić, -čica, -ešce, -ence, -ašce
 ili uvećanice (augmentative) pomoću nastavaka -ina, -čina, -etina, -
esina .
Deminutivi: Augmentativi:
cvijet → cvjetić korijen → korjenčina rijeka

→ rječica snijeg → snježina
snijeg→snježić mijeh→mješina
dijete→djetence tijelo→tjelesina
rijeka→rječica tijelo→tjelešce
cijev→cjevčica
 ij se skraćuje u je u množini nekih imenica: vijek-vjekovi, korijen-

kor e novi;
 je se skraćuje u u komparativu i superlativu pridjeva: lijen-
najlij nji/iji, blijed-blje ljenji/ijinajbljeđi.
e je
je đi-
Duljenje kratkog sloga
 Duljenje kratkog sloga podrazumijeva pojavu da se u nekim oblicima riječima

umjesto je javlja ije. Ta promjena se često vrši u glagolima:
nasjeći-nasijecati zagorjeti- zagorijevati zastarjeti-
zastarijevati sjeći - siječem
U našem jeziku pravilno/standardno je: Naporedno su dozvoljeni i oblici:
prečnik i priječnik slijedeći i sljedeći

prelaz i prijelaz svijetleći i svjetleći
vredniji i vrjedniji usljed i uslijed grehota
i grjehota prijevod i prevod premaz i
prijemaz prevara i prijevara pregled i
prijegled prijevoz i prevoz
 I još nešto: svako I ili E nije refleks jata kao u riječima: sir, zid, med.
Sastavi za svaku riječ iz rubrike „Pravilno je!“po jednu rečenicu.
351
Pravilno je: Nepravilno je:
naslijeđe
nasljeđe uvjeta (genitiv mn.)
uvijeta djela (genitiv mn.)
dijela sjena (genitiv mn.)
sijena
poslijepodne posljepodne
Sinteza:
 Kod nekih promjenljivih riječi dolazi do kraćenja dugog sloga, pa umjesto ij
imamo je (ili e). e
 -ije se skraćuje u je ako imenice produžimo tvoreći od njih umanjenice
(deminutive) pomoću nastavaka -ić, -čić, -čica, -ešce, -ence, -ašce
 ili uvećanice (augmentative) pomoću nastavaka -ina, -čina, -etina, -
esina .
 ije se skraćuje u je u množini nekih imenica: vijek-vjekovi,
-
korijenkorjenovi;
 ije se skraćuje u je u komparativu i superlativu pridjeva: lijen-lje nji/
najljenji/iji, blijed-bljeđi-najbljeđi. iji
 Duljenje kratkog sloga podrazumijeva pojavu da se u nekim oblicima riječima

umjesto je javlja ije. Ta promjena se često vrši u glagolima:
nasjeći-nasijecati zagorjeti- zagorijevati zastarjeti-
zastarijevati sjeći - siječem
Završni dio sata:


Upravni i neupravni govor u pisanju
352
Nastavna jedinica: Upravni i neupravni govor u pisanju

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pravopis i pravogovor, upravni i
neupravni govor u pisanju

poredbena metoda,

Tematska korelacija

Prisjetimo se odlomka iz romana „Tuturuza i šeh Meco“ Alije Nametka iz Čitanke 8: (...)
Mahmutaga, dobríčak i mek čovjek, zacénuo se od smijeha. Sve ga suze oblile.
Jedva je progovorio: „Bolji ti je dram smijeha nego tovar suza.“
Tuturuza je malo promućkao u glavi, a onda hrabro progovorio, makar se malo i
pribojavao da protuslovi uglednom čaršijskom starcu, posljednjem ćehaji abadžijskog
esnafa:
353
„I jedna suza može nekad vrijediti više od tovara zlata.“

„A oklen ti to znaš?“ oglasio se prijekorno šeh Meco.
„Ako baš hoćete da znate, da vam ispričam.“
„Tamam!“ pristade Mahmutaga.
 Kako može biti bolji dram smijeha nego tovar suza? 

A kako jedna suza vrijedi više od tovara zlata?
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Upravni i neupravni govor u pisanju
Upravni govor
U odlomku su posebno označene navedene riječi, riječi koje izgovaraju glavni likovi,
a pisac ih prenosi doslovno onako kako su izgovorene. Uz navedene riječi najčešće se
nalaze i piščeve riječi/rečenice objašnjenja.
Navedene riječi se mogu nalaziti na početku, na kraju rečenice, ali se mogu nalaziti i na
početku i na kraju rečenice. Za svaki od ovih načina upravnog govora postoje određena
pravila pisanja. Da biste ih naučili, neophodno je da znate prepoznati navedene riječi.
 Upravnim govorom nazivamo sve one tuđe riječi koje se doslovno navode, bez
izmjena, onako kako su izgovorene ili napisane. To znači, navodi se tekst čak i
onda kada sadrži u sebi pogreške. Navedene riječi moraju biti između
interpunkcijskih znakova navodnika. Kad navodnike otvorite na početku
navoda, morate ih i zatvoriti na kraju navoda.
 U pisanom tekstu navodnici imaju dva oblika: „...“ i “...“, a u štampanom i
treći: «...».
 U štampanom tekstu znake navoda i zarez iza njih može zamijeniti i crtica.
 Ako je upravni govor upitna ili uzvična rečenica , upitnik i uzvičnik stavljamo
prije navodnih znakova, rečenicu objašnjenja pišemo malim slovom i ne
odvajamo zarezom. ( „Tamam!“ pristade Mahmutaga.)
Uočite razlike u upravnom govoru.

Gdje se nalaze objašnjenja (piščeve riječi), a gdje navedene/citirane riječi?
I Jedva je progovorio: „Bolji ti je dram smijeha nego tovar suza.“

II „A oklen ti to znaš?“ oglasio se prijekorno šeh Meco.
III „I jedna suza“, dodade Tuturuza, „može nekad vrijediti više od tovara zlata.“
354
 U prvoj rečenici prije navedenih riječi stoje piščeve riječi iza kojih je dvotačka,
otvaramo znake navoda, upravni govor/navedene riječi počinjemo velikim
slovom, a navodnici se zatvaraju poslije pravopisnog znaka na kraju navedene
rečenice.
II
„A oklen ti to znaš?“ oglasio se prijekorno šeh Meco.
 Sada je upravni govor ispred rečenice koja ga objašnjava, ispred piščevih riječi.
 Navedene riječi su između znaka navoda, a iza njih je upitnik jer je rečenica
upitna.
 Piščeve riječi počinju malim slovom.
III
„I jedna suza“, dodade Tuturuza, „može nekad vrijediti više od tovara zlata.“
 Između upravnog govora su riječi objašnjenja (piščeve riječi) koje su s obje strane
odvojene zarezima. Prvi dio navedenih riječi počinje velikim slovom, a drugi dio
navedenih riječi malim slovom jer je to nastavak teksta (ako to nisu vlastita imena).
 Oba dijela navedenih riječi moraju biti između otvorenih i zatvorenih znaka
navoda.
 Uočite razlike u obilježavanju navedenih riječi u sve tri rečenice.

 Šta ste zaključili?
 Kada navedene riječi pišemo velikim početnim slovom, a kada ne?  Kada iza navedenih
riječi pišemo upitnik, uzvičnik, tačku, a kada zarez?
Neupravni govor
 Neupravni govor je preoblikovani upravni govor s veznikom da. Tada se

ispuštaju navodnici i mijenja se, po potrebi, glagolsko lice.
Preoblikujmo ovaj odlomak u neupravni govor.
 Mahmutaga, dobríčak i mek čovjek, zacénuo se od smijeha. Sve ga suze oblile.

esnafa:
„I jedna suza može nekad vrijediti više od tovara zlata.“ „A
oklen ti to znaš?“ oglasio se prijekorno šeh Meco.
355
„Ako baš hoćete da znate, da vam ispričam.“

„Tamam!“ pristade Mahmutaga.
Neupravni govor:
 Mahmutaga, dobríčak i mek čovjek, zacénuo se od smijeha. Sve ga suze oblile.

Jedva je progovorio da je bolji dram smijeha nego tovar suza.
esnafa rekavši mu da i jedna suza može nekad vrijediti više od tovara zlata.
Oglasio se prijekorno šeh Meco upitavši ga oklen (odakle) to on zna. .
Tuturuza im je obećao da će ispričati ako baš hoće da znaju.
Pristao je i Mahmutaga.
1. Prepiši tekst u svoju bilježnicu i stavi navodnike i ostale interpunkcijske znakove koji
nedostaju.
Bulke pored pruge, Zoran M. Jovanović
(odlomak iz priče Drug)
Pri izlasku iz čekaonice doviknuo sam drugu : Sutra te čekam. (...)

Tada sam primetio kako putem iz sela neko ide prema stanici. Pomislio sam da je to
možda neki putnik koji je suviše poranio na voz. Ali to je bio dečak. I ja sam u njemu
poznao svoga druga. Dolazio je iako je padala kiša. Poleteo sam niz stepenište i
potrčao mu u susret. Nisam osetio da kiša pada. Mahnuo sam mu rukom. Kada me je
video on se nasmehnuo. Isto onako kao i juče kada je odlazio sa svojim ocem. Nisam
se nadao da ćeš doći rekao sam.
Ali zar se nismo jučer dogovorili
A kiša
Mislio sam da ćeš me čekati. Nisam hteo da budeš sam. Ti
si stvarno dobar drug rekao sam.
Ja nikada nisam imao druga rekao je ti si mi prvi. I
ti meni...
2. Preoblikuj ovaj odlomak u u neupravni govor.
Sinteza:
Navedene riječi se mogu nalaziti na početku, na kraju rečenice, ali se mogu nalaziti i na
početku i na kraju rečenice. Za svaki od ovih načina upravnog govora postoje određena
pravila pisanja.
Upravnim govorom nazivamo sve one tuđe riječi koje se doslovno navode, bez izmjena,
onako kako su izgovorene ili napisane. To znači, navodi se tekst čak i onda kada sadrži
356
u sebi pogreške. Navedene riječi moraju biti između interpunkcijskih znakova

navodnika.
 Neupravni govor je preoblikovani upravni govor s veznikom da. Tada se
ispuštaju navodnici i mijenja se, po potrebi, glagolsko lice.
Završni dio sata:

357
Kultura usmenoga i pismenog izražavanja
80 81
Pričanje, opisivanje/deskripcija

Nastavna jedinica: Pričanje, opisivanje/deskripcija
Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao naslijeđu, njegovanje

kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, bogaćenje
rječnika
sticanje novih znanja iz oblasti kulture izražavanja: Pričanje
(pripovijedanje/naracija), hronološki i retrospektivan redoslijed pričanja,
objektivno i subjektivno pričanje, standardne i nestandardne riječi i izrazi,
pričanje u prvom i trećem licu, pričanje: pričanje izmišljenog događaja,
deskripcija: enterijer


metoda diskusije

individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica
358

Tematska korelacija
Međupodručna: književnost, jezik,

Čovjeku se u životu dešavaju važni, manje važni ili beznačajni događaji ili doživljaji.
Dok vrijeme teče, njegov život se puni njegovim, ali i tuđim, stvarnim, a ponekad i
zamišljenim događajima i doživljajima. O njima čovjek priča - stvara priču, mašta,
iskazuje svoja osjećanja, iznosi svoje stavove. Bez obzira da li je pričanje stvarno ili
zamišljeno, ono je stvaralačko jer osposobljava za samostalno stvaranje priče.
 Pričanje može biti ostvareno usmenim i pismenim putem.

 Usmeni način je jednostavniji jer ne nudi čovjeku dovoljno vremena ni za
razmišljanje, niti za izbor riječi. Čovjek u momentu govora bira riječi i oblikuje
rečenice. Ljepoti njegovog pričanja doprinosi glas (boja, visina glasa, dikcija),
tempo govora.
 Pismeno kazivanje nudi mnogo više mogućnosti. Moguće je razmisliti,
odabrati prave riječi i izraze i tek tada ih staviti na papir.
 Pričanje može biti subjektivno i objektivno. U subjektivnom kazivanju dolaze
do izražaja lične emocije, a u objektivnom pričanju stvarna, istinita zbivanja.
 Imamo više vrsta pričanja/naracije:

→ pričanje na osnovu slike
→ sažeto prepričavanje
→ stvaralačko prepričavanje →
pričanje po planu pričanja
→ pričanje na osnovu mašte...
 Pričanje događaja ili doživljaja može se odnositi na nešto što je uobičajeno,

stvarno, ali i na nešto što je po nečemu neobično, nestvarno, fantastično.
Svaki događaj ili doživljaj mora imati svoj početak, svoj tok i svoj završetak. Tako
i svaka priča mora imati svoj tok radnje:
1 2 3 4 rasplet5
uvod početak razvoj radnje vrhunac radnje (završetak) radnje zaplet

(kulminacija)
359
 Pričanje može biti u prvom (ja, mene...) i u trećem licu (on, ona...).  U
prvom licu prpovjedač priča o događajima koje je sam doživio, a u trećem licu
pripovjedač nije izravno prisutan u priči.
“Jednostavnije pišite. Istinska

ljepota i mudrost nalaze se u
jednstavnosti. Jezik mora biti
jednostavan i tačan, to mu daje
snagu, reljefnost i ljepotu“.
Maksim Gorki, pjesnik
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Pričanje, opisivanje/deskripcija
Lingvista Vinogradov je rekao:
“Visoka kultura usmenog i pismenog govora, dobro poznavanje i razvijeno osjećanje

maternjeg jezika, umijeće da se iskoriste njegova izražajna sredstva, najbolji je
oslonac, najvjernija pomoć i najsigurnija preporuka za svakog čovjeka u njegovom
opštem životu i stvaralačkoj djelatnosti“.
Pričanje izmišljene priče
 Po čemu se razlikuje pričanje stvarnog doživljaja od zamišljenog? Promotrimo to

na ovom primjeru:
Ilustracija; Pješčani grad
Tajna pješčanog grada
1. Borna i Majra su nestrpljivo požurivali Malog Princa dok je mijenjao kotač na

avionu, jer su željeli što prije stići u Pustinjsku oazu. Najzanimljiviji sadržaji
njihovog kampovanja krili su se u napuštenom Pješčanom gradu smještenom
duboko ispod bajkovito oslikanog zelenog ostrvceta usred pustinjske pustoši.
2. A kada su konačno stigli, ushićeno su se prepustili svome tajanstvenom

prijatelju da ih povede vijugavim stepenicama i blještavo osvijetljenim
hodnicima koji su se otvarali u bezbroj pravaca i vodili do isto toliko
360
neistraženih dvorana skrivenih iza zlatom optočenih vrata na kojima su se s

te udaljenosti tek nazirali neki čudni oblici.
3. „Ova dvorana je sigurno pripadala nekom egipatskom kralju“, uzbuđeno

prošapta Majra kada su prišli bliže jednim vratima. Borna je odvažno krenuo
rukom prema svjetlucavoj staklenoj kugli na sredini vrata, ali ona je nenadano
bljesnula i vrata su se počela tresti i otvarati uz pomalo jezivu škripu...
Završite priču!
Ovdje imate uvod, početak radnje i dio zapleta. Koji vam dijelovi priče nedostaju? Utvrdite
ko je pričalac? U kojem licu je ispričan ovaj izmišljeni događaj?
 Prepustite se vašoj mašti i odaberite neku zanimljivu temu iz fantastičnog, računalnog,

životinjskog ili biljnog svijeta i ispričajte je na neobičan način. Obogatite je stvarnim i
nestvarnim detaljima, mogućim i nemogućim...
 Napišite priču na temu: „Slika sa zida moje sobe je progovorila...“
Opisivanje / deskripcija
 Opisivanje ili deskripcija kao oblik usmenog ili pismenog izražavanja je jedan
od težih oblika kulture izražavanja. To je i razumljivo s obzirom da je mnogo
lakše pričati nego opisivati.
 Za uspješno opisivanje potrebno je imati osjećaje za boje, oblike, za sklad i
ljepotu. Opisivanje zahtijeva posmatranje, zapažanje i slikanje/opisivanje
svega što posmatramo. Slikovitost se postiže stilskim figurama: epitetima,
poređenjima, personifikacijama, metaforama... Opisivati znači iznositi,
obilježavati osobine bića, predmeta, pojava.
 Čitalac mora imati jasnu sliku o onome što je predmet opisivanja.
 Opisivati možemo na osnovu posmatranja, sjećanja i mašte.

 Opisi mogu biti statički i dinamički, zavisno od toga u kakvom se stanju
nalazi ono što opisujemo.
 Opisi mogu biti objektivni prikazi i subjektivni doživljaji.
Prisjetimo se:
 Opisivanje je bitno za bogaćenje rječnika. Koristimo se riječima koje već

znamo, prisjećamo se i nekih zaboravljenih, ali i tražimo nove riječi i izraze da
bismo vjerno prikazali ono što vidimo i doživljavamo.
Predmet opisivanja može biti:

 čovjek
 predmet
 enterijer/interijer
 eksterijer
 pejzaž
361
Do doživljaja o predmetu opisivanja dolazimo putem čula (osjetila):

 čulo vida (vizuelno)
 čulo sluha (auditivno/akustičko)  čulo mirisa (olfaktorno)  čulo dodira
(taktilno).
 čulo okusa (gustativno)
Opis zatvorenog prostora (enterijer/interijer)
 Enterijer/interijer je opis zatvorenog prostora neke građevine ili objekta. I ovaj

opis može biti subjektivan i objektivan.
 U subjektivnom opisu pisac iznosi svoj lični, emocionalni stav prema onome
što opisuje. Pri tome se koristi stilskim figurama: epitetima, poređenjima,
onomatopejama, personifikacijama...
 U objektivnom opisu pisac se objektivno, realno odnosi prema predmetu
opisivanja,
 On je samo realan posmatrač i zapisivač.  Najčešće se u opisu enterijera
subjektivni i objektivni elementi prepliću.
Ilustracija: soba
Naprimjer:
(. . .)
Sobu je namjestio po svom.
Plitka sećija duž najkraćeg zida, jednostavan sto i jedna stolica od hrastovine s
izrezbarenim naslonom, peštahta, debelim gvozdenim pokovom stegnuta sehara bez
ukrasa, zemljana peć, uz nju banjica, po podu čiste struke ponjava, po rafu knjige, na
arapskom, turskom, njemačkom, na najširem zidu odjeća zastrta svilenom bošćom i
do nje povješano oružje i razno putno i ratno sjemenje. Ništa više.
Na vazdan otvoren prozor koji gleda niz bašče i njive struji svježina, pa je u sobi studnjikavo
na onaj nemio samački ili kasarnski način, ali je zračno, prostrano i čisto.
(. . . )
Sobna vrata ciknuše, san pobježe. Nasrnuše udrobljene slike, računi, srdžbe, pakost.
Derviš Sušić
 Kako pisac počinje ovaj opis?

 Kao i kod opisa pejzaža, portreta, tako i u opisu neke prostorije trebalo bi krenuti od
općeg utiska/dojma. Pogledajmo kako je to urađeno u ovom opisu:
■ Opći utisak/ dojam: →

sobu je namjestio po svom
■ Pojedinosti u opisu:
→ plitka sećija duž najkraćeg zida
→ jednostavan sto
→ stolica od hrastovine s izrezbarenim naslonom
→ stegnuta sehara bez ukrasa
→ zemljana peć
362
→ uz nju banjica
→ podu čiste struke ponjava
→ po rafu knjige
→ odjeća zastrta svilenom bošćom
■ Završni općenit opis:

→ u sobi studnjikavo
ali zračno, prostrano i čisto
→ sobna vrata ciknuše, san pobježe
 Izdvojite pojedinosti u enterijeru ove sobe.
Ilustracija: Ujka Filipova soba

Ujka Filip
(odlomak)
Soba je bila neprijatna. Tesna, zagušljiva i mračna,pretrpana oveštalim
građanskim nameštajem, kao da je u njoj sabrano sve što je od tri porodice
nasleđeno i godinama čuvano. Trpezarija i pisaći sto sa kvrgavim nogama, iskrivljena
etažera za knjige, pijanino i otoman sa visokim naslonom, presvučen mušemom. N
zidu fotografije, slike, Ostrvo mrtvih i Čas anatomije, na pisaćem stolu pritiskivač za
hartiju... (. . .)
Sve je bilo isto, nepromenjeno, samo je ustajali vazduh, natopljen memlom, zadahom naftalina,
prašine i crvotočine, bio četiri godine stariji.
Erih Koš
 Uradite opis enterijera na temu: Kutak koji sam sama sebi uredila.
Sinteza:
 Pričanje može biti ostvareno usmenim i pismenim putem.
 Usmeni način je jednostavniji jer ne nudi čovjeku dovoljno vremena ni za
razmišljanje, niti za izbor riječi. Čovjek u momentu govora bira riječi i oblikuje
rečenice. Ljepoti njegovog pričanja doprinosi glas (boja, visina glasa, dikcija),
tempo govora.
 Pismeno kazivanje nudi mnogo više mogućnosti. Moguće je razmisliti,
odabrati prave riječi i izraze i tek tada ih staviti na papir.
 Opisivati možemo na osnovu posmatranja, sjećanja i mašte.
 Opisi mogu biti statički i dinamički, zavisno od toga u kakvom se stanju
nalazi ono što opisujemo.
 Opisi mogu biti objektivni prikazi i subjektivni doživljaji.
 Enterijer/interijer je opis zatvorenog prostora neke građevine ili objekta. I ovaj
opis može biti subjektivan i objektivan.
 U subjektivnom opisu pisac iznosi svoj lični, emocionalni stav prema onome
što opisuje. Pri tome se koristi stilskim figurama: epitetima, poređenjima,
onomatopejama, personifikacijama...
 U objektivnom opisu pisac se objektivno, realno odnosi prema predmetu
opisivanja,
 On je samo realan posmatrač i zapisivač.
 Najčešće se u opisu enterijera subjektivni i objektivni elementi prepliću.
363
Završni dio sata:


Raspravljanje

Nastavna jedinica: Raspravljanje

rječnika
sticanje novih znanja iz oblasti kulture izražavanja: raspravljanje


metoda diskusije, rasprava
364


Tematska korelacija
Međupodručna: književnost, jezik, medijska kultura

Ilustracija: učenik i učenica koja govori: „Engleski jezik je zanimljiv i lagan.“
Prokomentirajte ovu tvrdnju.
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Raspravljanje
 Raspravljanje je oblik vezanog teksta u kome se svestrano razmatra neka

tema ili rješava neki problem. Temelji se na iznošenju misli i na
 dokazivanju. Cilj svakog raspravljanja je tumačenje, obrazlaganje i prosuđivanje na
osnovu istinitih činjenica i dokaza (argumenata) kako bi se razjasnile nejasnoće,
odgovorilo na neka pitanja i donijeli konkretni zaključci. U raspravljanju se diskutanti
odlučuju za ili protiv neke teze ili tvrdnje obrazlažući i argumentirajući svoje mišljenje.
 Kao dokazi i potvrde mišljenja iznose se navodi (citati), dokumenti, statistički podaci ,
općeprihvaćene činjenice, spoznaje i vrijednosni sudovi.
 Raspravljati se može o temama iz svakodnevnog života, o književnim djelima, o filmu ,
pozorišnoj predstavi, o radio i TV emisiji, člancima iz štampe...
 Raspravljati se može usmeno i pismeno.
Raspravlja se uvijek o nekoj tvrdnji – tezi, naprimjer:

 Niko nema pravo odlučivati umjesto mene. 
Odjeća ne čini čovjeka.
 Mladi polažu mnogo na „markiranu“odjeću.
 X je zanimljiviji pisac od Y.
Vrste raspravljanja
 Rasprava (traktat) je oblik vezanog teksta (u prvom redu naučnog/znanstvenog) u

kome se svestrano razmatra neka tema, razvija zaokružena misao ili rješava neki
365
problem.

Diskusija je usmena rasprava u kojoj učestvuje veći broj sudionika čiji je cilj riješiti
neki problem, riješiti neko važno pitanje. Česte su tv-diskusije o raznim društvenim,
političkim, obrazovnim, kulturnim problemima. Panel-diskusija (okrugli stol) je
pripremljena rasprava u kojoj se glavni diskutanti unaprijed pripreme za
određenu temu, a tok rasprave je isti kao i kod svake usmene rasprave.
 Problemski članak je raspravljački tekst u kojem se razmatra i rješava
određeni problem, najčešće od općeg interesa.
 Polemika je javna, pismena ili usmena rasprava u kojoj je osnova borba
mišljenja pri prosuđivanju o pojavama, problemima i djelima od općeg
interesa.
 Kritika (ocjena) je vrsta rasprave kojoj je glavni cilj ocijeniti, prosuditi i
vrednovati neko djelo na osnovu činjenica, iznoseći i pozitivno i negativno o
djelu.
 Esej (ogled) ujedinjuje književnoumjetnički izraz i subjektivnost s objektivnim
znanstvenim stajalištem. Usmjeren je na rasvjetljavanje predmeta s više
strana.
 Da bi rasprava bila uspješna, potrebno je postaviti i tezu (određena postavka,

problem u kome neko brani svoj stav) i antitezu (suprotan stav, protivna
tvrdnja kojom se negira teza).
 Svaka konstruktivna rasprava ima tri kompoziciona dijela:
Uvod: Postavljanje teze ili problema
Razrada: Dokazivanje teze ili razmatranje mogućih rješenja Zaključak:
Potvrđivanje teze ili izbor rješenja.
Naprimjer:
Postavljanje teze: Roditelji imaju sve manje vremena za svoju djecu
Postavljanje antiteze: Roditelji imaju dovoljno vremena za svoju djecu
(Učenici se samostalno opredjeljuju za tezu ili antitezu.)
Teza:
Ilustracija: roditelji i djeca
Roditelji sve manje vremena imaju za svoju djecu.
Dokazivanje teze:
 Ekonomsko stanje porodica je često teško pa su roditelji prisiljeni da puno rade, a time i
da duže budu odvojeni od djece. Većina preduzeća, tvornica je u privatnom vlasništvu a
mediji i istraživanja stručnjaka govore da uposlenici u takvim preduzećima, tvornicama
često mnogo duže rade, ne koriste godišnje odmore...
 U trenucima kada su roditelji kod kuće, sa porodicom, njihov boravak se svodi na brigu o
kućnim poslovima, o kućnom ekonomiziranju i ostalim egzistencijalnim pitanjima.
 U imućnijim porodicama također imamo problem. Roditelji teže da materijalnim dobrima
nadoknade svoju odsutnost. Roditelje često mijenjaju mediji
366
(televizija, računar...).
 Posljedice takvog rada roditelja i njihove razdvojenosti od porodice i djece su:
- Nemogućnost razgovora i savjetovanja sa djecom
- Nedostatak vedre porodične atmosfere
- Prepuštenost djece samima sebi
- Mogućnost da djeca zalutaju u nešto što nije dobro
Potvrđivanje teze i zaključak:
 Roditelji zaista zbog ekonomskog opstanka porodice moraju raditi mnogo.

 Zaključak je alternativni, kompromisni apel roditeljima:
 Kada ste slobodni, što više vremena provedite sa svojom djecom u igri, ozbiljnom
razgovoru, savjetovanju, otkrivaju tajni, šali... Zanemarite ponekad i kućne obaveze!
 Djeci je ljubav bitna kao hrana i spavanje.
 Tri su temeljna pravila uspješnog sudjelovanja u raspravi:

1. razumjeti
predmet
rasprave 2. s
uvažavanjem
slušati
3. znati govoriti i imati što reći.
Poštuj pravila raspravljanja:
• Za raspravu se pripremi (prikupi činjenice, podatke, sve potrebno zapiši ili zapamti).
• Govori jasno i razgovijetno.
• Govori samo u svoje ime.  Poštuj zadanu temu.
• Govori o temi, o problemu, a ne o osobama oko sebe.
• Ako ti se nečije mišljenje ne sviđa, iznesi svoj stav s objašnjenjima, ali ne govori ružno o
osobi.
• Tuđa mišljenja pobijaj ili podržavaj dokazima i obrazloženjima.
• Poštuj tuđe mišljenje i stavove.
• Pričaj smirenim tonom i ne upotrebljavaj pogrdne riječi.
• Ako si uvjeren(a) u svoje stavove, brani ih provjerenim dokazima nakon što ih neko ospori.
• Prihvati opravdane kritike.
• Pusti druge da i oni govore.
• Na uvredu ne odgovaraj uvredom.
• Ne prekidaj druge dok govore jer sloboda govora je osnovno ljudsko pravo.
Sinteza:
 Raspravljanje je oblik vezanog teksta u kome se svestrano razmatra neka
tema ili rješava neki problem. Temelji se na iznošenju misli i na
 dokazivanju. Cilj svakog raspravljanja je tumačenje, obrazlaganje i prosuđivanje na
osnovu istinitih činjenica i dokaza (argumenata) kako bi se razjasnile nejasnoće,
odgovorilo na neka pitanja i donijeli konkretni zaključci. U raspravljanju se diskutanti
367
 odlučuju za ili protiv neke teze ili tvrdnje obrazlažući i argumentirajući svoje mišljenje.
Da bi rasprava bila uspješna, potrebno je postaviti i tezu (određena postavka,
problem u kome neko brani svoj stav) i antitezu (suprotan stav, protivna
 tvrdnja kojom se negira teza).
Svaka konstruktivna rasprava ima tri kompoziciona dijela:
Uvod: Postavljanje teze ili problema
Razrada: Dokazivanje teze ili razmatranje mogućih rješenja Zaključak:
Potvrđivanje teze ili izbor rješenja.
Završni dio sata:
 Domaća zadaća: Radna sveska 8, radni kutak broj 72, 73. Odaberite
jednu od ovih tema i pripremite se za raspravljanje.
1. Samo se srcem dobro vidi. (Mali princ)

2. Usamljenost je visoka cijena koju plaćaju oni koji žele biti slobodni. (Galeb Jonathan
Livingston)

368

Problemski članak

Nastavna jedinica: Problemski članak

rječnika
sticanje novih znanja iz oblasti kulture izražavanja: problemski članak

369


metoda diskusije, raspravljanje

Tematska korelacija
Međupodručna: književnost, jezik,

Ilustracija: strip u 1 kvadratu:

1. Kvadrat: zatrpano školsko dvorište otpadom iz kojjeg viri sporadično nekoliko cvjetova, učenik
i učenica pažljivo vade cvijeće s korijenom i zemljom u saksije, nastavnica začuđeno pita:
„Šta to radite?“, djevojčica i dječak uglas: „Spašavamo cvijeće od otpada!¨“
Kako riješiti problem starog papira?
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Problemski članak
 Tekstovi kojima je u temelju misao, razmišljanje, zovu se raspravljački, a

raspravljamo onda kada imamo neki problem koji bi trebalo riješiti.
 Sa pojedinim vrstama raspravljanja smo se već upoznali. To su:
rasprava/traktat, diskusija, polemika, kritika, esej i problemski članak.
2. Otkrivanje i obrazloženje problema
Na Vijeću učenika često diskutujemo o problemu zatrpanosti naše škole papirima

različitog porijekla i različite svrhe. Nerijetko se dogodi da su papiri i na školskom
dvorištu, u školskom voćnjaku, na školskom hodniku, u učionici.
Vinovnici svega ovoga smo mi, učenici, ali i učenici srednjoškolci koji se često zadržavaju
na školskom dvorištu, u školskom voćnjaku.
370
Mada su u školskom dvorištu postavljeni kontejneri, nekim učenicima je daleko ili im se

jednostavno ne da otići do njih i baciti papir. Srednjoškolcima, izgleda, više nije ni stalo
do izgleda naše škole, pa iza sebe ostavljaju i papire i mnogo štošta neprimjerenog.
Na časovima često radimo ankete, vježbe, kontrolne radove, ... Za takve potrebe
iskinemo list iz sveske ili dobijemo od nastavnika kopi papir. Naravno, kad sve bude
gotovo, gdje ćemo sa starim papirom? Poneko ga ostavi u svoju torbu, poneko u
klupu, na klupi, poneko baci u korpu za smeće a poneko i na pod. Koliko god to bila
naša sramota, moramo je priznati.
Svi nas stalno uče o ekološkom očuvanju svoje sredine, govore kako je važno očuvati
prirodu, zelenilo, sačuvati šume od sječe, sačuvati svijet za buduće generacije.
„Bez zelenila, šume, drveća nema kiseonika, nema zdravog života.“
3. Traganje za rješenjima problema - prijedlozi
Kako riješiti ovaj problem? Ko će ga riješiti? Prisjetimo se. Nekad smo imali
akcije prikupljanja papira i uređenja životna sredine pod motom:
„Uredimo životnu sredinu!“.
Tada su nam nastavnici govorili:
“ Djeco, ne zaboravite prikupljati stari papir! Ne zaboravite obići susjedstvo! Ne
zaboravite, novine, stare sveske, letke, kutije! Ne zaboravite obići prodavnice,
tvornice, magacine! Tamo uvijek ima papira. Stari odbačeni papir je novac.“ A
papira ima najviše kod nas i oko nas. U našoj školi, na našem dvorištu, u našem
voćnjaku.
Pa, uredimo i sada naš koliš!
-Iskoristimo najprije taj naš papir. Pokrenimo akciju prikupljanja starog papira. - U
svaku učionicu postavimo posebne korpe ili kutije za papir, u koje ćemo slagati
papire jedan na drugi i tako prikupljati stari papir. Kutije ne bi odmah bile pune do
vrha, ali brzo bi se napunile.
- Organizirajmo takmičenje među odjeljenjima u prikupljanju starog papira. Sav
papir možemo prodati a od tog novca popraviti ozvučenje u školi ili obezbijediti dio
novca za video nadzor, obnoviti lektirni fond...
- U školsko dvorište bi trebalo postaviti poseban kontejner samo za papir. - U
akciju prikupljanja papira uključimo i roditelje, nastavnike, direktora, lokalnu
zajednicu, općinu... Sve one koji mogu i žele pomoći da nam škola, mjesna
zajednica, grad budu ljepši, zdraviji.
- Učenici bi mogli jednom mjesečno donositi od kuće stari papir. Tako bi i svoje
domove i okolinu rasteretili viška papira i riješili vječite zatrpanosti papirom.
- Rukovodioci akcije bi bili ekološka sekcija a uključili bi se svi učenici naše
škole. - - Predstavnici Vijeća učenika bi ostvarili kontakt s predsjednikom Mjesne
zajednice kako bismo pokušali uključiti i srednjoškolce u akciju prikupljanja papira. -
Ako u toku akcije neko predloži još neke aktivnosti, razgovarat ćemo o njima i
utvrditi da li je prihvatljiv i ostvariv.
4. Prihvatanje rješenja i obrazloženje – zaključak
371
Ovom akcijom bismo sačuvali naše zelenilo i zdrav život, tako bismo pokazali da
znamo čuvati svijet za sebe i za buduće generacije. Obostrana korist: nama novac,
uređenija škola i zdraviji život a školi - gradu čistoća. Svima će nam biti bolje. Samo je
potrebno malo volje i malo truda.
 Po čemu je ovaj problem zaslužio da se o njemu raspravlja?

 Imate li i vi ovakvih ili sličnih problema?
 Koja su rješenja problema ponuđena?
 Da li biste i vi imali dodati neke svoje prijedloge?
 Koji je zaključak ovog članka?
 Ovim tekstom su iskazana učenička razmišljanja o problemu i njihovi prijedlozi za njegovo

rješenje. Članak se, dakle zasniva na otkrivanju problema, poteškoća, na razmatranju i
prosuđivanju mogućih rješenja.
 Kojoj vrsti raspravljanja pripada naš članak?
 Problemski članak je vrsta raspravljanja koja se zasniva na mišljenju, tj. na

razumijevanju i prosuđivanju pojava, stvari i bića u prostoru, događanja.
 Problemski članci se mogu pisati o svim oblastima života čovjeka (o radu,
stanovanju, zabavama, književnosti, filmu, putovanjima, čuvanju prirodnog
okoliša, tehnici, sportu...
 Obično se objavljuju u novinama, časopisima, čitaju se na radiju...
 Kompozicija problemskog članaka je trodijelna:
 otkrivanje problema
 traganje za rješenjima problema
 prihvaćanje najprihvatljivijeg rješenja
 Za raspravljačke tekstove značajne su riječi koje znače mislene pojmove, djelatnosti i

stručne osobitosti problemske teme (riješiti, diskutujemo, akcije, uče, ekološka sekcija,
aktivnosti, zdrav život...)
Sinteza:
 Tekstovi kojima je u temelju misao, razmišljanje, zovu se raspravljački, a

raspravljamo onda kada imamo neki problem koji bi trebalo riješiti.  Sa
pojedinim vrstama raspravljanja smo se već upoznali. To su:
rasprava/traktat, diskusija, polemika, kritika, esej i problemski članak.
 Problemski članak je vrsta raspravljanja koja se zasniva na mišljenju, tj. na
razumijevanju i prosuđivanju pojava, stvari i bića u prostoru, događanja.
 Problemski članci se mogu pisati o svim oblastima života čovjeka (o radu,
stanovanju, zabavama, književnosti, filmu, putovanjima, čuvanju prirodnog
okoliša, tehnici, sportu...
 Obično se objavljuju u novinama, časopisima, čitaju se na radiju...
372
 Kompozicija problemskog članaka je trodijelna:

 otkrivanje problema
 traganje za rješenjima problema
 prihvaćanje najprihvatljivijeg rješenja
Završni dio sata:
 Domaća zadaća: Radna sveska 8, radni kutak broj 74. 

 Napiši u svoju bilježnicu problemski članak o nekom, za tebe važnom problemu. Neka ti
ovaj plan pomogne u njegovoj kompoziciji: Otkrivanje i objašnjenje problema
Iznalaženje mogućih rješenja
Prijedlog najprihvatljivijeg rješenja s obrazloženjem
 Naprimjer: Koliko mladi danas čitaju, Koliko računari negativno utiču na mlade ljude,


Adaptacija književnog djela/scenarij

Nastavna jedinica: Adaptacija književnog djela/scenarij
Struktura i tip časa: proširivanje i utvrđivanje usvojenih znanja

rječnika
sticanje novih znanja iz oblasti kulture izražavanja: adaptacija književnog djela
- scenarij
373


dramatizacija

Tematska korelacija

Čitanka 8: Čitanje odlomka iz romana „Lovac u raži” Dž.D. Selindžera.

Ilustracija: prof. Spenser i
Holden
Glavni dio sata

Grafofolija 1 (ilustracija iz Čitanke 8)
 Znamo da književna djela možemo preoblikovati, preinačiti u film, dramu.

Takva preoblika zove se adaptacijom književnog djela ili scenarij.
 Scenarij ima dva tekstovna dijela: Video (slika) i Audio (zvuk).
Ovaj odlomak iz romana „Lovac u raži” Dž.D. Selindžera će nam poslužiti za izradu scenarija.
Ilustracija: prof. Spenser i Holden
Lovac u raži, Dž. D. Selindžer
374
SCENARIJ
Audio Video
Enterijer -
Profesorova soba, u njoj samo krevet s
izgužvanom posteljinom, ormar s
zadaćnicama. Preko stolice prebačeno
odijelo. Na stolu mnoštvo razbacanih knjiga.
Profesor Spenser:
»Imao sam tu čast da se upoznam Profesor u pidžami, pridiže se iz fotelje
sa tvojom majkom i tatom kad su i meškolji se. Uzima Atlantik mantli sa
tvojom majkom i tatom kad su (časopis) sa krila i baca ga ljutito prema sa
tvojom majkom i tatom kad su Holdenu. Časopis pada na pod,
pored navratili da malo proćaskaju sa nogu samog Holdena.
navratili da malo proćaskaju sa
navratili da malo proćaskaju sa gospodinom
Tarmerom, pre
nekoliko nedelja. Sjajni su to ljudi.«
Holden:
»Jesu, zaista. Vrlo su fini.« Podiže s patosa časopis i stavlja
ga na postelju. Zbunjeno gleda
profesora ispod oka.Nastoji se izvuči jer
naslućuje oštar napad.
Profesor Spenser:
»Šta je to sa tobom, momče? Naglo se ispravi, obuče svoj kućni
ogrtač.
Koliko si predmeta imao u ovom polugodištu?« Bio je vrlo ljut, nabranih obrva i
izbečenih
zakrvavljenih očiju.
Holden:
»Pet, gospodine.« Reče to tiho, kao da govori samom
sebi.
U sobu dopire tračak svjetla kroz
prozor.
Profesor Spenser: Lagani vjerar leluja potamnjelu
zavjesu.
»Pet. A prelaznu ocenu nemaš za - - « Vrisnu profesor Spenser i uhvati se
za glavu. Zakrvavljene
profesorove oči oštro i ljutito
gledaju Holdena.
Holden:
»Četiri.« Holden je malo mrdnuo na krevetu,
oborio glavu ,prekrstio ruke, a onda
odjednom, pun sebe, podigao glavu i
ustao sa kreveta.
Holden:
375
»Sa engleskim sam prošao, nema greške Profesor se okreće zidu i ne sluša
ga. jer sam radio te stvari, mislim Beovulfa Odsutno gleda u daljinu kroz
prozor.
i Lorda Randala, još kad sam učio u
Vutonu. Jedva sam, znate, i imao šta
da radim, što se engleskog tiče, sem da
s vremena na vreme napišem neki sastav.«
Profesor Spenser:
»Dao sam ti slabu ocenu iz istorije jer nisi Hladno i staloženo je profesor
progovorio.
znao apsolutno ništa.«
Holden:
»Znam, gospodine. Jasno mi je. Slegnu Holden ramenima i krenu
Šta ste drugo i mogli.« prema vratima da bi se što prije
izvukao iz neprijatne situacije.
Profesor Spenser:
Apsolutno ništa. Baš apsolutno ništa. Profesor krenu prema Holdenu
raširivši
Čisto sumnjam da si makar jednom ruke. Njegov ogrtač je visio na
njemu
otvorio udžbenik tokom čitavog polugođa. otkopčan a ispod njega se bjelasala
Jesi li? Reci mi istinu, momče.« parhetna pidžama.
Holden:
»Pa, kao, razgledao sam ga koji put«. Holden sliježe ramenima i pravi facu
nevinašceta.
Profesor Spenser:
»Razgledao si ga, a?Tvoj, hm, Profesor krenu prema ormaru,
pismeni rad je tamo, na vrhu mog ormana. a onda se okrenu prema Holdenu Na
samom vrhu one hrpe. Daj ga ovamo, i vidno iznerviran uze Holdenov molim
te.« pismeni rad u ruke.
Prevrtao ga je s gađenjem, čas na
jednu stranu, čas na drugu.
Profesor Spenser:
»Učili smo o Egipćanima od četvrtog Okrenu prvu stranicu kontrolnog
rada novembra do drugog decembra. Sam si i spemi se začitanje. izabrao
da pišeš o njima, za kontrolnu vežbu. Želiš li da čuješ šta si imao da kažeš?«
Holden:
»Ne, gospodine, nije mi baš mnogo stalo.« Holden se okreće prema profesoru,
a onda oko sebe prevrčući očima.
Profesor Spenser:
„Egipćani su bili stara kavkaska rasa koja Profesor je čitao rad

naglašavajući
je živela u jednoj od severnih oblasti Afrike. svaku njegovu riječ. Vidno
uzbuđen,
Ova poslednja je, kao što znamo, najveći spustio je rad na stol. Holden stoji
kontinent u istočnoj hemisferi. kao kip, gleda u profesora s
ljutnjom.
376
Egipćani su danas za nas interesantni iz i nelagodom. Isteže prste na

rukama raznih razloga. Moderna nauka bi još i nogom nervozno lupka o
pod.
uvek želela da zna kakve su to tajne
sastojke Egipćani upotrebljavali kada su
pakovali pokojnika tako da im lica ne bi
istrunula tokom bezbrojnih vekova.
Ova interesantna zagonetka još uvek
predstavlja pravi izazov za modernu nauku
u dvadesetom veku.”
Profesor Spenser:
»Tvoj esej, ako se sme tako reći, tu se Ponovo je uzeo Holdenov rad u
ruke i završava. Međutim, dodao si mi i nekoliko i okrenuo
posljednju stranicu.
redi, pri dnu stranice.«
Holden:
»Znam, znam.« Holden nabrzinu reče da bi

spriječio
profesora da dalječita ili da
diskutuje
o radu. Već je bio došao skoro
do izlaznih vrata.
Profesor Spenser:
„Poštovani gospodine Spenseru. Završavao je čitanje sav crven u

licu,
To je sve što znam o Egipćanima. vidno ljutit. Ironičnim pogledom je
Izgleda da ne mogu mnogo da se zurio u Holdena.
zainteresujem za njih iako su vaša Ponovo je bacio njegov rad na
pod. predavanja vrlo interesantna.
Ali ništa mi neće smetati ako mi date slabu
ocenu, jer ionako imam slabe iz svih
predmeta osim iz engleskog. S
poštovanjem, Holden Kolfild.”
 Uporedi odlomak iz čitanke i ovaj scenarij. U čemu su razlike?

 Šta ima scenarij a nema literarni odlomak ? I obrnuto, šta je to što književni tekst ima
a scenarij nema?
 Scenarij ima dva tekstovna dijela: audio i video. Šta sadrže, pokazuju ovi dijelovi?
Može li ovo biti odlomak iz scenarija i za dramu i za film?
Sinteza:
 Književna djela možemo preoblikovati, preinačiti u film, dramu. Takva
preoblika zove se adaptacijom književnog djela ili scenarij.
 Scenarij ima dva tekstovna dijela: Video (slika) i Audio (zvuk).
377
Završni dio sata:
 Po uzoru na ovaj odlomak iz scenarija pokušaj uraditi scenarij odlomka iz čitanke

„Knjiga“ Ive Andrića.

86
85
Čitanje
Nastavna jedinica: Čitanje
Struktura i tip časa: proširivanje i utvrđivanje usvojenih znanja

rječnika
sticanje novih znanja iz oblasti kulture izražavanja, čitanje: tempo, intonacija,
stanke, interpunkcijski znaci, artikulacija, čitanje lirskog teksta, čitanje epskog
teksta
378


dramatizacija, recitovanje

grafoskop, grafofolije, kasetofon i audiozapis, flip čart, Rječnik karakteristične
leksike
Tematska korelacija

Međupredmetna: likovna kultura, muzička kultura
Šta su to govorne vrednote?
 Čovjek govori u različitim životnim situacijama pa bi trebalo da razvije i različite

načine govorenja (razgovor, pričanje, čitanje, recitovanje, govor glumaca...). U
svakom od tih načina veliku važnost imaju i govorne vrednote. One čine
govor razumljivim, zanimljivim i posebnim.
Govorne vrednote su najčešće:

- pravilna artikulacija: pravilno stvaranje i oblikovanje glasova;
- naglašavanje/akcen(a)t: isticanje određenih slogova u riječi jačim glasom;
- intonacija: kretanje tona u rečenici i njegovo prilagođavanje sadržaju poruke;
- visina: ton može biti visok («tanak glas»), srednji i dubok («debeo glas»);
- boja glasa: glas može biti prijatan, dubok, ozbiljan, topao, grub, uspavljujući;
- pauze/stanke: manji ili veći prekidi u govoru nakon čega se govor nastavlja; - rečenični
naglasak: isticanje pojedinih riječi ili skupova riječi u rečenici jačim glasom;
- tempo:brzina kojom se govor ostvaruje.
Glavni dio sata
379
Čitanje
Čitanje i recitovanje lirskog teksta
 Čitanje je govorenja u kome riječi oblače svoje najsvečanije ruho.
oblik
 Jedna riječ može da ima mnogo značenja, zavisno od cjeline misli u kojoj
se nađe. I ta jedna riječ se može i izgovoriti u nebrojenim nijansama. Koju
ćemo joj boju dati – pitanje je našeg umijeća da vladamo jednom od
najvećih umjetnosti – umjetnošću govora.
Kako čitati?
 Tekst treba čitati prirodno, toplo i spontano. Tako ga treba i kazivati i

tako se ponašati.
Artikulacijske vježbe
 Pročitajte jednom tiho, a zatim i naglas pjesmu „Balada iz predgrađa“ Dobriše

Cesarića, vodeći računa o pokretima organa u usnoj duplji, posebno o kretanju jezika i
usana. Tako ćete uočiti greške u artikulaciji, svoja slaba mjesta i popraviti ih.
 Obratite pažnju na pravilan izgovor glasova: č, ć, dž i đ, samoglasnika a, e, o, i
glasovnih skupina u glasovnih skupina ije, je.
 Pjevajte vokale (a, e, i, o, u), održavajte ih što dužim, neka bruje. Čitajte ovu pjesmu i
vodite računa da vam glas bude zvučan.
 Koji samoglasnici se ponavljaju u stihu: “A jedne večeri nekoga nema,...“?
Kako se zove ova glasovna figura? Čemu doprinosi?
Ilustracija: petrolejska lampa na uglu
Balada iz predgrađa, Dobriša Cesarić
...I lije na uglu petrolejska lampa

Svjetlost crvenkastožutu
Na debelo blato kraj staroga plota I
dvije, tri cigle na putu.
I uvijek ista sirotinja uđe

U njezinu svjetlost iz mraka, I s
licem na kojem su obično brige
Pređe je u par koraka.
A jedne večeri nekoga nema,

A mor'o bi proć;
I lampa gori,
I gori u magli, I
već je noć.
380
I nema ga sutra, ni prekosutra ne,

I vele da bolestan leži,
I nema ga mjesec, i nema ga dva,
I zima je već, I
sniježi...
A prolaze kao i dosada ljudi,

I maj već miriše -
A njega nema, i nema, i nema, I
nema ga više...
I lije na uglu petrolejska lampa

Intonacijske vježbe
 Prisjeti se: intonacija je kretanje tona u rečenici i njegovo prilagođavanje

sadržaju poruke.
 Dok budeš čitao/la pjesmu pripazi na intonaciju i naglasak riječi, stihova, strofa,
na tempo, jačinu glasa, pauze/stanke. I boju glasa moraš prilagoditi sadržaju,
osjećanju i poenti pjesme.
Akcenatske vježbe
 Akcen(a)t je pravilno naglašavanje riječi, rečenica.
 Pročitaj još jednom prvu strofu pjesme, pravilno akcentiraj slogove u riječima,
riječi u stihovima. Pravilno odredi naglasne cjeline. Da li tako i izgovaraš stihove?
...I lije na uglu petrolejska lampa

Snimite čitanje ili recitovanje pjesme. Šta ste čuli? Režirajte
i samostalno pripremite čas!
Režirajte i samostalno pripremite čas čitanja i recitovanja poezije. Proučite

sadržaj pjesama i odredite način interpretacije. Odredite i žiri, odredite dosjetljive
učenike za najavljivače, muzičku pratnju uz gitaru ili reprodukciju muzike i zabavan
čas je tu.
Čitanje epskog teksta
381
 Pročitaj prvo u sebi, a zatim i naglas odlomak iz pripovijetke „Ruža“ Nure Bazdulj-
Hubijar, pazeći na glasovnu artikulaciju, akcen(a)t, intonaciju i ostale govorne
vrednote.
Ilustracija: djevojčica s crvenim pupoljkom

Ruža, Nura Bazdulj- Hubijar
(...)
Možda griješim što pišem o mojoj ljubavi. Jest, to je spomen na nešto lijepo,
gotovo nestvarno što sam doživjela i što ću doživjeti. Ali, ja nikad, ni u stotom licu ne
bih o tome trebala govoriti ili pisati.
Zbog toga što sam jednom, sad mi se to čini tako daleko, pomislila da se sudbinske ljubavi
događaju samo u knjigama, nikad u stvarnom životu.
Ne bih mogla podnijeti da neko na sve što ja tako duboko i iskreno osjećam kaže:
„Ipak je to samo knjiga!“
I da, možda, već nakon sat ili dva zaboravi.
Čini mi se da sad živim samo za njega. Da budem tu kad mu budem potrebna. I bit
ću sretna kad me bude trebao. Beskrajno sretna.
„Šta je s tobom, Malena?“ upita moj tata dok sam odsutno gledala kroz prozor u Plavu
vodu. „ Kao da si se odjednom uozbiljila i sazrela.“
„Ništa, tata. Samo razmišljam o skorom početku školske godine,“ odgovorih
misleći kako su večeras sva svjetla u Tahirovoj kući bila ugašena. Zašto? Odgovor
nisam mogla pronaći, čak ni naslutiti.
Na televiziji je bila neka domaća drama, pa „Sedam svjetskih dana“.
Mama je vezla goblen (jedino je to radila od ručnih radova) i ćutala, tata je pratio program.
Ja sam gledala u ekran ne videći ništa i čekala da izbije deset sati.
Vjetar se lagano poigravao zavjesama na mom prozoru, na čijoj dasci noćas nije bilo
ruže.
Nisam zaplakala. Samo me ispunila neka strašna slutnja.
Uskoro sam čula Robijev glas. Odmah je ušao u moju sobu.
„Ovo ti je, Švabe, poslao Tahir.“ – reče pružajući mi mali zamotuljak.
„A gdje je on?“ – skoro vrisnuh.
„Znaš, dolazio je socijalni radnik i rekao da on po zakonu, kao maloljetan, ne može
živjeti sam. Zato se danas odselio nekoj tetki u Višegrad.
Nisam osjećala ništa.
Drhtavim rukama odmotah zamotuljak dok je Robi napuštao sobu.
Unutra je bio prekrasan crveni pupoljak, malo uvenuo, i ceduljica ispisana crnim flomasterom
nešto kosim rukopisom „ PLEASE, LOVE, REMEMBER“.
„Molim te, ljubavi moja, sjećaj se!“ prevedoh.
 Pažljivo, u sebi, pročitaj sljedeći tekst. To je jedna od priča o poznatom šaljivdžiji i

dovitljivcu Nasrudin - hodži.
Ilustracija: Nasrudin u bostanu

Nasrudin u bostanu
Prolazi Nasrudin-hodža kraj bostandžijina bostana. Zapele mu lijepe dinje i
382
karpuze za oči, pa ne mogo srcu odoljeti, preskoči plot pa ih stane u torbetinu trpati.
Ali eto ti bostandžije:
- Ma, hodžo, šta radiš u ovom bostanu?
Nasrudin, kako prihvatio dinju da je utrgne, okameni se kraj nje i izbuljio
oči u bostandžiju:
- Ma, bostandžijo, vjetar me donio.
- Ako te vjetar donio, što držiš dinju u ruci? - upita bostandžija.
- Držim da me dalje ne odnese, - veli hodža.
- Ma kad se držiš da te dalje ne odnese, zašto ih trpaš u torbu? - pita opet
bostandžija:
- Beli ni sam ne znam što od straha radim, - doklopi hodža.
Narodna priča
 Sad pročitaj naglas ovu priču. Vodi računa o znacima interpunkcije (tačka, zarez,
upitnik, crtica...)
 Koje bi rečenice u tekstu trebalo posebno naglasiti?
 Obilježi riječi u rečenicama za koje misliš da su najvažnije i da bi ih trebalo naglasiti.
 Kakvim tonom i bojom glasa ćeš izgovarati Nasrudinove riječi a kakvim
bostandžijine?
 Ko bi trebalo da ima grublju boju glasa? Ko je ljut?
 Glas Nasrudin-hodže i glas bostandžije se moraju razlikovati i po boji, i po jačini i po
visini glasa.
 Bostandžija je ljut, a Nasrudin - hodža zbunjen jer je zatečen u krađi njegovog
bostana. Pripazi na riječi koje oni izgovaraju!
Sinteza:
 Čitanje je govorenja u kome riječi oblače svoje najsvečanije ruho.
oblik
 Jedna riječ može da ima mnogo značenja, zavisno od cjeline misli u kojoj se
nađe. I ta jedna riječ se može i izgovoriti u nebrojenim nijansama. Koju ćemo
joj boju dati – pitanje je našeg umijeća da vladamo jednom od najvećih
umjetnosti – umjetnošću govora.
Završni dio sata:
 Domaća zadaća:
Pravimo školsku razlikovnu gramatiku!
 U veliku svesku ili na veliki flip čart unosite primjere riječi vašeg lokalnog (mjesnog
ili zavičajnog) govora a pored tih riječi napišite riječi koje su u upotrebi u našem
standardnome jeziku. Poredite riječi, uočite sličnosti i razlike među njima. Tako ćete
sami kreirati vašu školsku razlikovnu gramatiku koja će opisivati jezičke činjenice,
383
osobine govora koji po svojim obilježjima odstupa od gramatičke norme

standardnoga jezika.
 Možete i individualno voditi svoj Rječnik karakteristične leksike i na časovima
izdvajati najinteresantnije riječi, analizirati porijeklo i mogući način nastanka tih
riječi, te kako glase u standardnome jeziku.


Dramatizacija priče

Nastavna jedinica: Dramatizacija priče
Struktura i tip časa: proširivanje usvojenih znanja
384

rječnika
sticanje novih znanja iz oblasti kulture izražavanja: dramatizacija priče


dramatizacija

Tematska korelacija

Čitanka 8: Ilustracija: Prestojnik i Kosta razgovaraju
Čitanje odlomka iz priče.
Glavni dio sata
Grafofolija 1 (ilustracija iz Čitanke 8)
385
 Ovo bi mogao biti I čin drame „Špijun“, Svetozara Ćorovića. Nastavak teksta
imate u čitanci pa pokušajte ga dramatizirati na času.
 Formirajte četiri grupe, podijelite nastavak teksta na četiri odlomka i svaka grupa
neka dramatizira svoj dio. Kad završite, uvježbajte uloge i izvedite vašu dramu.
Ilustracija: Prestojnik i Kosta razgovaraju
ŠPIJUN
I čin
(Prestojnik ulazi u sobu, Kosta mu brže-bolje pritrča, prihvati mu štap i šešir i poče
čistiti kaput kao da stresa prašinu. Prestojnik udari dlanom o dlan, protrlja ruke,
popravi cviker, zavuče ruke u džepove i zviždučući poče šetati po sobi.)
Prestojnik: - A šta ti čekaš? Šta ćeš?

Kosta: - Čekam šta će vaša milost zapoviđeti. Prestojnik:
- Ne trebaš mi...
(Kosta se skupi, previ i, duboko se poklonivši, prihvati za štekuu na
vratima.)
Prestojnik: - Stoj! Stani! ...Znaš li ti da te ja volim? I moja te gospoja voli i svi te volimo,
jer...
jer si uslužan, pokoran, vjeran... i nikad ne protestiraš i ne buniš se... Mi
te volimo i znamo da bi ti sigurno nama za ljubav sve učinio.
(Lukavo i pomuklo ispod oka pogleda u Kostu.) Kosta: - Ako hoćeš i u vodu da
skočim, što se rekne. Sve...
Prestojnik: - A ti imaš li djece?
Kosta: - Četvero bogu na amanet!...
Prestojnik: - Treba ti i bolja plaća?... Kosta:
- Hàj – hàj!
Prestojnik: - Imaćeš ti bolju plaću i još... još...Ako je budeš znao zaraditi...
Danas su čudne prilike nastale, i nekakve nove struje javljaju se... Čuju se nekakvi
protesti, graje, tužbe... Po čaršiji govore, viču... A ti ideš po čaršiji, sastaješ
se... a dobar si čovjek i svi ti vjeruju... Kosta: - Vjeruju, fala bogu.
Prestojnik: - Pa... ja bih da ti budeš moj „povjerljivi čovjek“ i... da mi javljaš: šta ko
govori i kako govori?... No? No? Kosta: - Šta?
( Kosta se pravi kao a ga ne razumije.)
Prestojnik: - Hoćeš li biti moj „povjerljivi čovjek“?...
Kosta: - Ama to se u nas ne naziva čo’jek nego špijun, gospodine!
(Kosta ljutito procijedi kroz zube)
Prestojnik: - Neka se naziva kako se hoće, ali ja želim da me poslušaš. Ili da
dobiješ bolju plaću, ili... da otrčiš iz službe... Smisli se!... Biraj!...
386
( Sa dva prsta ga prestojnik izvede iz sobe.)
Svetozar Ćorović
Sinteza:
Književni tekst se može dramatizirati. Neki književni tekstovi su posebno pogodni
za dramatizaciju (tekstovi s dijalozima, monolozima...)
Završni dio sata:
 Uvježbajte uloge i izvedite vašu dramu.

90 91
89
88
Pisanje diktata: kontrolni diktat, diktat sa
sprečavanjem grešaka, izborni diktat/diktat
po izboru
387
Nastavna jedinica: Pisanje diktata: kontrolni diktat, diktat sa

sprečavanjem grešaka, izborni diktat/diktat po izboru
Struktura i tip časa: provjera usvojenosti pravopisa

rječnika
Obrazovni: utvrđivanje i provjera postojećih znanja iz oblasti jezika (ortoepija i
ortografija)


razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, metoda diktata,
objašnjavanja, poredbena metoda

individualizirani rad, rad u parovima
Tematska korelacija
Međupodručna: književnost,

Šta je ortografija, a šta oroepija? Glavni
dio sata
Najava nastavne jedinice: Pisanje diktata: kontrolni diktat, diktat sa

I Kontrolni diktati
388
1. diktat
Prosta/jednostavna i složena rečenica
 U ovom učeničkom sastavu podvuci predikate u rečenicama i odredi da li su rečenice

proste/jednostavne ili složene.
 Odredi vrstu složene rečenice.
Olovka piše srcem
Svako ima svoje tajne pa tako i ja.

Zaljubio sam se u jednu djevojčicu iz VII3. Kada sam došao u školu, jedna djevojčica
mi je dala mali papirić. Nisam ga odmah pročitao, nego sam ga stavio u džep.
Otvorio sam ga kasnije kada sam ostao potpuno sam. Papirić je bio išaran srcima i
lijepo je mirisao. Nisam morao ni da čitam, već sam znao o čemu se radi. Moja
simpatija je napisala da i ona mene voli, samo je to krila. Razumio sam je jer ni ja
nisam nikome rekao za svoju tajnu ljubav. Priznao sam joj da je volim i predložio joj
da odemo poslije na sladoled. Pristala je pa smo se poslije nastave našli pred školom
i otišli u obližnju poslastičarnicu. Sjedjeli smo u uglu i jeli sladoled. Malo smo gledali
jedno u drugo i kao da smo se stidjeli svojih osjećanja. Šta je olovka srcem napisala
kasnije, neću vam odati.
2. diktat
Pisanje glasova Č i Ć
 Napiši pravilno glasove Č i Ć.
Čekaj me, Konstantin Simonov
Čekaj me, i ja ću doći,

samo me čekaj dugo. Čekaj
me i kada žute kiše noći
ispune tugom.
Čekaj me i kada vrućine zapeku,
i kada mećava briše, čekaj i
kada druge nitko ne bude čekao
više. Čekaj i kada čekanje
dojadi svakome koji čeka.
Čekaj me, i ja ću sigurno doći.
Ne slušaj kad ti kažu kako je
vreme da se zaboraviš i da te
nade lažu. Nek poveruju i sin i
mati da više ne postojim, neka
se tako umore čekati i svi
drugovi moji...
389
II Diktat sa sprečavanjem pogrešaka
 Gramatičko-pravopisne probleme iz diktata trebalo bi ustanoviti na osnovu

pogrešaka u učeničkim pismenim vježbama i drugim pismenim i usmenim
radovima. Prije ovog diktata (na prethodnom ili na času diktata) potrebno je još
jednom podsjetiti se najčešćih pogrešaka u učeničkim pismenim radovima.
 Ispravnost svog mišljenja, znanja provjeravati koristeći se
gramatičkopravopisnom literaturom.
 Diktat se može prezentirati na grafofoliji ili se može svakom učeniku
pojedinačno dati listić sa postavljenim gramatičko-pravopisnim problemima. 
Tačne odgovore obavezno prezentirati na grafofoliji ili na neki drugi način kako
bi učenici uočili ispravno i pogrešno urađene zadatke.
1. diktat
Pisanje upravnog govora (petominutni diktat)
 Obilježi ispravno upravni govor u rečenicama:
Kad dođe zima i napada snijeg, onda navalimo na djeda kao gavrani djede, ja bih saonice!
Djede, napravi imeni, i ja bih! vrištali bismo.
Prebije li se kojoj ženi preslica opet daj, djede, pravi i opravljaj a on sve s voljom radi.
1. diktat
 Od datih naziva ustanova, udruženja, oganizacija, preduzeća sastavi rečenice

i napiši veliko i malo slovo tamo gdje je potrebno:
• udruženje književnika bosne i hercegovine

• organizacija ujedinjenih naroda
• ministarstvo obrazovanja i nauke kantona sarajevo
• fabrika obuće aida,
• sveučilište u mostaru
• metalurški institut kemal kapetanović zenica
• američki univerzitet u bosni i hercegovini
• arhiv bosne i hercegovine
• ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta posavskog kantona
III Izborni diktat/ diktat po izboru
 U ovim izrekama/poslovicama prepoznaj i napiši pravilno sve riječi uz koje je

vezana odrična/niječna riječca NE. (Učenici prepoznaju i pišu riječi
istovremeno dok nastavnik/ca čita.)
390
• "Čovjek osredjih sposobnosti uvijek će ostati neznatan, čak i kad se izražava načinom
velikih ljudi."
• "Da bi vidjeli neprijateljevu propast, neki su spremni i na vlastitu."
• "Kad se nešto već dogodilo, nepotrebno je kajati se."
• "Lud je onaj koji se želi odreći onoga što ima, nadajući se da će dobiti ono što nema."
• "Ljudima je tuđa nesreća najbolji lijek vlastitoj."
• Niko ne treba misliti da tokom života sve uvijek treba ići lahko, jer sudbina je promjenljiva i
nakon dugog razdoblja zatišja neizbježan je dolazak ružnog vremena."
• "Nisu svi rođeni s istim sklonostima."
• "Pravi se prijatelji u nevolji poznaju."
• "Treba pomoći prijateljima kada im je to potrebno, a ne dokazivati se kad su oni već
propali."
• "U neprestanoj mijeni stvari i najjači bi mogli zatrebati pomoć najslabijih."
• "Zajednički život neće uvijek učvrstiti prijateljstvo."
• "Zloba je neukrotiva, pa i onda kada joj učinite najveće dobročinstvo."
 Na kraju diktata ostaviti učenicima vremena za petominutnu samoprovjeru diktata.

 Ispravak uraditi pomoću grafofolije s ispravnim odgovorima. To može biti i
samoprovjera i samoocjenjivanje na osnovu bodovanja ili parovi u klupi mogu
zamijeniti radove i označiti tačne i netačne odgovore.
Završni dio sata:
Ispravljanje, provjera i procjena usvojenosti znanja, evidentiranje najčešćih pogrešaka.

LITERATURA (za Čitanku 8, Radnu svesku 8 i Priručnik 8)
• Andrilović,A.,Čudina,M.: Psihologija učenja i nastave, Zagreb, 1985

• Burke, Walsh Kate: Step by step, Sarajevo, 2000
• Cowley, Sue: Tajne uspješnog rada u razredu-vještine, tehnike i ideje, Školska
knjiga, Zagreb 2006
• Desforges, Charles: Uspješno učenje i poučavanje-psihologijski pristupi, Educa,
Zagreb, 2001
391
• Čedić Ibrahim - Valjevac Naila - Kršo Aida - Kadić Safet - Hajdarević Hadžem:
Rječnik bosanskog jezika, Institut za jezik Sarajevo, 2007
• Glasser, William: Kvalitetna škola-škola bez prisile, Educa, Zagreb, 2005
• Grupa autora: Interaktivno učenje, Ministarstvo prosvjete RS, Banja Luka, 1999
• Grupa autora: Pedagoško-psihološke i didaktiško-metodičke osnove
vaspitnoobrazovnog rada, Društvo pedagoga RS, Banja Luka, 1999
• Furlan,I.: Primijenjena psihologija učenja, Zagreb, 1989
• Halilović, Senahid: Bosanski jezik, Biblioteka Ključanin, Sarajevo, 1991 Halilović,
Senahid: Pravopis bosanskoga jezika, KDB Preporod, Sarajevo, 1996.
Ilić, M.: Responsibilna nastava, Univerzitet u Banjoj Luci, 2000
• Ilić, Ilić: Nastava različitih nivoa složenosti, Slovo, Banja Luka, 1992
• Isaković, Alija: Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku, Svjetlost,
Sarajevo, 1993
Jahić, Dževad – Halilović, Senahid - Palić Ismail: Gramatika bosanskoga
jezika, Dom štampe, Zenica, 2000 Komenski, J. A.: Velika didaktika, Beograd,
1967
• Jensen, Eric: Super-nastava – nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno
učenje, Educa, Zagreb, 2003
• Kyriacou, Chris: Temeljna nastavna umijeća, Educa, Zagreb, 2001
• Lešić, Zdenko: Teorija književnosti, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2005  Louis
Cöhen, Lowrence Manion, Keith Morrison: Metode istraživanja u obrazovanju,
Slap, Jastrebarsko, 2007
• Mattes,Wolfgang: Nastavne metode -75 kompaktnih pogleda za nastavnike i
učenike, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007
• Meyer, Hilbert: Što je dobra nastava?, Erudita Zagreb, 2005
• Milanović-Nahod, S.: Usvajanje pojmova zavisno od nastvnih metoda i kognitivnih
sposobnosti, Beograd, 1981
• Muratagić-Tuna, Hasnija: Bosanski, hrvatski, srpski aktuelni pravopisi (sličnosti i
razlike), Bosansko filološko društvo, Sarajevo, 2005.
Miller, Bonnie: Kako ostvariti uspješan kontakt sa učenicima, Sarajevo, 2001
 Nikolić, Milija: Metodika nastave srpskog jezika i književnosti, Zavod za
udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1999
• Pranjić, Marko: Nastavna metodika. Teorija, oblici, metode, sredstva i pomagala,
Editio, Zagreb,1999
• Rosandić, Dragutin: Književnost u osnovnoj školi, Školska knjiga, Zagreb, 1978
• Stevanović, M.: Recepcija u nastavi, Dnevnik, Novi Sad, 1988
• Stevanović, M.: Kreativnost nastavnika i učenika u nastavi, Rijeka, 1980
• Stevanović, B.: Pedagoška psihologija, Beograd, 1968
• Stojaković, P.: Razvoj sposobnosti učenja, Svjetlost, Sarajevo, 1981  Suzić, N.:
Interakcija kao vid učenja i poučavanja, u: Grupa autora, Interaktivno ušenje,
Ministarstvo prosvjete RS, Banja Luka, 1999
• Šimleša, P.: Metodika elementarne nastave, PKZ, Zagreb, 1978
• Tanović, Ilijas: Frazeologija bosanskog jezika, Dom štampe, Zenica, 2000
• Terhart, Ewald: Metode poučavanja i učenja: uvod u probleme metodičke
organizacije poučavanja i učenja, Educa, Zagreb, 2001
392
SADRŽAJ
2
393
Priprema i upoznavanje izvora za nastavu bosanskog, hrvatskog i srpskog

jezika i književnosti u sedmom razredu devetogodišnje osnovne škole
KNJIŽEVNOST
3
Uzorak nastavne pripreme:
Lirska narodna pjesma: Ljubavni rastanak
8
Narodna balada: Smrt Omera i Merime
14
Romska narodna pjesma: Želja
19
Ivo Andrić: Knjiga
23
Abdulah Sidran: BAŠESKIJA
28
34
Zuko Džumhur (Nekrolog jednoj čaršiji) OD JEGULJE DO ŽABLJIIH BATAKA
38
43
47
394
51 Uzorak
nastavne pripreme:
Jacques Prevert: ZA TEBE LJUBAVI MOJA
55 Uzorak
nastavne pripreme:
Slavko Kolar: BREZA
60 Uzorak
nastavne pripreme:
Dara Sekulić: Majka
64 Uzorak
nastavne pripreme:
Sergej Jesenjin: Pismo majci
68 Uzorak
nastavne pripreme:
Milan Ogrizović: SMRT HASANAGINICE
73 Uzorak
nastavne pripreme:
77 Uzorak
nastavne pripreme:
Josip Kozarac: MOJ DJED
81 Uzorak
nastavne pripreme:
Vesna Parun: KAD SUNCE UMIVA OČI
87 Uzorak
nastavne pripreme:
Ernest Hemingvej: Starac i more
92 Uzorak
nastavne pripreme:
Scott O'Dell: OTOK PLAVIH DUPINA
97 Uzorak
nastavne pripreme:
395
101
Erih Koš: UJKA FILIP
105
Antun Gustav Matoš: NOTTURNO
109
114
118
Uzorak nastavne pripreme: ZLATA
KOLARIĆ – KIŠUR: S
UZE KOJIH SE STIDIM
122
Rainer Maria Rilke: NA UGLU
125
130
Arthur C. Clarke: 2001: ODISEJA U SVEMIRU (odlomak: SASTANAK NA STAZI)
134
138
Mirko Kovač: Sjećanje na šarenu pticu
396
MEDIJSKA KULTURA
142
146
150
Film
157
Kako nastaje film?
JEZIK
162
Sinonimi, homonimi, antonimi, arhaizmi
170
Upitne, odnosne i neodređene zamjenice/upućenice
179
Izgovor i pisanje prijedloga, veznika, priloga i čestica
184
Pravilna upotreba prijedloga uz pojedine padeže
190
Pisanje složenih prijedloga i priloga
193
397

Odnosne zamjenice i nepromjenljive riječi u vezničkoj službi u rečenici
197
201
Rečenica
208
Samostalni rečenični članovi: predikat (imenski, glagolski i priloški)
213
Subjek(a)t
217
Gramatička svojstva predikata i subjekta
222
Objek(a)t
226
Priloške odredbe/oznake namjere, pogodbe i posljedice
230
Nesamostalni rečenični članovi: atribut i apozicija
236
Složena rečenica
242
Nezavisnosložene rečenice
398
253
Zavisnosložene rečenice: uvrštavanje
260
Izricanje predikata (predikatske rečenice), izricanje subjekta (subjekatske
rečenice)
265
Izricanje objekta, objekatske rečenice
270
Izricanje atributa, atributske rečenice
275
279
283
289
293
297
Uzorak nastavne pripreme: Posljedične/
konsekutivne rečenice
301
399
305
311
PRAVOGOVOR I PRAVOPIS

Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima
316
321
Izgovor i pisanje riječi s glasovnim skupovima ije i je 325
Upravni i neupravni govor u pisanju
KULTURA USMENOG I PISMENOG IZRAŽAVANJA
330
Pričanje, opisivanje/deskripcija
336
Raspravljanje
341
Problemski članak
345
350
Čitanje
400
356
359
Uzorak nastavne pripreme: Pisanje diktata: kontrolni diktat, diktat sa
401

Prirucnik Citanka I RS 8 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prirucnik Citanka I RS 8 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Priručnik 8 Bosanski jezik i književnost A. Verlašević & V.

Azra Verlašević ● Vesna Alić

Priprema i upoznavanje izvora za nastavu

Upoznavanje s Radnom sveskom 8

Upoznavanje s lektirnim naslovima

Nastavna oblast: Književnost

Nastavna jedinica: Lirska narodna pjesma Ljubavni rastanak

Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadržaja

Odgojni: usmena književnost kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema jeziku i

Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emocionalnih i stvaralačkih

Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i

Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni

Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 8, kreda, bilježnica, olovke, kasetofon,

Međupodručna: kultura izražavanja, jezik,

Međupredmetna: muzička kultura, medijska kultura

Tok izvođenja nastavnog sata

Motivacijski dio časa:

Glavni dio sata:

Interpretativno čitanje teksta:

Otkrijmo značenje riječi!

bostan – turski - vrt, voćnjak kalem – turski –

 Lirske narodne pjesame su vrlo različite po svojoj sadržini. Pjevale su ih

„Dva cvijeta u bostanu rasla:

„ Žarko sunce, na visoko ti si,

Moja draga, primakni se bliže!"

 Po čemu se razlikuju ova dva motiva ljubavnog rastanka, a po čemu su slični?

 Alegorija je kazivanje u slici sačinjenoj od niza metafora. Ko se skriva u ovoj

Novi književni pojmovi

Hiperbola (grč. prebacivanje) je stilska figura zasnovana na pretjerivanju

Alegorija (allo – drugo, agoreio – govorim) označava figuru prenesenog značenja.

Ovu je pjesmu zabilježio naš književnik Alija Nametak od bošnjačkih iseljenika u

Naša Bosno, naše vel'ko dobro

Ćutahijo, najviša planino, S

 Poznati sakupljač bošnjačkih usmenih pjesama s kraja 18. vijeka je i

kao muslimanske. Ferićeve muslimanske pjesme se nalaze u cjelovitom i

Završni dio sata:

Saznaj više o ...

Potražite nešto više o lirskoj narodnoj poeziji na internet stranici:

Nastavna oblast: Književnost

Nastavna jedinica: Narodna balada: Smrt Omera i Merime

Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadržaja

Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i književnosti uopće, ljepota usmene

Obrazovni: upoznavanje temeljnih značajki usmene narodne književnosti,

Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralačkih

Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, dramatizacija, ilustracija, metoda

Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni, individualni

Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 8, kreda, bilježnica, olovke, grafofolija

Međupredmetna: historija, muzička kultura

Tok izvođenja nastavnog sata

Motivacijski dio časa:

 Razmislite o riječima velikog pisca i mudraca:

Kahlil Gibran (Halil Đubran)

Glavni dio sata:

 A šta se dogodi kada se ljubav ne ispuni?

Interpretativno čitanje teksta:

Čita nastavnik ili pušta tonski zapis

Sačekati nekoliko trenutaka da učenici srede dojmove o tekstu.

pogleda na svijet i život, ljubomore, socijalnih razlika, socijalnog statusa

Otkrijmo značenje riječi!

besjeda - posebno pripremljen govor zamiliti

Djevojka je momku prsten povraćala

Djevojka je momku prsten povraćala Kad

"Na ti momče prsten. Moj te rod ne ljubi: ni