Professional Documents
Culture Documents
2013
Nastavnica: Arnela ego
Razred: VIII
Nastavni predmet: Bosanski jezik i knjievnost
Nastavno pdruje: Gramatika
Nastavna jedinica: Glasovni sistem naeg jezika
Tip asa: Obrada novog gradiva
TOK ASA:
U uvodnom dijelu asa nastavnica trai od uenika da joj daju neku definiciju glasa, te da joj
kau koliko glasova ima bosanski jezik. Nastavnica kae da e danas nauciti neto vie o
glasovnom sistemu naeg jezika.
Nastavnica pita: Kako se dijele glasovi u naem jeziku? (Na samoglasnike i suglasnike)
Samoglasnici se jo zovu vokali a suglasnici kononanti.
Koji su to samoglasnici? (a, e, i, o,u) Za razliku od suglasnika pri izgovoru samoglasnika ne
postoji vea prepreka zracnoj struji: usta su otvorena, glasne ice ravnomjerno trepere, stvaraju
se isti tonovi, jasni i zvonki, bez umova, pa se svi samoglasnici svrstavaju u zvune glasove, a
mogu se izgovarati due, u kontinuitetu (aaaaa.....iiii...). To su zajednike osobine svih vokala.
Vokali se dijele na: vokale prednjeg reda (e, i ) i vokale zadnjeg reda (a,o,u). Vokali se mogu
dijeliti i na: niske (a), srednje (e,o), visoke (i,u)
Za razliku od samoglasnika, pri izgovoru ostalih glasova - suglasnika/konsonanata, zrak to
izlazi iz plua ne prolazi slobodno, ve u usnoj upljini nailazi na razliite vee ili manje
prepreke. Smetnje slobodnom strujanju zraka ine: jezik s mehkim i tvrdim nepcem, usne i zubi.
Time se zrana struja prekida, prolazi kroz stvoreni tjesnac i, umjesto zvonkog i jasnog tona,
uju se umovi.
Sve nae suglasnike dijelimo na osnovu tri kriterija i to:
a) zavisno od mjesta gdje govorni organi stvaraju prepreku zranoj struji (po mjestu tvorbe /
izgovora;)
b) zavisno od naina artikulacije tj. naina na koji zrana struja savladava prepreke u ustima (po
nainu tvorbe / izgovora)
c) zavisno od poloaja glasnih ica u momentu izgovora (akustine osobine) (po zvunosti)
IZGLED TABLE :
kolski rad
02. 04. 2013.
Glasovni sistem naeg jezika
Glasovi:
-
vokali (samoglasnici)
konsonanti (suglasnici)
Vokali:
-
Konsonanti se dijele:
-
prema zvunosti
TOK ASA:
U uvodnom dijelu asa nastavnica ponavlja sa uenicima pojmove:
-
sloena reenica
nezavisna reenica
vrste nezavisnih reenica koje su do sada uili (sastavne, suprotne)
IZGLED TABLE:
kolski rad
03. 04. 2013
Iskljune reenice
Svi su doli, samo njega nema.
Svi smo dobro, jedino Ajla malo kalje.
Svi ue, samo to on zabuava.
Veznici: samo, jedino, samo to, tek to
kolski rad
Ijekavski izgovor
Snijeg pada, sve se bijeli.
Zelene livade cvijetom miriu.
Prvo je pao jedan crijep a zatim svi crepovi.
22.04. 2013.
kolski rad
erzelez Alija
Kundak- drveni dio puke
jazuk- grehota, sramota
buzdovan- vrsta oruja
dizgin- povodac, uzda
IZGLED TABLE:
30. 04. 2013.
kolski rad
Druba Sinjeg Galeba- Tone Selikar
Mjesto radnje: Galebov otok i more
Vrijeme radnje: Ljeto
Tema:
Fabula:
Ideja:
Likovi: Ive, Mileva, Nikola
IZGLED TABLE
IZGLED TABLE
06. 05. 2013.
kolski rad
Zamjenice
Po znaenju zamjenice dijelimo na:
-
line (ja, ti, on, ona ono, mi, vi, oni, ona)
povratna zamjenica sebe/se
posvojne zamjenice (moj, tvoj, njegov, njen, na, va, njihov
pokazne zamjenice (ovaj, onaj)
upitne (ko, ta)
odnosne (koji, iji)
neodreene zamjenice (neko, neto)
Vano je da potuje take, zareze, uzvinike, upitnike i druge pravopisne znakove. Kod
svakog znaka treba zastati, napraviti krau ili duu pauzu. Pauze su veoma vane, jer daju mo
rijeima.
Nastavnica je rekla da uenik u prvoj klupi pone itati pjesmu, pridravajui se ovih pravila, a
da ga ostali prate. Nastavnica je, zatim raspravljala sa uenicima gdje je uenik pogrijeio
prilikom itanja a ta je dobro proitao i zato?
IZGLED TABLE:
08. 05. 2013.
kolski rad
Izraajno itanje pjesme
Prilikom izraajnog itanja moramo paziti na:
artikulaciju, intonaciju, dikciju, jainu, visinu, boju glasa, akcenat, interpukcije, tempo, ritam
kloski rad
Biljeka o piscu:
Dragutin Tadijanovi roen je u 1905. godine u selu Rastuje kod Slavonskog Broda.
Jedan od najistaknutijih savremenih hrvatskih pjesnika. Objavio je dvanaest knjiga pjesama: Lirika,
Sunce nad oranicama, Pepeo srca, Dani djetinjstva, Tuga zemlje, Pjesme itd.
Tema: Mata jednog djeaka da je uiteljica
Forma pjesme: slobodan stih
kolski rad
Putopisi, Zuko Dumhur
Biljeka o piscu:
Zulfikar Zuko Dumhur je roen je 1920 u Konjicu, a umro je 1981.
-
kolski rad
Nezavisnosloene reenice
Biljeka o piscu:
Roen je 1917. u Stocu, a umro, 1971. u Sarajevu.
Djela: Modra rijeka, Kameni spava, Ostrva ...
Tema pjesme:
Motivi:
Nastavnica zatim zadaje uenicima vjebu. Na kraju asa, nastavnica ocjenjuje najaktivnije
uenike. Uenici su bili aktivni i dobro su savladali gradivo.
IZGLED TABLE:
17. 06. 2013.
kolski rad
Reenica
Napii prostu reenicu:
Amir spava.
Napii proirenu reenicu:
Amir spava cijeli dan.
IZGLED TABLE:
16. 09. 2013.
kolski rad
Laarski put, Alija Hasagi Duboanin
IZGLED TABLE:
20. 09. 2013.
kolski rad
Prepriavanje po samostalnom planu
Vrste prepriavanja:
-
kolski rad
Preko Save, Alija Hasagi Duboanin
Mjesto radnje: Lijeva obala rijeke Save
Vrijeme radnje: Ljeto
Kompozicija pripovijetke:
Uvod: Nevenov povratak u Bosnu
Zaplet: Neeljeni saputnik
Vrhunac: Djeak osveuje oca
Rasplet: Karaman priznaje da je poraen
Kraj: Gomila naroda se razilazi
Likovi: Karaman i Neven
kolski rad
Zapis o zemlji- Mak Dizdar
rekti- rei
kto ko
pitac onaj koji pita
naspina onaj koji je budan
kolski rad
Suprotne reenice
Ja radim, a ti ljenari.
Veznici suprotnih reenica: ve, nego, ali, no, a
Nije pokuavala da joj pomogne, ve je gledala da je gurne u propast.
Lijegala je kasno, ali se budila rano.
Voda se nije povukla, nego je nadolazila.
Datum: 03.10.2013.
Nastavnica: Arnela ego
Razred: VIII
Nastavni predmet: Bosanski jezik i knjievnost
Nastavno podruje: Knjievnost
Nastavna jedinica: Poezija Mehmedalije Mak Dizdara
Tip asa: Obrada novog gradiva
Tok asa:
Nastavnica najavljuje nastavnu jedinicu: Danas emo se ire upoznati sa jednim od najpoznatijih
bosanskohercegovackih pjesnika. Taj pjesnik, odnosno njegova poezija vama je ve poznata.
Poznata je njegova pjesma Modra rijeka. O kojem pjesniku govorim? (Mehmedaliji Mak
Dizdaru) Ko je bio Mak Dizdar? ta znate o njemu? (Roen je u Stocu 1917. godine, a umro
1971. u Sarajevu). Danas emo govoriti o poeziji M. Dizdara. Nastavnica ita pjesmu Zapis o
zemlji. Nakon itanja razgovara sa djecom o pjesmi. Kakva je ovo pjesma? Moemo li na osnovu
nje dati zakljuak o Dizdarevoj poeziji? Kakva je Dizdareva poezija?
Njegova poezija koristi natpise sa srednjovjekovnih bosanskih nadgrobnih spomenika i njihovih
natpisa o prolaznosti ivota. Oni izraavaju prepoznatljivu viziju ivota i smrti, oslanjajui se na
hrianske i muslimanske gnostike senzibilitete o ivotu kao prelazu izmeu "groba i zvijezda".
Cjelokupno pjesnitvo Maka Dizdara, pa i njegov razvojni put, obino se razmatra iz ugla
zakljune, krunske zbirke "Kameni spava" iz 1966 godine.
IZGLED TABLE:
03.10.2013.
kolski rad
Poezija Mehmedalije Mak Dizdara
Kameni spava
Modra rijeka
IZGLED TABLE:
07.10.2013.
kolski rad
Akcenat (vrste i znakovi)
AKCEN
AT
UZLAZ
NI
SILAZ
NI
DUGI
KRATKI
\\
11.10.2013.
kolski rad
Prilozi i prijedlozi
Prilozi:
Rjeice su rijei koje slue za oblikovanje reeninog ustrojstva i za isticanje ili davanje
drugaijeg znaenja pojedinim rijeima.
Posljednjih 5 minuta asa nastavnica sa uenicima ponavlja preeno gradivo.
IZGLED TABLE:
14.10.2013.
kolski rad
Veznici, uzvici, rijece
Veznici: i, pa, te, ni, niti, ili, ali, nego, ve, da, dok, ako, iako, mada, premda, makar, jer
Uzvici: ah, a, e, eh, ej, jao, joj, oh, uh, uf
Rijece: da, ne, zar, li, god
dokumentarni film i animirani film. Igrani film je izraz koji se u najirem smislu koristi za svaki
film u kojem se koristi ljudska gluma. Zbog koritenja ljudskih glumaca umjesto animiniranih
likova igrani film se razlikuje od animiranog filma, a od dokumentarnog filma se razlikuje po
tome to ne pokuava neposredno zabiljeiti stvarnost.
Zadnjih 5 minuta asa, nastavnica sa uenicima ponavlja dananju nastavnu jedinicu i zadaje
domai zadatak: Pogledati animirani film po vlastitom izboru i napisati utiske o njemu.
IZGLED TABLE:
04.11.2013.
kolski rad
Vrste filma
Igrani film
Animirani film
Dokumentarni film
Datum: 18.11.2013.
Nastavnica: Arnela ego
Razred: VI
Nastavni predmet: Bosanski jezik i knjievnost
Nastavno podruje: Ortografija
Nastavna jedinica: Pisanje ije/je u glagolskom pridjevu radnom
Tip asa: Obrada novog gradiva
Tok asa:
U uvodnom dijelu asa nastavnica sa uenicima ponavlja ve usvojeno znanje o glagolskom
pridjevu radnom: Kakvu radnju izriemo glagolskim pridjevom radnim? Kako se tvori gl. pridjev
radni? Koju slubu moe imati glagolski pridjev radni?
Zatim, nastavnica najavljuje nastavnu jedinicu:U glagolskim pridjevu radnom vrlo su este neke
glasovne promjene, zbog ega pisanje i izgovaranje glagolskog pridjeva radnog moe biti
zbunjujue. Sigurno ste se nekad zapitali da li je ispravno voljeo od voljela ili volio? Danas
emo ukloniti te nedoumice, naa dananja nastavna jedinica je pisanje ije/je u glagolskom
pridjevu radnom.
U gl. pridjevu random imamo glas.promjenu koju nazivamo promjena l u o, pa tako imamo htjela
ali muki rod glasi htio, smjela- smio. Tako imamo kod glagola ija se osnova zavrava na je,
nastalo od jata (ivjeti, htjeti), u mukom rodu jednine ispred samoglasnika o, umjesto
oekivanog je, javlja se samoglasnik i (htjeti- htio, ivjeti- ivio
IZGLED TABLE:
18.11.2013.
kolski rad
Pisanje ije/je u glagolskom pridjevu random
STANDARDNO:
NESTANDARDNO
htio
htjeo
elio
eljeo
pocrvenio
pocrvenjeo
volio
voljeo
Datum: 02.12.2013.
Nastavnica: Arnela ego
Razred: VII
Nastavni predmet: Bosanski jezik i knjievnost
Nastavno podruje: Knjievnost
Nastavna jedinica: Vanjka Antun Pavlovi ehov
Tip asa: Obrada novog gradiva
Tok asa:
Nastavnica najavljuje nastavnu jedinicu, zatim interpretativno ita priu. Nakon itanja
nastavnica u najkraim crtama iznosi biografske podatke o A. P. ehovu.(Roen je 1860. a umro
1904. Ruski novelista i dramatiar. Djela: arene prie, ovjek u futroli, O ljubavi, Tri sestre,
Ujka Vanja, Galeb. Nastavnica, zatim razgovara sa uenicima o tekstu: esta tema ehovljevih
pria je nesreno djetinjstvi, ta od ovoga moemo prepoznati u njegovoj prii Vanjka? Ima li u
prii lirskih raspoloenja? Zaim ezne Vanjka? Zatim nastavnica razgovara sa uenicima o brizi
drutva o onima koji nisu dovoljno odrasli da se brinu sami o sebi?
Nastavnica zadaje domai zadatak: Saznajte gdje i kako danas ive djeca bez roditeljskog
staranja i napiite sastav na tu temu.
IZGLED TABLE:
2. 12. 2013.
kolski rad
Vanjka, A. P. ehov
Nepoznate rijei:
ikona- slika sveca
kalfa- zanatski pomonik
kadril- vrsta plesa
pud- mjera za teinu
filc- presovani material od vlakana za izradu cipela, eira i sl.
govorenja i osjeanja iz glavne reenice. Veznici izrinih reenica su: da i kako. Zavisnoupitne
reenice nastaju pretvaranjem upravnog u neupravni govor. Veznici ovih reenica su: da li, kuda,
kada, zato, gdje, kako, ta itd.
Zadnjih 5 minuta asa, nastavnica sa uenicima ponavlja dananju nastavnu jedinicu i zadaje
domai zadatak: Napisati deset objekatskih reenica sa razliitim veznicima.
IZGLED TABLE:
16.12.2013.
kolski rad
Objekatska reenica
Novine su najstariji i najraireniji medij na svijetu. Prve novine u Evropi nastale su 1605. godine
u Belgiji. I uprkos tome to je dolo do razvoja nauke i tehnike i do modernijih naina
komunikacije, tampani mediji jo uvijek dre primat u svijetu, u komunikaciji. Iako je jo 1850.
godine poeo izlaziti prvi bosansko-hercegovaki knjievni asopis Bosanski prijatelj, poeci
tampanog novinarstva u Bosni i Hercegovini vezani su za otvaranje prve moderne tamparije u
Sarajevu, Sopronove peatnje (kasnije Vilajetske, prvo peatnje, pa onda tamparije), 1866.
godine. Sa otvaranjem te tamparije, 7. aprila 1866. godine, pojavljuje se Bosanski vjestnik,
prvi bosansko-hercegovaki list u klasinom smislu rijei. Skoro u isto vrijeme kad i Bosanski
vjestnik, 18. maja 1866. godine, poinje izlaziti list Bosna, zvanini list Bosanskog vilajeta.
Nastavnica pred kraj asa ponavlja sa uenicima dananju nastavnu jedinicu.
IZGLED TABLE:
11.02.2014.
kolski rad
Novine ili tisak- historijiski razvoj u BiH
Bosanski prijatelj- 1850. godine
Bosanski vijesnik- 1866. godine
Bosna 1866. godine.
Datum: 18.02.2014.
Nastavnica: Arnela ego
Razred: VII
Nastavni predmet: Bosanski jezik i knjievnost
Nastavno podruje: Knjievnost
Nastavna jedinica: Niko i Nita, Alija Isakovi
Tip asa: Obrada novog gradiva
Tok asa:
Nastavnica najavljuje nastavnu jedinicu: Danas emo obraditi jednu zanimljivu priu, koju je
napisao vama ve poznati bosanskohercegovaki pisac Alija Isakovi. To je pria koja se zove
Niko i Nita.
Nastavnica ponavlja sa uenicima ta znaju o Aliji Isakoviu.( Roen u Stocu, 1932. godine,
umro u Sarajevu 1997. Djela: Sunce o desno rame, Semafor)
Zatim, nastavnica interpretativno ita priu Niko i Nita. Nakon itanja nastavnica razgovara
sa uenicima o tekst: Zato se pria zove Niko i Nita (Pria se zove tako zbog djeaka koji je
ivio u domu i zvao se Niko i Nita) Gdje se odvija radnja ove prie? (U domu) Kos u bili
stanari doma? (Djeca koja nisu imala roditelja) Ko je glavni lik ove prie? (Djeak Niko i Nita)
Kako je izgledao Niko i Nita? Kako se ponaao? Kakav je bio djeak Krakono? Uporedite ga
sa djeakom Niko i Nita!
Nastavnica zadaje domau zadau: Odredite kompoziciju prie!
IZGLED TABLE:
18.02.2014.
kolski rad
Niko i Nita, Alija Isakovi
Datum: 03.03.2014.
Nastavnica: Arnela ego
Razred: VIII
Nastavni predmet: Bosanski jezik i knjievnost
Nastavno podruje: Gramatika
Nastavna jedinica: Padei- sistematizacija
Tip asa: Obrada novog gradiva
Tok asa:
U uvodnom dijelu asa nastavnica ponavlja sa uenicima ve usvojeno znanje o padeima:
Koliko padea ima na jezik?( Na jezik ima sedam padea) Koji su padei u naem jeziki?
(nominativ, genitive, dativ, akuzativ, vokativ, instrumental i lokativ) Kako dijelimo padee?
( zavisni i nezavisni) Koji su zavisni a koji nezavisni? Zato ih zovemo zavisno, odnosno
nezavisni? Kakose zove podjela kroz padee? (Deklinacija)
Nominativ je pade imenovanja (tko? to?).U reenici je subjekt (vritelj radnje) ili dio imenskog
predikata. Genitiv je zavisan pade koji najee oznaava pripadnost, poreklo ili deo neega, a
moe imati i druga znaenja. Dobijamo ga na pitanje koga? ili ega?. Moe se upotrebiti s
predlozima ili bez njih. Akuzativ odgovara na pitanje koga? (za ivo) ili to? (za neivo)
vidim. Obino izrie predmet glagolske radnje.
Posljednjih 5 minuta asa nastavnica ponavlja sa uenicima dananju nastavnu jedinicu.
IZGLED TABLE:
03.03.2014.
kolski rad
Padei- sistematizacija
N vojnik - vojnici
G vojnika- vojnika
D vojniku- vojnicima
A vojnika- vojnike
L vojniku- vojnicima
I vojnikom- vojnicima
Datum: 10.03.2014.
Nastavnica: Arnela ego
Razred: VII
Nastavni predmet: Bosanski jezik i knjievnost
Nastavno podruje: Kultura izraavanja
Nastavna jedinica: Portet (opis lika)
Tip asa: Usmena vjeba
Tok asa:
U uvodnom dijelu asa nastavnica najavljuje pismenu vjebu za sljedei as ija tema e biti
portret, odnosno opis lika. Zatim, nastavnica sa uenicima ponavlja ve usvojeno znanje o
portretu, odnosno opisu lika: Kakav moe biti opis lika? (Vanjski i unutranji) ta podrazumjeva
vanjski a ta unutranji opis lika? (Vanjski opis lika podrazumijeva opis fizikih osobina, a
umutranji opis lika podrazumijeva opis psihikih osobina.)
Nastavnica zatim ita opis majke iz djela Zastidio se majke, Ivana Cankara. Zatim razgovara
sa uenicima o tekstu: Kako izgleda majka? Kakve su njene fizike osobine? ta sve spada pod
fiziki izgled?( Izgled glave, tijela, ruku, odjee...) ta spada pod unutranji izgled? (osjeanja,
karakterne odobine lika, odnos prema drugim likovima, nain govora, boja glasa...) Koje su
unutranje osobine majke u ovoj prii?
U opisivanje, pored fizikih osobina, vano je prikazati postupke, ponaanja lika u odreenim
situacijama, jer tad prikazujemo i njegove psihike/unutranje osobine.
U zavrnom dijelu asa nastavnica zadaje domai zadatak, kao pripremu za pismenu vjebu:
Napisati sastav na temu: Dobroduni susjed.
IZGLED TABLE:
10.03.2014.
kolski rad
Portret(opis lika)
Kakav moe biti?
Hod: brz, siguran, lagan, nervozan, dostojanstven, sitan...
Glava: duguljasta, okrugla, uzdignuta, mudra...
Kosa: crna, plava, bujna, kovrdava, sijeda, kratka, rijetka, gusta...
elo: visoko, vedro, natmureno, nisko, naborano...
Nastavnica: Arnela ego
Razred: VI
Nastavni predmet: Bosanski jezik i knjievnost
Nastavno podruje: Gramatika
Nastavna jedinica: Pluskvamperfekt
Tip asa: Ponavljanje
Tok asa:
U uvodnom dijelu asa nastavnica najavljuje nastavnu jedinicu: Danas emo ponoviti ta ste
nauili o pluskvamperfektu.
Koje vrijeme iskazujemo pluskvamperfektom? (Pluskvamperfektom iskazujemo pretprolo
vrijeme) Kako tvorimo pluskvamperfekt?(Pluskvamperfekt tvorimo od perfekta ili imperfekta
pomonog glagola bit ii glagolskog pridjeva radnog. Tvori se obino od svrenih glagola a rjee
od nesvrenih.) Kakva radnja se izrie pluskvamperfektom?(Pluskvamperfektom se izrie radnja
koja se desila u prolosi prije, za vrijeme ili poslije neke druge radnje.
Nastavnica zadaje vjebu: Sljedee reenice napisati u pluskvamperfektu: Prije nego to sam
poela uiti, uplaila sam se gradiva. Djed nije imao svesku i olovku, pa nije ni pisao zadau.
Dok sam sluala nastavnika, malo sam se opustila. Kad otvorih knjige, nestalo je moga straha
od uenja.
Nakon 15 minuta, nastavnica proziva uenike da napiu reenice na table. Na kraju asa,
nastavnica ocjenjuje aktivne uenike.
IZGLED TABLE:
27.03.2014.
kolski rad
Pluskvamperfekt