Eselam alejkum i dobar dan, dragi moji, na našem lijepom bosanskom

jeziku. Vrijeme je za još jedan čas bosanskoga jezika, i danas sa vama

vaša nastavnica Enisa Kajević.
U svakom životnom trenutku mi nešto, nekome i o nečemu govorimo.
Slušamo druge koji govore. Često čitamo. Na taj način neposredno
sudjelujemo u oblikovanju i razmjeni riječi, rečenica, različitih znanja o
svijetu, životu i vremenu u kojem živimo.
Govorimo, slusamo, čitamo ili pišemo na jeziku svojih roditelja
bosanskom jeziku ili na nekom drugom jeziku (npr. engleski jezik.
danski jezik, francuski jezik i dr.). Zahvaljujući jeziku, baštinimo znanja
generacija koje su živjele prije nas i u prilici smo da ta i vlastita stečena
znanja prenesemo generacijama koje dolaze. Jezik je, na taj način,
najdirektnija veza s onim što se već dogodilo (prošlost), s onim što se
upravo događa (sadašnjost) i s onim što se planira uraditi u danima i
godinama koje su pred nama (budućnost). Da nije jezika i čovjekova
prisustva u jeziku, čovjek bi živio u trajnoj sadašnjosti.
Jezik i govor su dva tijesno povezana pojma. Ne može se govoriti o
jeziku bez govora, niti se može govoriti o govoru bez jezika. Ne postoje
govornici bez jezika, niti postoji jezik koji nema svoje govornike.
Nestali su mnogi stari kulturni narodi: Feničani, Babilonci, stari
Egipćani i drugi, a s njima zajedno nestali su i njihovi jezici.
Svaki govor i svaka upotreba jezičkih sredstava, naravno, podrazumijeva
poštovanje pravopisnih pravila, odnosno, poštovanje uspostavljenih
gramatičkih normi.
Bosanski, srpski i hrvatski jezik pripadaju slavenskoj jezičkoj porodici.
Zajednički prajezik svim slavenskim jezicima je praslavenski jezik.
Razvojem jezika pojedini glasovi su zamijenjeni drugim glasovima ili su
neki glasovi nestali usljed glasovnih promijena. Jedan od tih glasova je i
stari glas jat .

Vjerovatno ste bili u prilici čuti kako izvorni govornici našeg jezika
jednu te istu rijeć izgovaraju na tri načina, a u pitanju je zamjena samo
jednog jedinog glasa. To su# npr. sljedeće riječi: lijep, odnosno lep ili
lip; snijeg, odnosno sneg ili snig; vrijeme, odnosno vreme ili vrime;
vrijedan, odnosno vredon ili vridan, pjevati, odnosno pevoti ili pivoti.
Vidimo, dakle, da u bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, taj
stari, staroslavenski glas wjat" (e) ima trojaku zamjenu: E, IJE,JE, I

Ukrštene riječi

1. Padavina u obliku ledenih kristala

2. Književna vrsta u kojoj su iskazana osjećanja
3. Promijenjiva vrsta riječi koja kazuje osobinu
4. Promjenjiva vrsta riječi koja upušuje na lica
5. Uzimati mjeru