NASTAVNI PREDMET: BOSANSKI JEZIK

NASTAVNA TEMA: GRAMATIKA

NASTAVNA JEDINICA:PRAVILAN
IZGOVOR I PISANJE RIJEČI SA: -JE, -IJE, - E
BROJ NASTAVNE JEDINICE: 162.
RAZRED: 5.
NASTAVNIK: ENISA KAJEVIĆ
 Glas jat

Ѣ ě
U jeziku naših predaka pored ostalih glasova postojao je i glas jat
(ě).
Ovaj glas je vremenom zamijenjen drugim glasovima tako da
danas imamo tri različite zamjene tog glasa i tri različita izgovora.
 Refleksi glasa jat(ě)

ekavski
e izgovor

ě ije, je, e
ijekavski
izgovor

ikavski
i izgovor
 Refleksi glasa jat(ě)

ekavski
dete izgovor

děte dijete
ijekavski
izgovor

ikavski
dite izgovor
Glas jat je zamijenjen glasom e, pa imamo ekavski izgovor
(Slovenija, Srbija, Makedonija):
CVET MLEKO
VETAR PESMA
BEO LEPO
Glas jat je zamijenjen glasom i pa imamo ikavski izgovor
(dijelovi BiH i Hrvatske):
CVIT MLIKO
VITAR PISMA
VRIDAN LIPO

Ikavski govor ne pripada književnom.

Glas jat je zamijenjen glasovnim skupovima ije/je/e/i pa danas
imamo ijekavski izgovor (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Crna
Gora):
CVIJET MLIJEKO
VJETAR PJESMA
VRIJEDAN LIJEPO
U bosanskom književnom jeziku je zastupljena isključivo
ijekavska/jekavska zamjena jata.
Umjesto starog glasa «jat» u ijekavskom izgovoru ima čak pet
glasovnih vrijednosti: ije, je, produženo jē, i, e.
RIJEČ RJEČNIK

ZASJEDATI DIO

SREDINA
Zamjena glasa jat zavisila je od dužine sloga, pa se u dužim
slogovima koji su se izgovarali otegnuto nalazi –ije (riječ), a u
kratkim slogovima –je/e/i (prohtjev, breza, cio...).
U govoru i pisanju česte su pogreške kada je u pitanju zamjena
glasa jat.
Ako ponekad niste baš sigurni kako neku riječ izgovoriti ili
napisati, izgovorite je na ekavskom.
Ako je e na ekavskom dugo (reeč), tada u ijekavskom
upotrijebite ije, a ako je e na ekavskom kratko (rečnik), tada
upotrijebite je.
 dugo ĕ > ije

Riječi koje u ekavskom izgovoru zadržavaju dugo ē u ijekavskom

izgovoru imaju dvosložni refleks (ije):

ekavski ijekavski
mleko mlijeko
belo bijelo
cveće cvijeće
dete dijete
 kratko ĕ > je

Kada je u ekavskom izgovoru kratko e, onda je ijekavski oblik

samo je.
ekavski
deca djeca
lepota ljepota
cvetovi cvjetovi
 dugo ĕ > e, je

Prihvatljivi ekavski oblici u ijekavskom izgovoru standardnog

bosanskog jezika su:
1) leš, lešina, veresija, oseka, let, sveštenik;
2) breza, mreža, sreća, vreća, povreda, sprečavati, sredina,
uvreda, uvredljiv, upotreba.
Ekavski oblici imenice vrijeme u padežnoj promjeni:
Jednina Množina
Nominativ vrijeme vremena
Genitiv vremena vremena
Dativ vremenu vremenima
Akuzativ vrijeme vremena
Vokativ vrijeme vremena
Instrumental
vremenom vremenima
Lokativ vremenu vremenima
Neprihvatljivi ekavski oblici u ijekavskom govoru su oni koji su
preuzeti iz ekavskog izgovora ili su nastali analogijom.
Npr. kudelja, mnenje, nedelja, ponedeljak, ovde, onde, odeljenje,
preselenje, sledeći, poslednji i dr.
Normirano je:
kudjelja, nedjelja, mnijenje, ponedjeljak, ovdje, ondje, odjeljenje,
preseljenje, sljedeći, posljenji i dr.
Dubletni ekavski i ijekavski oblici su oni kod kojih norma nije
dala prioritet jednom u odnosu na drugi.
Ravnopravna je upotreba i ekavskog i ijekavskog oblika:
Npr.: mezimac / mjezimac, mezimica / mjezimica.
U posebne dublete mogu se svrstati imenice nastale od glagola koji
počinju sa pre-.
To su dubletni oblici sa pre- i prije-:
preskok / prijeskok,
premaz / prijemaz,
prezir / prijezir,
prelaz / prijelaz,
prestup / prijestup.
Riječi izvedene od imenica mjera, mjesto i glagola sjesti pišu

se sa je:

zamjerati, zamjeram, zamjeranje, premjestiti, premještam,

premještanje, itd.
Treba sjesti na mjesto po mjeri.
 ĕ + o, j, lj > i

• ispred o: cio, dio, htio, želio, živio, bolio, volio;

• ispred j: smijati se, grijati se, grijalica;
• ispred glasa lj: biljeg, bilješka.
Izuzeci: sjeo i jeo.
Ijekavski oblik je sjeo, a ne sio.
Pravilno je:
nedjelja, ponedjeljak, kudjelja i sl.
(ne: nedelja,ponedeljak, kudelja).
Nepravilni ikavski oblici u ijekavskom izgovoru:
infinitiv: želiti, voliti, boliti, živiti, letiti, viditi i sl.
glagolski pridjev radni:
želila, želilo, želili (treba: željela, željelo, željeli);
volila, volilo, volili (treba: voljela, voljelo, voljeli);
bolila, bolilo, bolili (treba: boljela, boljelo, boljeti);
živila, živilo, živili (treba: živjela, živjelo, živjeti).
 Zadatak
Označi pravilno napisane riječi:

bjelo bijelo

lijep ljep

nedelja nedjelja

primijer primjer
 Zadatak
Napiši pravilno sljedeće riječi:

zvezda zvijezda
zvezdica zvjezdica
uvek uvijek
svetlo svjetlo
zameriti zamjeriti
 Ukrštene riječi

S N I J E G
P J E S MA
P R I D J E V I
Z AMJ E N I C E
MJ E R I T I
Karminom je zacrvenila obraze.

Učinila je da se njeni obrazi zacrvene.

Ona se zacrvenjela od stida.

Postala je crvena u licu, zarumenjela se od
stida.
Zeleniti – činiti nešto zelenim
Kada se upotrebljava ikavski oblik znači da je neko
učino fizički da se to stanje promijeni: zacrveniti,
pozeleniti.
Zelenjeti – postajati zelen
Kad se upotrijebi ijekavski oblik znači da je nešto
prirodno postalo takvo: zacrvenjeti, pozelenjeti.

Prozori su pozelenili, a šuma je ozelenjela.

 SNJEG
JE ILI IJE SNIJEG
 ZVJEZDA
JE ILI IJE ZVIJEZDA
 BIJELO
JE ILI IJE BJELO
 ZVJEZDICA
JE ILI IJE
ZVIJEZDICA
 RIJEKA
JE ILI IJE RJEKA
 DJECA
JE ILI IJE DIJECA
 MJESEC
JE ILI IJE MIJESEC
 VIJETAR
JE ILI IJE VJETAR
 PIJESMA
JE ILI IJE PJESMA
Hvala na pažnji!
A A A A A A A A
A A A A A A A A
A A A A A A A A
A A A A A A A A
A A A A A A A A
A A A A A A A A
A A A A A A A A
A A A A A A A A