Online nastava bosanskog jezika

Dobar dan, dragi učenici! Dobrodošli na čas Bosanskog jezika. Nadam

se da ste svi dobro i da ćete pažljiivo pratiti nastavu. Danas se završilo
vanredno stanje pretpostavljam da ste sretni, ali nemojte se opuštati,
nego i dalje vodite računa o sebi, a i o drugima. Prije svega ćemo se
prisjetiti prethodnog dijela: vrste riječi u bosanskom jeziku su: imenice,
zamjenice, pridjevi, glagoli, brojevi, prijedlozi, prilozi, veznici, uzvici i
rječce. Vrste riječi mogu biti: promjenjive i nepromjenjive. U
promjenjive vrste riječi ubrajamo: imenice, zamjenice, pridjeve, brojeve
i glagole. A nepromjenjive vrste riječi su: prilozi, prijedlozi, uzvici,
veznici i rječce. Mi ćemo danas govoriti o nepromjenjivim vrstama
riječi, o prilozima i prijedlozima. Pa hajde da pogledamo šta su zapravo
prilozi. Kao što smo već naglasili, prilozi su nepromjenjive vrste riječi,
oni stoje uz glagole i bliže ih određuju, dakle, određuju glagolsku radnju
po: mjestu, vremenu, načinu, količini, uzroku . Objasnit ćemo priloge u
ovim rečenicama: GLEDAM PAŽLJIVO GORE U NEBO I VIDIM
PTICE. PAŽLJIVO je prilog za način; GORE je prilog za mjesto.
Dakle, postavljamo pitanja: Kako gledam? –Dugo. Gdje gledam? –Gore.
TADA SAM GA UGLEDAO. TADA je prilog za vrijeme. Postavljamo
pitanje: Kada sam ga ugledao? –Tada. Želi da pojede malo čokolade.
MALO –prilog za količinu. Postavljamo pitanje: Koliko želi da pojede
čokolade? –Malo. Prilozi za mjesto su: gore, dolje, lijevo, desno, južno,
sjeverno... Dobijaju se na pitanje: GDJE? Prilozi za vrijeme su: danas,
sutra, zimus, ljetos, ujutru, uvečer... Dobijaju se na pitanje: KADA?
Prilozi za način su: brzo, sporo, umorno, lagahno, lijepo... Dobijaju se na
pitanje: KAKO? Prilozi za količinu su: malo, mnogo, još, dvaput, triput,
bezbroj... Dobijaju se na pitanje: KOLIKO? Prilozi za uzrok su: zato,
stoga... Dobijaju se na pitanje: ZAŠTO? Treba razlikovati pridjeve od
priloga, hajde da pogledamo primjere: MALO DIJETE MALO JEDE.
Pridjev stoji uz imenicu MALO DIJETE; a prilog najčešće uz glagol kao
što i vidimo u ovom primjeru MALO JEDE. Isti je slučaj i u sljedećem
primjeru BRZO MAČE BRZO TRČI. Pridjev BRZO stoji uz imenicu
mače, a prilog brzo uz glagol trči. Dakle, pridjevi se odnose na imenice,
a prilozi uglavnom na glagole. Neki prilozi mogu da se porede. Zbog
toga ih nekada klasificiramo i kao polupromjenjive vrste riječi. KONJ
SE KREĆE BRZO, AUTOMOBIL BRŽE, A AVION NAJBRŽE.
Dakle, brzo-brže-najbrže su prilozi. Sada ćemo malo provježbati. U
sljedećim rečenicama podvucite priloge i odredite koji su. Davno smo se
sreli. Negdje te sreća čeka. Dugo smo čekali polazak autobusa. Lisica je
lukavo zametnula trag. Dakle, davno jeste prilog za vrijeme, negdje je
prilog za mjesto, Dugo je prilog za količinu i lukavo je prilog za način.
Hajde da pogledamo šta je to specifično što se javlja u sljedećim
rečenicama: Lopta je daleko odskočila. Teniska loptica je dalje
odskočila. Ping-pong loptica je najdalje odskočila. Ahaaaam, pa to su
zapravo prilozi koji se kompariraju. Daleko-dalje-najdalje. Hajde sada
da pogledamo šta su prijedlozi. Prijedlozu su nepromjenljive vrste riječi
koje najčešće stoje uz imenice i zamjenice. Oni objašnjavaju odnose
između bića, bića i predmeta i između stvari. Pogledajmo sljedeće
primjere: ĐACI IDU PREMA ŠKOLI. ĐACI IZLAZE IZ ŠKOLE.
ĐACI SJEDE U ŠKOLI. ĐACI SE IGRAJU ISPRED ŠKOLE. ĐACI
SJEDE ZA STOLOM. ĐAK JE PORED STOLICE. KESA JE ISPOD
STOLA. Istaknute riječi su prijedlozi, oni pokazuju prostorne odnose. U
JUNU POLAŽEMO ISPIT. USRED ZIME BILO JE TOPLO. OKO 5
ĆEMO SE NAĆI. VRATILI SMO SE PRED KRAJ RASPUSTA.
Istaknuti prijedlozi pokazuju vremenske odnose. NIJE DOŠAO NA
ROĐENDAN ZBOG BOLESTI. OTIŠLA JE KOD ZUBARA RADI
PREGLEDA. Prijedlog ZBOG upotrebljava se da bi označio uzrok, a
prijedlog RADI označava cilj. Treba razlikovati ova dva prijedloga, jer
se često miješaju. Prijedlozi su: u, na, o, po, pri, prema, ispod, iznad,
kraj, uz, niz, radi, zbog... Kao što smo rekli najčešće stoje uz imenice i
zamjenice, ali mogu stajati i ispred nekih drugih riječi, izuzev glagola.
ČEKALA SAM OD JUČER DA ME POZOVE. Prijedlog od uz prilog
juče. DOPRATIO JE DO PRED KUĆU. Prijedlog do ispred drugog
prijedloga pred. Obratite pažnju na pisanje prijedloga u odričnim
zamjenicama: NI SA KIM NE RAZGOVARAM. NI OD KOGA
NISAM PREPISAO. Sada ćemo opet provježbati: na ovom slajdu su
prikazani prilozi i vi treba da odredite koji su to prilozi. Danas, sutra,
jučer, zimus. Gore, desno, nazad, daleko. Malo, mnogo, još, bezbroj.
Dakle, danas, sutra, jučer i zimus su prilozi za vrijeme. Gore, desno,
nazad, daleko su prilozi za mjesto. Malo, mnogo, još i bezbroj su prilozi
za količinu. U sljedećem vježbanju treba da prazno polje popunite
odgovarajućim prijedlogom ili prilogom. Gost je ____ vratima. Stajao
sam ___ kola kada me je zapazila. Trčali smo ___ za tramvajem. ___
mene sedi moja najbolja drugarica. Gost je pred vratima. Stajao sam iza
kola kada me je zapazila. Trčali smo brzo za tramvajem. Pored mene
sedi moja najbolja drugarica. DA PONOVIMO! Prilozi su
nepromjenjive vrste riječi, koje stoje uz glagole i bliže ih određuju,
dakle, određuju glagolsku radnju po: mjestu, vremenu, načinu, količini,
uzroku . Prijedlozu su nepromjenljive vrste riječi koje najčešće stoje uz
imenice i zamjenice. Oni objašnjavaju odnose između bića, bića i
predmeta i između stvari. Nadam se da se niste umorili i da možemo
provježbati još malo. U ovom vježbanju u naslovima djela poznatih
pisaca pronađite priloge i prijedloge. Zelen prsten na vodi napisao je
Ćamil Sijarić, U pohode Siriji Alija Isaković, Orlovi rano lete Branko
Ćopić, a Jazavac pred sudom Petar Kočić. Nadam se da ste već odradili
vaš zadatak, pa da provjerimo. Zelen prsten na vodi, dakle, ovdje imamo
prijedlog NA, U pohode Siriji, ovdje također imamo prijedlog, a to je
prijedlog U, Orlovi rano lete, ahaa, ovde imamo prilog, a to je rano, kada
orlovi lete, orlovi lete rano, dakle, to je prilog za vrijeme. Jazavac pred
sudom, ovdje imamo prijedlog pred. Na ovom slajdu zapažate odlomak
pripovjetke koju ste već radili, a to je Majka, Zije Dizdarevića. O ovom
odlomku pronađite samo prijedloge. „Bila je jedna kutija, soba i po njoj
išlo napaćeno mršavo lice, noge u papučama izblijedjele dimije i blag
predan pogled. Majka! Od zida, do zida, od vrata do peći, od ručka do
večere, od jeseni do proljeća, u zidovima, među četiri zida, uzidan, tako
je nelijep ženski život.“ Hajde sada da provjerimo da li smo pronašli sve
prijedloge. PO, U, OD, DO, zapažamo da se prijedlozi OD i DO
ponavljaju 4 puta, opet se ponavlja prijedlog U, a također imamo i
prijedlog među. Dragi petaci, nadam se da ste uspjeli da savladate i ovu
nastavnu jedinicu. Ja vas sada pozdravljam i hvala vam na pažnji.
Doviđenja!