UNIVERZITET U BIHAU

VISOKA ZDRAVSTVENA KOLA

ODSJEK: SANITARNO ININJERSTVO
PREDMET: ZDRAVSTVENA PSIHOLOGIJA

SEMINARSKI RAD
TEMA: DROGE

MENTOR:

STUDENT:

Prof. dr. sc. Redo auevi

Mersedin Hili

Biha, Novembar, 2014. godine

SADRAJ

1. UVOD ....................................................................................................................................3
2. CANNABIS ...........................................................................................................................4
3. ECSTASY ..............................................................................................................................6
4. HEROIN ................................................................................................................................7
5. KOKAIN ................................................................................................................................8
6. LSD ......................................................................................................................................10
7. METAMFETAMINI ............................................................................................................12
8. ZAKLJUAK ......................................................................................................................15
9. LITERATURA .....................................................................................................................16

Uvod
Konzumacija psihoaktivnih droga nije novitet ni izmiljotina modernog drutva, arheoloki
dokazi ukazuju na to da uporaba psihoaktivnih supstanci datira unazad bar 10.000 godina, a
povijesni dokazi uporabe u okviru kultura kroz zadnjih 5.000 godina.
I u novijoj povijesti je utjecaj narkotika dubok i dalekosean u suvremenoj kulturi. Kada
govorimo o opijumu moemo se prisjetiti Coleridgea, o kokainu na Freuda, o meskalinu na
Michauxa, a o svima zajedno na Burroughsa. Preko tih pisaca dobivamo uvid u razliite
naine na koje suvremeni svijet doivljava droge. One su utjecale na poeziju i prozu i
oblikovale neke od najznaajnijih filozofija i teorija. Svaka droga ima svoje osobitosti, po
emu se razlikuje od drugih droga. No bez obzira na te razlike pojedine skupine droga imaju
zajednike znaajke za sve svoje lanove, to omoguuje lake upoznavanje. Te se slinosti
temelje na slinim farmakolokim, pa time i klinikim djelovanjima. S obzirom na te znaajke
sve bi se droge mogle podjeliti u nekoliko osnovnih skupina, a to su:

opijum i opioidi (opijati)

supstancije sedativno - anksiolistikog djelovanja

SS simpatomimetici

kanabinoidi

halucinogeni (psihodelici, psihozomimetici)

organska otapala

razno

CANNABIS

Konoplja u njihovoj zemlji raste divlja, ali je Skiti i siju, a narodi Trakije od nje prave
odjeu. Skiti uzimaju sjeme te konoplje i puzei po atoru bacaju sjeme na uareno kamenje te
se ono dimi i stvara paru, kojoj nije ravna nikakva parna kupelj u Grkoj. Od te pare, Skiti su
oduevljeni od veselja.
Herodot 5. stoljee
Marihuana je najblae i najslabije halucinogeno sredstvo te je mnogi autori niti ne stavljaju u
skupinu psihoaktivnih supstanci. Kanabis je lisnata biljka koja raste divlje u tropskim i
temperaturno toplim podrujima svijeta. Uzgaja se u otvorenim kao i zatvorenim prostorima
zbog svojih cvjetnih vrhova. Najee se upotrebljava njeno lie i cvjetni vrhovi (pupoljci)
koji se mogu puiti ili jesti. Takoer dolazi u mnogo koncentriranijoj smolastoj formi
zvanoj hai i kao ljepljivoj crnoj tekuini koja se zove haiovo ulje. Zatim se u Indiji
priprema kao pie koje se zove Bhang , zatim kao Blunts - marihuana srolana s duhanom, te
Gana kao pripravak cvjetajuih vrhova obino enske biljke bogate smolastim eksudatom.
Postoje tri razliite vrste kanabisa: Cannabis Sativa, Cannabis Indica i Cannabis Ruderalis.
Postoje rasprave o tome bi li ih trebalo zvati razliitim varijacijama ili razliitim vrstama.
Najee upotrebljavani kanabis je rezultat krianja ova tri tipa. Naziv konoplja je ope
prihvaen za varijantu kanabisa s malim postotkom THC - a, koja se koristi u industrijske
svrhe. Aktivni sastojci kanabisa se zovu kanabinoidi. Postoje mnogi sintetizirani kanabinoidi
kao to su tetrahidrokanabinol, kanabinol, kanabidiol, i mnogi drugi. Delta - 9
tetrahidrokanabinol, odnosno mnogo poznatiji kao THC se smatra najodgovornijim
sastojkom za psihoaktivna djelovanja kanabisa, a on je ujedno i glavni sastojak tableta kao to
su marinol - (sintetizirani kanabis).
Puenjem se efekti osjeaju odmah, a kada se uzima oralno, odnosno pomijeano s hranom
djelovanje poinje nakon 1 - 2 sata , to ovisi o koliini hrane koja je prije pojedena. Efekti
puenja dostiu vrhunac nakon 20 minuta i traju 1 - 2 sata, a oralno nakon 3 - 4 sata.
Osnovni efekti koji se javljaju kod povremenih konzumenata kanabisa su euforija, oputenost
i promjene u percepciji i variraju ovisno o uzetoj koliini. Kod malih doza se javlja osjeaj
ugode, blagog pojaanja osjetila (miris, okus, sluh), suptilne promjene u razmiljanju i
izraavanju, priljivost, hihotanje, poveano uivanje u glazbi, povean apetit i blage
halucinacije kad su oi zatvorene. Kod velikih doza, halucinacije mogu postati izraenije,

takoer je izmijenjen osjeaj za vrijeme, poremeaj panje, smanjeno pamenje. Misaoni

procesi i mentalna percepcija mogu biti znatno promijenjeni.
Dok veina ljudi pod utjecajem kanabisa ne osjeti snane halucinacije kod nekih se ljudi ipak
javlja taj aspekt, koji ovisi o koliini i vrsti kanabisa koji se konzumira.
Negativni efekti mogu ukljuivati paranoju, suha usta, probleme s disanjem, nervozu i
lupanje srca. Ostali efekti mogu biti negativni ili neprikladni u odreenim situacijama ili
okruenjima, kao to su smanjena koncentracija, zaboravnost, umor, konfuzija. Nuspojave se
poveavaju s dugotrajnijom konzumacijom. Kako korisnici stare neugodni efekti i tjeskoba se
poveavaju, a euforija se smanjuje.
Pod utjecajem kanabisa bi trebalo izbjegavati vonju. Dobra ideja bi bila da se izbjegava
vonja pod utjecajem bilo kakve psihoaktivne ili toksine supstance. Istaivanja, da vozai
koji su kombinirali alkohol i kanabis su mnogo manje sposobno vozai od onih koji su
konzumirali samo jedno od toga. Takoer je dokazano da kanabis uzrokuje nespretnu vonju,
ali su konzumnti toga svjesni i voze mnogo opreznije.
Redovita uporaba kanabisa moe neke ljude dovest do psihike ovisnosti, to im oteava
prestanak puenja. Istraivanja pokazuju da izmeu 5 i 10% onih koji probaju kanabis e
postati dnevni konzumenti nekad tijekom svog ivota, ali e veina ovih puaa prestati s
ovom navikom do svoje 30 - te godine ivota, a preostala nekolicina e nastaviti puiti i nakon
40 - te. Veina ljudi nikad ne osjeti znakove fizike ovisnosti.
Najei negativni problemi prilikom redovitog puenja kanabisa su plua i problemi s
grlom, ukljuujui kaljanje, poveane infekcije grla i plua, smanjen kapacitet plua. Postoje
neke sumnje o kancerogenom djelovanju kanabisa, ali ta istraivanja nisu potkrijepljena
dokazima te se sa sigurnou moe rei da se zdravstveni rizici poveavaju s koliinom i
trajanjem puenja bilo ega.
Nema potvrenih ili objavljenih smrti uzrokovanih konzumacijom kanabisa. Postoji mali broj
ljudi kod kojih su se pojavile alergije uzrokavane kanabisom kao to su iritacije grla i plua.
Poto kanabis poveava broj otkucaja srca, postoji rizik poveavanja problema sa srcem, ali
smo kod onih ljudi koji ve pate od bolesti srca. U velikom istraivanju koja je provedeno u
Kaliforniji na 65 000 ljudi naeno je da kanabis ne poveava mortalitet kod ljudi starijih od
50 godina.
Takoer se pokazalo da uporaba kanabisa kao i drugih psihoaktiva mogu pospjeiti neuroze,
ali samo kod onih ljudi koji ve pate od takvih bolest, dok kod zdravih ljudi nema rizika od
psihoza.

ECSTASY
Ecstazy ili MDMA je sintetika, psihoaktivna droga stimulativnih i halucinogenih svojstava.
MDMA posjeduje kemijska svojstva amfetamina, metamfetamina i halucinogena kao to je
meskalin. 3, 4 - metil - endioksid - N - metamfetamin (MDMA) je sintetiki sastojak koji
moe biti deriviran iz vrste lovorovog ulja. Prvobitno je zamiljen kao lijek za smanjivanje
apetita, prvi put je sintetiziran 1912 g. i patentiran 1914. ali do 1970. nije imao pravu
primjenu Kemijski je analogan MDA, drogi koja je bila popularna kasnih 60 - tih i poetkom
70 - tih. MDMA su koristili psihijatri kao dodatak psihoterapiji. Ilegalna uporaba droge
postaje popularna tek kasnih 80 - tih i usko je povezana s underground klupskim scenama
diljem svijeta. Njegova rastua popularnost je dovela do zabrane 1985. to nije utjecalo na
njegovu popularnost na ilegalnom tritu na kojem je nastavljala rasti. MDMA je dostupan u
tabletama i uglavnom se konzumira oralno.
MDMA je popularna droga i dobro se prodaje na techno party - ima. Dok je ecstazy
popularno ime za MDMA, na ulici se prodaju razne tablete predstavljene kao MDMA koje u
sebi sadravaju kofein, efedrin, amfetamine, MDA, MDE ili neki drugi psihoaktiv.
Djelovanje MDMA poinje nakon dvadesetak minuta i traje 4 - 6 sati. Konzumenti kau da
osjeaju pozitivne efekte, empatiju prema drugima te potpunu relaksaciju. Poveava budnost,
te potiskuje apetit. Produbljuje se percepcija boja i zvukova, a neki konzumenti osjeaju
muninu i grenje miia i eljusti.
Ne stvara fiziku ovisnost kao heroin, kokain ili speed. MDMA moe uzrokovati druge
neugodne efekte kao to su munina, halucinacije, drhtavica, znojenje, poveanu tjelesnu
temperaturu...Konzumenti govore da osjeaju jo neke neugodne efekte nakon uzimanja
MDMA kao to su tjeskoba, paranoja i depresija. Predoziranje je karakterizirano visokim
krvnim tlakom, opom slabosti, vrtoglavicom, napadajima panike i u nekim sluajevima
gubljenjem svijesti i drastinim poveanjem tjelesne temperature. Predoziranje moe biti
fatalno i rezultirati zatajenjem srca i toplinskim udarom.
MDMA moe izazvati psihiku ovisnost, te ljudi koji ga esto konzumiraju mogu osjeati
poveanu elju za ponovnim uzimanjem. Postoji kratak period tolerancije nakon konzumacije.
Uzimanje MDMA dva dana za redom u znatnoj mjeri moe smanjiti doivljaj drugi dan.
Mnogi konzumenti kau da se njihovo uivanje u MDMA smanjuje tjekom poveane
konzumacije, te mnogi od njih ga prestanu uzimati kad im se povea svijest o poveavanju
negativnih nuspojava kao to je depresija i tjeskoba.

Mnogi strunjaci se slau da je MDMA neurotoksian, ali se jo ne zna kakve su posljedice

konzumiranja. Postoje neki dokazi o promjenama u mozgu kod estih konzumenata i neka su
istraivanja potvrdila smanjenje pamenja i poveanu depresiju i tjeskobu.

HEROIN
Povijest opijata poinje tisuama godina prije Krista, kada se u Mezopotamiji, Egiptu, a
kasnije i u staroj Grkoj uzgaja opijumski mak, iz kojeg se zarezivanjem nezrelih aki
skuplja bjelkasta tekuina - opijum. Trgovina opijumom bila je vrlo razvijena, a "opijumska
ovisnost" socijalno prihvaena. Opijum se konzumirao uglavnom puenjem, a koristio se i za
medicinske svrhe: "otac medicine", Hipokrat, ga priznaje kao narkotik i lijek za razne bolesti.
Nakon osude, Sokrat je za pogubljenje dobio otopinu koja je sadravala mjeavinu kukute i
opijuma (simbola vjenog sna), koja se tada koristila u svrhu eutanazije i samoubojstva.
Heroin je ilegalna droga. On je opijat koji najbre djeluje i najvie se zloupotrebljava. Heroin
se dobija iz morfija, sastojka koji se u prirodi moe izdvojiti iz sjemenki mahune nekih vrsta
maka. Uglavnom se prodaje kao bijeli ili smei prah. Opijum se prodaje kao crna ljepljiva
tvar poznata kao heroin crnog katrana. Iako ii heroin postaje sve uobiajeniji, veina
heroina koji se prodaje na ulici mijea se s drugim drogama ili tvarima kao to su eer, krob,
mlijeko u prahu ili kinin.
Heroin se uglavnom injicira, umrkava/udahne ili pui. Intravensko injiciranje osigurava
najjai intenzitet djelovanja i najbri nastanak euforije (7 do 8 sekunda), dok injiciranje u
mii prouzrokuje relativno kratak nastup euforije (5 do 8 minuta). Kada se heroin umrkava
ili pui, vrhunac djelovanja obino se pone osjeati izmeu 10 i 15 minuta. Puenje i
umrkavanje heroina ne prouzrokuju vrhunac tako brzo i intenzivno kao intravenozno
injiciranje.
Odmah nakon injiciranja ili mrkanja, heroin prelazi iz krvi u mozak. U mozgu se on prelazi u
morfij i vee se na receptore za opijate. Konzumenti vrhunac uglavnom opisuju kao osjeaj
ugode. Vrhunac ovisi o koliini uzete droge i brzinom kojom droga ulazi u mu mozak te se
vee na receptore. Vrhunac kod heroina je popraen blagim crvenilom koe, suhoom usta, i
osjeajem teine u ekstremitetima koji mogu biti popraeni muninom, povraanjem ili
estokim svrabom. Nakon poetnih efekata konzumenti kau da su nekoliko sati pospani.
Mentalna funkcija je zamagljena zbog djelovanja heroina na centralni ivani sustav. Rad srca
je usporen kao i disanje.

Otprilike 1 od 5 ljudi koji konzumiraju heroin postanu ovisni. Fizika ovisnost raste s veim
dozama. Uz psihiku ovisnost tijelo se privikava na prisutnost droge i nagli prestanak
uzimanja dovodi do krize. Kriza se moe pojaviti nekoliko sati nakon posljednjeg
konzumiranja. Simptomi krize ukljuuju nemir, bol u miiima i kostima, nesanicu, proljev,
povraanje, svrab i trzanje miia. Najaa kriza zapoinje izmeu 24 - 48 h od posljednjeg
uzimanja i prestaje nakon otprilike tjedan dana. Kriza nikad nije smrtonosna za zdrave odrasle
osobe. Nekad se vjerovalo da je fizika ovisnost i pojava krize kljuna za ovisnost o heroinu,
sada se zna da to nije u potpunosti sluaj jer udnja i recidiv se mogu pojaviti tjednima i
mjesecima nako prestanka simptoma krize. Sad je poznato da pacijenti sa kroninom boli
kojima su potrebni opijati da bi funkcionirali (nekad na dui period) mogu jednostavno
ostaviti opijate nakon to im se bol razrijei drugim sredstvima.
Medicinske posljedice kroninog uzimanja heroina ukljuuju unitene vene, bakterijske
infekcije krvnih sudova i srca, ireve i ostale infekcije mekog tkiva. Mnogi dodaci koji se
dodaju heroinu u ulinoj preprodaji mogu ukljuivati tvari koje se ne rastapaju do kraja, te
mogu prouzrokovati zakrenje krvnih ila koji vode u srce, plua, jetru, mozak, bubrege. To
moe uzrokovati infekciju iliak smrt djelova vitalnih organa. Naravno, djeljenje pribora za
injiciranje ili tekuina moe dovesti do najgorih posljedica - infekciju hepatitisom b,
hepatitisom c, HIV - om i gomilom drugih krvnih virusa koji korisnici droge kasnije mogu
prenijeti drugima.

KOKAIN

Kokain se dobiva iz grmaste zimzelene biljke koke (erythroxylon coca) koja uspijeva u
Junoj Americi, nekim dijelovima Afrike, Indoneziji i Havajima, a prvi je njegove kristale iz
biljke 1860. izolirao njemaki kemiar Albert Niemann. Nisu poznati toni podaci o tome
kada je ovjek poeo koristiti lie koke, ali na osnovi figura naenih u arheolokim
iskopinama, moe se zakljuiti da je koka ljudima poznata od 3. st.pr n.e. Istraivanjima je
utvreno da je izuzetno mnogo upotrebljavana u doba civilizacije Inka u vremenu od 11. do
16. stoljea. Koristili su je najprije sveenici i predstavnici aristokracije pri religioznim
obredima (bila im je sveto drvo), a ak je i danas meu junoamerikim Indijancima upotreba
lia koke drutveno prihvatljiva i svrstava se u istu kategoriju sa duhanom. Smatra se da se
umjerenim koritenjem koke lako odrava normalan ivot, ali bez velike potrebe za
spavanjem ili hranom, iako pri pretjeranoj upotrebi koka ima jako iscrpljujue djelovanje,
kako za tijelo tako i za um. Kokain je vrlo moan stimulans koji utjee direktno na mozak.
8

Hidrokloridna sol ili prah se otapa u vodi i moe se koristiti intavenozno, intranazalno
odnosno mrkanjem . "Freebase", popularno "crack" nije neutraliziran kiselinom od koje se
pravi hidrokloridna sol, te se ta forma kokaina koristi za puenje.
Kokain se na ulici prodaje kao bijeli prah u argonu zvan "bijelo". Ulini dileri ga mijeaju s
raznim supstancama kao to su kukuruzno brano, talk, eer u prahu, ili nekim drugim
stimulansima kao to su amfetamini. Kokain se uglavnom mre, te se apsorbira u krvotok
kroz nazalno tkivo. Injektiranjem se unosi direktno u krvotok te se tako poveava intezitet
djelovanja. Neki konzumenti kombiniraju kokainski prah ili crack s heroinom to se zove
speedball.
Kokain je stimulans za centralni ivani sustav te lokalni anestetik. Puenje crack - a moe
izazvati kratkotrajnu ivost koja traje 3 - 5 minuta dok mrkanjem efekti traju oko 10 - 15
minuta.
Ovisno o dozi i toleranciji korisnika kokain poveava budnost, panju, raspoloenje, od blage
do poveane euforije, povenu koncentraciju, energiju, nemir. Kod veih doza moe doi do
psihoze sa zbunjujuim i neorganiziranim ponaanjem, razdraljivosti, straha, paranoje,
halucinacija

te

ekstremnog

antisocijalnog

agresivnog

ponaanja.

Poveava broj otkucaja srca, krvni tlak, tjelesnu temperaturu, znojenje, brzinu disanja, iri
zjenice, smanjuje tek, te moe poveati rizik od sranog udara kod osoba koje imaju problema
sa srcem.
Iako kokain ne uzrokuje teku fiziku ovisnost, esta uporaba kokaina moe dovest do raznih
neugodnih kriznih simptoma kao to su elja za veom koliinom kokaina, glad,
razdraljivost, apatiju, depresiju, paranoju, suicidalne misli, gubitak libida, nesanica, none
more. esto individue uzimaju sve vee koliine kokaina da smanje ove efekte to dovodi do
ovisnosti.
Predoziranje kokainom karakterizira nemir, neprijateljstvo, halucinacije, grenje miia,
hipertermiju, modani udar, srani udar i ponekad smrt. S rekreacijskom uporabom kokaina
osobe s prikrivenim sranim manama, visokim krvnim tlakom, problemima s titnjaom pate
od veek rizika opasnih reakcija i zatajenja srca.

LSD
"Odjednom sam postao udno opijen. Vanjski svijet postao je promijenjen, kao u snu.
Predmeti su izgledali kao da postaju ivi; poprimali su neobine dimenzije; i boje su postale
sjajnije. ak su se percepcija sebe i osjeaj za vrijeme promijenili. Kada su oi bile
zatvorene, arene slike brzo su se izmjenjivale kao na kaleidoskopu. Nakon par sati, ne
neugodna opijenost koju sam iskusio potpuno svjestan nestala je. to je uzrokovalo takvo
stanje?"
Dr.Albert Hoffman je pronalaza i prvi konzument LSD-a a do otkria je doao sasvim
sluajno pretpostavio je da mu je vjerojatno kap otopine pala na vrh prsta, pa se tako
apsorbirala u krvotok. Ukoliko je LSD zbilja uzrok te opijenosti, onda je u pitanju spoj
izuzetno snanog djelovanja.Bio je samo jedan izlaz iz nedoumice - eksperiment na samome
sebi. Hoffman je sintetizirao najmanju koliinu LSD-a koja bi po njemu mogla imati
psihoaktivne uinke - svega 250 mikrograma. 19. travnja 1943. dr. Albert Hoffman u 16 sati i
20 minuta uzeo je u vodenoj otopini ekvivalent od 5 dananjih tripova. U 17 sati, uslijed
posvemanje opijenosti i munine, Hoffman je zamolio svojeg laboratorijskog asistenta da ga
otprati do kue, a kako zbog ratnih restrikcija nije bilo benzina za automobile, putovali su
biciklom. Jake halucinacije pojavljivale su se tokom vonje, a Hoffman je esto imao osjeaj
da stoji na mjestu, premda su se vozili vrlo brzo. Taj dogaaj je u hippy pokretu kasnije
postao poznat kao "LSD bicycle trip". Narednih nekoliko sati po dolasku izmjenjivala su se
stanja halucinacija, munine i paranoje, a kada je lijenik doao i pregledao Hoffmana
uvjerenog da mu se smrt blii, nije utvrdio nita neobinog na tijelu osim znatno proirenih
zjenica. Iscrpljen, Hoffman je napokon zaspao i probudio se idueg jutra, prema vlastitim
rijeima, potpuno preporoen i pun energije, dok je osjeaj munine, oekivan nakon stanja
ekstremne opijenosti, na njegovo iznenaenje izostao. Lysergic acid diethylamide jedna od
vodeih halucinogenih droga. Proizvodi se iz lisergine kiseline koja se nalazi u
gljivi claviceps purpurea kod nas nazvana raena glavnica i raste na rai i drugoj vrsti ita.
Lsd ili u argonu "acid", "trip"... se prodaje na ulici u obliku perforiranih kvadratnih papiria,
oslikanog raznim bojama i slikama, te u Hrvatskoj rijee u obliku tableta, kapsula ili u tekuoj
formi. LSD nema mirisa, boje i ima neznatno gorak okus.
Efekti LSD su nepredvidivi te oni ovise o uzetoj koliini, konzumentovoj osobnosti,
raspoloenju, oekivanjima i okruenju u kojem je droga konzumirana. Konzument efekte
osjea uglavnom nakon 30 - 90 minuta. Fiziki efekti ukljuuju proirene zjenice, poveanu
10

tjelesnu temperaturu, poveane otkucaje srca i krvi tlak, znojenje, gubitak teka, poveanu
budnost, suha usta i drhtavicu. Uzbuenje i osjeaji se mijenjaju dramatinije nego fiziki
znakovi. Konzument moe osjetiti nekoliko razliitih emocija odjednom ili se one drastino
izmjenjuju. Ako se uzme u mnogo veoj dozi mogu se osjetiti vizualne halucinacije.
Percepcija vremena je promjenjena te konzumenti kau da katkad mogu uti boje i vidjeti
zvukove. Ove promjene mogu biti ugodne, tople mistine ili mogu biti zastraujue i
uzrokovati paniku. Iskustvo s LSD konzumenti zovu "tripom", te on traje 6 - 12 sati.
Mnogi konzumenti svojevoljno smanje ili prestanu uzimati LSD tijekom vremena te
strunjaci kau da on nije adiktivna droga jer ne proizvodi kompulzivno ponaanje kao
kokain, amfetamini, metamfetamini, heroin, alkohol i nikotin. LSD moe proizvesti
toleranciju u estih konzumenata.
Individue koje imaju emocionalnih problema, obiteljsku povijest shizofrenije, mentalnih
bolesti ili problema u svakodnevnom ivotu ne bi smjele uzimati LSD jer je on "okida" za
prikrivene psiholoke i mentalne probleme.
Kako je LSD postao sve rairenija droga tako je postala mnogo opasnija. Postoje izvjea o
mnogim hospitalizacijama LSD konzumenata, raznim nesreama povezanih s LSD. Poveanje
negativnih efekata nije povezano s poveanjem broja konzumenata. Ameriki Indijanci koji
su koristili LSD i njemu sline droge su odavno ve nauili da su oekivanja prije uzimanja
ove droge glavni faktori koji determiniraju prirodu njihove reakcije na drogu. Znai
konzumenti koji su bili upozoreni na to da LSD moe uzrokovati da skoe kroz prozor nisu to
napravili, te da ih LSD moe izludjeti nisu zapravo patili od nikakvih paninih reakcija.
Takoer LSD koji je sintetiziran od strane raznih amatera dovodi do mnogo zdravstvenih i
psiholokih rizika.
Osobe pod utjecajem LSD ne bi smjele biti ostavljene same. Poetkom 60 - tih godina kada
je LSD postao popularan to se pravilo uglavno ignoriralo. Mnogi mladi ljudi bi zajedno uzelo
LSD, ali kada bi jednog od njih uhvatila panika, ona bi se prenijela na druge.
Jedan od glavnih uzroka poveanja nepoeljnih efekata LSD je laka dostupnost, npr.
shizofrenicima i i shizoidnim osobama kod kojih e se najprije pojaviti nepoeljni efekti.

11

METAMFETAMINI
Prije 5000 godina, u staroj Kini koristi se ma huang, biljka koja sadri prirodni stimulans
efedrin. Kineski tekstovi preporuuju efedrin, kemijski vrlo srodan amfetaminu, za lijeenje
poviene tjelesne temperature i kao pomo pri disanju, a sveenici ma huang hvale kao dobar
stimulans za ratnike. Sam amfetamin prvi je put sintetiziran u Njemakoj 1887, a Zapad ga
je upoznao kao legalni lijek. Tijekom 1930-tih zapoelo se s masovnom sintezom
amfetamina, a 1932. poinje se prodavati pod imenom Benzedrine, kao inhalator za tretiranje
zaepljenosti nosa, kod astmatiara ali i za obinu prehladu. Promovira se s ogromnim
entuzijazmom i tvrdi da ima mnotvo klinikih primjena, od lijeenja migrene, epilepsije, sve
do greva i visokog krvnog tlaka. Najee se daje kao antidepresiv i stimulans, ali i kao
sredstvo za smanjenje apetita i mravljenje, a esto se koristi i za lijeenje ovisnosti o skoro
svim tada poznatim drogama. Uskoro se otkriva pozitivan efekt amfetamina kod hiperaktivne
djece sa tekoama u koncentraciji, a u terapiji tog poremeaja jo se i danas koristi
(procjenjuje se da je 1997 godine u SAD-u 2.5 milijuna djece dobivalo Ritalin, lijek sa
amfetaminskom bazom). Iako su mnogi proizvodi osnovani na amfetaminima zabranjeni do
kraja 1950-tih, ostaje nekoliko rupa u zakonu: u SAD-u, metamfetamin (prvi put sintetiziran u
Japanu 1919), nije zabranjen, a amfetamini se i dalje lako mogu nabaviti sve do 1970. i
novog, restriktivnijeg, zakona.
Metamfetamin je veoma adiktivan stimulans koji opteuje centralni ivani sustav. Ova
droga se jednostavno pravi u tajnim laboratorijama od sastojaka koji su jeftini i lako ih je
nabaviti. Ovi faktori doprinose vrlo rasprostranjenoj zlouporabi. Metamfetamin se u slengu
naziva "Speed", "Meth" i "Chalk". Metamfetamin u formi za puenje je poznat pod imenom
Ice "Crank", "Glass" i "Crystal". Metamfetamin je bijeli kristalasti prah bez mirisa, gorkog
ukusa, lako rastopljiv u vodi ili alkoholu.
Kemijska struktura metamfetamina slina je strukturi amfetamina, ali ima jae efekte na
centralni ivani sustav. Kao i amfetamini, on poveava aktivnost, smanjuje apetit. Efekti
metamfetamina mogu trajati 6 do 8 sati. Nakon poetnog uzbuenja slijedi tipino stanje
uznemirenosti to, kod nekih pojedinaca, moe dovesti do nasilnog ponaanja
Metamfetamin je stimulans II kategorije, to znai da ima visok potencijal za zlouporabu i
dostupan je jedino putem recepta koji se ne moe obnoviti. Postoji nekoliko prihvaenih
medicinskih razloga za njegovu upotrebu, kao to je lijeenje narkolepsije, smanjene panje i,

12

za kratkoronu uporabu, lijeenje gojaznosti; ali upotreba metamfetamina u medicinske svrhe

je vrlo ograniena.
Metamfetamin se proizvodi u vie oblika i moe se puiti, umrkavati, uzimati oralno ili
intravenozno. Droga mijenja raspoloenje ovisno o nainu uzimanja. Odmah nakon puenja
droge ili intravenoznog ubrizgavanja, korisnik doivljava intenzivno uzbuenje ili "flash" koji
traje nekoliko minuta i smatra se izuzetno ugodnim. Umrkavanje ili oralno uzimanje stvara
euforiju, ali ona nije intenzivna. Efekti umrkavanja traju 3 do 5 minuta, dok oralno uzimanje
stvara efekte koji traju 15 do 20 minuta.
Kao i ostali stimulansi i metamfetamin se koristi po principu "dizanja i sputanja". Tolerancija
na metamfetamin se javlja u roku od nekoliko minuta to znai da ugodni efekti nestaju prije
nego to razina droge u krvi znatno opadne stoga korisnici nastoje produiti stanje ugode
ponovnim uzimanjem droge. Osamdesetih se poeo koristiti "Ice", metamfetamin pripremljen
za puenje. "Ice" je veliki, obino providni kristal visoke istoe koji se pui poput crack
kokaina. Efekti puenja mogu trajati 12 i vie sati.
Kao jak stimulans, metamfetamin, ak i u malim koliinama, moe poveati budnost i
psihiku aktivnost, te smanjiti apetit. Oni koji su puili ili ubrizgavali metamfetamin opisali
su stanje pod njegovim utjecajem kao kratko, intenzivno uzbuenje. Oralno uzimanje ili
umrkavanje stvaraju due stanje ugode mjesto uzbuenja, koje, kako neki kau, moe trajati i
pola dana. Smatra se da i uzbuenje i stanje ugode nastaju kada velike koliine dopamina
dou do dijela mozga koji regulira osjeaj zadovoljstva. Metamfetamin je toksian i velike
koliine mogu dovesti do greva, kao i do veoma visoke temperature, to moe uzrokovati
smrt.
Dugoroni efekti zlouporabe metamfetamina mogu biti veoma tetni, ukljuujui i ovisnost.
Ovisnost je kronina, recidivirajua bolest koju karakterizira kompulzivno traenje i uzimanje
droge praeno funkcionalnim i strukturalnim promjenama u mozgu. Osim ovisnosti, kronini
korisnici metamfetamina mogu pokazati simptome koji ukljuuju nasilno ponaanje,
anksioznost, konfuziju i insomniju. Mogu imati psihotine epizode, koje ukljuuju paranoju,
zvune halucinacije, promjene raspoloenja i halucinacije. Prilikom kronine uporabe razvija
se tolerancija na metamfetamine. U pokuaju da intenziviraju eljene efekte, korisnici mogu
uzimati vee koliine droge, mogu je uzimati ee ili mijenjati naine njenog uzimanja.
Metamfetamin moe uzrokovati razliite kardiovaskularne probleme. Neki od njih su:
ubrzano kucanje srca, nepravilan srani ritam, povien krvni tlak i neizljeivo oteenje malih
krvnih stanica u mozgu, to moe izazvati modani udar. Ukoliko doe do predoziranja
metamfetaminom javljaju se hipertermija (poviena tjelesna temperatura) i grevi, a ako se to
13

odmah ne lijei, ishod moe biti fatalan. Kod kroninih konzumenata metamfetamina moe
doi do upale sranih zalistaka, a ukoliko se droga injicira oteuju se krvne ile i javlja se
absces koe. Korisnici metamfetamina mogu imati epizode nasilnog ponaanja, paranoje,
anksioznosti, konfuzije i insomnije. Psihotini simptomi mogu trajati i nekoliko mjeseci ili
godina nakon to se prestane koristiti metamfetamin.
Akutno trovanje je jo jedan potencijalni rizik kojem su izloeni korisnici metamfetamina.
Najee se prilikom ilegalne proizvodnje metamfetamina koristi lead acelate kao reagens.
Greke u proizvodnji mogu rezultirati kontaminacijom metamfetamina ovom supstancom.
Postoje dokumentirani sluajevi akutnog trovanja intravenoznih korisnika metamfetamina.
Istraivanja pokazuju da zlouporaba metamfetamina tijekom trudnoe moe rezultirati
prenatalnim komplikacijama, veim stupnjem prijevremenog poroaja, a moe doi i do
izmijenjenog

postnatalnog

obrasca

ponaanja

kod

novoroenadi.

Zloupotreba

metamfetamina tokom trudnoe moe biti povezana sa uroenim deformacijama.

Istraivanjima se utvrdilo da se kroz lijeenje, prevenciju i rad u zajednici, moe utjecati na
promjenu korisnikovog ponaanja koje ga izlae riziku od zaraze HIV virusom. Zloupotreba
droge moe prestati, a rizina ponaanja vezana za drogu, kao to su dijeljenje igle i seks bez
zatite, mogu se drastino smanjiti ukoliko se smanji izloenost negativnim uticajima. Stoga,
lijeenje ovisnosti je veoma efektivno prilikom prevencije irenja HIV-a, hepatitisa B i
hepatitisa C.

14

Zakljuak
ovjek je u svojoj biti istraiva, stremi ka novom i nepoznatom, tei otvaranju novih
horizonta a okruen je sivilom dananjice u kojoj ne nalazi harmoniju s prirodom i drugim
ljudima od kojih postaje sve otueniji. Kroz povijest je pronaao nain kako pobjei od
stvarnosti i makar samo privremeno uspostaviti davno izgubljen sklad pronaao je opijate
koji mu na tako jednostavan nain nude svijet o kojem je matao, svijet ljepi i bolji od onog u
kojem je odrastao. Otkriem tog predivnog svijeta iz bajke ovjek iako svjestan opasnosti,
poput Fausta prodaje duu vragu za samo jedan dan mladosti, za samo malo slobode, ljubavi
i mate.

15

Literatura
1. N.Dubreta, Drutvo i odnos prema drogama, HSN, Zagreb,2005.
2. R.Hartnol, Droge i ovisnost o drogama, Ibis grafika, Zagreb, 2005.
3. P.Sadie, Pisanje na drogama, Celeber, Zagreb, 2004.
4. D.Nainovi, Narkomanija, Gradac, aak, 1999.
5. S.Radolovi, Prevencija i zatita od droge, agar, Rijeka 2004.

16