DRAVNOPRAVNI

RAZVITAK BIH
Doc. dr. Omer Hamzi
Vii asistent Adnana abani
Kiseljak, 2013. godine

BOSNA I HERCEGOVINA U
JUGOSLAVIJI IZMEU DVA
SVJETSKA RATA
I. BiH ZA VRIJEME PRIVREMENOG DRAVNOG
UREENJA, 1918. 1921.
II. VIDOVDANSKI USTAV
III. ESTOJANUARSKA DIKTATURA
IV. OKTROISANI USTAV I NJEGOVA PRIMJENA
V. BORBA ZA AUTONOMIJU BIH 1937. - 1941.

I. BiH ZA VRIJEME PRIVREMENOG

DRAVNOG UREENJA, 1918.1921.

1. Privremeno dravno ureenja u Kraljevini SHS i

BiH
2. Politike stranke u BiH 1918.- 1921.
3. Izbori za Ustavotvornu skuptinu Kraljevine SHS
na podruju BiH (28.11. 1920.)
4. Nacrti ustava i poloaj BiH

1. Privremeno dr. ure. u Kralj. SHS i BiH

a) Prva vlada Kraljevine SHS, 20.12. 1918.
aa) Od 1. do 20. 12. 1918., t.j. do obraz. prve vlade
Kraljevine SHS, svu vlast u zemlji imao je iskljuivo
Kralj, s osloncem na vojsku (a to je i po 1.dec. aktu)
ab) Regent imenuje prvu vladu (20.12.1918.), predsj.
je Stojan Proti, a ne Nikola Pai, kako je bilo
utvreno enevskim aktom (prvi dr. udar)
ac) Imenovanjem Protia, regent Aleksandar kri
meustranaki dogovor (da Pai bude preds.) i
tako na poetku pokazuje diktatorske sklonosti

b) Privremeno narodno predstavnitvo

(radilo od 1.3 1919. do 28.11.1920.)
ba) Sastavljeno je voljom Regenta, a ne po prvodec.
aktu, t.j. sporazumom Nar. vijea u Zagrebu i predst.
Kraljevine Srbije (drugi dravni udar)
bb) Sastav: iz Slov. 32 posl., iz Hrv. sa Slav., Rijekom
i Meimurjem 62, iz Istre 4, iz Dalm. 12, iz Vojvod. 24,
iz Srbije 84, iz C. Gore 12 i iz BiH 42.
bc) Otri sukobi u Privr. nar. predstavnitvu (ba
zbog takvog naina njegovog sastavljanja), Zakon o
izbor. za Ustavotv. Skupinu usvojilo tek 3.9. 1920.

c) Nar. vlada za BiH (sa 10 povjerenstava,

nastavila sa radom do 31.1. 1919.)
ca) inom ujedinjenja i BiH je ula u sastav jedinstv.
dr., ali je jo due vrijeme zadrala neke elemente i
oblike svoje dravnosti i autonomnosti.
cb) Gl. odbor NV za BiH prestao je sa radom 31.12.1918.,
ali je Narodna vlada za BiH sa 10 povjer. nastavila raditi
pod tim imenom do 31.1. 1919.
cc) U meuvremenu, preimenovana je u Zemaljsku
vladu - iz njenog djelokr. izdvojeni su i na centr. vl. u
Beogr. prenijeti spoljni i vojni poslovi, dr. finansije,
poslovi ishrane i obnove zemlje i trgovine, obrta i indus.

d) Zemaljska vl. za BiH zbog sporosti i

prakt. tekoa opstaje od 1.2.1919. do
14.7.1921., a kao Pokrajinska uprava - do
25.2.1924.)
da) U sastav Zem. vl. za BiH, pored predsj. i potpr.
ulazili su i povj. za unutr. posl., za trg., obrt, potu i
brzojav, za vjere i nastavu, za nar. odbr. i soc. skrb.
db) tavie, Centr. vlada u Beogr. izdala je, 28. 2.
1919., Naredbu o uspostavi funkcije delegata ministra
finansija pri Zemaljskoj vladu za BiH.
dc) Takvu situaciju nametnula je ivotna praksa, iako
je centralna vlast u Beogradu eljela suprotno.

2. Politike stranke u BiH 1918.- 1921

a) Politiko-stranaka razuenost: poslj.

sloene etnike i vjerske prilike u BiH
aa) Konfes. (nac.) str., u BiH (popis 1921.): od ukup.
1.890.460 st, pravosl. 829.360 ili 43,87%, musl. 588.173
ili 31,1%, katol. 444.309 ili 23,5%, jevreja 12.051 ili
0,63%, i prip. ostalih vjeroispovijesti 16.567 ili 0,87%.
ab) Vladajua ideol. nac. i dr. unitarizma nije priznav.
posebne nacije, ve samo tri plemena Srba, Hrv. i
Slov., kao jednog jedinst. jugosl. naroda.
ac) U sluaju Bonjaka, ta vladajua ideologija
priznavala je i injenicu da postoje odreene razliite
kulturno-vjerske grupe.

b) Srpskecentralisti. str. (Demokratska,

Radikalna, Zemljoradnika)
ba) Sarajevo postaje geogr. centar nove dr. i mjesto
okuplj. gotovo svih pol. gr. unitaristike nacionalne
ideologije i centralistikog dr. ureenja.
bb) Ve 15. 2. 1919. upravo u Sar. je faktiki konstit.
Demokr. str., izrazito unitar. nac. koncepta, koja
ubrzava pol. organiz. na nac. i vjerskoj osnovi.
bc) Od srp. stranaka, osim Demokratske, koja je ubrzo
izgubila svoj uticaj u narodu, dr. Milan Srki je
osnovao bosanski ogranak Radikalne stranke.
bd) Po. 1920. dio gra. i bogatih selj. osnivaju Savez
teaka (kasnije Savez zemlj.) - obje ove srpske str. bile
su izrazito centr. orijentisane (prva, radikalno srpstvo,
druga, radikalno provoenje agrarne reforme)

c) Muslimanske i hrvatske (autonomist.federalistike) stranke (JMO, HTS i HPS),

te ostale politike stranke i organizacije
(KPJ, Socijalisti, HSS)
ba) Jugoslovenska musl. organizac. (JMO), formir. 16.
2. 1919. u Sarajevu (Tuzlanski akcion odbor),
bb) Ubrzo je obnovljena stara Hrvatska narodna zajed.,
koja se kasnije podijelila na Hrv. teaku i Hrvatsku
puku stranku.
bc) Sve tri ove stranke (dvije hrvatske i jedna bonj.)
stajale su na programu autonomistikog, odnosno
federalistikog dravnog ureenja.
bd) Pored isto bos. nabrojanih str., u BiH su djelovale
i neke druge, razl.pol. usmjerenja: KPJ, Soc.part. Jug,
HSS

3. Izbori za Ustavotvornu skuptinu Kralj.

SHS na podr. BiH (28.11. 1920.)
a) Politi. razuenost: na izbore izale 22 str., aktivno
bir. pr. imali su muk. sa 21, a pasivno sa 25 g. starosti
(zbog nepismenosti glasanje kuglicama)
b) Rezultati izbora: od 22 str., mand. dobilo 16; od 419
mand.: DS 92, NRS 91, KPJ 58, HRSS 50, Savez zemlj.
39, SLS 14, Demijet (Nac. tur. str.) 8 itd.
c) Rezultati izbora u BiH pobjednica JMO sa 24
mandata; ostale: NRS 11, HTS 7, Savez zemlj. 12, HPS
3, DS 2 i KPJ 4 poslanika mjesta.

4. Nacrti ustava i poloaj BiH

a) Ustavnom odboru podneseno 8 ust. nacrta: iako
meus. razliiti, u osovi svodili su se na tri koncepta:
(1) federalist., (2) umjer. centralisti. i (3) unitaristiki
b) Federal. i umjereno. centralist. koncept imale su:
str. iz Hrv. i Slov; za iru ili uu decentr. J. Smodlaka
i A. Trumbi, srednje rje. Stojan Proti; svi su bili za
neki vid autonomije BiH, jedino JMO za punu cjelov.
BiH
c) Unitar.-centr. pristup: cjelokupna pol. srbijanskih
vladajuih krugova, polazite Krf. dekl. i Prvodec.
akt po uzoru na Ustav Srbije iz 1903. centr. ure.
monarhija, sa ogranienim pravima. parl. i irokim
ovlastima kralja

II. VIDOVDANSKI USTAV

1. Izglasavanje Ustava 1921. i njegov pravni karakter

2. Meunarodni poloaj i granice Kraljevine SHS
3. BiH u Vidovdanskom ustavu
4. Vidovdanski parlamentarizam

1. Izglasavanje Ustava 1921. i njegov prav.

karakter
a) Nametnutim poslovnikom omogueno je da se Ustav
izglasa natpolovi. veinom sa 210 glasova (od ukupno
419 mandata)
b) Svoje glas. za Ustav, JMO je usl. sa nekoliko zahtjeva
od interesa za B. (vakufi, agrar-naknada, istraga zlo.nad
Bonj., l. 135, - turski paragraf)
c) Ustav je izglasan na Vidovdan, 28.6.1921. - od 258
poslanika, za 223 (89 DS, 87 NRS, 3 Zemlj., 23 JMO, 11
Demijet 10 Kmetijske (slov. radikali) protiv je bilo 35 apstiniralo 158 (po Vidivdanu Vidovdanski)
d) Donoenjem Vidovdanskog ustava, privremeno dr.
ureenje u Kraljevini SHS zamijenjeno je njenim stalnim
politikim ustrojstvom.

2. Meunar. poloaj i granice Kralj. SHS

a) Rezultati Prvog svj. rata sankcionisani su na Mirov.
konf. (Pariz, Versaj razni dvorci 18.1.-28.6.1919.)
uspostavljen Versajs. pol. sistem - 1919. 1939.
b) Kraljevina SHS bila je u osnovi Versajska tvorevina
koja se kasnije sa nizom novih drava nala pod zatit.
Franc., kao ojaale evropske sile
c) Mirovni ugov. K. SHS (ugl. o granicama) skloplj. u
Versaju: Austr., (Sen ermen, 19.9.1919.), Bugar. (Neji
na Seni, 27.11.1919.), Ma. (Vel. Trijanon, 4.6.1920.),
Turska ),Sevr (10.8.1920.), Italija (Rapal, 12.9.1920.)
d) Italija: okupirala Rijeku (12.9.1919.), Rapalskim ug.
dobila: Zadar i otoke Cres, Loinj, Lastovo i Palagruu;
anektirala: Rijeku Istru, Julij. krajinu, Goricu, Trst i
Kvarner. otoke, 24.1.1924. (poput. sila Antante Italiji i
Musoliniju)

3. BiH u Vidovdanskom ustavu

a) Zemalj. vlada (od 21.7.1921.), nastavlja rad kao Pok.
upr. za BiH (po l. 134 Vidov. ustava - dok se ne donese
Zak. o podj. zemlje na oblasti.,okruge. i op., kako je
predvieno u l. 95 Ustava bilo je to obino preimen...
b) Zak. o obl. i sreskoj samoupr., 26.4.1922. (33 obl. u
dr.), po l. 135 Ustava, dotad. 6 okruga u BiH automat.
post. obl.: Tuz., Saraj., Herceg. (Mostar), Travnika,
Vrbaska (B.Luka) i Bihaka. (obezb. tertitorijalalna
kompaktnost BiH)
c) Dokidanje pokr. vlada koje su u narodu smatrane
kao vlade njegove ue domov. bio je priortet centr.
reima, ali je to bio sloen i kompliciran posao, koji je
stalno pourivalo Min. unutr. dela (PU BiH likvidirana
tek 25.2.1924.)

4. Vidovdanski parlamentarizam
a) Bez obzira to je ustavom inaugurisan
parl. poredak, kralj je imao stvarnu mo
u zemlji, te potpuno dominirao polit. iv.
zemlje (apsolutizam)
aa) Kako je bio vrhov. komand., u stvarnosti je
personificirao, ne samo monar., ve i vojsku, a drao
se Ustava samo koliko je to njemu odgovaralo.
ab) Kralj Aleks. I Kara., u svom apsolutizmu nije imao
ak milosti ni prema politiar. koji su provodili
njegovu velikosrp. politiku (Nikola Pai, 1926.).
ac) Ni esti parlam. izbori (1923., 1925. i 1927.), nisu
mogli stabilizirati haotinu politiku scenu u zemlji,
kojom je dominiralo tzv. hrvatsko pitanje

b) Hrv. pitanje kao pit. polo. Hrv. ili tzv.

preanskih krajeva u K. SHS. razvij. se
u nekoliko faza: od zabrane rada HSS,
1924., do atentata u Skuptini, 1927
ba) Branei svoje pozicije, velikosrpski reim je u
decembru 1924. zabranio rad Radieve Hrv. republik.
selj. str. (HRSS),
bb) Uvjerivi se da Franc. i Engl. ne podravaju hrv.
osamost., Radi se odrie zahtjeva za republ. (HRSS
postaje HSS) i 1925. ulazi u vladu N. Paia kao minist.
prosv. (ali se ne odrie zahtj. za preur. dr. na konf. ili
fed. osnovi).
bc) Poto su kralj i radikali odluno odbijali i zahtjeve
S. Radia da se dr. preuredi na konf. ili feder. osn., on
naputa vladu i ponovo odlazi u opozic.

c) SDK otro kritikuje vladinu radikalsku

politiku i korupciju zapaljiva atmosfera
u skuptini i atentat Punie Raia na
poslanike HSS, 20.6.1928.
ca) U meuvr. se i Sv. Pribievi, voa Samost. dem.
str. raziao s kraljem pa 1927. sklapa pol. savez sa
S. Radiem - Selj.demokr. koalicija (SDK)
cb) Zaotravanje odnosa u Skuptini: Rai je kao
radikal. posl., 28.6.1928. ubio posl. HSS Pavla Radia
i uru Basarieka, a ranio Iv. Pernara, Iv. Granu i Stj.
Radia (koji je izdahnuo 8.8.1928.),.
cc) Stjepana Radia je na poloaju voe HSS naslijed.
dr. Vladimir Vlatko Maek

d) Nakon dogaaja u Skuptini: dvorska

farsa sa strankama i obavijest kralja od
4.1.1929. da nema mogunosti...za parl.
rjeenje krize
da) Dovrivi iza kulisa sve pripr. za progla. diktature
(ak i tekstove zakona, koji e se odmah objaviti), kralj
Aleksandar je jo pozvao na konsult. voe svih stran.,
ukljuujui i voe SDK V. Maeka i Sv. Pribievia.
db) Kako se str. lideri nisu mogli odmah sporaz., kralj
je to iskoristio, pa se Dvor, 4.1,1929. obr. javnosti - da
zbog izost. str. dogovora nema mogun. ni za kakvo
parl. re., koje bi garantovalo odr. punog dr. i nar.
jedinstva.
dc) To je bio posljednji poziv u vjeto voenoj reiji,
ije je logino finale i posljednji korak bilo proglaenje
diktature, odnosno line kraljeve vlasti.

III. ESTOJANUARSKA
DIKTATURA
1. Proglas diktature i njen sistem
2. Novi naziv i nova upravna struktura drave
3. BiH i podjela na banovine

1. Proglas diktature i njen sistem

a) Proklamacijom od 6.1.1929.: Kralj je ukinuo
Vidovd. ustav, raspustio parlament i preuzeo
cjelokupnu vlast u zemlji (uveo diktaturu)
aa) U Prokl. Mome dragom narodu, svim Srb., Hrv. i
Slov... se istie: (1) da su alosni doga. u Nar. skup.
pokolebali kod nar. veru u korisnost te ustanove, (2) da
su sporaz. izmeu stranaka i ljudi postali apsol.
nemogui.
ab) Zbog ovih razloga kralj smatra da je nastupio as
kad izmeu nar. i kralja ne moe i ne sme vie biti
posrednika,
ac) ... pa je reio da Ustav od 28. 6.1921. prestane
vaiti, a to je znailo, (1) da je ukinut parl. i (2) da je
kralj form.-pr. preuzeo cjelok. vlast u zemlji

b) Zakon o kraljevoj vlasti i vrh. dr. upr.,

obnarodovan je uporedo s Proklamacijom
(kralj postaje nosilac cjel., pa i zakonodavne
vlasti)
ba) (1) Da je K SHS nasljedna monarh. i (2) da je kralj
nosilac cjelokup. vl. u zemlji: vrh. vojni zapovj. i
zakonodavac- donosi i proglaava zakone.
bb) (1) imenovao predsjednika i lanove vlade i
odreivao broj ministarstava i (2) postavljao i ostale
inovnike i dodjeljivao vojne inove.
bc) Kraljeva linost je bila neprikosnovena i nije
podlijegala nikakvoj odgovornosti.
bd) Za prvog predsj. vlade kralj je odmah imenovao
gen. Petra ivkovia.

c) Deklarac. vlade gener. Petra ivkovia

(nade u rjeavanje socijalnih i privrednih
nevolja, disciplina u dr. upravi, izjedna.
zakonodavstva)
ca) Kralju su naruku ila i oekivanja da e, poslije
perioda dugotrajnih i neplodnih politi. borbi, najzad
poeti ek. i soc. oporavak (seljatvo)
cb) Deklaracijom se narodu obeavalo: (1) poduzim.
mjera za otklanjanje njegovih privrednih i socijalnih
nevolja, (2) zavoenje discipline u dravnoj upravi i (3)
izjednaavanje zakonodavstva u cijeloj dravi.

2. Novi naziv i nova upravna struktura dr.

a) Zakon o nazivu i podj. Kr. na upr. podru.,3.10.
1929. (dalja centralizacija drave i osnova za
razbijanje tradicionalnih pokrajina)
aa) Proglasom diktature izvrena je izmjena slu. naziva
drave i prokl. politika potpunog nac. unitarizma (doktr.
integralnog jugoslovenstva)
ab) Polazei od doktrine integr. jugosl., reim je pripr., a
3. 10. 1929. proglasio Zakon o nazivu i podjeli Kraljevine
na upravna podruja, koji je promij. slub. naziv i unutr.
admin.-teritorijalni i upravni ustroj zemlje.
ac) Zakon nije imao za cilj samo dalju centr. dravne
uprave, nego je trebalo da bude pravna osnova za
potpuno razbijanje tradicionalnih nacion.-historijskih
pokrajina i oformljenje dravnog i nac. jedinstva.

b) Novi naziv i podjela zemlje na Banovine

(lan 1 Zakona o nazivu i ..., 9 banovina,
granice su kidale tradic. histor.pokrajine)
ba) l. 1 Zakona o nazivu i podjeli... Kraljevina SHS je
dobila novi slub. naziv umjesto dotadanje 33 obl.,
podijeljena na 9 banovina koje su dobile nazive po
rijekama
bb) Banovine: Dravska (Ljublj.), Savska (Zagr.), Vrbas.
(B. Luka), Primor. (Split), Drinska (Sar.), Zetska
(Cetinje), Dunavska (N. Sad), Moravska (Ni) i Vardar.
(Skoplje); Beogr. sa Panevom i Zemunom, posebno
adm. podruje.
bc) Granice su u teritorijalnom pogledu kidale tradic.
historijske pokrajine (osim u sluaju Dravske banov.).
bd) Od ukupno 9 banovina, u 6 je pravoslavno st. bilo
u apsolutnoj veini.

3. BiH i podjela na banovine

a) BiH je razb. kao histor. cjelina izmeu 4
banov.
aa) Drin. ban.: Saraj. obl., bez fo.. i dijel. fojni. sreza;
dijelovi Tuzl. obl., osim srez. Grada., Graan. i Maglaj,
te manjeg dijela travn. obl.; zatim dijel. zap. Srbije sa
Uicem i kraj. u Sremu oko Vukovara,
ab) Vrb. ban.:Vrb. i Bih. obl., te srez. Mrkonj. Gr., Jajce i
Glamo iz travn. i srez Grada., Graan. i Maglaj iz tuzl.
obl. - te uski pojas preko r. Une, oko Dvora na Uni, izme
B. Novog i Dobrljina; za razl. od Drinske, Vrb. banovina
je isklju. unutar histor.teritorija BiH.,
ac) Prim. Ban: od bos. terit.- zap. dijelovi mostar. obl., na
desnoj obali Neretve i dio trav.obl.,- srezovi Mostar,
Konjic, Ljubuki, Trav., Bug., Prozor, Livno i Duvno;
ad) Zet. ban. pripali su istoni dijelovi mostar. obl. na
lijevoj strani Neretve, odnosno srezovi: Stolac, Ljubinje,
Nevesinje, Gacko, Bilea, Trebinje sa Foom

b) Demografska struktura banovina razb.

etnika kompaktnost Bonjaci u svakoj
od 9 uspostavljenih banovina bili su u
manjini
ba) Od uk. 2.323.555 st. u BiH (1931.) 43% je bilo u
granic. Vrb., 36,5% Drin., 14% Primorske i 6% Zetske
banovine (Bonjaci su u svakoj bili u manjini)
bb) Podjelom na banovine razbijena je do odreene
mjere etnika kompaktnost i hrvatskog i srpskog, a
najvie bonjakog stanovnitva.
bc) Razgranienje na podr. BiH izvreno je tako da je
u Drinskoj, Vrbaskoj i Zetskoj ban. potpunu veinu
imalo srpsko, a u Primorskoj hrvatsko st.

c) Uvoenjem diktature i ukid. obl. i srez. u

mnogim opinama BiH dolo je do smjene
regul. izabranih opinskih uprava (na izabr.
28.10.1928.)
ca) Umjesto smijenjenih. op. predsj. i drugih funkc.,
uglavnom iz reda Bonjaka (JMO), postavljane su
reimu odane lin., preteno pristalice Radikala.
cb) Povodom uestalih smjena opinskih uprava, dr.
Mehmed Spaho, voa JMO, ve je 9. februara 1929.
uputio pismo upozorenja kralju Aleksandru

IV. OKTROISANI USTAV I

NJEGOVA PRIMJENA

1. Donoenje Ustava 1931.

2. Opozicija reimu Oktroisanog ustava (punktacije)
3. Kraj kraljevskog reima 1934.
4. Petomajski izbori 1935.

1. Donoenje Ustava 1931.

a) Drugim Ustavom Kraljev. Jugoslavije, koji je
kralj dao narodu 3.9.1931., potv. i ozakonjeno
stanje stvoreno estojanuar. diktaturom.
aa) Ustav je imao jednostrano porijeklo - darovani ili
oktroisani ustav: donio ga je i izdao sam kralj bez
ikakve ustavotvorne skuptine, 3. 9. 1931.
ab) Cilj: prikriti kraljev apsolutizam i ozakoniti polit.
jugoslov. nac. unitarizma, nametnutu diktaturom - jer
estojanuarski reim nije rijeio, nego samo jo vie
zaotrio dotle nerijeena dr. pitanja, pos. nacionalno.
ac) Ustav je ostao dosljedan, kako po nazivu drave
(Jugoslavija), tako i po parolama koje se u Ustavu istiu
da je kralj zatoenik narodnog jedinstva i dravne
cjeline, te da je uvar njihovih svagdanjih interesa.

b) Ustav uspostavlja Nar. predstavnitvo

od dva doma: Skuptine i Senata (radilo
se samo o prikr. Kraljevog apsolutizma)
ba) Oba doma bila su izjednaena u zakonod. vlasti jer se po tom ustavu smatra da je zakonski prijedl.
primljen kada ga u cijelini usvoje i Nar. skup. i Senat.
bb) Tako primljeni zakonski prijedlog kralj potvruje i
proglaava zakonom.
bc) Polovinu l. Senata biralo je posebno birako
tijelo: od nar. posl., banskih vijenika i predsj. opina
sa podruja jedne banovine. (reimski ljudi), drugu
polovinu senatora imenovao je direktno kralj.
bd) Putem Senata Kralj je sebi jednostavno osigurao
mogunost da jo u Narodn. predstavnitvu utie na
stvaranje i donoenje zakona po svojoj volji.

c) Graanska prava ostala i dalje ograni.

(ostali su na snazi svi postojei zakoni
koji ograniavaju slobode, npr. birako i
druga prava)
ca) U pogledu graanskih prava, Ustavom je odr. da
su svi graani pred zakonom jednaki i da svi uivaju
jednaku zatitu vlasti.
cb) Gra. prava bila su pos. ograni. u pogledu bira.
prava graana. (javno glasanje na izborima - to je
bilo u suprotnosti svakoj demokr. praksi)
cc)Time se na pojedince, raznim ucjenama, prijetnj. i
na druge naine, mogao vriti pritisak da se opredj.
za kandidate iza kojih je stajala vlada.

c) Po Zakonu o izboru nar. poslanika i Zak.

o birakim spiskovima - kandidovanje se
moglo vriti samo putem zemalj. kanidac.
lista
ca) Izbornim postupkom po tim zakonima (doneseni
7. i 10. 9. 1931.) birako pravo graana bilo je teko
pogoeno: na izbore je mogla izai samo ona str.
koja postavi ili istakne svoje kandidate na teritoriji
itave drave
cb) S obzirom na slo. nac., vjer. i klasnu strukt. dr.,
pa prema tome i razl. pol. interese u njenim pojed.
dijelovima, takav zahtjev bio je neprir. i nelogian.
cc) U prilikama koje su stvorene diktaturom, uslov,
da postavi kandidate u cijeloj dr., mogla je ispuniti
samo neka pol. str. koju formira upravo vlada.

d) Meusobni odnosi i nadlenosti

Narodnog predstavnitva, vlade i Kralja

da) Vladu nije imenovalo Narodno predstavnitvo

ve Kralj direktno - vlada stoji neposredno pod
kraljem.
db) Kraljeva linost je bila neprikosnovena (a to je
znailo da Vlada odgovara onome za koga bi trebalo
da odgovara zaarani krug)

2. Opozicija reimu Oktroisanog ustava

(punktacije)
a) Oivljavanje politikog djelovanja u osl.
diktature formiranje reimske (JRSD)
aa) Poslanici izabrani na listi gen. P. ivkovia, polov.
dec. 1931. formalno su se konstit. kao pol. stranka Jugoslovenska radikalno-seljaka demokratija - JRSD,
koja je 1933. promij. ime u Jug. Nacion. stranka (JNS)
ab) lanovi JRSD bili su uglavnom razni karijeristi i
disidenti iz starih, zabranjenih gra. stran, najvie iz
radikala, ali ih je bilo i iz HSS, JMO i dr.
ac) Zbog nacionalnog i vjerskog sastava stanovnitva,
BiH sa pokazala kao nepodesan politiki teren za ire
uvrivanje JRSD

b) Aktiviranje starih gra. opozicionih str.

(naputaju pasivno dranje i otvoreno se
ograuju od diktature - SDK, DS i JMO)
ba) Najvee tekoe u organizovanju reimske stran.
(JRSD) dolazile su zbog otpora u samom narodu.
bb) Pod pritiskom nezadov. u narodu, vostva tradic.
gra. str. sve se otvorenije ograuju od diktat. i od
kraja 1932. prelaze u aktivno opozic. djelovanje.
bc) Glavne stare opoz. str. izlaze sa otvorenim zahtj.
za preureenjem drave: prvo SDK, zatim Demokrat.
stranka, pa najposlije JMO (M. Spaho)

b) Punktacije ili otvoreni zahtjevi opoz. str.

za preure. dr. (Maekove, Davidovieve,
Spahine)
ba) Zagr. ili Maekove punktacije - (SDK, 7.11. 1932.,
rezolucija osude diktat. i zahtjev za dokidanje srbijan.
prevl., koja se od po. nametnula Hrv.)
bb) Davidovieve punktacije (DS, Pismo prijateljima
iz jan. 1933, prure. dr. u kojoj BiH vidi kao etvrtu
feder. jedinicu (prelaznu, nac. mje.)
bc) Saraj. (Spahine) punktacije (kritika centr., trai se
ureenje dr. po ravnopr. pol.-histor. granicama, pa i za
BiH), odbio potpis. Maekove punkt.

3. Kraj kraljevskog reima 1934.

a) Kralj je ostao dosljedan politici unitarizma, sve do
tragine smrti u atentatu, 9. 10. 1934. u Marseju (ter.
akcija VMRO-a i ustaa, potaknuta iz Ital. i Maar.) vlast preuzima 3-lano Namjesnitvo ( koje vodi knez
Pavle Karaorevi)
b) Knez Pavle (u ime namjesnitva) i vlada JNS B.
Jeftia vrsto se dre oktr. ustava, ne naput. pol.
centr. i unitar. ideol., ali su brzo uslijedile promj.

4. Petomajski izbori 1935.

a) Vlada Bogoljuba Jeftia zakazuje izbore
za Nar. skuptinu 5. maj 1935., okuplj.
Udruene opozicije s ciljem da pobijedi
na izborima
aa) Udruena opozicija: Seljako-demokratska
koalicija (SDK), JMO, Davidovievo krilo
Demokratske stanke i jedan dio Zemljoradnike
stanke
ab) Progr. Udruene opoz.: izborna pobjeda, zatim
reorganiz. unutranjeg ustroja drave, nosilac zemalj.
liste V. Maek (hrvatsko pitanje)

b) Rezultati izbora i formalan kraj estojan.

diktature

ba) Tijesna pobjeda i moralni poraz vladajue JNS,

pad Bogoljuba Jeftia (nije zadobio podrku velikog
dijela bir. tijela, nespr. za sporaz. sa hrv. opoz.)
bb) Formiranje koalicije Stojadinovi Koroec
Spaho, 25. 6. 1935. (jedna struja radik., SLS, JMO i
nekol. disid. HSS) i formalan kraj estoj. diktature

V. BORBA ZA AUTONOMIJU BIH

1937. - 1941.
1. Napredna studentska omladina BiH
2. Stojadinovieva vlada i ustavna pitanja
3. Sporazum Cvetkovi Maek i osnivanje
Banovine Hrvatske
4. Graanski pokret za autonomiju BiH

1. Napredna studentska omladina BiH

a)Tri otvorena pisma studentske omlad.
BiH - pod uticajem KPJ za autonomiju
BiH, u decembru 1937., martu 1938. i
dec. 1939.
aa) Pitanjem poloaja i autonomije BiH nisu se bavile
samo graanske stranke i graanski politiari, ve
se njime stalno bavila i tada ilegalna KPJ.
ab) Pisma je potpisalo 509 stud. iz BiH, svih nac.
(ugl. sa Zagr. i Beogr. univ.) - kao ljudi kod
postojbine, a bez postojbine zahtij. su auton. BiH
ac) Ova pisma odraavaju prijelom u gledanju KPJ
na etniku realnost i histor. subjektivitet BiH, poseb.
na nacionalno pitanje bos. muslimana.

b) Autonomija BiH - i kao pokrajinsko i kao

nac. pitanje: zahtjevi za demokratiju, nac. i
vjersku ravnopravnost, te jedinstvo bh nar.
ba) Za potpisnike pisma BiH je jednokrajinska cjelina,
sudbinski i histor. oblikovana kao posebna privredna
cjelina i posebna politika cjelina.
bb) Odluno se izjanjavaju protiv svakog etnocentriz.,
svojatanja i pokroviteljstva nad tim narodima.
bc) U pismima se poseb. istie da je BiH u tada, gra.
politici predmet nepotedne trgovine i potkusurivanja.
bd) Trailo se rjeenje narodnih problema unutar
postojeih dravnih granica na osnovu demokratije i
ravnopravnosti naroda.

c) Tree pismo - za ravnopr. isprepletenih

nar. BiH - meu njima se ne moe postaviti
granica koja ne bi bila teka nepravda, pos.
prema muslimanima
ca) Pisma sadre ideju bratstva i jedinstva to e biti
budui pol.program NOP-a , te uvode dvije kategorije:
narodi BiH i samosvojnost BiH
cb) Pisma su inspir. stav 5. konf. KPJ za BiH (juli 1940)
o narodnoj autonomiji BiH u kojoj e ravnopravno u
demokratiji ivjeti Musl., Hrvati i Srbi.
cc) Demokratska nar. autonomija za BiH shvaala
se kao zajedn. interes njenih naroda i ona e od tada
biti jedan od osnovnih progr. ciljeva KPJ

2. Stojadinovieva vlada i ustavna pitanja

a)Formir. JRZ- jake koalicije staroradikala,

JMO i SLS (19.8.1935.):Stojadinovi tako
neformal. skuptinsku veinu organizira
u stranku
aa) Nakon formiranja vlade StojadinoviSpaho
Koroec veina narodnih poslanika iz kluba JNS dala
je podrku vladi M. Stojadinovia
ab) Da bi to vie uvrstio svoj poloaj, Stojadinov je
odluio da tu neformalnu skuptinsku veinu
organizira kao posebnu politiku stranku.
ac) Tako je 19. 8. 1935, osnovana Jugosl. radikalna
zajednica (JRZ) - od staroradikala (tzv paievaca),
JMO, SLS i nekih disid. HSS i Zemljor. str.

b) Stojadinovieva vlada se odmah na po.

suoila sa hrv. pitanjem kao osnovnim
politikim i ustavnim problemom u zemlji.

ba) SDK (HSS) odbija poziv Stojad. za ulazak u vladu,

nakon ega on nast. izolir. pol. faktore u Hrv. kako bi
ih prinudio da odustanu od svojih federalist. zahtj.
bb) Da bi politiki neutralizirao hrvatsko pitanje,
Stojadinovi je pokuao sklopiti Konkordat sa
Vatikanom, ali zbog otpora u Srbiji u tome nije uspio

c) Posljednji izbori u Kralj. Jug., 11. 12.

1938. (raspisivanj. izbora, Stojadinovi
pokuava prevazii krizu vlade)

ca) Grupis. opoz. (Nar. sporazum: saglasn. oko neke

vrste feder. ure. dr.), traei izlaz iz sve teeg
polo. vlade Stojadin. raspis. izbore, 11. 12. 1938.
cb) Rezultati izbora - poraz i pad Stojad., posebo u
BiH, nova vlada Dragie Cvetkovia od febr. 1939.
(glavni zadatak: rjeavanje hrvatskog pitanja)

3. Sporazum Cvetkovi Maek i

osnivanje Banovine Hrvatske

a) Cilj sporazuma: unutr. stabilizacija dr.

pred spoljnom opasnou (rat u Evropi)
aa) Sporazum sa Hrvatima nametala je potreba da se
neutraliu ustake ekstremne organiz. i agresivna
politika Njemake i Italije, ratna opasnost
ab) Nakon viemjes. pregovora: Sporazum Cvekovi
Maek (26. 8. 1939) glavne take: koaliciona vlada i
osnivanje Banovine Hrvatske

b) Uspostava Banovine Hrv. (teritorijalno

ustrojstvo) odjeci i politike posljedice
sporazuma Cvetkovi-Maek
ba) Uredba o banovini Hrvatskoj (uspostavljena je na
raun BiH, uzeto 13 srezova, pregovri: kao da Bonj.
ne postoje na tim prostorima)
bb) Reagovanje srpske strane: da se uspostavi
banovina Srpske zemlje (Vrb., Drin.,Zet., Dunav.,
Morav., i Vardar. ban.) sa sjeditem u Skoplju
bc) U svim planovima preureenja drave BiH je
negirana kao povijesna, pol. i dravnopravna cjelina.
bd) Sporazum o Ban. Hrv., sa planovima o banovini
Srpske zemlje, nisu nudili rje. preure. dr., ve
samo otvorili niz drugih pitanja uoi rata 1941.

4. Graanski pokret za autonomiju BiH

a) Nakon Sporazuma, bonj. pol. vostvo
reaktivira ideju autonomije BiH i zahtij.
da se BiH uspostavi u svom historijkom
opsegu kao 4-ta federalna jedinica
aa) U svim krajevima BiH odr. se protestni skupovi
na kojima Bonjaci trae autonomiju BiH.
ab) Pokretu se pridruuju musl. kult.-prosvjetna i
druga drutva i organizacije, od JMO se odluno trai
da istupi iz koalicione vladine JRZ
ac) Na protestnim skupovima bosanski muslimani
jednoduno zahtijevaju, da se u dalj. preure. dr. BiH
uspostavi kao posebna ravnopravna jedinica.

b) Konstituisanje Pokreta za autonomiju

BiH (skup predstavnika svih musl. politi.,
kulturnih i vjerskih drutava i ustanova,
30.12. 1939. u Sarajevu)
ba) Sloena previranja meu Bonjacima, zahtijevala
su jednu jedinstvenu organiz. koja bi usmjeravala
sva kretanja i zahtjeve za autonomiju BiH.
bb) S tim ciljem odran je u Sarajevu 30. 12. 1939.
skup na kojem je konstituisan Pokret za autonomiju
BiH i izabran njegov Izvrni odbor.
bc) Za predsj. je izabran bivi nar. posl. Ismet
Gavrankapetanovi, ali je stvarni voa bio senator
Uzeir-aga Hadihasanov., a poasni D. Kulenovi

c) Okrunica Izvrnog odbora Pokreta za

autonom. da se na terenu odmah pristupi
osnivanju mjesnih odbora Autonomnog
pokreta
ca) U okrunici se istie da su svi Bonj. pozdravili
sporazum Cv. Ma., ali se u njemu nije vodilo
rauna o tenjama Bonj. i openito bh. stanovnitv.
cb Uvjeravalo se da auton. BiH niim ne ugroava
interese drugih, pa u tom smislu poziva i sve ostale
pol. str. u Jug. da pristupe Pokretu za auton. BiH.

d) Pol. odjeci i reakcije protiv autonomije

BiH na srpskoj i hrv. i za na bonj. strani
da Srpski politiari: da auton. BiH ugro. projekat
okuplj. srpskih zemalja i srpsku politiku prevlast u
dr., te da je Hrv. uinjeno previe ustupaka.
db) Hrvatski politiari: da e do kona. razgranienja
doi nakon uspost. ban. Srp. zemlje, te su s tim u
vezi imali vie varijanti u pogledu BiH:
dc) Bonjaci se nisu mirili sa injenicom da su
prisiljeni ivjeti podijeljeni i pod dva upravna reima,
ve kao ravnopr. faktor jugoslavenske zajednice
dd) Ovi gra. pol. procesi prekinuti su aprilskim
ratom 1941. i slomom Kr. Jugoslavije; na pol. scenu
stupa jedna nova snaga - do tada ilegalna KPJ.