DRŽAVNOPRAVNI RAZVITAK

BIH

Doc. dr. Omer Hamzić

Benjamina Londrc MA, Viši asistent .

Kiseljak, 2014. godine

BOSNA I HERCEGOVINA U JUGOSLA-
VIJI IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA

I. BiH ZA VRIJEME PRIVREMENOG DRŽAVNOG

UREĐENJA, 1918. – 1921.
II. VIDOVDANSKI USTAV
III. ŠESTOJANUARSKA DIKTATURA
IV. OKTROISANI USTAV I NJEGOVA PRIMJENA
V. BORBA ZA AUTONOMIJU BIH 1937. - 1941.
I. BiH ZA VRIJEME PRIVREMENOG DRŽAVNOG
UREĐENJA, 1918.–1921.

 1. Privremeno državno uređenja u Kraljevini SHS i BiH

 2. Političke stranke u BiH 1918.- 1921.
 3. Izbori za Ustavotvornu skupštinu Kraljevine SHS na
području BiH (28.11. 1920.)
 4. Nacrti ustava i položaj BiH
1. Privremeno državno uređenja u Kraljevini
SHS i BiH

 a) Prva vlada Kraljevine SHS, 20.12.1918.

 b) Privremeno narodno predstavništvo (radilo od 1.3 1919.
do 28.11.1920.)
 c) Narod. vlada za BiH (s 10 povjerenstava nastavlja sa
radom do 31.1. 1919.);
 d) Zemaljska vlada za BiH zbog sporosti i prakt. teškoća
opstaje od 1.2.1919. do 14.7.1921., a kao Pokrajinska
uprava - do 25. 2.1924.)
a) Prva vlada Kraljevine SHS, 20.12.1918.

 aa) Od 1.-20.12.1918., t.j. do obraz. prve vlade Kraljevine

SHS, svu vlast u zemlji imao je isključivo Kralj, s osloncem
na vojsku (što je bilo i po Prvodecembarskom aktu)
 ab) Regent imenuje prvu vladu 20.12.1918., predsjednik je
Stojan Protić, a ne Nikola Pašić, kako je bilo utvrđeno
Ženevskim aktom („prvi državni udar“)
 ac) Imenovanjem Protića, Regent krši međustranački
dogovor (da Pašić bude predsjednik) i tako na samom
poč. pokazuje diktatorske sklonosti;
b) Privremeno narodno predstavništvo (radilo
od 1.3 1919. do 28.11.1920.)

 ba) Sastavljeno je voljom Regenta, a ne po Prvodecem.

aktu, t.j. Sporazumu Nar. vijeća u Zagrebu i predstavnika
Kraljevine Srbije (drugi „državni udar“)
 bb) Sastav: iz Slov. 32 posl., iz Hrv. sa Slav., Rijekom i
Međimurjem 62, iz Istre 4, iz Dalm. 12, iz Vojvod. 24, iz
Srbije 84, iz C. Gore 12 i iz BiH 42.
 bc) Oštri sukobi u Privr. nar. predstavn. (baš zbog takvog
načina njegovog sastavljanja, Zakon o izbor. za Ustavotv.
Skupšinu usvojilo tek 3.9.1920.)
c) Narod. vlada za BiH (s 10 povjerenstava
nastavlja sa radom do 31.1. 1919.)

 ca) Činom ujedinjenja i BiH je ušla u sastav jedinstvene

države - ali je još neko vrijeme zadržala određ. elemente
i oblike svoje državnosti i autonomnosti.
 cb) Gl. odbor NV za BiH prestaje s radom 31.12.1918., ali
je Narodna vlada za BiH sa 10 povjerenstava nastavila
rad pod tim imenom do 31.1. 1919.
 cc) U međuvremenu, preimenovana je u Zemaljsku vladu
(iz njenog djelokruga izdvojeni su i na centralnu vladu u
Beogr. prenijeti spoljni i vojni poslovi, drž. finansije, poslovi
ishrane i obnove zemlje i trgovine, obrta i industrije.
d) Zemaljska vl. za BiH zbog sporosti i praktič.
teškoća opstaje od 1.2.1919. do 14.7.1921., a
kao Pokrajinska uprava - do 25.2.1924.)

 da) U sastav Zem. vl. za BiH, pored predsj. i potpredsjedn.

ulazili su i povjerenici za unutr. posl., za trg., obrt, poštu i
brzojav, za vjere i nastavu, za narodnu odbr. i soc. skrb.
 db) Štaviše, Centr. vlada u Beogr. izdala je, 28. 2. 1919.,
Naredbu o uspostavi funkcije delegata ministarstva finan-
sija pri Zemaljskoj vladi za BiH.
 dc) Takvu situaciju nametnula je životna praksa, iako je
centralna vlast u Beogradu željela suprotno.
2. Političke stranke u BiH 1918.- 1921

 a) Pol.-stranačka razuđenost: posljedica različitog gleda-

nja na političko-ekonom. probleme zemlje, ali i na slože-
ne etničke i vjerske prilike u BiH;
 b) Srpske–centralističke stranke (Demokratska, Radikalna,
Zemljoradnička);
 c) Muslimanske i hrvatske (autonomističko-federalističke)
stranke (JMO, HTS i HPS), te ostale političke stranke i
organizacije (KPJ, Socijalisti, HSS)
a) Pol.-stranačka razuđenost: posljedica raz-
ličitog gledanja na političko-ekonom. prob-
leme zemlje, ali i na složene etničke i vjerske
prilike u BiH
 aa) Konfes. (nac.) str., u BiH (popis 1921.), od ukupno
1.890.460 st.: pravos. 829.360 ili 43,87%, musl. 588.173 ili
31,1%, katol. 444.309 ili 23,5%, jevr.12.051 ili 0,63%, i prip.
ostalih vjeroispovijesti 16.567 ili 0,87%.
 ab) Vladajuća ideologija nacionalnog i državnog unita-
rizma nije priznavala posebne nacije, već samo tri „ple-
mena“ – Srba, Hrv. i Slov., kao jednog „jedinstvenog jugo-
slovenskog naroda“.
 ac) U slučaju Bošnjaka, ta vladaj. ideologija priznavala je
i činjenicu da postoje određene različite kulturno-vjerske
grupe.
b) Srpske–centralistič. stranke (Demokratska,
Radikalna, Zemljoradnička)

 ba) Sarajevo postaje geogr. centar nove države i mjesto

okuplj. gotovo svih političkih grupa unitarističke nacional-
ne ideologije i centralističkog državnog uređenja.
 bb) Već 15. 2. 1919. upravo u Sar. je faktički konstituisna
Demokratska str., izrazito unitar.-nacionl. koncepta, koja
ubrzava politič. organiz. na naconalnoj i vjerskoj osnovi.
 bc) Od srpskih stranaka, osim Demokratske, koja je ubrzo
izgubila svoj uticaj u narodu, dr. Milan Srškić osniva bos-
anski ogranak Radikalne stranke.
 bd) Početkom 1920. dio građana i bogatih selj. osnivaju
Savez težaka (kasnije Savez zemlj.) - obje ove srpske str.
bile su izrazito centr. orijentisane (prva, radikalno srpstvo,
druga, radikalno provođenje agrarne reforme)
c) Muslimanske i hrvatske (autonomističko-
federalističke) stranke (JMO, HTS i HPS), te
ostale političke stranke i organizacije (KPJ,
Socijalisti, HSS)

 ba) Jugoslov. musl. organizacija (JMO), formirana je 16. 2.

1919. u Sarajevu (prije toga Tuzl. akcioni odbor),
 bb) Ubrzo je obnovljena stara Hrvat. narodna zajednica,
koja se kasnije dijeli na Hrv. težačku i Hrv. pučku stranku.
 bc) Sve tri ove stranke (dvije hrvatske i jedna bošnjačka)
stajale su na programu autonomističkog, odnosno federa-
lističkog državnog uređenja.
 bd) Pored čisto bosanskih nabrojanih stranaka, u BiH su
djelovale i neke druge stranke, različ. političkog usmje-
renja: KPJ, Socijalistička partija Jugoslavije, HSS
3. Izbori za Ustavotvornu skupštinu Kralj. SHS
na području BiH (28.11. 1920.)

 a) Politička razuđenost: na izbore izašle 22 stranke, aktiv-

no biračko pravo imali su mušk. sa 21, a pasivno sa 25 g.
starosti (zbog nepismenosti – glasanje kuglicama);
 b) Rezultati izbora za Narodnu skuoštinu: od 22 str., mand.
dobilo 16; od 419 mand.: DS 92, NRS 91, KPJ 58, HRSS 50,
Savez zemlj. 39, SLS 14, Džemijet (Nac. tur. str.) 8 itd.
 c) Rezultati izbora u BiH – pobjednica JMO sa 24 manda-
ta; ostale: NRS 11, HTS 7, Savez zemlj. 12, HPS 3, DS 2 i KPJ
4 poslanička mjesta.
4. Nacrti ustava i položaj BiH

 a) Ustavnom odboru podneseno 8 ustavnih nacrta: iako

različiti, u osnovi svodili su se na tri koncepta: (1) federa-
listički, (2) umjereni centralistički i (3) unitaristički
 b) Federal. i umjereno-centralist. koncept imale su: str. iz
Hrv. i Slov; za širu ili užu decentr. J. Smodlaka i A. Trumbić,
srednje rješ. Stojan Protić; svi su bili za neki vid autonomije
BiH, jedino JMO za punu cjelovitu BiH
 c) Unitar.-centr. pristup: cjelokupna politika srbijanskih
vladajućih krugova, polazište – Krfska dekl. i Prvodec. akt
– po uzoru na Ustav Srbije iz 1903. – centralistički uređena
monarhija, sa ograničenim pravima. parlamenta i širokim
ovlastima kralja
II. VIDOVDANSKI USTAV

 1. Izglasavanje Ustava, 1921. i njegov pravni

karakter
 2. Međunarodni položaj i granice Kraljevine SHS
 3. BiH u Vidovdanskom ustavu
 4. Vidovdanski parlamentarizam
1. Izglasavanje Ustava 1921. i njegov pravni
karakter

 a) Nametnutim poslovnikom omogućeno je da se Ustav

izglasa natpolovičnom većinom sa 210 glasova (od ukup-
no 419 mandata);
 b) Svoje glasanje za Ustav, JMO je uslovila sa nekoliko
zahtjeva od interesa za Bosnu: vakufi, agrar-naknada,
istraga zločina nad Bošnj., čl. 135, - „turski paragraf“;
 c) Ustav je izglasan na Vidovdan, 28.6.1921. - od 258
poslanika, „za“ 223 (89 DS, 87 NRS, 3 Zemlj., 23 JMO, 11
Džemijet 10 Kmetijske (slov. radikali) „protiv“ je bilo 35 -
apstiniralo 158 (po Vidivdanu – Vidovdanski);
 d) Donošenjem Vidovdanskog ustava, privremeno drž.
uređenje u Kraljevini SHS zamijenjeno je njenim stalnim
političkim ustrojstvom.
2. Međunarodni položaj i granice Kraljevine
SHS

 a) Rezultati Prvog svj. rata sankcionisani su na Mirov. konf.

(Pariz, Versaj – razni dvorci 18.1.-28.6.1919.) – uspostavljen
Versajski politički sistem - 1919.– 1939.
 b) Kraljevina SHS bila je u osnovi Versajska tvorevina –
koja se kasnije sa nizom novih država našla pod zaštit.
Francuske, kao ojačale evropske sile
 c) Mirovni ugov. K. SHS, uglavnom o granicama, sklopljen
u Versaju: Austr., (Sen Žermen, 19.9.1919.), Bugar. (Neji na
Seni, 27.11.1919.), Mađ. (Vel. Trijanon, 4.6.1920.), Turska
(Sevr, 10.8.1920.), Italija (Rapal, 12.9.1920.);
 d) Italija: okupirala Rijeku (12.9.1919.), Rapalskim ugo-
vorom dobila: Zadar i otoke Cres, Lošinj, Lastovo i Pala-
gružu; anektirala: Rijeku Istru, Julij. krajinu, Goricu, Trst i
Kvarner. otoke, 24.1.1924. (popuštanje sila Antante Italiji i
Musoliniju)
3. BiH u Vidovdanskom ustavu

 a) Zemalj. vlada (od 21.7.1921.), nastavlja rad kao Pokraj.

uprava za BiH (po čl. 134 Vidov. ustava - dok se ne done-
se Zak. o podj. zemlje na oblasti.,okruge. i opć., kako je
predviđeno u čl. 95 Ustava – bilo je to obično preimeno-
vanje;
 b) Zak. o oblasnoj i sreskoj samoupravi, 26.4.1922. – (33
oblasti u drž.), po čl. 135 Ustava, dotad. 6 okruga u BiH
automatski postaju oblasti: Tuz., Saraj., Herceg. (Mostar),
Travn., Vrbaska (B.Luka) i Bihaćka. (obezbijeđena tertito-
rijalna kompaktnost BiH)
 c) Dokidanje pokr. vlada koje su u narodu smatrane kao
vlade njegove uže domovine bio je priortet centr. režima,
ali je to bio složen i kompliciran posao, koji je stalno požu-
rivalo Min. unutr. dela (PU BiH likvidirana tek 25.2.1924.)
4. Vidovdanski parlamentarizam

 a) Iako je ustavom bio inaugurisan parlam. poredak, kralj

je imao stvarnu moć u zemlji, te potpuno dominirao poli-
tičkim životom zemlje (apsolutizam);
 b) Hrv. pitanje kao pitanje položaja Hrvata ili tzv. „prečan-
skih krajeva“ u Kraljevini SHS. razvijalo se u nekoliko faza:
od zabrane rada HSS, 1924., do atentata u Skupštini, 1927.
 c) SDK oštro kritikuje vladinu radikalsku politiku i korupciju
– zapaljiva atmosfera u skup-štini i atentat Puniše Račića
na poslanike HSS, 20.6.1928.
 d) Nakon atentata u Skupštini: dvorska farsa sa stranka-
ma i obavijest kralja od 4.1.1929. da „nema mogućn...za
parl. rješenje“ krize
a) Iako je ustavom bio inaugurisan parlam-
poredak, kralj je imao stvarnu moć u zemlji,
te potpuno dominirao politič. životom zemlje
(apsolutizam)

 aa) Kako je bio vrhovni komandant vojske, u stvarnosti je

personificirao, ne samo monarhiju, već i vojsku, a držao
se Ustava samo koliko je to njemu odgovaralo.
 ab) Kralj Aleksandar I Karađorđević, u svom apsolutizmu
nije imao čak milosti ni prema političarima koji su pro-
vodili njegovu velikosrpsku politiku (Nikola Pašić, 1926.).
 ac) Ni česti parlament. izbori (1923., 1925. i 1927.), nisu
mogli stabilizirati haotičnu političku scenu u zemlji, kojom
je dominiralo tzv. hrvatsko pitanje
b) Hrv. pitanje: položaj Hrvata ili tzv. „prečan-
skih krajeva“ u Kalj. SHS. razvijalo se: od zab-
rane rada HSS,1924.,do atent. u Skupšt., 1927.

 ba) Braneći svoje pozicije, velikosrpski režim je u dec.

1924. zabranio rad Radićeve Hrv. republik. selj. stranke
 bb) Uvjerivši se da Franc. i Engl. ne podržavaju hrvatsko
osamostaljivanje., Radić se odriče zahtjeva za republik.
(HRSS postaje HSS) i 1925. ulazi u vladu N. Pašića kao mi-
nistar prosv. (ali se ne odriče zahtjeva za preuređenje
države na konfederalnoj ili federalnoj osnovi).
 bc) Pošto su kralj i radikali odlučno odbijali zahtjeve Stje-
pana Radića da se drž. preuredi na konf. ili feder. osn., on
napušta vladu i ponovo odlazi u opoziciju
c) SDK oštro kritikuje vladinu radikalsku poli-
tiku i korupciju – zapaljiva atmosfera u skup-
štini i atentat Puniše Račića na poslanike HSS,
20.6.1928.

 ca) U međuvremenu se i Svetozar Pribićević, vođa Sam-

ostalne demokr. str. razišao s kraljem – pa 1927. sklapa
politički savez sa S. Radićem – Seljačko-demokratska ko-
alicija (SDK)
 cb) Zaoštravanje odnosa u Skupštini: Puniša Račić je kao
radikal. poslanik 28.6.1928. ubio poslanike HSS Pavla
Radića i Đuru Basaričeka, a ranio Ivana Pernara, Ivana
Granđu i Stjepana Radića (koji je izdahnuo 8.8.1928.),.
 cc) Stjepana Radića je na položaju vođe HSS naslijedio
dr. Vladimir – Vlatko Maček
d) Nakon atentata u Skupštini: dvorska farsa
sa strankama i obavijest kralja od 4.1.1929.
da „nema mogućn...za parl. rješenje“ krize

 da) Dovršivši iza kulisa sve pripr. za proglašenje diktature

(čak i tekstove zakona, koji će se odmah objaviti), kralj
Aleksandar je još pozvao na konsultac. vođe svih stran.,
uključujući i vođe SDK V. Mačeka i Svet. Pribićevića.
 db) Kako se str. lideri nisu mogli odmah sporaz., kralj je to
iskoristio, pa se Dvor, 4.1,1929. obratio javnosti - da zbog
izostajanja stranač. dogovora „nema mogućnosti ni za
kakvo parlament. rešenje, koje bi garantovalo održava-
nje punog državnog i narodnog jedinstva“.
 dc) To je bio posljednji poziv u vješto vođenoj režiji, čije je
logično finale i posljednji korak bilo proglašenje diktature,
odnosno lične kraljeve vlasti.
III. ŠESTOJANUARSKA DIKTATURA

 1. Proglas diktature i njen sistem

 2. Novi naziv i nova upravna struktura države
 3. BiH i podjela na banovine
1. Proglas diktature i njen sistem

 a) Proklamacija od 6.1.1929.: ovim aktom Kralj je ukinuo

Vidovdan. ustav, raspustio parlament i preuzeo cjelo-
kupnu vlast u zemlji (uveo diktaturu);
 b) Zakon o kraljevoj vlasti i vrhovnoj drž. upr., objavlj.
zajedno s Proklamacijom (kralj postaje nosilac cjelo-
kupne, pa i zakonodave vlasti);
 c) Deklaracija vlade gener. Petra Živkovića (nade u rje-
šavanje socijalnih i privrednih nevolja, disciplina u držav.
upravi, izjednač. zakonodavstva)
a) Proklamacija od 6.1.1929.: Kralj ukida Vi-
dovdan. ustav, raspušta parlament i preuzi-
ma cjelokup. vlast u zemlji (uvodi diktaturu)

 aa) U Prokl. „Mome dragom narodu, svim Srbima, Hrv. i

Slovencima...“ se ističe: (1) da su „žalosni događaji u Nar.
skupštini pokolebali kod naroda veru u korisnost te usta-
nove, (2) da su sporazumi između stranaka i ljudi „postali
apsolutno nemogući“.
 ab) Zbog ovih razloga – kralj smatra da je „nastupio čas
kad između naroda i kralja ne može i ne sme više biti
posrednika“,
 ac) ... pa je rešio da Ustav od 28. 6.1921. „prestane važiti“,
a to je značilo, (1) da je ukinut parlament i (2) da je kralj
formalno-pravno preuzeo cjelokupnu vlast u zemlji
b) Zakon o kraljevoj vlasti i vrhovnoj drž. upr.,
objavlj. zajedno s Proklamacijom (kralj pos-
taje nosilac cjelokupne, pa i zakonod. vlasti)

 ba) (1) Da je K SHS nasljedna monarhija i (2) da je kralj

nosilac cjelokup. vlasti u zemlji: vrhovni vojni zapovjednik
i „zakonodavac“- donosi i proglašava zakone.
 bb) Kralj je imenovao predsjednika i članove vlade, odre-
đivao broj ministarstava, postavljao i ostale visoke činov-
nike i dodjeljivao vojne činove.
 bc) Kraljeva ličnost je bila neprikosnovena i nije bila pod-
ložna nikakvoj odgovornosti.
 bd) Za prvog predsjenika vlade kralj je odmah imenovao
generala Petra Živkovića.
c) Deklaracija vlade gener. Petra Živkovića:
rješavanje soc. i privrednih nevolja, disciplina
u drž. upravi, izjednač. zakonodavstva)

 ca) Kralju su naruku išla i očekivanja da će, poslije

perioda dugotrajnih i neplodnih politič. borbi, najzad
početi ekonomski i socijalni oporavak (seljaštvo);
 cb) Deklaracijom Vlade P. Živkovića narodu se obe-
ćavalo:
 -(1) poduzimanje mjera za otklanjanje privrednih i
socijalnih nevolja,
 -(2) zavođenje discipline u državnoj upravi i
 -(3) izjednačavanje zakonodavstva u cijeloj državi.
2. Novi naziv i nova upravna struktura države

 a) Zakon o nazivu i podjeli Kraljevine na upravna pod-

ručja, 3.10.1929. (označio dalju centralizaciju države i
osnov za razbijanje tradicionih pokrajina);
 b) Novi naziv i podjela zemlje na Banovine (član 1 Zakona
o nazivu i ..., 9 banovina, granice su kidale tradic. histor.
pokrajine)
a) Zakon o nazivu i podjeli Kraljevine na up-
ravna područja, 3.10.1929. (dalja centralizac.
drž. i osnov za razbijanje tradic. pokrajina)

 aa) Proglasom diktature izvršena je izmjena služ. naziva i

proklamovana politika potpunog nacionaln. unitarizma
(doktrina integralnog jugoslovenstva)
 ab) Polazeći od te doktrine, režim je pripr. a 3.10.1929.
proglasio Zakon o nazivu i podjeli Kraljevine na upravna
područja, koji je promijenio službeni naziv i unutrašnji
administrativno-teritorijalni i upravni ustroj zemlje.
 ac) Zakon nije značio samo dalju centralizac. državne
uprave, nego je trebalo da bude pravna osnova za pot-
puno razbijanje tradicionalnih nacion.-historijskih pokra-
jina i oformljenje državnog i naconalnog jedinstva.
b) Novi naziv i podjela zemlje na Banovine
(čl. 1 Zakona o nazivu i ..., 9 banovina, gra-
nice su kidale tradic. histor. pokrajine)

 ba) Čl. 1 Zakona o nazivu i podjeli... Kraljevina SHS je

dobila novi služb. naziv – umjesto dotadašnje 33 obl.,
podijeljena na 9 banovina koje su nazvane po rijekama
 bb) Banovine: Dravska (Ljublj.), Savska (Zagr.), Vrbas. (B.
Luka), Primor. (Split), Drinska (Sar.),Zetska (Cetinje),
Dunavska (N. Sad), Moravska (Niš) i Vardar. (Skoplje);
Beogr. sa Pančevom i Zemunom, posebno admin. podr.
 bc) Granice su u teritorijalnom pogledu kidale tradic.
historijske pokrajine (osim u slučaju Dravske banov.),
 bd) Od ukupno 9 banovina, u 6 je pravosl. stanovništvo
bilo u apsolutnoj većini.
3. BiH i podjela na banovine

 a) BiH je razbijena kao historijska cjelina (4 banovine)

 b) Demografska struktura banovina – razbijena etnička
kompaktnost – Bošnjaci u svakoj od 9 uspostavljenih
banovina bili u manjini;
 c) Uvođ. diktature i ukidanjem oblasti i srezova u mno-
gim općinama BiH došlo je do smjene regular. izabranih
općinskih uprava (na izborima 28.10.1928.)
a) BiH je razbijena kao histor. cjelina (4 ban-
ovine: Drinsku, Vrbasku, Primorsku i Zetsku)

 aa) Drin..: Saraj. obl., bez foč.. i dijel. fojnič. sreza; dijelovi
Tuzl. obl., osim srez. Gradač., Gračan. i Maglaj, te manjeg
dijela Travn. obl.; zatim dijel. zap. Srbije sa Užicem i kraj. u
Sremu oko Vukovara, sa okolinom
 ab) Vrb..:Vrb. i Bihać. obl., te srez. Mrkonj. Gr., Jajce i
Glamoč iz travn. i srez Gradač., Gračan. i Maglaj iz Tz. obl.
- te uski pojas preko r. Une, oko Dvora na Uni, izmeđ Bos.
Novog i Dobrljina;
 ac) Prim.: od bos. terit.- zap. dijelovi mostar. obl., na des-
noj obali Neretve i dio travnič.obl.,- srezovi Mostar, Konjic,
Ljubuški, Trav., Bug., Prozor, Livno i Duvno;
 ad) Zet.: istočni dijel. mostar. obl. na lijevoj strani Neretve,
t.j. srezovi: Stolac, Ljubinje, Nevesinje, Gacko, Bileća, Tre-
binje sa Fočom iz bivše Sarajevske oblasti.
b) Demografska struktura banovina – razbij.
etnička kompaktnost – Bošnjaci u svakoj od
9 uspostavljenih banovina bili u manjini

 ba) Od uk. 2.323.555 st. u BiH (1931.) 43% je bilo u granic.

Vrb., 36,5% Drin., 14% Primorske i 6% Zetske banovine
(Bošnjaci su u svakoj bili u manjini);
 bb) Podjelom na banovine razbijena je do određ. mjere
etnička kompaktnost i hrvatskog i srpskog, a najviše boš-
njačkog stanovništva;
 bc) Razgraničenje između banovina na podr. BiH izvršeno
je tako da je u Drinskoj, Vrbaskoj i Zetskoj ban. potpunu
većinu imalo srpsko, a u Primorskoj hrvatsko stanovništvo
c) Uvođ. diktature i ukidanjem oblasti i srez. u
BiH dolazi do smjene mnogih regularno izabr.
općinskih uprava (na izbrima 28.10.1928.)

 ca) Umjesto smijenjenih općinskih predsj. i drugih funkc.,

uglavnom iz reda Bošnjaka (JMO), postavljane su, režimu
odane ličnosti, pretežno pristalice Radikala.
 cb) Povodom učest. smjena općinskih uprava, dr. Meh-
med Spaho, vođa JMO, već je 9. februara 1929. uputio
pismo upozorenja kralju Aleksandru;
IV. OKTROISANI USTAV I NJEGOVA PRIMJENA

 1. Donošenje Ustava 1931.

 2. Opozicija režimu Oktroisanog ustava (punktacije)
 3. Kraj kraljevskog režima 1934.
 4. Petomajski izbori 1935.
1. Donošenje Ustava 1931.

 a) Kralj „dao“ narodu ustva 3.9.1931., kojim je potvrđeno i

ozakonjeno stanje stvoreno šestojanarskom dikt.;
 b) Ustav uspostavlja Narod. predstavništvo od dva doma:
Skupštine i Senata (ustvari prikr. Kraljevog apsolutizma);
 c) Građ. prava ostala i dalje ogranič. (ostaju na snazi svi
„postojeći zakoni“ koji ograničavaju slobode - biračko i
druga prava;
 d) Po Zak. o izboru narod. poslanika i Zak. o biračk. spis-
kovima - kandidovanje se moglo vršiti samo putem ze-
maljskih kanidac. lista;
 e) Međusobni odnosi i nadležnosti Narodnog predstav-
ništva, vlade i Kralja ozakonjuju njegovu diktaturu;
a) Drugim Ustavom Kraljev. Jugoslavije, koji
je kralj „dao“ narodu 3.9.1931., potvrđeno i
ozakonjeno stanje stvoreno šestojan. dikt.

 aa) Ustav je imao jednostrano porijeklo - darovani ili okt-

roisani ustav: donio ga je i izdao sam kralj bez ikakve
ustavotvorne skupštine, 3. 9. 1931.
 ab) Cilj: prikriti kraljev apsolutizam i ozakoniti politiku
jugoslovenskog nac. unitarizma, nametnutu diktaturom -
jer šestojanuarski režim nije riješio, nego samo još više
zaoštrio dotle neriješena državna pitanja, a posebno
nacionalno.
 ac) Ustav je ostao dosljedan, kako po nazivu države
(Jugoslavija), tako i po parolama koje se u Ustavu ističu –
da je kralj „zatočenik narodnog jedinstva i državne
cjeline“, te da je „čuvar njihovih svagdašnjih interesa“.
b) Ustav uspostavlja Narodno predstavništvo
od dva doma: Skupštine i Senata (radilo se
samo o prikrivanju Kraljevog apsolutizma)

 ba) Oba doma bila su izjednačena u zakonod. vlasti - jer

je po tom ustavu zakonski prijedlog primljen kada ga u
cijelini usvoje i Narodna skupština i Senat.
 bb) U drugoj fazi, tako primljeni zakonski prijedlog kralj
potvrđuje i proglašava zakonom.
 bc) Polovinu čl. Senata biralo je posebno biračko tijelo:
od narodnih posl., banskih vijećnika i predsj. općina sa
područja jedne banovine. (režimski ljudi), drugu polovinu
senatora imenovao je direktno kralj.
 bd) Putem Senata Kralj je sebi osigurao mogućnost da još
u Narodnom predstavništvu utiče na stvaranje i donošenje
zakona po svojoj volji.
c) Građ. prava ostala i dalje ogranič. (ostaju
na snazi svi „postojeći zakoni“ koji ograniča-
vaju slobode, npr. biračko i druga prava)

 ca) U pogledu građanskih prava, Ustavom je određeno

da su svi građani pred zakonom jednaki i da svi uživaju
jednaku zaštitu vlasti;
 cb) Građ. prava bila su posebno ograničena u pogledu
birač. prava građana. (javno glasanje na izborima, što je
bilo u suprotnosti svakoj demokratskoj praksi)
 cc)Time se na pojedince, raznim ucjenama, prijetnjama i
na druge načine, mogao vršiti pritisak da se opredjeljuju
za kandidate iza kojih je stajala vlada.
d) Po Zak. o izboru narod. poslanika i Zak. o
biračk. spiskovima - kandidovanje se moglo
vršiti samo putem zemaljskih kanidac. lista

 ca) Izbornim postupkom po tim zakonima (od 7. i 10. 9.

1931.) birač. pravo građana bilo je teško pogođeno: na
izbore je mogla izaći samo ona stranka koja postavi ili
istakne svoje kandidate na teritoriji čitave države
 cb) S obzirom na slož. nac., vjer. i klasnu strukt. drž., pa
prema tome i različ. politič. interese u njenim pojedinim
dijelovima, takav zahtjev bio je neprirodan i nelogičan.
 cc) U prilikama koje su stvorene diktaturom, uslov da
postavi kandidate u cijeloj drž., mogla je ispuniti samo
neka politič. stranka koju formira upravo vlada.
e) Međusobni odnosi i nadležnosti Narodnog
predstavništva, vlade i Kralja

 da) Vladu nije imenovalo Narodno predstavništvo – već

Kralj direktno - vlada „stoji neposredno pod kraljem“.
 db) Kraljeva ličnost je bila neprikosnovena (a to je značilo
da Vlada odgovara onome za koga bi trebalo da odgo-
vara – „začarani krug“)
2. Opozicija režimu Oktroisanog ustava
(punktacije)

 Oživljavanje političkog djelovanja u uslovima diktature –

formiranje režimske (JRSD);
 b) Aktiviranje starih građ. opozic. stranaka (napuštaju
pasivno držanje i otvoreno se ograđuju od diktature -
SDK, DS i JMO);
 c) Punktacije ili otvoreni zahtjevi opozic. stranaka za
preuređenjem drž. (Maček, Davido-vić, Spaho) )
a) Oživljavanje političkog djelovanja u uslo-
vima diktature – formiranje režimske (JRSD)

 aa) Poslanici izabrani na listi gen. P. Živkovića, polovinom

dec. 1931. formalno su se konstituisali. kao pol. stranka -
Jugoslovenska radikalno-seljačka demokratija - JRSD, ko-
ja je 1933. promijenila ime u Jugosl. nacionalnu str. (JNS)
 ab) Članovi JRSD bili su uglavnom razni karijeristi i disidnti
iz starih, zabranjenih građ. stran., najviše iz radikala, ali ih
je bilo i iz HSS, JMO i dr.
 ac) Zbog nacionalnog i vjerskog sastava stanovništva, BiH
sa pokazala nepodesna za šire učvršćivanje JRSD
b) Aktiviranje starih građ. opozic. stranaka
(napuštaju pasivno držanje i otvoreno se og-
rađuju od diktature - SDK, DS i JMO)

 ba) Najveće teškoće u organizovanju režimske stranke

(JRSD) dolazile su zbog otpora u samom narodu.
 bb) Pod pritiskom nezadovoljstva u narodu, vođstva tra-
dicionalnih. građ. str. sve se otvorenije ograđuju od diktat.
i od kraja 1932. prelaze u aktivno opoziciono djelovanje.
 bc) Glavne stare opozic. stranke izlaze sa otvorenim zah-
tjevima za preuređenje države: prvo SDK, zatim Demokr.
stranka, pa najposlije JMO (M. Spaho)
c) Punktacije ili otvoreni zahtjevi opozic. stra-
naka za preuređenjem drž. (Maček, Davido-
vić, Spaho)

 ba) Zagr. ili Mačekove punktacije - (SDK, 7.11.1932., re-

zolucija osude diktature i zahtjev za dokidanje srbijanske
prevlasti, koja se od početka nametnula Hrvatima);
 bb) Davidovićeve punktacije (Demokratska str., „Pismo
prijateljima“ iz jan. 1933, pruređ. drž. u kojoj BiH vidi kao
četvrtu federal. jedinicu („prelaznu“, nacionalno mješo-
vitu)
 bc) Sarajev. (Spahine) punktacije (kritika centr., traži se
uređenje drž. po ravnopr. politič.-histor. granicama, pa i
za BiH), odbio potpis. Mačekove punkt.
3. Kraj kraljevskog režima 1934.

 a) Kralj je ostao dosljedan politici unitarizma, sve do tra-

gične smrti u atentatu, 9. 10. 1934. u Marseju (teror. akcija
VMRO-a i ustaša, potaknuta iz Italije i Mađarske) - vlast
preuzima 3-člano Namjesništvo (koje vodi knez Pavle
Karađorđević);
 b) Knez Pavle (u ime namjesništva) i vlada JNS Bogoljuba
Jeftića čvrsto se drže Oktroisanog ustava, ne napušta
politiku centralizma i unitarističke ideologije, ali su brzo
uslijedile promjene;
4. Petomajski izbori, 1935.

 a) Vlada Bogoljuba Jeftića zakazuje izbore za Naodnu

skupštinu 5. 5.1935., okupljanje Udruž. opozicije s ciljem
da pobijedi na izborima;
 b) Rezultati izbora i formalan kraj šestojanuarske diktature
a) Vlada Bogoljuba Jeftića zakazuje izbore
za Nar. skupštinu 5. 5.1935., okupljanje Udruž.
opozicije s ciljem da pobijedi na izborima

 aa) Udružena opozicija: Seljačko-demokratska koalicija

(SDK), JMO, Davidovićevo krilo Demokratske stanke i
jedan dio Zemljoradničke stanke
 ab) Program Udružene opozicije: (1) izborna pobjeda i
(2), reorganizacija unutrašnjeg ustroja države - nosilac
zemaljske liste V. Maček („hrvatsko pitanje“)
b) Rezultati izbora i formalan kraj šestojanu-
arske diktature

 ba) Tijesna pobjeda i moralni poraz vladajuće JNS, pad

Bogoljuba Jeftića (nije zadobio podršku velikog dijela bir.
tijela, nespreman za sporazum sa hrvatskom opoz.)
 bb) Formiranje koalicije Stojadinović – Korošec –Spaho,
25. 6. 1935., koju čine: jedna struja srpskih radikala, Slo-
venska ljudska stranka (SLS), JMO i nekoliko disidenata
HSS, što označava i formalan kraj šestojan. diktature
V. BORBA ZA AUTONOMIJU BIH 1937. - 1941.

 1. Napredna studentska omladina BiH

 2. Stojadinovićeva vlada i ustavna pitanja
 3. Sporazum Cvetković – Maček i osnivanje Banovine
Hrvatske
 4. Građanski pokret za autonomiju BiH
1. Napredna studentska omladina BiH

 a) Tri otvorena pisma studentske omladine BiH - pod uti-

cajem KPJ – za autonomiju BiH, u decembru 1937., martu
1938. i dec. 1939.;
 b) Autonomija BiH - i kao pokrajinsko i kao nac. pitanje:
zahtjevi za demokratiju, nac. i vjersku ravnopravnost, te
jedinstvo bh nar.
 c) Treće pismo - za ravnopravnost „isprepletenih“ naro-
da BiH – svaka granica među njima - teška nepravda,
posebno prema muslimanima.
a) Tri otvorena pisma studentske omladine
BiH - pod uticajem KPJ – za autonomiju BiH,
u decembru 1937., martu 1938. i dec. 1939.

 aa) Pitanjem položaja i autonomije BiH nisu se bavile

samo građanske stranke i građanski političari, već se
njime stalno bavila i tada ilegalna KPJ.
 ab) Pisma je potpisalo 509 stud. iz BiH, svih nac. (uglavn.
sa Zagr. i Beogr. univ.) - kao ljudi „kod postojbine, a bez
postojbine“ zahtijevali su autonomiju BiH
 ac) Ova pisma odražavaju prijelom u gledanju KPJ na
etničku realnost i historijski subjektivitet BiH, posebno na
nacionalno pitanje bosanskih muslimana.
b) Autonomija BiH - i kao pokrajinsko i kao
nac. pitanje: zahtjevi za demokratiju, nac. i
vjersku ravnopravnost, te jedinstvo bh nar.

 ba) Za potpisnike pisma BiH je „jednokrajinska cjelina“,

sudbinski i histor. oblikovana – kao „posebna privredna
cjelina“ i „posebna politička cjelina“.
 bb) Odlučno se izjašnjavaju protiv svakog etnocentrizma,
svojatanja i pokroviteljstva nad tim narodima.
 bc) U pismima se posebno ističe da je BiH u tadašnjoj gra-
đanskoj politici „predmet nepoštedne trgovine i potkusu-
rivanja“.
 bd) Tražilo se rješenje narodnih problema „unutar posto-
jećih drž. granica na osnovu demokratije i ravnopravnosti
naroda“.
c) Treće pismo - za ravnopravn. „ispreplete-
nih“ naroda BiH – svaka granica među njima
- teška nepravda, posebno prema muslim.

 ca) Pisma sadrže ideju bratstva i jedinstva – što će biti

budući politički program NOP-a , te uvode dvije kate-
gorije: „narodi BiH“ i „samosvojnost BiH“
 cb) Pisma su sigurno uticala na stav 5. konfer. KPJ za BiH
(juli 1940.) o “narodnoj autonomiji BiH“ u kojoj će ravno-
pravno u demokratiji živjeti Musl., Hrvati i Srbi.
 cc) „Demokratska narodna autonomija“ za BiH shvaćala
se kao zajednički interes njenih naroda i ona će od tada
biti jedan od osnovnih programskih ciljeva KPJ;
2. Stojadinovićeva vlada i ustavna pitanja

 a) Formir. JRZ- jake koalicije staroradikala, JMO i SLS

(19.8.1935.): Stojadinović tako neformalnu skupšt. većinu
organizira u stranku;
 b) Stojadinovićeva vlada se odmah na poč. suočila sa
„hrv. pitanjem“ kao osnovnim političkim i ustavnim
problemom u zemlji.
 c) Posljednji izbori u Kralj. Jug., 11. 12. 1938. (raspisivanj-
em izbora, Stojadinović pokušava prevazići krizu vlade)
a) Formir. JRZ- jake koalicije staroradikala,
JMO i SLS (19.8.1935.): Stojadinović tako ne-
formalnu skupš. većinu organizuje u stranku

 aa) Nakon formiranja vlade Stojadinović–Spaho–Korošec,

većina narodnih poslanika iz kluba JNS dala je podršku
vladi M. Stojadinovića;
 ab) Da bi što više učvrstio svoj položaj, Stojadinovć je
odlučio da tu neformalnu skupštinsku većinu organizuje
kao posebnu političku stranku;
 ac) Tako je 19. 8. 1935, osnovana Jugoslov. radikalna
zajednica (JRZ) - od staroradikala (tzv „pašićevaca“),
JMO, SLS i nekih disidenata HSS i Zemljoradn. str.
b) Stojadinovićeva vlada se odmah na poč.
suočila sa „hrv. pitanjem“ kao osnovnim
političkim i ustavnim problemom u zemlji.

 ba) SDK (HSS) odbija poziv Stojadinovića za ulazak u

vladu, nakon čega on nastoji izolirati pol. faktore u Hrv.
kako bi ih prinudio da odustanu od svojih federalistič.
Zahtjeva;
 bb) Da bi politički neutralizirao hrv. pitanje, Stojadinović je
pokušao sklopiti Konkordat sa Vatikanom, ali zbog otpora
u Srbiji u tome nije uspio
c) Posljednji izbori u Kralj. Jug., 11. 12. 1938.
(raspisivanjem izbora, Stojadinović pokuša-
va prevazići krizu vlade)

 ca) Grupis. opozicije (Koalicija Narodnog sporazuma:

saglasnost oko neke vrste federalnog uređenja države),
tražeći izlaz iz sve težeg položaja Vlade, Stojadinović
raspis. izbore, 11. 12. 1938.
 cb) Rezultati izbora - poraz i pad Stojadinovića, posebo u
BiH, nova vlada Dragiše Cvetkovića od febr. 1939. (glavni
zadatak: rješavanje hrvatskog pitanja)
3. Sporazum Cvetković – Maček i osnivanje
Banovine Hrvatske

aa)Cilj sporazuma: unutr. stabilizacija države pred vanj-

skom opasnošću (rat u Evropi);
b) Uspostava Banovine Hrvatske (teritorijalno ustrojstvo) –
odjeci i političke posljedice sporazuma Cvetković-Maček;
a) Cilj sporazuma: unutr. stabilizacija države
pred spoljnom opasnošću (rat u Evropi)

 aa) Sporazum sa Hrvatima nametala je potreba da se

neutrališu ustaške ekstremne organiz. i agresivna politika
Njemačke i Italije, ratna opasnost;
 ab) Nakon višemjes. pregovora: Sporazum Cveković–
Maček (26. 8. 1939) – glavne tačke: (1) koaliciona vlada
i (2) osnivanje Banovine Hrvatske
b) Uspostava Banovine Hrvatske (teritorijalno
ustrojstvo) – odjeci i političke posljedice spo-
razuma Cvetković-Maček

 ba) Uredba o banovini Hrvatskoj (uspostavljena je na rač-

un BiH, uzeto 13 srezova, pregovori: kao da Bošnjaci ne
postoje na tim prostorima);
 bb) Reagovanje srpske strane: da se uspostavi banovina
„Srpske zemlje“ (Vrb., Drin.,Zet., Dunav., Morav., i Vardar.
ban.) sa sjedištem u Skoplju;
 bc) U svim planovima preuređenja države, BiH je negi-
rana kao povijesna, politička i državnopravna cjelina.
 bd) Sporazum o Banovini Hrv., sa planovima o banovini
„Srpske zemlje“, nisu nudili rješ. preuređenja države, već
samo otvorili niz drugih pitanja – uoči rata 1941.
4. Građanski pokret za autonomiju BiH

 a) Nakon Sporazuma, bošnj. politič. vođstvo reaktivira

ideju autonomije BiH i zahtijeva da se BiH uspostavi kao
četvrta federit. jedinica;
 b) Konstituisanje Pokreta za autonomiju BiH (skup pred-
stavnika svih musl. politič., kulturnih i vjerskih društava i
ustanova, 30.12.1939. u Sarajevu);
 c) Okružnica Izvršnog odbora Pokreta za autonom. da se
na terenu odmah pristupi osnivanju mjesnih odbora;
 d) Pol. odjeci i reakcije: protiv autonomije BiH na srpskoj i
hrvatskoj i “za” na bošnjočkoj strani;
a) Nakon Sporazuma, bošnj. politič. vođstvo
reaktivira ideju autonomije BiH i zahtijeva da
se BiH uspostavi kao četvrta feder. jedinica

 aa) U svim krajevima BiH održavaju se protestni skupovi

na kojima Bošnjaci traže autonomiju BiH;
 ab) Pokretu se pridružuju musl. kult.-prosvjetna i druga
društva i organizacije, od JMO se odlučno traži da istupi
iz koalicione vladine JRZ;
 ac) Na protestnim skupovima bosanski muslimani jedno-
dušno zahtijevaju, da se u daljem preuređ. države BiH
uspostavi kao posebna ravnopravna jedinica;
b) Konstituisanje Pokreta za autonomiju BiH
-skup predstavnika svih musl. politič., kultur-
vjerskih društ. i ustanova, 30.12.1939. u Saraj.

 ba) Složena previranja među Bošnjacima, zahtijevala su

jednu jedinstvenu organiz. koja bi usmjeravala sva kre-
tanja i zahtjeve za autonomiju BiH.
 bb) S tim ciljem održan je u Sarajevu 30. 12. 1939. skup na
kojem je konstituisan Pokret za autonomiju BiH i izabran
njegov Izvršni odbor.
 bc) Za predsj. je izabran bivši nar. posl. Ismet Gavran-
kapetanović, ali je stvarni vođa bio senator Uzeir-aga
Hadžihasanović, a počasni Džafer Kulenović
c) Okružnica Izvršnog odbora Pokreta za
autonom. da se na terenu odmah pristupi
osnivanju mjesnih odbora

 ca) U okružnici se ističe da su svi Bošnj. pozdravili spo-

razum Cvetković – Mač., ali se u njemu nije vodilo rač.
o težnjama Bošnjačkog i općenito bh. stanovništva
 cb Uvjeravalo se da autonomija BiH ničim ne ugrožava
interese drugih, pa u tom smislu poziva i sve ostale pol.
stranke u Jug. da pristupe Pokretu za autonomiju BiH.
d) Pol. odjeci i reakcije: protiv autonomije
BiH na srpskoj i hrvats. i “za” na bošnj. strani

 da Srpski političari: da autonomija BiH ugrožava projekat

okuplj. srpskih zemalja i srpsku političku prevlast u drž., te
da je Hrvatima učinjeno previše ustupaka.
 db) Hrvatski političari: da će do konačn. razgraničenja
doći nakon uspost. ban. „Srp. zemlje“, te su s tim u vezi
imali više varijanti u pogledu BiH:
 dc) Bošnjaci se nisu mirili sa činjenicom da su prisiljeni
živjeti podijeljeni i pod dva upravna režima, već kao
ravnopravan faktor jugoslavenske zajednice
 dd) Ovi građanski pol. procesi prekinuti su april. ratom
1941. i slomom Kr. Jugoslavije; na pol. scenu stupa jedna
nova snaga - do tada ilegalna KPJ.