Professional Documents
Culture Documents
I Godina - Nacrtna Geometrija S Tehnickim Crtanjem I Zbirkom
I Godina - Nacrtna Geometrija S Tehnickim Crtanjem I Zbirkom
HASO BECIROVIC
NACRTNA GEOMETRIJA
SA TEHNICKIM CRTANJEM
I
ZBIRKOM ZADATAKA
Mojoj dragoj
supruzi Emiri
s postovanjem!
Tuzla 2000.
PREDGOVOR
taKujlct" \I
Tlllli
L<'Klor;
Oilier ,\'a/i/.
p'OfCSI'1
Knrc\:inj"
,j
r,. i'C
CrtCJ,c iI-radio
obrurb:
sc J::lIdll1 Bajrckfarnii:. dirLilll..rud
dip1.inz.nla.~.
BECiHO\'JC.I1:iw
N<lcl'1na g.:onwlrija sa lchn;cki m ,:rlanil:J1l i
Bdirovit
T\I~la:
!~lldarskp-g<.'nloSk()-gr:ldc\'illski fakultc\. 200G
322 SIr. : grantk; prikazi: 24 em'
.
COB!SSlDlll-1D7699718
- -_ _ _ _ _-1
Aut 0 r
SADRZAJ
Uvod.
1.
2.
--1.
to
I '
3.2. Hiprebola ..
3.3. Parabola.
3.4. Zadaci za rjesavanje .
4. Tacke, pravci i ravnine
4.1. Projekcija tacke .
4.1,1. Ravnine projekcija,
4.1.2. Projiciranje tacke ..
4. L3. Tacke u kvadrantima .
4.1.4. Koordinate tacke .
4.2. Dva pravca .
.:.!-2.1. Paralelni pravci .
4.2.2. Pravci se sijeku ..
,1-''
lS
2i
21
6,
7,
Okrrtallje Ui rot.adja
6.1. Okretanje llopste-.
'v'.2. Okretanje tackc ..
0 . .3. Okrclanje duzine ..
6A. Okretanje tijela .
rrojidranje geometrijskih tijela
7.1. 0 projiciranjll tijela uopste .
7 2. Geometrij~ka tijcla.
7.2.1. Kocka.
7.2.2. Prizma .
7.2.3. Pirarnida .
7.2.4. Tetraedar.
"7.'2.5. Oktaeclar.
"'-.2.(i.
r;
VaJjak .
'7 Stozac .
7.2.8. Kugb.
Zaci:lci [(j rjes(1Yanje..
25
26
28
28
29
30
31
32
33
35
35
54
9. Ortogonallla i kosa.aksonometrija
9.1. Uopste 0 aksonometriji .
9.2. Ortogonalna aksonometrija .
67
68
69
70
78
83
84
84
8S
86
86
86
89
94
98
102
104
108
111
113
125
126
126
127
127
128
129
133
133
134
135
136
136
137
147
151
158
171
172
:08
208
208
209
211
212
212
214
218
219
220
2'1')
225
225
226
228
LITERATURA
229
23.!
234
236
237
237
:239
244
Uvod
1. DeJinicija. Naertna geometrija je nauka koja se buvi is!ruii~':mj2111
grajickim predstavljanjem prostornih geometrijskih obfiku i !"!iiituvih meet;;sobnih odnosa.
Cilj izucavanja nacrtne geometrije je dvojak:
a. upozllati metodc pomocu kojih mozcmo postojece iii zamisljelle
pros tome oblike prikazati crteZom u ravnini, taka ua se iz rog crtefa mogu odrediti obllk, velie ina i polozaj u prostOll.l,
b. razvijati sposobnost osjecaja prostora i prostornih predsr3va.
Ostvarenje ovog drugog ciljaje posebuo znl.lcajno.
246
249
251
2)1
253
256
258
261
262
262
265
267
286
286
295
308
323
2. V rste projekcije
2.1. Centralna projekcija. Ako neki predmet gledamo sam~ jednim
okom, onda svaka vidljiva tacka predmeta .salje U oko jednu zraku. Kelda :;;vc
zrake presijecemo j~dnom favninom,
anda cemo u to.i ravnini dobiii stiku iIi
projekcijll rng predmeta.
Na slid 1 pnkazana je projekcija A'S'C'DI cctverokum ABCD iz
tacke 0 na ravninu 7!.
Tacka 0 se naziva sfL'diX!c iIi
centar projiciranja. Ravnina 7f se
naziva ravninQ slike iii proje!..cUe_
Cetverokut A'S'C'DI je projekcija
Slika 1.
cetverokUla ABCD !l(l ravnini n. /~rD.k.e
AD, EO, CO i DO zovu se :rake
projiciranja.
Kad sve zrake projiciranja idu istom tackam 0, koja je u kuna'::n0stl,
onda se projekcija predmeta na ravnini nnaziva cenlr.alnom projek.cijom.
Najbolji primjer ovakve projekcije je fotografija. kod koje s'ijetlost
hemijskim putem obiljezava na filmu pojedine tacke.
Uvod
Slika 2.
Stika 3.
~_~,,/X,.
s~_:__, _/ _
\.
', B
A ,\,. / / /
J'\.
'
2',~
_ _ _ _ _ _ _ _-'-loCC5_,fu.:.:":.:.":::s::.'r.::u:::kc:.:.U"oe..cPravi!nih nInogouglol'a
I
/
0"
I
OJ
'1:1
\
\ I
----------""
~_L----1,,---
J:-.!
Slika 1.11 Konstrukcije uglova od 45, 75, 105 i 135 P011l0CU trouglu\'it
~<
/o_~"
p
-tl"-'~'"
;(
;k
Stika 1.10 Konstrukcije uglova ad 30", 60", 120() i 1SO" pornocu rrouglova
____
~"
~"_~======X-
_____
,
Slika 1.16 KonstTukcija sesterokuta
11 zadanoj kmznici
kolfncrICUa_
\
D
B~",
Ie
\
\
-----':-----.::r-
E
Slika
j.
9 KOnSU"llKcija deveterokura
u zadanoj kruznici
A
G
~; lila
t,:3.yanje ray-nine na sebe, koje preslibv3 tackc 1.1 tack~. 3 pravce u pravcc. pri
cemuje sacuvana [ncidencUa tacke i pravca,
.
""".~
fulo i<.ojoj l<lcki B l.xiredit CC1110 pridruzcnu tacku Bi tnko da pnjnic\1 RA
produzimo do njenog presjeka P
s pravcem o. Ovoj spojnici je
kolincarno pridruzena- spojnic.:'1
PAf, .ier je tack a P sarna sebi
pridruzena i na njoj se mora
nalaziti tack a 8,. Ona se mora
nalaziti i na spojnici SB. dakie
nalazi sc u presjcku spojnica PAr
i S8. Fravae 0 zove se osa
kolincacUe, {acka S je eClIlar
A I/
kolincacije, a njeni pravci su
zrake kolincaC/)e. Analogno jc
na slici 2.1 odrcdena i tacb C 1
pridruiena tacki C.
Slib2.
Slika 2.2
rokUL
Slika 2.4
Zadatak. ZadallL1 je
kruznica k sa sredistem S(40.45) i
tackom A (75, 40), zatim osa
aji"nosti
0" MN[M(10,120),N(90.75)].
Tat._~ki A odabrana je pridruiena
tacka Ad85,50). Nacrtati perspektivno ajll1u krivulju k, (.'11.2.5).
cija
It
aJinosili ral'llini.
Slika 2.3
Slika 2.5
Zao,1ll
AJJ;Cr!.J,.
'l,BiCDr.
0(65,100) i
,rh .\i~'f.O, :"0 i. ;:~llill1 ,:;redistc S(S5. HI,' : 8S~ kcdinc~lCij,~ n ~ PR[pn"i /(JI R( 1 '{()..<;;()J I.
Odahl"()ti (I na Zf<Kl ,')'A izmedu S i A i nacrtati pe~spektivno kolinearan petero~ut
\.j},C
5,
L Zadan je is\oslrani Irokut ABC, kome je srediste opisane kruznice S(65.50}, vrh
i( !(l(/7{)} i osa afinosti 0 E MN[AH 10.75). N( 12(),J:W)/. Nacrtati perspekLiYno afini
!r.,klltA;RiC}. <lKojeA,(lOO,90). '
D)~
l.:l(\'!P
0< "Id:ln.it' rnl\'ilan sesterokut lInCDEF, kame je dijagonala ADIA( ]00,60), D(20,55)]
I C!<::a ~ll"inos\i 0 =" iH:\,{M(O,J20), :V(135,55)J. Nacrtati perspekllvno afini sesterokut
\;lJ:C ',Ji:F IF:. :1ko jc. it. l J(J5,65},
7:- !~in je rrw ibn sesterokill
---r-----------
11
8. Zadan je pravilan scdmerokut sa sredistem O( 110,125) i vrbom A(90, 90), zatim Gsa
kollneacije 0 "" A4N[M(lO.75), N(l40,1O)J i srediste kolineacije S(70,65), Odabrati
A na zmci SA izmeou S i A. udaljenoj 25 mm ad S i nacrtati perspeklivllo
kolinearan scdlllcrokut.
10, ZGd"na je kruinica k sa srcdiMem S(70, 120) i tackom ,4(65.80), zatim osa afinos!i
o E MN(M(25,25), N( /40,60)j. Tacki A odabranajc pridruzcna tacka Ad60,60).
2.
r)e.~avanj('
11. ZadanCl
(! 2
13, Zadanfl jc knrznica k: sa sredistem 0(75, ]25) i tackom A(60.90). zatim srediste
S(80.45') i osa kolincacije 0 0. AIN[Al(20...f.5), N( 140,J 0)). Odabrati AI na zfnci SA
i.Wi<:t1U
S IA
j ;1tlCll(.lli
14. ZJ.dann j8 kruznica k sa sredistem 5(95.85) i lackoll1 :"1.(60.90). za!im osa arinosti
u =. [,RtPt ,'0, -:_~ j" R(,' :',:.,' OJ]. 'TJcki . \ :")d3rnllJ]c ;::,ridru7cna tncb "',( "n 8m
0iacrtati pcrspektivno arinu krivulju /':/.
______________-"-3."-.1 Etipsa
L-l
~CF2 ~!...AB~a.
(I
Stika 3.1
3.1 Elipsa
poiuprecnicima r] :;::: ldB : : : AJ1A i r2 NC = N/D opiS-ema lukove 111, 111" niH],
taoa tl lukovi dodiruju tjemena elipse, taka da dio elipse u njenim tjemenima
mozemo zamijeniti sa dijelom kru7.nic;l,
Spojimo Ii lukove s krivuljom taka, da se krivulja pomala udaljava ad
lukova n i nj j priblizava lukovima 1Il i /Il/, da hi potpuno presla u te lukove, nnda
taka nastalu krivnlju nazivamo elipsom pomocn lukova zakriyljenosti.
0::::
Slika 3.3
'\a slici 3.4 prikazana je konstrukcija elipse pomocu lukova zakrivljeu njenim tjemenima. Zadane su ose elipse AB = 2a i CD :::: 2b. Nacrta se
.,.-' ""'i'::-~lnnik nrEH i i7 tncke F "pusJi oknmicn n8 dijag0nalll Be Ta okomica
,~lJCCC os\: AB \l (,lcki ;\1. a prodllz~ml osu CD u tacki N, gdje je lYlB = r!, a
11Vi[1
b'
proizilazi MB "'" --,= r,. 1z pravoa
'
uglog trougla NCE i aBC na Isti
nacin
3;
Ako iz
src-dj~(a
dobivamo
Slika 3.4
15
STika 3.5
e!ipse
Zadana .ie velika osa AB=2a j
tacka T elipse. U simetralnoj tacki ose 0
po\'ucena
je
oko1111ca
fla
njlL
Pohlprecnikom OA=OBz:::::a iz tackc T
opise se luk k. koji sijece okomicu u
tackam8 M j N. Pr<lyci AiT j NT sijeku
osu AB u tackarna K i L Duzina
Tl<::::.T[,-::o:D odreduje po!uosu, a mala osa
elipse je CD-::o:2b (s1.3.6).
\,
Slika 3.6
33 Parabola
16
3.2. Hiperbo\a
Definicija. Hiperbola je geometrijsko mjesto tacaka u ravnilli za koje je
vrijednost razlike udaljenosti od dvljll fiksnih ta(akd te ravnine konsranrna.
Fiksne tacke F, i F] nazivaju se iarita iIi jokusi hiperbole. Uda!jenosti
pojedinih tacaka T hiperbole od zarista su radljvektori r, i r2, a konstantna
vrijednost razlike udaljenosti jednaka je dulini glavne iIi realne ose hjperbole:
rrr?=2a=d(A,B). Oruga osa hiperbole je sporedna iIi imaginarna osa, jer su
njeni presjeci s hiperbolom konjugirano imaginami. Duzina OF,=OF]o;:::;e je
linearni ekscentricitet hiperbole.
17
3.3. Parabola
Konstrukcija hiperbole. Zadanaje glavnu osa hiperbole d(A,B)=2a=40 i
Iineami ekscentricitet e=35. Duline realne i imaginarne poluose, te linearnog
ekscentriciteta hiperbole, povezuje relacija a 2 +b 2=/, koja omogu6uje konstmkciju imaginame ose hiperbole.
Povucimo pravac AB i pravac CD .1. AB (5\.3.7), le oznacimo OA=OB=a
i OF]=OF2 =e. Na pravcll AB, desno od t1 odaberemo bila koje tacke J i 2.
Uzmirno u sestar duzinu Ai, pa tim poluprecnikom oko F] kao sredista, opisimo
luk iznad i ispad ose AB, a poluprecnikom Bl luk iz zarista F J , takode iznad, i
ispod ose AB. Ta ce se dva iuka sjeci u tackama T i I1> koje leie na hiperboli.
Ako oko F2 opisemo luk poluprecnika Ai, a oko F, luk po!uprecnika B 1, oba
luka ce $e sje6i, takode, u
dvije tacke koje Ide na
hiperboli, jer za svaku njeou
tacku vrijedi isto kao npr.
za (acku T, gdje je TFr
TF,;AI-El ;AB;2a.
;; I 0
A
zine TF-=.OD i TB:::::.TF. Prema tome, tacka
T je jednako udaljena od pravca d i tacke F.
Os tale tacke parabole dobit cerno analagno,
ako na osi uzmemo bila koje tacke 1,2, .
Tacka A je tjerne parabole, a leZi u simetralnoj tacki duline OF. Duzine TB:::::.TF=r
nazivaju se radij-vektari. Iz konstrukcije
Slika 3.8
paraboJe se vidi da je ona simetricna s
obzirom na osu OF.
U tacki T para bole konstruisana je tangenta t kao simetrala ugla ex
zatvaraju duzine TE i TF. Kako je tangenta simetrala duzine BF, una ill duzinu
palovi u tacki C i stoji na njoj okarnit.o.
Kako je tjeme A srediste duzine OF, a tacka C srediste duiine HF. to it
duzina AC paralelna direktrisi i cini tangentu parabole II tjemenll A.
l s_____ ..__._...___
7:
3A. Zadaci
L
Z3
rjcsavanje
2. GaCI'l<\ti elipsu kojoj je mala osa na pravcu p "" CN[080.30), N(50,120)), jedno
ljcrnc \l tacki C. osa CD-;:;:.70 i jedna tatka C!ipse T( 105,45). 1) tacki T povuci
t:J.T1gcnl'cl i normaiu eiipse.
i tangenre t E il,IN[M(60.100i,
"" "\;: cr\<lti e-lipsu kojoj je z.adana velika osa na pravcu p "" F 1G{F j (65,65},
Gr !.~'n. /(J(}l j. aka je P j zarisle, rl tangente (} 20 AIN[M{25.55), N(105.30) Ji
f~ =: r!\ fJ'(25, !OJ. R(J05. J35)1. U dodirnim tackama povuci Ilonnale elipse.
.). :"-ifl(,Tulti C!ipsu f'omocH zarist(! F.'(4(J,90), tjemena C(35,.z5) i ekscentricitetn e=35.
L ;'mizv()ljn0j tacki povuCi tangentu ; normalll dipse.
19
lJ. Nacrtati eJipsu pomocll koncentricnih krugova kojoj je velika osa na.pravcu
p -= LS[I.( 20.70). S( 115.70)] sa sredistell1 \l tacki S, ako je a=50 i e=35. Iz tacke
14. Nacrlati dipSll kojoj je velika osa na pravcll p 2 PS(P(O,50}, S(60,50)], srediste u
tacki 5, akoje d=55 i b=35 12 tach T(J40.70,1 povuCi tangellte na clipsu. a oom1ale
u dodimim tackama.
15. ~";dcflc11i clipsu pomocu iuko'.'(\ zakri\'ljenosti u njcnim tjemenimfl, cijaje velikn o<;a
fla pravcu p ""' tHi\'{AhOJO), ,\I(130,30)J, sa :"reJistem u tacki S(65,50), <1=45 i c=35.
!z iacke T(140.40) povuci tnngcnte na clipsu,:l normalc u dodirnim tackama .
16. Nacnali 11iperbolu kojoj jt: zadana realna osa na pravcu p =: GfI{G( 10.120),
,'[; ,. _~C;.HJ i /. ,;;.imptdtJ ,ii, := ,\f.Vr1J( ; C,3~<:;. ,\'{ JY1,90) J i (,=4 n I I pr0i7 1'01jn0j
lacki 1'0\,H(:1 tangentu i normalu hiperbo!e.
17. Nacrtati hipcrbolu kojojjc zauana rcaloa osa na pravcu p =: AE{A(50,90), (110,90)/
i ekscentricilet c:::o36. aka jc tjerne u tacki A. 1z: tacke T(80,50) povuCi tangente na
hiperbolu, odredlti dodirnc laCke I poYuCi nonnaJe hiperbole u tim tackama.
18. Zadnna Sll 7:arista F/20.70) i r2( 100.70) i ekscentricitet e=40. Nacrtati hiperbolu i
preko tatkc ,\1( I 15, (0) odrcditi tacku T u kojoj treba povue! tangenlu i normalu
hiperbole.
19. Nacrtati hiperbo]u kojoj je zadano z.ariStc Fj/90.100). tangentc t,
FI( 105.80)} i t] '= KL[K(25. 90), L( 135,30}} i dodirnCl tack<! T( 135.~) .
20.
~acrt<lti
GH[G( lOA5).
hipcrboiu kOJOj jc zarisle Fll ,<0,60 J. tacke hiperbolc AU 1 ]O.} 20). ,\'(95.50)
; roluosa 11=15. U t'foizvoljnoj facki povuci tangentu.
~_
3. KL~~!!.,IJ,::e-,(-:I,",,,;>g'C0g'-'.,-:-e,::-h,-'~~~~~~~_
~--
("":
22. Nacrtati hiperbolu kojoj je poluosa 6-::::.3D i ekscentricitet e-::::.4D. U jednoj tacki
povuei tangentu i normalu hiperbole.
23. Nacrtati hipcrbo!u kojaj su z,arista F;(60,60), FA 150.60) i taeka hiperbolc 1'(80.90.).
U jednoj tacki povuei tangentu i normalu hiperbole.
24. Nacrtati istostranu hiperbolu kojoj je z8dana poluosa a=-20. U jednuj weli krivl.ltjc
pavuci [angentu i norma!u,
NT[N(30,60j,
27. Zadana je direktrisa d!E MN{M(30,20), N(30,120J], osa pambole 0 "" PR{Pto.7rJl.
R(l20,70)) i-lacka parabole 1'(75,30). Nacrtati parabolu, konstruisati taflgelltu !
nannalu parabole u taeki T.
28. Zadane su dvije laeke na paraboli 1'd1Oo.,125) i TA85,:?5) koje su diralista dvije
rangente. Nacrtati parabolu i konstruisati tangente u dodirnim tackama, dku j.:
poznata direktrisa d;;E MN[lvl(35,lo.), :V( 35, I I()}}
Z9. -:iacrtati parnbolu kojoj je zadano zariste F(75.7f/\ ; t,mgenta '
s;
30. Nacrtnli parabolll kojoj je zadano: tangenta t '= PR{P(O,O). R( 30,70!}, zsriste
F(60.40) j parametar p=30.
31. Nacrtati parabolu kojoj je zadana osa na pravcu p ~ GH{C(O,50),fl( f20.50))
tangenta!:= RT{R(O,45), T(95,90)), ako je diraliste tangcnte u mcki T.
IV
III
<?--"
Slika 4.1
23
'A'
b)
zaKijucili slijedcce:
a.
Kadje {(lC/W u I kvadrall{u, andaje p'Ta projekcUa ispod, a druga iznad ose
x IA).
U.
c.
d.
ose x (C).
Kad je fodm u II/ k,:adrantu. of/da
SLl
I .-
=2~4,-__________~4.
4.?
Dva pravca
Aka se dva pmvca /.I proslOru s(jeku, om/a illl prt!Jjt'ci pHi!! i ,/n(siJ!
prajekcija lef.e It iSla} ordinali.
Na slici 4.5 prikazana su dva pravca a i b koji se sijeku u lucki S. Kako
je tacka S zajednicka za aba pravca, to se u njenom tlocrtu 5,'/ moraju s.ieci
tlocrti a' i b' ,a u njenom nacrtu SH moraju sjeei nacrli a'" i H~ prJ.v<lca a i-h.
5"
aJ
bJ
b"
8 I11i'
sijekll.
Slika 4A
Analogno tome, druga projicirajuca ravnina pnw(:;:l
-:I,
tj. A:A!A;,
para!dnl.
c;nh)rn 110cni 0' i b', kao i nacrti a# i b#, illlmoilaznih pravaca a i b, ali ta
llcce biti na istoj ordinali.
Aka se dva pnn'ca mimoifa:e, presjeci njlhovih projekcija ne ieie na
je Pi
~rdiJw!i.
rr2~--
OJ
Ie"
I x
e"
I
I
A'
A'
B'
0"
o.
all
II B
)-
b"
On
q'
b'
b'
~"~:-
Slika 4.7
c'
0'
B'
Slika 4.6
b)
e.if,
_ .--i--
40
K~!ko je p, na pravcu [!. mora njegov nacn ~# biti nLl nacrtu p" pravca p. a kako
Tlocrt
17;
'tl ][2.
Ci],
S3
svojim tlocrtom 17
r; je
love se
jJlTi
P; u :r? dobicemo pravu veliCinu ugla 0::2. Na slid 4.7h odredene su projekcijc
prJ\'cap.
28
4, i Ral'ninCl
_ _ _ _ _ _ _ _--.:.:..c.==_."
_ _.,_ _
4.3. Ravnina
bj
Tri tacke koje ne leze na jed nom pravcu odreduju ravtlinu, Kakvil goJ
bila ravnina, ana ce sjeci jednu od projekcionih ravnina u dog!ednom prostoru.
Aka je ravnina 1.1 opstem polozaju, onda ona sijece obadvije projekcione ravnine.
\" /J
Y~iI
oj
Slika 4.9
e,
.. E on d a on OJ'J'e'c'e
."ve
pravce l.t' ra'v'Jliile, ,pa
Ako je pravacp u ravll1m
w
.,
premaj'OIne i
e; -J e2 Ll __t~lG-1{an!:r-P/!-p?. Te nic"ki:~ Sll pro_bodislll pn\\-<:J P
s'a nl',,;ninama IT; i 1[2 (5l.4_10)_ Na slie! 4_10b nacrfane su proJdcije !' 1 f)
tragove-
pravca p u ravnini E.
p({n:uc jli->' rm:Jlilli
kud su
JJl!i
probodi.~t[J
!f
:5toimellil!!
ravnine.
oj
bj
f-x
EiF.
Stika 4.10
4.3 Ravl1lna
30
31
4,3.3. Sutrazilice
0)
e,
[772
1I
n'
mil
;~'
p'
Ex
b)
-------'1
e,
b)
Slika4.12
m"
I
I
Ex
Slika 4.1 J
Njeno Jrugo probodiste P2 nalazi se na drugom tragu e2 te ravnine. a
PI =: P; je neizmjerno daJcko na prvom tragu te ravnine.
1[j.
iJosto Je s-mraz+1-I+pn paraJelna--s prvlm tragom ej, tj. S Jcdmm pravcem ravnme
",[-, nnc13 ic i ona prmllelna s 1[/, tj. nien Hoeft m' naralelan ie s prvim tragom el, a
njen nacrt m" mora biti parale\an sa osom x.
Na slici 4.11 h rijeSen je ovaj zadatak sa zadanom ravninom E( el,e2) i
naqtane projckcije n{ i m" sutrainice III prvog traga te ravmne:--- Povucen je bilo
pra\.'<1(' m; paralel(1n s prvim tragom ! -do prcsjeka sa osom x i odredene
rn-jekcije drugog probodista P1 te slltrazllice. Zatim iz tacke Pi povucemo
i'r:.li"(1C m" paralelan sa osom:c Mozemo to rijesiti i obrnutim redom: pOVllcemo
bUo koji pravac ,,/' pm-alelan sa osom x do presjeka s drugim tragom e2.
Cldredimo ;;atirn prc1jekcije
i P; drugog probodista Pz te sutrainiee. Iz tackc
p.;
F';
povllccmo pravac m' paralelno s prYim tragom eJ. Analogno tome, na slicj
11(111',11")
/1"
[:>aralelan je s drugirn lragom e], a njen t!ncn 11' mora biti paralelan
sa (ynm y Na s!ici 4.12b nacrlane Sll projekcije /I' i n" sutraznicc II drugog
',':1g] r,l':mne E.
';1!ir:171liCe
i)
SEka 4_13
okorniti pravci.
Uglovi sto ih neka ravnina E
gradi sa projekcionim ravninama nazi~
vaju se pnli
odnosno drugi
w,.
!fl,
i?j, kao presjecnici till dviju ravnina, onda je (il! jednak priklonol1l uglu ravnine E
sa ravninom 1[/. Na slid 4.14a konstnlisana je prava velicina pr\'og priklonog
ugla Oh ravnine E prelaganjem prve prikJonice PI, odnmno prvog priklonog ugla
PjP;P1 oko tlocrta
na ravninu tr/. Analogno je na s1.i~i 4.l...J.b kUI1SlruisiJ.n
p;
q; .
,,
A21 \
! /'
p"
a"
'
\5"
:\
: \
".1
\ A~'
~--, .-~i;>-.~--
A~ ",:
S'
d:,
hi
e,
~"
aJ
p"
2
Ex
,: ,
RII'
p,
Sl1ka4.i5
Ex
~'
q'
w, ..!i~
'!l
'"
b)
Ako treba odrediti pravu velicinu nekog lika u ra\'nini cije su nam
projekcije poznate, pOlrebnoj"e tu ravninu okrenutl tako da padne u jcdi1ii' O(j
projekclonih ravnina. Okretanje ravnine mozemo izvrsiti samo aka pravca kOj)
je zajednicki za obje ravnine. Takvi praVCi:;iLl tragovi ravninc. Ukrcmnjc raVDl!1C
aka traga, dok ne padne u projekLionu ravninu, nazivamo prelaganjc/Il ,""!vn!!!!.:.
Na slici 4.10 prikazana je ra_vnina E( ef. e?~.
Slika4,14
!T2
lloCH
TcJiI'
pll
x. Odre(tene su projckcije (I'i a" presjecn!ce a ravnina E i ,1. U presjecistu nacJ"ta pravaca a'" i p" nalazi se nacrt S" trazenog probodisla S, J. U presjeCiSlu ordinale povucene nacrtom S'" tacke S i tlocna a' pravca a bit ce
~, e'
S' iackc S.
Slika 4.16
34
------
Na tragu
f2
prvpg traga Ci u ravninu ni, okrece se tacka T i opisuje luk okretanja k. Srediste
lukaje u tilcki Pi kome je poluprecnik PlT. Ravnina okretanja F tacke T okamita
jc na pn'Oill tragu Cr, a kakoje el u n/, ooaje okomita'}--na 1[/. Prema tome, prvi
trag /i ravnine F prolazi tackom T' okomito na prvi"rrag ej. Tacka (T ), 'u kojoj
pnrnl \Iejiclnu duzine PiT Prelozimo Ii pra\'ougl1 trougao Pl T'T aka katele
Lacki (T J, Spajanjem tacke (T) sa tackom Ex, koja je kod prelaganja ostala na
iqnm 1l1jestu, dobijemo pra\'ac (2). Pravac (C2) je prelozeni dnlgi trag 2 ravnine
E u r~tVninll 1[; oko njenog prvog traga fl. Ugao w, sto ga zatvaraju pravci el i
;' (/7 i. jednak je uglu ,5tO ga u prostoru zatvaraju tragovi er i e2 ravnine E.
Prema ranijem objasnjenju. na slici 4.16b odredene su projekcije
'I~7Tff bil0 koje tarke T drugog traga e2 ravnine E. Izvrsimo okretanje te tacke
,~~k(1
IT).
c"
N"/
prik!onice p prvog traga ravlline E. koja pro!azi kroz tachl T. Duzina TP,
bice pn\urrecnik okretanja tackc T. Prvj trag .'0' favnine okretanja F tacke T
;~(1kl:1pZl ~e <::{! t]ocrtom pI pravca p I I, "'" p'.l Odredimo zatim pravu velicinu
P; T,:;-:.p" pojllprecnika okrctanja PIT i prvi prikloni ugao
(X;
ravnine E.
2"
dohicemo na
pr<lVCU
ot----
II tacku (T)
e2
iuk okrct.anja k sijece trag iI, bite pre!ozaj tacke Tu 7r, oko prvog tnlga ej. Kako
jc; tacka (T ) udaljena od sredi,sta okretanja P j 't6tiko, koliko 1 tacka T, treba naci
Pi T' U Jr!, dobicemo trougao Pi T' To. HipotenuZ3 P I To :::: po tog trougla jcdnaka
jt dlJ7ini PIT, kao i duzina PdT). Luk ~ poluprecnika po sjeCi ce trag II U
35
"
5'
R j e sell j e: Da bismo
odredili probodiste pravea p
s ravllloom E zadanol1l sa tri
tacke pravcem p -moiemo
poloZiti prvu iii drugu projicirajucli Elvninu. U zadatku
jc polozena prva projicirajuca ravoina F(h J2), ciji sc
prvi trag II poklo.pa sa,.tlocrtom pravca p (1/;;; p'), u
drugi tragi? okomit na OSH x.
Da bisil10 naW presjecnicu q
dviju ravtJJpa E i E....m.Qramo
odrediti PI'obodista 1 i 2 ravnine F sa stranlcama a i b
trougla, jer ce sa ta dva probodista biti odredena presjecnica. Nacrt q":::: {12"
presjecnice q sijece na,crt pff
Slika 4,16c
Slika -1-.17
/JletriiSki:~JJ
odnosilna
ta,-~/((:,
...
b=CD{C(5.20.15J. D!iiUJ9).
tacku oznacimo sa 4" i 5", jer je ona nacrt tacke ""' stranice c i n1\crt lackc 5
pravca p. Odredimo zatim na tlocrtu c'stranice c .llocrt 4' tacke 4, a nD. tlocrLU
pI pravea p lIoert 5' racke 5. Kako je 5' iza 4', lakJjllcujemo Ja je [<leka 5
pravca p 1211 tacke 4 stranice c, pa, prema tome, necemo vidjeti om~i diD pravca p
koji je izmeou probodista S j tacke 5, kada pravae i trougao promatramo sprijeda
na 1[-}.. Zbog togaje oaert tog dijela pravca nacrtan isprekidanomlinijom.
c'
',M'
\ \pl
~.
5'
.0
oj
Slika~.19
R j e Se
11
{Iff pravca a U llacrtu S" probodista S'. Tioert probodista S je u presjecistu tlocna
pravca (1 j ordinate povutene nacrtom tacke S. Duzinc d'::: e's' i d" == e"s" su
projekcije udaljenosti pravaca a i h. Prava veliCina udaljenosti odredena je na
vee fJoznati naCin (sIA.19b).
paralelua
R j e sen j e: Udaljenost
E( i{,e;'i- -Tom
na
okomic'Om
Stika 4.20
a(a',a")
ravninu
prw{ca
eli
39
S" tacke S 11
kojoj ta okomica probada
ravninu. Duzine el' = T'S' i
d" = T"5" sU projekcije udaUenosti tacke T od ravnine E.
Praya velicina udaljenosti
d(J= 7~JSv dobivena.ie n<l 30a1ogan naein kao u 2. zadatku.
nG
probodi.sta tacaka
j (/,,]" i
T.; jc
D8Crt l~
40
TX
~
41
2"
i\
\x
8"
r:
r'
"
'
c"
AX
I
Ex
ie.
Ex
fAl
, 2
AX
a'
A,
'i.lil'
'\
0'
/"
'/
\'
iI
T'
:)l!Ka -+.22
Slika 423
Q"VC!
ff
43
Sil
8,
z A"
a"
8 '1
,,,
m"
.(B)
I
I
I
Jt.f!.zL
'\ i \0<;/
Slika-4-.2.4 ,-
. . . 4/ i
Siika 4.25
..... (e) J
44
Kod ovog zadatka potrebno je nacrtati projekcije romba ABeD koji. lei;
u ravnini E, a koji pri rotaetji te ravnine oko njenog drugog traga zauzima dar.i
polozaj (A)(B){C)(D). Da bismo rijdili ovaj zadatak potrebno je iz.vrsiti
'anrirotaciju' ravnine E oko njeriog drugog traga el- Kako izmeJu llacna
elemenata ravnine E i rotacijom dobivenih elemenaUl U ravnini J[2 postuji
perspektivno afina srodnost, kojoj je trag ez osa afinosti, potrebno je aIllirotirall
.
Zatim cerna tacku ':11) rotirati aka G u polozaj (AJ) i dobili pre10zcn
pt~vac (p! =: (M)(N). Kako Je vrh Au ravnini n/. kod preJaganja ostaje n8. istom
ITIjes[u A =(A).
.
1
~,Mu"
Jt2 11
ravninu E.
~a'
(AX B)(
.:
ex D)
\~\L.--" ....
\!reJ
_<~)'~N)
-!!'/
Sllka 4.26
PomOCll (AJ t_ (p) k~ns:ruisan je kvadrat (A)( B)( C)( D) cija je dijagonala
(B)(D! na ~ra:cu (P). VracanJem tacaka kroz projekciie oclredeni SlJ njeaovi
vrhov!. Sp3JanJem vrhova . t '
"h
. k ..
,
.
- !::o'
'k
. .
pn azanog na she} 4.26.
IS OlIHelll
proJe C1JU
Slika 4.27
\
47
C"
:-----_~B"
x
k/
EJ~-
Tacka P je presjek
pravaca AB i p. Nacrt
p" == 1"2" presjecnice p
sijece naert AdSd stranice Atlu' nacItu p" probodiSta P. Njegov tioert
p' je U pl-esjeeistu LIoerta p' presjecnice p i or~
dinale povucene nacrtom
tacke..p:" Probodiste tacke
R pravca AC i ravnine
trougJa EFG odredeno je
na isti nacin kao i pro~
bodiSte--tacke P. Tacke 3 i
4 su probodista pravaca
EF i EG sa prvom proji~
cirajucom ravninom po\o,zenom pravcem AC
(Iragovi ove ravnine nisu
oznaceni). Vidljivost trouglova odredena je po-
Siika 428
kao u 1. zadatku.
Slika4.29
48
R j e s'~e n j e:
U rjdavanju ovog zadatka koristicemo postupak opisan u 1. zadatku. Na slid 4.30
odredene su tacke P i R
u kojima stranice FG i
EG trollgla probadaju
ravninu paraielograma.
Projekcije P' pH i 'R~
g" tacaka P i R odre~
dene su pomocll prvih
projicimjuCih ravnina
(tragovi ovih ravnina
nlsll oznaceni) i pomocu presjecnica 1-2 i
3-4 tih ravnina sa para-
lelogramom. Da bismo
odredili koji su dijeiovi
paraielograma J trougJa
nevi~ljivi, kada ih pro~
matramo odozgo,
F"
Rj
p'
lJ raVDHlll
J-'
I
, G'
A'
od-
"
2'
B'
F'
Slika 4.30
B.
B'
/
i,. !
e' P, f,
Stika 4.31
'"
'i
50
H ostZljU .na istom mjesb.L Trazcni ugao aje ugao koga zatvaraju pravci (a) i (b).
:(7
J ,',
1' (,00 .. )J
Rjesenje:
Ako su dvije ravnine medu soborn paralelne, onda
su im i istoimeni tragovi
paralelni. Prema tome,
dovoUno je nati jednu
tacku prvog iii -' drugog
traga ravnine F da bi polozaj njenih tragova bio
odreden.
Tatkom T polozirna sutraznicu m prvog
traga ravnine F i vdredirna probodiste M 2 ::;;:: M; .
Probodistern M2 povucirilo pravac h pamIe!an s
drugim tragom e2 ravnine
E. Taj pravac je drug! trag
ravnine F. Zatim je odreden njen prvi tragf].
Da bismo odredi,
Slika 4.32
Ii udaljenost paralelnih
ravnina E i F poJozimo
prvu projicirajucu ravninu
G(g" 82) okomito na te
ravnine. Ravnina G sijece
ravnine E i F u pre;;jec-
nlcama pi q.
51
U presjeku okomice
S(50,40,~)
52
53
;l- __~D_"~k"
"
i,
- -m"
'8'
I:
1
y
o ,
or'
F'
'i
Slika 4.33
(=
MN
Silk. 4.34
'
'.'"
/ na Knenzel
54
poloiajnim i mefriCJ.im
.
odnosima tacke, ..
55
i Fr=.40.50).
'1.':Nncrtati projekcije, odrediti prikJone uglove, probodista sa projekcionim ravninama
i oznaCiti vidljivost pravca p E AB[A(70,lO,40), B(30,-30,.20)).
'1".
,
'r al,\'o.OlTI
"',
TfO
)(LIO)
polotiti ravninu E okorr1ito na ravnine: A( -50,40,-105)
1\ , __
"
i B(=,50,,65).
, is>Pravccm a "" ,A.B{A( 40,40,50), B(20, 70, 10)}, pOloziti ravninl1 F okomito na ravninu
--' E(-40.25,-90j.
.. AB(
" 1'ravcenla=.
_ /1'(100 '20
" 01 8(-.JO, 50,-)0)], po!oziti ravninl1 E okomito na ravninu
1'J.
F(-30,-30,50) i odre(flli tragove ravlline E.
C(40,90,40)).
C(30,10.70J)'
(l e;:,
(30,60,10).
22. Pravcem a
:=,
H(50,60, 80).
2.i Pravccm p
c'i
',24.lravcem p
,
Hl, Odredjti tragove ravnine zadane tackom T(-30. 30, 40) i pravcem
p ~ ABIA(40.70. 10). B(0.20.70)).
DI
;Ii
zatvara
0=
"./
,ugan od 60".
B(60,25,O)],
_'
_.
26, TackmD T pravea p ~ TS[T( /0, 10,50), S( -20, -50.10)], poJoziti ravninu E okomito na
-' pravac p.
E(15.15.-15),
B(80,50,O)] sa nlVninom
(30,]0,7()),
14. Odrediti probodiSte prnvca p "" MN[M(O, 90, 60), ,V(90,1030)} sa ravninom
!(oja je odredena jXlraJe[nim pravcima: a "" AB[A(10.20,20), B(60,30.60}}
'; "" CDr c(60, 15,30), VI Zadatak rijesiti bez uporrebe tragovu.
56
e)
~j,~o.
drediti ugao
~
b
,
:"'4g~ Tackom
49:;Zadan je trougao ABC[A(60,O,30), B( 130,80,1U), C( j 10, 10, 70)] i tilcka T( -Ii), i 5 ...fU)
van trougla, Tackom T poloziti ravninu E paraldno ravnini trougla.
;=---'"'"
'.>
Se[B, C( 6(),]O,4{))}.
36. Odrcditi
pravu ve1icinu l19l'a :,to.ga
~
' mel
1 usobno zarvur:lJu
'
. f"]vllipc
'
E(-60.100,60) i F(60,50,90).
.
.
37.
Odrediti pravll. veLicinu
ugl a:," 0 ga nIe,j usobno zJ.l\araju fen'nine
_~
_
l
F(3j,iJO,60).
38. Odrcditi
prayu
vcJi'::inli Il""u!
,
'
_, ~
<l :::.lO g<l
E (-60,90,.)0)
F(70,65,80j.
,-: 54') Odrediti udaljenost tacke 7'(0.0,0) ad pravCil j") 0. ?vIN !~H( -20,20,30},
,t ' .
~-,j
.,
OOZlt!
par.--,'"I
,-,-!e:;
nlIn
43. Tackom
nl 1
<'.'. '_ 0 ozltJ raVllmu para!e!nu ::;a ravnmotn koja jc odn;ucna sa dva
1 r, e nn pr,lYCI1. m ""- MN[M( -40 -70 "15) V'O 10 -- I .
-,
""
(.
,JJ) ! /1"5 PR{P(~65. 15,4(J), R,l.
)11
,.,
N(10,S(),6u)j.
55.) Odrediti pravu ve!icitlll udaljenosti tacke T(15,50,30) ad pravca u == AH[r\( 5i),5( ,i if!,
B-U_~9:.0..:'iO)], pr~laganjem pomocnc ravnlne koiu obrazutu pr<UiUC j tach.
.'.
E(i(),
c.
41.!Tackom T(1002040)
!~"
.
--,
"k.
.
' . _ po OZlt! ravnmu F pilmlelnu rrtvnini E kOjCl je zad:ln:l sa tri
_,tilC eABC{A(lO,-JO,JO), B(50,-60,-2(1), CillOJO,-70i./
.
.
.
CD
25,25),
BI.45,120.80)).
E(-65,50,80}
.; B(60.35,45), C(85,40,15)].
..
'5i
57
/,,=--,
/-,------..,
{ 58. ~Odrediti pravu veliCinu udaljenosli tackc T(4(),70,50) od r<lvt)ine zadJ.llc LU'::ki'll'na
'ABC[A(20,50.30), B(60, 10,60). C( 80,35,1O!1 koristeci tragove ravnine trougb,
/S9.)Odrediti udaJjenost tacke T(80,90, 100) 00 ravnine kojaje zadana sa dva pravci.l koji
. j
BC[B, C(80,35,25)].
-,,-~-\
r 60J Odrediti
.
J\"Q
pdl'ukllEi
61-. 0drediti udaljenost tacke T(-20,40,70) od favnine kojaje zadana sa elva pravc<l koji
se sijeku: a "5 AB{A( -30,10,.10), B{O,30.-J 0)) i b "" AClA., C(2U,u,60)J
58
59
Z~dana
, 77. N~ pravac p "" AB{A( 30,20,60.), B( 120.-80, -20)], nanijeti duzinu d=JOO, od njegovog
/drugog probodisla.
_.s.D Odrcditi ucbljenost tackc T(30,JO,JO) od ravnine koja je z.adana sa dvu paralelna
pr,ncc" a ~ Ml[4(40JO, 20), JJHO,20,60j] i b ~ CD[C(40,4U,6U), DJ,
78., Odredili udaljcnost tacke T(10, IOO,90j oct ravnine trougla A8C[A(0.60,0),
B(40,O,8U), C( 1IO,90,40}), bez upmrebe tragova.
80. Odrcditi udaljcnost tackc TID, 15,0) od ravnine troug!a ABC[A( 40,10,50).
65. Odredili lldaljenq5( dva para kIna pravca: a:= ABIA(70,O.80), B( 140,80,0)] j
b =: CD[C(D, 50,90). D j, prelag,llljcm ravnine koju pravci odreduju,
/B( 20.70,0).
-"82'.
68. C)rirediti IlUjkrill'U lldilljenost mimoilaznih pravaca; a "'" /tB[A(O,30,15), B(65,O, 70)) i
b,-,= CD[C(90,Q,35), D( 125,45,0)}, bez upotrebe slranocrta.
'..._.. /
if,
}'i
84, \U lacki S( ]0,30.20 j ravnine E koja je zadana sa dva pravea koji se sijeku:"
!1) '0 AS[!\(-2552!7l. Si i l l 2 i('ifB(35.30,45J. Slpodici okomicu duzined=50.
85. U tacki T(.J5,-,45J uougla ABC[A(-50,50.30,. 8(-10. 10. 70}, C{l0,30.JO)] podici
0Komicu i Da rlju II: tacke T nanijeti duzinu d:;;:;70. Zadatak rijesiti bel. upotrebe
-. --tmgova r<i\:nine.
! 1" Clurcdill udai.lcnoS[ oVlJC paraielne ravnine~ (-60,40,90) i F koja pro!azi tackom
8'7. U t;lcki T(5,5, -,40) trougla ABC[I\( 20,50..20), B( 110,90,0), C( 50,5.70)] podiCi
okomicu i na njaj odrediti tacke MiN udaljcnc od irougla za duz,inu d=50.
Sll
E(60.5(),40).
88.i
[?(45,85,7(}). C(80,55,30!J.
60
,/ ,( 92)
Odrediti projekclje presjeenice mvninu A(=,30,60) i B(=,50,30).
/
,.="
,
. ' k d' trou la i njjhovll vidljivost: .4BC[A( -40,55,35),
'107),'Odredit! medu~ob~l Pf)eS]Je. E;~[(-4~ 1 J'180) F{60,8{),}O), 012o.,15.5J1" B{O"90)O), C(40,1),12() 1
" ""
,
~
~;',
11~.
,j
10i
_.
C(90,50,40), D} sa troug!om
i njihovu vidljivost.
9~~ Odrediti
--'--,
100. 'Odrediti medusobni presjek dva rrougla i njihovu vidljivost: ABC{,4( .3(), 120,0),
//-----"
.'
' . ' . lela mmaABCD!A(20,60.6V), B(70.90.!,~)'
111. 9dredJtl rnedusobm presJek pa~~C[:(30 30 70) F(90,90,90). G{ i 20,00.6U!1
"-.-- C(llO,50,45),D]sarrouglom
J
,,~,
"
i njihovu vidljivost.
EFG[E(~60.30,20).
Fi40,JO.3OJ. GrO.12o.1?()!7
,--0::\
.
'
'1'10 rrama ABCD{A( 15.65,30), B( 1JO,--!-J,70(
"112\)' Odrediti medusobm presJck pa~~~[:(30 10 30) F(70 105,1 lOj, O( 130,35,20)/
/ C(145,70,40), D]sa rrouglom ,
"_"
"'''/ i njihovu vidljivost.
"
, , "e tacke T( 108') 80) nll ravninu E koju jc_ XJJ~lI\~l ~"
;'Iii':,Odrediti ortogonalne pTOJekcIJ, . ?O J
60)1 i h'i'i CD{C(70.{)u,3iJ;, D}.
" ~ dvaparalelnapravca:Cl':A1J[.4.{JO.. ,J),
"
~ nl'70 j(Y
101.. Odredi[j medusobni presjek dva troHgla i njihovu vidliivost: ARC!Ar-f)() I()n/Wi
B(O,u, 0), L-{50,JO,20)] ! EFGfE(-70,50,40), F(-lO,lJO,O), G(40,15,90)).
d'
'B(50,50,0), C(-20,fO,JOO)1
Ploe'J]e~l 'E;'~[~(458060)
F(OO JOO), G(-60,100,O)1'.
"__ '
""
--------,
. ,-.'
(108.0drediti medusobm
~/B(O,100,80)" Ci"60"40,4 )
n_'
i'"
61
'j
lO-.5~,.Od\editi
106,Odrcditi mcausobni presjek dVIl trougla i njihovu vidljivosr: ABC(A( !/J, !:;,70),
B(35,JOO,fO), C(75,40,]0J.! i EFG[E(0.30,30), F(75,75.70), G(S5,]O,15)].
'
E(!OO;60,80)
?}/',,,,,
..
,..
""'I.B{A(70500)W.60,O,30)jnaravlIillu-E(25,15,25i
;';;115.
-Odredltl
proJckClJe
pravca. p -"
"
, \
'-x
v'
("50,80"50) .
'('.~
Jk~1
-, "\:
,
S" "''') v _"c
" -ugla lwji !eZ!, II raVll!nt
i.D,' (J,' ~,
g
118. t4acrtati projekclJe lst,ostrallko .-[r~ ok~ trougla a jedan vrh troug!;) II tacki
,/S(55,-,50) srediste oplsane nlZl1!ce
,
A(55,-" 20)"
a vrh C u raVfllnl
7[;,.
62
------
120,-
~~~Cli(lti projekcije istostrano? trougta, koji lezi u ravllini E(100,60.90), kome jedna
';.1 "na. a:;;:80 zatvara sa prvllTI tragom ugao od 45, a krajnjc tacke su joj na
trag(lVlma ravnine.
.
63
,134. Na\:;rtati projekcije kvadrata Cije Stl dvije strane na paralelnim pravcima:
a=' APIA(20,40.10), P(80,55,40)) i b =,.MN[M(20']O,50), N], a tacka A jedan njegov
\Th.
121. NacrtRti projckcije istostranog trougJa ABC, cija jc jedna strana na praVCl!
P"'- ['4N[M(20,O, 90). N(80,60.0)], a suprotan vrh u tacki ((-10,50,20).
i35~~hcrtati
122.N;]cnati pmjekcije istostranog troug!a ABC, koji leti U favnmi (120.100,80), taka
. / da mu VTh A le-li 1.1 1[2 udaljen d=-60 od IT,_ a suprotn3 strana BC= 75 paralelna SIT!.
'13, Nacrtati projckcijc kvadrata kOJi !cii u ravnini E( 3Q,-1S,30), cija je dijagonaJa
d s BD{B(35.20,')' D( 100.70.';/.
123, Nacnati projekcije istostranog trougla ABC, cUa je jedna strana n3 p'ravcu
p "" IHN[M(-30,50.0). N(20,O. 75)}, a suprotan vrh u tacki C(50,30,30).
';13"S .., Nacrtati projckcije kvadrala ABeD koji lcii u ravnini E(20,-25.-20), cija je
dljagonala d:;;, AC[A(60,20.~}, C( 120,50, -)).
/ . _, .
128. ~acrL~ti projckcije istostranog trougla koji lezi u ravnini E(25,60,-20), jedan vrh Inn
je u tack! A(25, .. ,20), a vrh B 1I ravnini rr"
,':,i
'"t
loll,. >i"3crtati projckcijc k,Zldrata koji lezi u"i3vnini. ~(.75,55.8_:!, -:lj~\~\ ~U~gonal~.d.=:8(J
i zalvara sa prvim tragom ugao od 60 , a kraJnJc tacke d'Jagonale~,su, na trago v1ma
ravnlllC.
~:~,"-...
;-,r~n Cl1 p
'E
,.,<",~,
129. Odrediti pravu velicinu troug!a .4BC[A{(J.4(} .In!. B( an, !f),50), C(65,.':O.}O)]
prelaganjem oka prvog traga ravnine traugla un}.
----.....,
/'
-'-',
125. 'Odrediti pravu ~'eliCinu trougla IIBC{A(O,O,60), B(0.60,50), C(60, 10, 15Jl
preJagnnjcm ravnine trougla oko prvog traga U iT},
.
131. Odrcditi pnrnl veliCinu trouglaABC[A(-50. , ..30), E(20. , 101J' C( " 20" 70l]k
,.
,
OJI1 eZl
ravnilli E(60, 40. 70) prelaganjem oko prvog traga u nj ,
11
,,/,:
"
..
'"
,,-,
H
. ~;;~>fl~S'
~~,
64,
'i47./Nacrtati projekcije rombu ABeD koji leii u raVllll1i E( -60,40, 75), cija je dijagonala
d'IE AC[A( 5,80, -), C( -50,15, -)] a vrh B je u Ttl_
)sre lste u ac
\ '-' / para!dne s nJ.
148. Jqacrtati sve projekcije kvadrata Cija .Ie duzina d "" ABjli(JO,35,30), 8(30,20,lO)},
-'/s(r~ma, akoje njegova ravnina okomita na IT].
'/'~~~)Nacrtati
SCI, nhovi
Iaeke ABCD[,1(25,30}O),
~,
~"!
152.
nlau
" . '
'<
/166. Nacrtati projekcije kruz.nice k~ja lez.i u. r~v,nini E(30, 20,20), cije jc sredgk
. 5(15, ,60), a tacka T( 15,-,45) Je na kruzmcl.
.'
. . (
i dodiruje
q 167./Nacrtati projekcije kruznice koja le?:~~
ravnll;l1
_ - 907080)
'..,...
!..
SV~l
It
[I'j
ucki
l1YlL
traga.
.,
. '20 ,- 3D.-!U} , ciJe je SreQi~LC
168:'Nacrtati
projekcije kruznic~ koja le~l. .u .raV1lll1l(
.~
5(0,-,70), a tacka T(0,-.40) JC na, kruZlllCL
\l
raCK]
169: ~acrtati projekcije kru:lIllce kOJa dOGlruje p.fVl 1.~~gLtmgJ.!.lvni!l': iii./ Lv,,' : J,c)":; i
pr~ac P"" AB/A( -10.100.-), B(25,10,)) u toj ravnml.
156. "Nacrtati projekcije pravilnog sesterokuta, ":ij.; j.: :;r..;Oi$[';; Ll tacKl 2>l-iu,5//.f5!, a jedna
strana na pruvcu p 2i MN{M( 80,30,0), N(O,O,45)].
. k'
projekclje kruznl:e
OJ3 1'
eZl ~l r~!\'Dim Ei=,5f), 70), sa sreJiSltn\
'5(50,-,35) i prolazi kroz tacku A(20,-,])j.
f,".,
...
\
;1 //.---,
]64. Nacrtati
'"'L54:\Nacrtati projekcije pravitnog peterokuta koji lezt u mvnini E(20,]0.- 10). cUe Ie
.-----ox: ~sredistc u tacki S{lO,50,-j, ajl:dan vrh II mckJA(5U,2V. ).
1~1
cl
'"
i~)/~)
. k
rotacijom tacke"1'(0,20,20) ok!) pri:i.vca
k163.;Nacrtat!.proJe
clJe kruznice kOJ a nastaje
,.
~acrtati
.).?'3./Pravilan peterokut, koji leii u ravnini /[1 sa sreJiStcm u tack; 5(30,0,90), a whom u
tacki .4.(45,0,135), ~~!.~f~~tj ako drugog traga u ravninu E((iO,85.55j.
65
E,
151. ,Nacrtati projekcije prtivilnog peterokuta koji leii u ravoini E(10, lO"to), cije je
'srediste u tacki S(25,-,45), a jedan njegov vrh jc tacka A( 60, -,30).
,_!2,
//.t;
mJtrl~kim
odnosilllQ tackc,.
.
({Iiil\. Nacrtati
sve projekcije pravilnog s~s~erok~la koji 1.;z! ,U r~vn~n~ E(~:~:l;~;~ ~i!I~\l~:
d'
l 'k 5(4030 ,) poluprecmk opisane kruzmce r-3U, dViJ
;1'
\
<'\
"-
. dac;opolozainim
i
4.4 OsnOV!1l::.a
_
"
. , Nacrtati
171>
.
,...Je srem,
'ste u t,cki
sve projekcije kruzmce
C!JC
" 0S(50,35. to), po..liuprecniL
.'.~_.~ " r-;=30, ako je ana okomita na reI> a sa 1C2 zatvara ugao od 30 ,
ravnini &30.-30,35) sa
~~('~acrtati
paralel:l~j ~ SJ
/". , ,~S(]O,15,45)jojjesredlste,aduzlOaSA
<'!~7 ''IF
.
IS',.4(4030
))}]poluprccmL
, , __
osi x, tacb
159. Tacka .4.( -30.30,80) je vrh pravilnog sesrerokuta .4BCDEF koji je okomit na pravac
p 0: kIN/M(30)5]5), N(-40.65,15J], sa sredistem lH1 pravcll P< Nacrtati projckcije
sesterokuta.
160. Nacrtati projekcije pravi!nog sesterokuta, cije parak!ne stranice )eze l13. pravcimu:
In a MN[M{55.55.0), N(O,O,30)ji 11 "" PR[P(60,O,8Ih RJ, a srcdi;t.:; U lacki S(70,- _).
;:.~:
(} ....
1.1
. k cIJe
.. k ru inlee kOJ'a leii u ravllini
JdJirujc uba
174," Nacrtatl.proJe
" E(-J30.nQ,J15)'
.
ravnine i pravac a '2 ABf,4.( -30,0,-), B(0,110,-)] l! ravnml.
tr;1;~l
66
,7'
k' !
ruzfllce
oJa eZl u ravnini E(70 (40) i dod,ruJe ~ Sre,I,s'le
KmZl1lCe
Ie ud r
d 40 ad 1Cb a oJen
. po!uprecnik' r=30.
,
''"3_,
_
<1 Jeno za:;:::
176.'-Nacrtati projekcije k
/,
v'
v'
proJ'ckc"
, . k'
Nacrtati
. :'
.
lje k ruZ11lce
oJa proJazi kroz taiSku T(60 65 -) . d d"
-- "-- .
_,a-"" AB[A(O, 15, 15), B(25,15,60)J i b""AC[A, C(35,60.0)/ ' ! 0 IruJe pravce.
178.
ladc.rtu.ti projekcije krUZll ice poluprecnika r=30 koja pro\azi kroz tacku-~"(55 40 30)
(0 IruJcpravacp=:AB[A(O,O,25), B(30,50.0)j.
"
1
1'<)'
179. N"acl~ta.IIJ' ~r,oje~cije kruznice poluprecnika r=50 koja lezi u ravnini E(40 -25 40) .,
plO aZl (loztackeA(40,30,_) i B(105,60,-)}.
. ,
"
1RO. Nacrtati projckcUe krllznicc koja ima poluprecnik -40' d ct .
Q""'ASf4( 20 ]020) B ' ) .
r~
! olruJepravce:
-
181. NDCTt3.t.i
~
<
"
VDVCCII1
II
VI
182, N(Jcr{;1ti
projekciJ'c kTIlz'
. rotacljom
.
.
_:.
_nice k
oJa nastaJc
tack T(2 - -'0 60) k
p"" MN{MDO.JO,U), M-10,60,45)J.
e
),/.
0 0 pravca
.4'"
il!
'83 l'.
.. d
~ . b)~~:~n~, ~~, alloj paralelni.in pr~ycima: a "" AB{A( 10.100.90), B(-40.4U60!1 i
( ~ _,65,1:0j, D J Iezl kruzUlca sa sredistem u lacki 1(' J5' - 55) .
pnil'pl'eClllkom
r3" N r t '
.
..
'
... _,1
- - ..
,
- ./. ) He atl pro.Jckc!Je te kruznice.
I~ ~)
-----~A;
III
..".
IfiLL ">Tacrt8ti
projckci,'e
. zadana sredisfem S(-20 60 90)
"
'
. 'kruzmce k
oJ8Je
,=AB[A(-60,140,Oj, B(50,0,80)).
"
1 tangentom
,v'
!~
VI[]
b)
-y Iz
1I
L,
I o~
~I
,",
I
1-;
-z ~A'
j
-
IV
Slika5.!
Sada je prostor-podijeljen na osam dijelova, koje nazivamo oktanti i koji
se obiljezf\"vaju brojevima od I do VIII, istim redom kao i kod kvadranata, i to: I
do IV desno, a V do VIll lijevo od 7[.r.
Sve tri projekcione ravnine dobit cerno u istoj ravnini, npr. 7[2, tako da
it!
'\
7f;
oko osi
z lijevo u ravninu
IT] (s!.5.1.1.
k .
._ Na slici 5, tb nacrtane su sve tri proj'ekciJ'e tacke '-i(A'"A~ A"') ,oJa
nal,azl u I oktantu, ~a.ko je udaljenost bokocrta tacke od ose z jednaka ordinati
tocebokocrtza p 0 ZInvan y I
)lti1"lJevo, a za negatlvan
y des no od ose z,
se
v
-'
69
b)
a)
;X z
----.~"---
A'
Ez
z
,
Na slici 5.3 prikazane su sve tri ravnine pro,iekcija Jr" Jr2 i 7r; okomito nJ
Osa po kojoj se sijeku ravnine 1[j i Hz oznacena je ?a :x:, a usa po kojoj se
sijeku ravnine n; i 1[, sa /X3, Zatim je proizvoljno odabrana tacka A i odredenc
____ ~_ ;:,1:(:. rri .. prQjekcijc t~_iatke, pr\"o na Jr-1.1 Jt2, ~Dnda ~ na i(;- Proizvoljno je ndahran ;
tlocrt A' tacke A, te odreden njen naert A" ( .M' = A''' K i .:lA -" = A K), TackJ.
~J
;!:-
;Tj'
t'
,,
S!ika 5.2
'
surraznica n'eni
. d 'wk'
,<
'
- <-.
va Je
'd'
, ..1 m ~aje we 1m tlocrtom 1 n3crtom odreaena u prostom tel<: onda
k a a u njo] oznacuno njeno prvo .. b d'~ ?
.~
plO 0 lGte - 0= _-;' fla nfvom i lljeno dnlO"o
pro bodlste 1 "" j'" na d
t
"
,.
,~.
..
c
t. ' .
~lgorn ragu fdvmne. 1 reca proJekcIJa 1JI,; sutraznice !I1l
Ieee skupme paralelna Je s trecim tragom e, ravnine E.
A'" dobivena je tako du se iz t<:leke A POVllCc atomica Oll ravnmu HJ, pa]c A"" u
nozistu te okomice. Okornice A4' i AA'" prave ravninu koja je okomita 08- nSll
-/<'(_1,- pa _je
.MILAPI lik pravotlgaonLka........Otuda jmamo Am L :::::",Mf = A" K
,<\A'''' = A'L. Sada su A' i Am dvije potpuno analagno pridruzene projekcije, Lao
?iLo Sil bile A' i A"'.
Ako sve tri projekcije zdlIno imati II ravnini crteza, oncla lrcb<l n<1jpr~jc
ravninu it} okrenuti oko ose jX) u ravninu nl, a zatim obje ravninc (Hi ?:ajecino sa
Tt3) oko ose ,X2 U ravninu Tt2'
Zelimo li odrediti cetvrtu projekciju tacke A, postavicemo nOVll
projekcionu ravninu JT4 okomito oa Tr.l i povuci okomicu iz tacke A. flU tu r1Vniilu.
U nozistu ove okomiqe nalazi se cetvrta projekcija AN tacke A, Ravnine J[3 i ][4
sijeku se u oSI koju oznacavamo sa 3X4
Na slici 5.3b nacrtane Sil sve cetiri projekcije iacke A poslijc izvrscnog
okremnja ravnina projekcija u ravninu 7[2 (ravninu Cr1eia) , Na [OJ ::;lici .it
A'A"" L /X3 i LA"'::;:;: A"K, ANI All' 1- 3X./ i MAw:::: A'L_ Aka tloerti uviju tacaka
70
IX3,
rr.
8"
a)
T"
B" /
b)
"
Slika 5.4
Treeu projekcionu ravninu TZ; rnozemo postaviti okomito i na ravninu 7[2.
Na slid 5.4 prikazane 3U opet sve tri ravnine projekcija Tr/. 7[2 i Jr.,. ali sada
,'.(; .i liz. Ravnine Jr2..l 7~, sijeku se U osi 2Xj. U ovom slucaju, za taGku B vrijedi
ista lao za tacku A u prethodnom slucaju, sarno sto u ovom sJucaju ravninc Jr, i
71>. kao j me y, Z. zamjet~jujl.l svoje uloge. Na slici 5Ab nacrtane su sve cetiri
projekcije tacke B nakon poznatog sjedinjenja ravnina projekcija u ravninu 'Hz.
m
Natojsjici B"~B""~Zx3 j LB """ BfK, S""SfVl.JX4iMBfV",S"L.
Slika 5.5
pomocu
, .'/,a,locrta
udaliel10st
ta{ke T(45,45,50)
2. Zadatak. OrIre( iIII
,
J
od ravninc (70,60.70) (5156).
",";"
v,
lr4
okomito na
probodiste u tacki Sm
~-----~=~=~==='-"""---. - - 77
73
cr
T'"
/1
/,
d' = T's' i
= T 5" su projekcije
udaljeno:>ti tacke vel ravnine,
'1
ti
A"
,-
e\
id'"
,
k,"
d'
Slika5.6
"
A'
.,.
_.---,
"'L-\;
8'
Slika 5.7
A{ A',AN) sutmznica
1/( 1(11")
ravnina n.l postavljena je okomito n-<1_ l"nyninll. rei i nu ravnirm trollgla, i:)rl.ie osa
okomita na tlocrtu -tl{sutrainice III te ravnine. Trece projekcijc tacke T i
trougla ABC odredimo na osnovu udaljenosti njihovih drugih projckcija od osc
1.'(:!. Treen projekcija A"'B"'C''' trought ABC .Ie prikazana bo Juzina, jer je
ravnina troughi okomita na ruvninu 1(;. Okomlca povlIcena iz tacke r
no.
A B"" C'" ima probodisfc u tack] S'u. POlllOCll ordinala iz Sf" oJrede se
projekcije tacke S( S',SH). Duzine 1.1'::::: T'S', d":::::; T~)" i d m =:., tfflsm su
,X3
J'
Iff
projekcije udaljenosti tacke od ravnine trougb, gdje je dIn :;.'" 1''''S'''::: do ujedno j
prava velie ina te udaljenosti.
stra-
\::,.
."
,
\
74
II'
, ' . '.
'.
1 , Jer Je Jr3 I alb. Tada Je osa JX4 oa
l~lOtz'volJnoJ udalJenostl okomita na tTcce projekcije "'. b'"
.
Cetvne projekcije tv' YVl.
.
a 1
pravaca a t b,
. i ,_..
a 1, _ tl1 p~ava~a odrcdllJemo kao lldaljenosti njihovih Jrvih
plo.;ekclJa ~~ ose ).t3 U cetvrtoJ proJckciji pravci se vide kao tacke
1
lV
Duzma d ;:;; atV bl\' ~ d '
"
.~.
.',
0 Je pl ava vehcma udaljcnoslJ izmedu dvn
paralelna prayea.
"'J ',_
f:
75
i b. Kako je [aI/nina
j, c. sen j e:
luke, dd ],l\lllnu lL
pnqc:l () ili h
~D'/
o
p'
B"
)f
-9 :
R"
.$/~~t-Z~ _.
:
d~
C'
'".----~y
P'
B"
"
C'
y~R'
- ....... -----.-------
..
---
...-
- -
76
,.,"
".,,"
,,",,"
r--7;"q-;;,,~,- ,
8"
F'
'i-''-----,;,,~.,~."~~f~-\
.' IJ"
,,' ,,'
Fm
JX,_ _ __
6(J"
\" ,I
i~
e"/.
,,-
30'
____
8"
A',
Slika 5.11
il
8. Zadatak. lz projekcUa,
tlocrta i nacrta kocke cija
osnova ABCD{A(20.40,0),
:1
.J,
,I
8'
Sllka 5.1 0
_,i,,'"
B(20.10.0),C(50,JO,O),D] lei!
i_I trl! pomo(;u stranocrta 17[[crtati koch!. Stranocrtna osa
jX.! je pod uglom 6(/' It odnosu
no
OSll
,Xl>
uglom 45"
(sl.5.12).
1-1
osa
3X.j
odnosu nQ
pod
aSH jX}
Slika 5.12
'.,'
, , ~C'_
IN.JC
78
-"~-"----
_ _ _ _ _ _ _ 79
:t
--
'J'
',c.
,8:
Odrediti POlTlOCU stranocrta udaljenost Lacke T{40, 80, 90) od ravnine tmogJa
- ~lBC{AI-30,40, iOO), B( OU,20,5U), C(O.90,20) f bez: upotrebe tragova.
ta~kc
l ~a ~
AB{A(30.50.15), ))(70.30.40)) i b
~ CD[C(90,50,30),
D].
C;;~'8dredili
B(65,}5~80),
28. Odrediti
~5).
)J
/'"S"OC"T______.;S:.:-:.:B"o::k"oo:c::,':.:i",::',,,-O::O'-'O_::C::"eJi.:u"o::"-,sfi"o::':.:"'::":::'",ij::o:.:!_ _ _ _ _ . _ _ __
i,29. O"ctrediti pomocu stranocrta presjck trougla ABC[.4.(20,45,45), B(70,lO, 75),
'C( 115,65, 15)] sa trouglom EFG[E( lO,6{),]5), F(9(),80,65), G{ 130, J5,30) 1
32.
8). _ _ _
5 =oO'cCc~c:..":csC'l"m'C0,,:,o"'-0':ct-,-(tC':t,,-an,,:,',!,fO>tO>0!'.w,!:c!l.ij,,-a!..)
B k
'
_ ___='
_ _ _ _ _ _ __
6, Okretanje (rotacija)
6,1, Ol{retanje nopste
Predmeti i geometrijska tijcla U osobitom polozaju dovode se rotacijom
aka nekog pravca ~ ase u nove, opste, polozaje prema ravninama projekcija.
Projekcije till predmeta i tijela u novim polozajima jasnjje prikazuju te predmete
i tijela. testa je potrebno da se tijelo rotacijom dovede iz opsteg U osobiti
po!oiaj, u kome se neki zadaci jednostavnije rjesavaju. Okretal1jem tijela aka
ase rotacije za neb ugaa, svaka njegova taiSka opisuje luk istog ugla.
Obja.flljenje. Am.la.Cka A rotira aka ase 0, ana opisuje kruznicu k.
Srediste te kruznice je U osi 0 i La u nozistu S okomice spustene iz lacke A na aSll
o. Duiina AS"" r je poluprecnlk Ie krtlznice (s1.6.1)' Pravac 0 zove se Gsa, tacka
S srediste, a duiina ,45 = r pohrpreenik rotacije. KlUznica k, koju opisuje tacka
A, zove se kruinica rOlacije. Ta
kruz.nica Idi 1.1 ravnini L. koja se Love
ravllilla rotacije, a okomira je na osu .
:-otacije.
Slika 6.1
84
6. Okrettlllje (rotacljrl)
1'ackaA ostaJ'c na istom mjestu, tacka B opisuje luk k' koji se na Jrj projicira
1[).
,
. 'k A'B'
u"pravoj velicini kao luk B'B; kame je sredistc 0 ,a potupr'ccOl -'
.
Tfj
85
e. Sredisre
je S'luka k'll 0' , a poluprecnik je S:-1'::::: rJ". Ugao a prikazan je u Tt! u pravoj
velicini, dakle tacka A' opise treCinu kminice i dDde u poJozaj
Nacrt Juka k,
.4;.
koji ide tackolTI A, paralelan je s osom x. No. nacrtu k" lula k naiazi se Ilucrt A;
tacke AI u koju je rotacijom dosla tatka A.
0"
.A'-"_"k_",.-<"S'-"_-----<{~E
i
a)
x
Slika 6.3
Kako je rotirana duzina AB,
i I nt,
II x,
.4"B; ~ AB (sL6.3b).
Slika 6.2
Aka treba rotirati tacku B oka ose () l 7['. zu u~ao 0:.-;;;, !2(t (s1.6.2b).
anda to liracnmotm II prefhodriom sJucaju s tim oa zamijenllYlo ravnine 1[1 i 7[2_
.4;
.4
/ II 1/
Ii
87
7.2.
Geometrij~ka
tijela
7.2.1. Kocka
'.' ,.,,~jj."'.
e,
88
r:.,
89
7.2.2. Prizma
Prizma, kao geometrijsko tijelo, nastaje kada se prava linija pomjera po
obimu nekog mnogokuta, ali tako; da ostaje sarna sebi paraldna. Prizma ima
dvije osnove i oooliko boc.nil}._ploha koliko~mnogokut ima bridova, onol1ko
bocnih bridova koliko mnogokut Ima-uglova i dvufmfa veei broj vrhova od hroja-uglova mnogokuta. Boene pIche prizme su paralelogrami. Prizma moze biri
uspravna i kosa. Uspravna prizma ima bocue bridove okomite nil osnovu, a kOSCl
prizmaje ona ciji bocni bridovi stoje koso ua njezinu osnOvu. Pravilna prlzm3 za
osnovu irna pravilan mnogokut.
Slika 7.2
90,_ _ _ _ _ __
7 Pro;iciranje
r.:eometrijskih tijela
J
"
I"
,,:
iH"
/"
"
/
/
Fir
---;'(G II
,
\
'\ \
\
\
\
\
,
\
\.
8"
RGo
\
\/
j\ \
p"
\\
\
,i
1\
-,-"";.L-~7"-7f'
,
\
Ex/ ~E.,,_--+-~t;:--T
,I, ....1\
~c.
/.. \ ""
y
/ \,
8'
././,/ E,"'"\-\----~--,!V,'FI
(0,,: ....
\~,
~<
'('
/"
~.\
IE)
Slika 7.4;
Slika 7.3
92
9]
'~"----~-::--7 B'
(8J
e,
Slika 75
114
95
7.2.3. Piramida
Kao geometrijsko tijelo, piramida nastaje kada se prava linija pomjera
po obimll nekog mnogakuta prolazeci kroz jeduu taCku u prostoru. Piramida ima
jednu OS110VI1, onoliko bocnih ploha koliko mnogokut ima bridova, ol1oliko
bocnih bridova koliko mnogokut ima vrho\JB-, a broj uglova jednak je broju
\Thova mnogokuta viSe jedan. Bacne plohe piramide su trokuti. Piramida moze
biti l.lspravna i kasa. Uspravna piramida je ona Gija je osa okomita na osnovu, a
kod kose piramide osa stoji koso na njezinu osnovu. Pravilna piramida loa
osnovu im<lpraviJan mnogokut.
Ex
Slika 7.0
96
97
V"
,
R j e sen j e: Osnova piramjde je pravilan sesterokut kome je srediste u
tacki S. Sesterokut asnove odreden je sredistem S i uslovom da jednim svojim
bridom dodiruje ravninu nl.
Kako tacka S pripada ravnini , pomocu sutraznice m te rJ.vnine
odredeni Sil njezini tragovi.
Tackom S polot.ena je sutraznica In prvog trag a okomiro nn asu SV i
odredena ravnina E (e" e2). Prelozcnaje tacka S oka prvog traga ej U ravninu 7[}.
Pomocu tacke (S) konstruisana je os nova piramide, pravilan sesterokut,
(A){B){C){D)(E)(F) u pmvoj velicini, tako da jedan njezin brid lezi u prvom
tragu ravnine E, jer ana dodiruje ravninu 1(}. 'Antirotacijom' i perSpektivnom
afinosti konstruisan je tioert, a pomocll sutrtrinieo. prvog traga nacrt osnove
ABCDEF.. Spajanjem istoimenih projekcija njezinog vrha 1 vrhova njezine
osnove dobivene su projekeije piramide.
-o-Kako ravnina ima divergentne tragove, a pirarnida osnovOrrl !ezi 1.1 taj
ravnini, vidljivostje odredena kao u 3. zadatku.
c,
98
----------------~--~~~~~~------------
7.2.4. Tetraedar
Tetraedar je p~avilno geornetrijsko uglato tijelo ograniceno sa 4 jednaka
i:;::tostrana trougla. tma 6 jednakih bridova i 4 istostrana ugla koji Cine vrhove
~ocka
ogranicena, povtlce po
jedn3 dijagonala, kao na slid 7.8, onda sve te dijagonale 'cine 4 jednaka
istostrana trougla koji ogranicavaju pravilan tetraedar. Dva brida tetraedra koji
ne Ide na istoj plohi, npr. AB i CD, meau soborn su akomiti. Takvi bridovi ZOVll
sc suprotni bridovi tetraedra. Tetraedar 1m3 to para suprotnih bridova. Aka se
SPO]C sredista snprotnih bridova duzil1ama KL, MN i FR, tada se te duzine lOvu
osc trtracdra.
Slika 7.3
11
toj
Slika 7.9
102
7.2.5. Oktaedar
I
tn
I}
q"
Q\
A"
...... 7
'stika 7.12
104
7.2.6. Valjak
G"
,/
__ ~_~_/~ACp:,-/~_m-,:_,'_'_"f4_/~---*-'c.
//'i \".!)"
!
Slika 7.13
105
107
m,'
x
k'
---'-
0'
~-..".
__
?'
./.
Slika 7.14
Ex
109
108
7.2.7. Stoiac
v"
Ex
\
"
/
I
V,'
13. Zadatak. Nacrfad projekcije rotacionog stoca iUa osnova leii
u r'(71"i1fl1i (-30 ..25,35), vrh 7.rtacki V(-80, 10, 80), a poluprecnik osnove. r~35
(sl.7.J6r
SJika 7,15
- - - ---- -----
]]0
! 11
7.2.8. Kug\a
Kuglaje geometrijsko mjesto tacaka u prosrOnl koje sujednako udaljenc
od jedne stalne tacke S. Ta udaljenost je poluprecllik kugle, a tacka S je njeno
srediste. Kmgovi kugle, Gije ravnine prolaze kroz srediSte, zovu sc veliki
knlgovi, a krugovi Cije ravnine ne prolaze kroz srediste ZOVll sc mali kmgovi
kuglc.Vcliki krugovi, okomiti na horizontalnu ravninu, zovu se meridtj(Uli iwgle.
a krugovi paralelni s horizontalnorn ravninom zovu se pamleli! ill uporednici.
Najvecl uporednik prolazi kroz srediSte kugle i love se ekvuwr.
14~
Slika 7.16
113
1.12
'f'{acrtati projekcije kocke Ciji jedan brid donje osnove le1:i na pravcu
'I) '"' A1N{M(-25,25,35 J. N( ~45,50,l5)], a tacka A( -55,0,25) jedan njezin vrh na
7r)
1Tl,
n,
5._-,Nacrtati projekcije kocke, ciji jedan brid Jdl ua pravCll p '= I..IN[M( 10,5,40),
N(35,35.70 )], <lko je tacka A(65,45,]O) jedan njezin vrh. Udaljenost tacke A ad
pravca p je dijagona\a donje asnove.
'6. };Jacrtati projekcijc kocke koja osnovom Idi u ravnini (=,50.40), cijaje dijagonala
d=AC[A(O,50,O), C(l5,O,40Jl,
7, Nacnati projekcije kocke koja osnovom lei; u ravnini (30,=,;;5), cijaje dijagonala
d~AC[A(.30,20,-). C(2(),60,-)j.
-- ---.':.
Nacrtati projekcije kocke cija SIl dva bridajedne plohe na dva paralelna pravca:
a = PR[P(O,0,30), R(l40,25,75)] , b = AT[A(60,35,20), T] , ako je tacka A jedan vrh
kocke.
R'
:c'
il
p'
10. Tacke A(40,30,30) i C( ]0,80,60) Sil suprotni vrhovi kvadrata koji leii u ravnini
okontito na 'If!. Naciiati projekcije kocke cija osnovaje dati kvadrat.
ll,/hiae"iat: projekcije kocke, kojoj jeQ:Da ploha !~zi u ravnini E( 140,120,90), a srediste
suprotne plohc u tac~i_(75, 70,85), dok sujoj cetiri -bripa paratelna S IT}
J 2.
Natrtati projekcije kocke, kojoj jedna plaha lezi u ravnini (30,35,-30), akc je,.
-, ---,
Slika 7.17
E(60,50,=}, Cijaje
to:>-/ -?~'~!~/7T
a,P_~':;~ ,ti2>';iAf:~I#};;
Ji//qt"'(""Q<;~/.,/IO/YV#/7/V A'/'h'.3
__
115
':/ 26. N'acrtati projekcije pravilne cetverostrane prizme koja osnovom lei! u ra-vnini
'.
..E(50,50,~), cijaje dijagonala d = AC[A(lO,',lO), C(40,",60)}, a visilla prizmGV~70.
'--=-~
1/---'"
R(90,O,lO)l.
~.::-....::.-.
lS.)Nacrtati projekcije kocke, cija osnova ABeD lezi n{avnini E( -20, 20,30), sa
-.-_/ sredistem 11 tacki S( "15,-,55), a tacka .4.( -20,-.25) jedan njezin vrh.
"
16. Nacrtati projekcije kocke koja osnovom ABeD leii u ravnini E( -40,40.40), cija je
d;jaganala d = AC{A(0,40,(}), C(40,30,)).
17. Nacrtati projekcije kacke, Cijajedna ploha lei! u ravnini Ef 140.100,130), a srediste
-suprotne plohe u tacki S(70,80,90). Vrh A donje osnove je na ravnini E za d=40
udaljeno ad
z,.1';y . /.
.--.....
",/
14. Nacrtati projekcije kocke cija osnova ABeD lezi u ravnini E( ~50. 85,50), vrh A na
pravcu m := MN{M( -60,10,0), N(0.30.70)], a vrh C na pravcu n "" PR[P({jO;30,O),
~??~f,Y4/.s~ //~
73 Zadac! za rjeSavarlje
114
--'1""-
n,_
: 27. 'Nacrtati projekcije cetverostrane prizme Cija je osa na pravcu p ~ PR[P( -30,80,0),
\,~ ....-.-/ R( 50,}0,90), jedan vrh osnove u tacki A(lO, 70,15), a visioa prizme V= 7v,
:::-'.:::----'
/~ iSi'Nacrtati projekcije pravilne sest6strane prizme, bja osnova ABCDEF leii u ravnini
,"~~~:/
E( -40,=30), sa srediStem u tacki S(-5,40, -), tacka A(0,70, -) jed an njezin vrh, a
,"~
AI ytfr'J
(JNacrtati projekcije praviInc sestostrane ~{zme cija osoova ABCDEF [eli u ravnini
E( 35,30,,35), sa sredistem u tacki S( 30,40,-), tacka A( 15,70,-) jedan njezm vrh, a
visina prizme v= 70.
._-\,
18. Nacrtati projekcije kocke, dja Sli srcdista suprotnih ploha 5V{S(40, 70,40),
V(80,30,70)}, taka dajoj cetiri brida budu paralelna SIT!.
---->,.
f9.}.Nacrtati projekcije kacke kaja osnovom ABCD leil II ravnini (60,40, -65) sa
srediStem u tacki S(35, -,60), aka joj jedan brid prolazi wckorn M(0,4-5,50).
para!elnim pravcima:
K}, aka je lackaA jedan
njezin vrh,
)'},
/31. ~acrtati projekcije pravilne sestostrane prizme Cija 6S110va leii u ravnini
1)
/E(=,60,50), ako joj brid AB dodiruje 11:], srediste u tacki S(50,30, ), a vis ina prizme
v;:;;40.
avnina kvadrata ABCD okomjta je na pravac p =:; MN[M(-50,J5,80), l'./(50,70,1f)J}
vrhom u tacki ..1(0,20.80) i sredislem' na praycu p. Postaviti S;J jcdllt strml'::
j.,<;;.:~kvadratnu uspravnu piramidu visine vo:::40, a sa druge slrune llspravnu prizmu visine
v=40. Nacrtati projekcijc ovako nastalog geometrijskog tijcla.
,$U
21; \Nacrtati projekcije pravilne cctverostrane prizme koja osnovom !ezi u ravnini
{ 120,70,1(0), eiji jedan brid je na praveu p ; PR[P(75,O,), R(O,40.0)], tacka
A(2S,4S,-)jedan njezin vrh, a visina prizme \'=90,
, i2~-;Nacrtati projekcije pravilne uspravne petostrane prizmc tija osnova leii u ravnini
- (50,30,40), sa sredistem u tacki S( -40,25,4()), tacka A( -10,} 5,20) je jedan njezin
vrh, a visina prizme v= 70.
23. Nacrtati projekcije pravilne cetverostrane prizme Cija osnova !ezi u ravnini zadanoj
sa dva para!elna pravca: a '5. AK[A(20,40.l0), K( 80,55,40)) j
b'5. PR[P(20, J0,50), R.J, ako su joj dva brida na zadatim pravcima, jedan vrh u tatki
.4, a visioa prizme v=70.
A(
"/'-
' "---... /
_"
! 36.-'Nacrtati projekcije pravilne llspravne cetverostrane prizme kad koje dV;J briJa
osnovc JeZ.e na paralelnim pravcima: a == AK[A(O,40,60), K(-45,20,O)) i
O;:i1l0V:1
Idi
~ ..
Cljd
',.--./' ravnini E(l5,1S,-W), sa sredistem u tackl S(U,-,35), meka AI 25.-,25/ jcJan ilJGzin
vrh, a visina prizme v=70.
..,_._.".
q~:,R[P(-90,55.0),RjerJan r~ezin
:~l"---:'
~'
1-16
03nOVa u ravnini
, E(llO. 90,] 10), sa sredlstem u tacki S( 30,30,-), jedan njezin vrb u tacki A(l0;20,-), a
"vlsiml piramide \/:::80.
38. Nacrtati projekcije pravilne uspravne sestostrane piramide Cija OS11ova leii u ravnini
\/:::80.
-to.
<::S.:_projekcije,
4?,~ ~avninl E( 35,35, -35) Jezl pravilni sesterokut sa sredistem u tacki S(--30,,45) j
c"'---/'Jednim vrhom u tacki A{O, 50. -), Postaviti fla sesterokut uspravflu piramidu visine
v=80 i nacrtati njezine projekcije,
50)Nacrtati projekcije pravillle petostrane piramide cija osnova lezi 11 ravnini
'- . . E(30,60,-20) sa sredlstem u tacki S(60,40,-), poluprecnik osnovi opisane kruznice
__ 1~-:::25, vis ina piramide v=70, a osnovni brid AB je paralelan s ii'
52~' ;:4acrta1i projekcije pravilne pctostrane piramide cija osnova leb u ravnini
;'-'E(W,30,-70), sa osnovnim bridom AB[A( 10,-,5), 8(30,-.20)}, a duzina bocnih
bridova .5=-70.
41, Nacrtati projekcije pravilne petostra11e piramide cija je osa SV[S( 45,55,20),
V(20,30. 65)}, ako je precnik 05novi opisane kruznice R=50. a jedan njezin brid
fMra1e!,m S 7fj.
42, Nacnati projekcijc pravilne uspravne petostrane piramide Cija je 05110va ABCDE
u ravninj (30, =,-30), sa srcdistem u tacki S( -80,50, -), tacka A( -55,80.-) je jedan
njezin vrh, a visina piramide v:::::80.
"i'iacrtati projekcije pravilne sestostrane piramide kojoj je oSllova l\ ravnini
E(40,60,-30), srediste u tacki S(50,40,-), poluprecnik osnovi opisane kruznice
r:::3U. visina piramide v=80, d o:;novni brid AS p-arale!an s /tl.
44. ~-acna{i projekcije pravllne uspravnc -::etverostrane piramide cija osnova ABeD lezi
u- rnvnini (30,30, --20), kojoj je duzina d == AC[A( 50,55,-), C( -1O,65,~)] dijagonaJa
OSIlOVe, a visina piramide v=60.
cUa osnovaABCD
4J~': lFbvnini E(30,30,-40) lei! kvadrat ABeD cijaje dijagonala d;;; AC{A(50,50.-),
51. Nacrtati projckcije pravilne sestostrane piramide Cija osnova lezi 11 ravoini
'/E( 40.60,-30), sa ~rcdjsteln u tacki S( 50,40, -), poluprecnik osoov1 opisane kruznice
r=-40, visina piramide v=80, a osoovni brid AB je paralelan s tt2'
117
leii
'53r' Nacrtati projekcije pravihw sestostrane piramide Cija je osa SV[S( 30,40,50).
_i'~
,/j
56_/Nacrtati projekcijc pravilne uspravne cetverostrane piramide kojoj osnova feZi u
",~,.~/; ravnini (80,70,=), cijaje q:ijagonala d?,r1C[A(20,-,30), C(50.-,90)J~.y~ina ,
piramide 11= 100,
.
\l
~57. N~crtati projekcije pravilne uspravne sestostrane piramide, cijaje osnova li ravnini
------~~E( 10,10,-5),
tijcla.
,.f7" U ravnini E( 30.30. -20) lezi kvadrat ABeD cua je dijagonaia d;:;; AC[A(50,55,-),
Cf-JO,65,-)/. Postaviti na kvadrat uspravnu piramidu, visine v:::70, a lspod kvadrata
uspraVl1U priz.mu visine 1'=60. Nacrtati projekcije ovako nastalog geometrijskog
tijcia.
58. Nacrtati sve projekcije pravilne lispravnc pctostrane piramide Cijaje osnova u
ravnini (.100,80,100), sa sredistem u tacki S( -35,30"-), tacka --20,25, -) jedan
njezin vrll, a visina pi rami de v:::: 70.
A?
118
7.3 Zadaci
(.Q
rjdavanje
59. Nacrtati sve projekcije pravitne uspravnc sestostrane piramide cijaje osa
SV{S(30, 25. 20), V(60.70.70)), aka je duzina brida d=20, a dva brida su paralelna
sa trt-
60. Nacrtati'projekcije pravilne uspravne petostrane piramide cljn osnova lei.i u ravnini
E(40. 00,'30), sa sredistem u tacki S(O, 50, .J, taeka <~( 20,65, -) jedan njezin vrh, a
_yisioa pirnmide v=80.
72. Nacrtati projekcije tetraedra ABC, V cija ploha ABC lezi u ravnini E( 140,70,1(0), vrh
Ana 11:1 udaljen za d=50 od n], a brid BC,,=70 je paralelan s 1[;2
61. NacI1ati projekcije pravilne uspravne sestostrane piramide kojoj osnova lez.i u
/ ravnini E( =.50.70), cija je dijagonala d =. AD{A(lO,, 10), D(70, -,55)), a visina
piramide v",,90.
62. Nacrtati projekcije pravilne uspravne sestostrane piramide kojoj je lacka
A( -55,60,30) jedan vrh osnove, srediste nu pravcll p '= PV[P( -75.JO,Oj, \'/(1S,70,70)],
a_Ylh,p.iramide u tacki V.
73. Nacrtati pro}ekcije tetraedra Cija ploha ABC lei! u ravnini (80,60,70), kOfDe je
srediste plohe u tacki S(20,20, ~), a tacka A(O,15.-) jedan njen vrh.
74. Nacrtati projekcije tetraedra cija ploha ABC Iei u ravnini E( 40,70,40). kome je
duiina AB[A( 1 0,10,-), B(O, 60, -) 1jedan brld.
Nacrtati projekcijc oktaedra, kome je jedan brio na pravcll p "" AIN[M( 10.90, lOi,
N( 85, 10,60)J, a srediste u tacki S(40,40,60).
"~'---=--~
'
j(.f.!)Jacrtati projekcije tetraedra cija ploha ldi 11 ravTlini E(20,25, J5 j, cije je srediste 1.1
,
tacki S(30,-,50), a tacka ..1(0, -,50) jedan njegov vrb.
-65:' Nacrtati projekcije tetraedra kome je osnova u rav!!ini E( 50, 50,50I, ciji je brid
".--ABz80 na pravcu p is AM[A(10,SO,-), M( 150,-,0)], aka je tacka A jedan njegoy wh.
\66~
Tacka A( 50,50,85) je vrh istoslranog [mugla ABC eija je ravnina akomita na pravac
p a }yJN{M(80~100.0), N{-40,O,lOO)j sa sredistem na tom pravCll Nacrtati proiekciie
tetraedra kome je ploha tfOugao ABC'.
MN[M(45,60,5),
-'](i~: Nacrtati projekclje oktaedra cija dva brida Ide na paralelnim pravcima:
Aa ~AB[A(70.7D,OJ, B(}05,O,40Jl ; b ~ CD[C(120,60,25J, D 1, ako F tacka C jedan
, vrh osnove:
Nacrtati projekcije oktaedra kome je jedan vrh u tacki G(30,10,10) van ra'.'nine
E( 150,J 10,J20). U ravnini E leii osni presjek A.BCI), a dva brida Sll par~l!ellla S H"
OS!log
79. Nacrtuti pro-jekcije oktaedrci komc pravac p ~ kJN [M(u,s:), ~(j), N{ ou, j 5.D))
predstavIj"a jednu od os a, u tacka A{70,50,45) jedan vrh.
80. Nacrtati projekcije oktaedra kome dva brida Ide na paralelnim pravcima:
a == MND''!t((),35,O), N(100,0,100)J i b so:: AT[A(50,60,lS), Tj, uk,) je jeJull I,'di
oktacdra u tacki A.
68; Nacrtati' proje-kcije tetraedra ABC, V aka je V iznad ravnine 1:,", lacka A u ltJ, vrh C na
pravcu p;;::; BN[B(.lOO,20,60), N(160,90,60)), a ploha tetraedra ABC !ezi II ravnini i
0"-\ sa 1[, za[vara ugaa ad 60.
81. Nacrtati projekcije oktaedra kome osni presjek leii u ravnini '(6U,75,
duzina d is AC[A(35,-,30), C(85,-,55)J dijagonula osnog presjeka.
,/~-::'\
,,L
(6~,;'Nacrtati projekcije tetraedra ciji vrb je u tacki V( 10,10,30), sredistc suprNne strane
'---
l\a pravcu p
()()i,
aku j~
'~CI/1.( 4I..i,J5,~),
70. Nacrtati projekcije tetmedra cija je osnova istosinmi troHgao ABC U nlvnini l.Uclanoj
tackama MNP[M(O,O,O), N(40,'-l-0, 0), P(-40,(J,50)J, srediste osnove II racki S(O.45.-J.
a tackaA(-25,50,~) jedall njezin vrh.
83. Nacrtati projekcije oktaedra cija cetiri vrha ABCD Ide U favnini kojaje okomib na
n:_ DuZina d so:: AC[A(60.20, 115), C( 105,65,20)) je dijagollctla OSl1og presjeka.
84. Nacrtati projekcije oktaedra kame osni presjek ABCD Idi u ravnini E(60, 65,50),
jedan je vrh u tacki A(30,70,JO), a dva suproma brida paraiel\lCl s rei'
120
7. ? Zadaci za fjdal'Qllje
35. Kvadral ASCI), zedan dijagonalom d" AC[A(60", 75), C(90, ,,20)J leii u ravnini
121
97. Nacrtati sve projckcije rolacionog yaljka aka su ua obodu ujegove osuove tacke
A(45,15,40). B(55,40, 15), C(65,20.20), a visioa valjka v=60.
98. Nacrtati projckcije rotacionog valjka cija osnova leZ:i u ravnini (30,00,40), aka je
njeno srcciistc u tacki 5(0,50,-), poluprecnik ,.=40, a visina valjka v=80.
86, t' favumi E" MNp{M(-40,O,0), N(}O,J20,O), P(,70,O,50)] leii kvadrat ABCD koji
pr:,d~<;tavlja o::ni pr::sjek oktaedr~ ..Nacrtati projc:fcije oktacdra kame je srediSte u
taClq S(~45,6J.-), aJedan vrh u lackJ A(-70,40,-).
87. U ravnini E(30,30,35) lezi kvadrat ABeD sa vrhom A(50,55,-) i sredistcm u tacki
S( 10,60.-) koji je osn! presjck oktaedra. Nacrtati projckcije oktaedra.
09~,Nacn<ltj
90. Nacn:)ti projekcije rotacionog valjka kame osnava Iei U r<lvnini E(80,~50,90), tije
je "rediste u tack! S(-70,30,70), poluprecnik 1"=35 i visina valjka 1'=70.
91. Nacnari projekcije rotacionog valjka kame osa jeli na pravcu p "" S"R{S(95,35,35),
P(110,]5.20J!, <1ko je S srediste donjc
tacka Tijo)5,50) 11a njegovom
r\i<l~tu. n vi5in8 vaUka 1'=80.
102. U ravnini (-30,= .40) letj kruznica sa sredistem u tacki S(~5,40,-) i poluprecnikom
r=30, Posmviti na kmznicu uspravni valjak, visine v-::=:.40, a ispod ravnine uspravni
sto:z.ac: sa vrho111 11 lfJ i nacrtati projekcije nastalog tijela,
103. U ravnini (30,30,,30) iet.i knlznlca sa sredis:tern u tacki S(20,60,-) i poluprecnikom
r=-I~:....C?.,:~taviti na kruznicu uspravni vuljak visine v=30 i nacrtati projekcije vaJjka.
-oSrlOve,
92, 0~lcrlC1ti svc projekcije rotacionog valjka kome jc osa SI/[8(30,30,35), V(60,80,35)].
precnik osno\"C'. f?=50, ako don]a osnova sa J!~ zatvaru ugno od 30".
9.3, "-:acrl(1ti svc projckcije rOlacionog valjka kome je srediste osnove u tacki
.\!.1i),.30,3!'h. precnik osnove R=50. osnova okomila na Jr; i zatvara sa 1{/ ugao od
bO", a visj-n,l valjka v=70.
94. Nacrtati sve projckcije rotaclol\og valjkn komeje, osa 5V[S(40;25,30), V(70,50,6V)),
:'1 p!Ycnik osnove R=50
.
IlS, ~acn:lti sve projckcije rOlaclonog valjka kome je osnoVa u ravnini E(l 00,70. 60},
srediSte aSH 01'1;; U tacki S(30,~,25), tacku A(25. ,40) na obodu osnovc. a visioa valjka
'v~";;60.
\}(,. -:'-![]cr!;1ti projekcijc rOlac!onog valjka l;;:omeje srediSte os nove u tacki S(-35,35,25), a
njena tetiva MlY leii nn pravcu p =.: LN[L(-5,75,15), N(65,30,15)). Visina valjka
1'=80.
---=
04. U ravnini ( 00,50,60) Jeii kruznica, cije je srediste u tacki S( -20,30,-), a dodiruje prYi
trag raYlline. llost(lvlti na kruznicu lIspravni valjak visinc \'=40 i nacrtati projekcije
valjka.
lO5. :';-acrlali pn-::jekcijc rotacionog ';aJjk:! kame jc osnov;) u ravnini E(30 ..'10.30) cije je
sredi,ste u tacki S(-20,-,20), a tacka T( 10,30,30) je mi. obodu gomje osnove.
,
106. Nncrtall projckcije rotacionog valjka kame osnova lezi 11 ravnini (-80,80.140) cije
je srediste u tacki S(5.45,-), tacka /\(50,80,25) je na plastu, a visina valjka v=70.
107. Nacrlati projekcijc rotacionog valjka kame je srediste donje osnove u tacki
S(50,5(),40J- Tetiva '/."rN donje osnove leii na pravcu p:;:; PN{P( /0,110,20),
/\'(95.45,20.)], a visina va!jka v=90.
108. Nacrtati projekcije rotacionog vaJjka kome je osa SV[S(30,30,35), V(65,65,65)] i
_d_~~~p.65;20,35) na plastu valjka.
- .;::<0::','\
{V~~/NaCrl<lti prujckcije rotacionog stosca, Cija je osa na pravcu a ;:;;; VT[V( -110,80,10),
,o::,,",~
Tf-30,25,80)j, vrh u i.aCki V. a osnova prolazi tackom A(-70,70,80).
110. Nucrtati projekcije rotncionog slosc:a kome je vrh u tacki V(-15,] 10,25), osnova u
ravnini (45.-30,60).;l izvodnicc zat\'an~ju sa osnovom ugaa od 60".
122
7. Projicirtll1je
geometnjsk~~.~:Ij!~e~h~l___________
124. Nacrtati projekcije rotacionog stosca kome os nova ldi u ravnini E{ 100,80,90 j, vrh li
tacki V( -40.10.10), a po!uprecnik osnove r=40.
Ill. Nacrtati projekcije rotacionog stos~a cija os nova lei! u ravnini E(=,65,80), sa
sreditem u tack! S(50,-,40), tackaA{20,-.15} na obodu OS110ve, a visina stosca v=70.
112. ~acna:i yrojekcije rotaciol1og stoka koji sV?Ji!l1 plastom dodiruje ravninu
lzvodmCI VA[\l(-JOO,90,0), A(-20.50.0)/ i kOl11e-je poluprecnik osnove r=40.
J[i
126. '~~6ka V( J 00,80,80) je vrh rotacionog stosca cija osnova lcZi u mvnini
B( 160,130,90). Precnik osnove jednak je visini. Nacrtati projckcije stoi3cu.
113. Nacrtay projekcije rotaciO!10g stosca, eija OSllova lezi u ravnini EO 70, 100, 100 j,
komeJc vrh 1I tack! V(90,80,80), a prccnik osnovejednakje visini stoSCfl..
/f'\,
, ,~,t~,:iiNacrtati projekcije roracionog stosca kome je osa ilL! pr<lVCU P 0;; SR[S(95,35,J5),
,,/ R( 110,15,20)), a srediste u tacki S, poluprecnik osnove r=35 i v\sina :nosca 1'=80.
115. Nacrtati projekcije rotacionog stosca, kame je srediste ('.snoye u tacki S(0.30,40),
pmyac p ~ MN[M(40,50,5), N(60,1O,25)] tangenta osnove, a visina Slosca v=}OO.
123
127. Nacrtati sve tri projekcije rotacionog stosca visine v:::::50, kome je osnova II ['al,nilii
,
(70,50,40) i dodiruje sva tri traga ravnine.
)t~
-/}Z' (~iNacrtati _pTOjekcije rotaciol1og stosca kome je os nova u ravnini E( 85,7U,! (j() i, \,1'1\ II
/:~j,">Y'''"'l tacki V(3(),Q,0), ajedna iz.vodnica stosca lezi U 1(/.
116. Nacrtati projekcije roracionog stosca koji osnovolll dodirujc ravninu ][1 i pruvce:
a 'E!.AB[A(80,-20,60), B(30,20.0)} i b 02)"C[A C(1 JO,70,O)}. a visioa stosca ,-,=60.
129. Nacrtati sve projekcije rotacionog slOsca kame je osnova u ravnini E(50,~'-!O,,){/),
srediste osnoye S(65,35,.), poiuprecnik osnove toliki da dodiruje 1[1, <l visill<l ::;10;(,\
v:::::50.
117:_ Nacrtnti projekcije rotacionog stOSCll, kome je aSH Il:l pravcLt YA[l'( 10,85, }()).
A(60,0,65jJ, a izvodnicu na pravcll VB/V, (0~,55,JOO)I, Jko je: Juzina jzq)dnkc
OSI10V<I
s=85.
/13L/ Ako tacku T{ 35,25,55) rotir8mo oko pri1vca p os /vlN [AJ! 40.6{), 10), '\'i 30,20, 7D 'J
nastaje kruz.nica koja jc osnova uspravnog stosca, visine 1':::::00. 0~\L:lHli I--',uj,;~_c;;j,;
stosca.
IHi. Nacrtatl p["(lJekcije l"UVllos[ranog rolaciono<! :;lo:,ca .:ija v:,llO\a proic!LI u2:k,alld.
",~.'
J'-'
"rcJi::.r.; u,,['u\-";
LL ;;,,::\'-,1
132y NacI1au proJekcIJc fOtaciunug ,:,[u;..;a, i-..unlt.: j..: -.;-h u ,;J::ki ~/(}(},1f),8!]), "
~''- ___ /./ osnove na pravcu p "" AB[A( 50,70,10), B(100,3o. 70)]. Preeni!:. OSl1m c jednal( je
Vlsml
r~\\"!lini
Ei ,70,80, 50),
Si __:;O,:'o,}~e;),
stosca.
_.
,r_~ .
133 y Nacrlati projckcije rotacionog stos(;a cija osno\,<1 !di u ravllini E(J50,jJu,JiLI/ ,,~,
,,~' sredistem u tacki S udaljenom d=35 od HI, d:::::45 od--lT2, a polupr<':CIl\k os nove 1'=40
poiuprecnik
134. Nacrtati sve projekcije rotaciollog Slosca kome Je osa ,,:>'1/[S(4-(j,55,2Uj, v! 70,_){Ui5J;',
r=3). Na kruznicu !znad ravnine postaviti valjak visine \'=70, a ispou ravninc stozac
clji je vrh u nl i nacrlati projekcije nastalog geometrijskog tijela.
~~_=-4-"]~~ffi~:osnove R:::::40.
135. Nucrtati projekcije kugJe precnika R=--1-U, kuja prolazi (ackama: ;-\.{<ZQ.2(),70i,
B(l0,20,25) i C(20, 50,75),
.",
H~6n.Nacrtati projekcije kugle, koja proJaz.i tackama: A(30,10,30) i B(O. /0,10), J.L1J j0j jt'
N{-40,20,O)J.
1'14
a;;;:
MN[M(JO,I25,60j,
il
tctiv<l
S =0
iz.rade.
a. Po lIaCil1u prikazivanja predmeta crteii se dijele na:
ort()gol1alne. koji prikazuju predrnet u dvije dimenzije, a dobiveni Sll
projekcijskim zracirna okomitim fla projekcijsku ravninu, dakle osnovnim
projiciranjern.
aksonometrUske, koji prikazuju predmet u tri dimenzije.
halama .
, .................
"~~,-'"
206
~---~~=~==~----.-------
144.
140.
142.
147.
. =1:
207
',-
"
~~~~. ~._~,,,:,--,~~~:N7
l~:_ '5":S:
OJ
A"; .
209
OSflO1-:e
R j e
se
11
j e: lzvodnica
o( a',a")
i lvl?.
U
.'Ii,
tangenta te paralele u tacki T. onda njezin tloert m' prolazi tackoID T' akamito
O'T'. a njezin nacrt 111" pro1azi tackam T" paralelno sa OS0111 x.
1'13 duz:nll
210
111
k"
5'
m'
Slika 1 L3
Slika I L2
k;
rr/1'l1inu
1[2
!!i
paralele k u tacki T, kao i projekcije n'i n" tang~nt"e'fl sporedne kTIlznice k; II raj
tacki. Tangentorn m parale1e k u tacki T i rangentgm hsporedne kruznice k U luj
tacki odredena je trazena tangencijalna ravnina fl. Ka~b je tangema III :;utraj~mca
prvog traga te ravnine, a tangenta n sutraznica njczino'g d1l1gog Iraga, to pn'! [rag.
lit ravnine Ll ide tackom N J paralelno sa nl' , a njezin drugi [fag d2 ide [3ckom
j
koja prolazi tom tackom. Njezin dmgi trag d! ide drugim probodistem .42
izvodnice a paralelno S
M, "5iM;.
!II
drugog traga ravnine d. Drugi trag d2 te ravnine ide tackom ,.12 == A; paralelno 5
/1#, a njezin prvi trag d J odrec1en je tackom ill i prvim probodistem N!
sutraznice n drugog traga.
/vi 2 paraleino s n
H
,
R j c sen j e b: Tangencijalna ravnina kugle okomita je na p0lupl:ccnil\., koji spaja njezino diraliste sa sredistem kugle.
_.______ .
ro-vl1il1oma
se
S!ika 11.6
r"=SJlTIJ .
:T
Slika 11.5
213
____..!'2
Slika 11 A
~____'_'~:==~=
1 f, Presjeci geometrijskih
214
t~ida
raVnirUlIl1{/
tackom IV idu DA i
J"
Gil
I
o
0"
A'
A'
/
G'
J'
Slika 11.8
I"
H"
D"
F"
R j esc n j e:
Postupak rjeS'avanja (jvug
zadatka analogan je rjese,
nju 1. zadatka, s tim sto
je trostrana prizma sjece~
oa ravninom koja irna eli
vergentne tragove.
Jr}
R j e sen j e: Presjck
nekog geometrijskog tijela
opstom ravninom,---H18ze se
odrediti direktnim postupkom ili pomocll SwmQCfla. U ~)vom zadatkll, prcsjeh:
petostranc
prizme
Jdreden je dir:ektnilrJ ?os,
tllpkom, [J. probodistem
pujcdinih uucnih bri~iu'v'-i ::.
ravninom E. Vrh prcsjeka
1, u kojcm boeni brid AF
tc prizri1e'vrobada ravninu
E, odreden jc pomocu druge projicirajuce ravnine
.:1(d,,12) potoiene tim bridum_ Pruvac P(Pf,P1) 'u
kojem se sijeku ravnine E i
il, presijeca taj brid u whu
j. Na isti bi se naCin mogJi
odrediti vrhovi presjeka 2,
3, -I i 5, di je za njihova
odredivanje upotrijebljena
perspektivlla J.fiJlost, koja
postOji lzmedll [locrta
?15
D'!----/\
8'
Slika 11.9
21~6_ __
P;.Q;,R;
217
a)
-.),.--
1,
y
D"
A"
C" / "Q;.:"B~S'
1J' R.z,.Q.i l x 2
Ex
,:_"'G' -'--''--l'=
i S~ mcc1usobno su paralelne.
~I
(E'
A
D
Slika 1 L 10
218
E"
H"
F"
219
)1
1H
lt
G"
ff;
OSl1ova ABC[A(10,30,O),
i bocni brid AD[A, D(60AO,40)) presjei:i
,.~-~.~
r.
/
/
H":"
G'"
Silka ll.i 1
220
221
e,
e,
Ez
ot
A"
8"
\A m :p'" \E'"
C"! 0"
B"iE" A":IX
Ex
E' J'
A'
0': l'
5',
"
Ie,
3'
/I'
Slika 11.l2
2'
8' G'
.2
2'
5'
l'
aJ
C'
R j e sen j e: Vrhove presjeka petostrane prizme ravninom E odredit
cemo tako da nnoemo probodiste ravnine E s bocnim bridovlma prizme. Kako je
ravnina E druga prnjiciraj-uCa ravnina, naclii tih probodista moraju biti na
drugom tragu e2 te ravnine.
SlJka 1 Ll3
E'
D'
222
.____~e~3__________~Ez
5 111
"
3'" '
0:::
6'"
Rj
zadatb
;,,1
7'"
.1
smi
/
/
Alii BH:Ft(
ez
/
, 5'1
Ex
C":E" ID"
: l'
-of-
0'
4'
3'
F'JI
5'
5"
."
e,
E' 2'
6'
a)
7"
)"~---{'2'
)'
)'
A'
D'
R j e sen j e: Kako tlocrt presjeka prizme pvom projicirajucom
ravninom mora biti u prvom tragu te ravnine, to je tlocrt toga presjeka duzina od
tacke f 5 2' do tacke 4 na tragu e,. Dalji posrupak rjesavanja sliean je rjesenju
prethodna dva zadatka, s tim sto je prizma sjeccna prvom projicirajucom
ravninom.
Na slici 11.15 data je tabela sa jos dese[ zadataka za rjesavanje.
"
1"
1m
7'
I 2"
:ma]ogu!1 )~__:j~_~:::Ju
. r".:- --.-cl),
223
E'
8'
F'
Co
Co
Slika 11.14
CO
D'
DO
225
."
+--"f------
is''
:,1 "
o
,
,~
~~
OIMENZIJE (mm)
dO
50
60
20
<5
52 , 58
20
30
60
15
<5
.~
'0
70
70
58
72
20
"60
78
70
26
72
82
18
" ""
15
,
8
['i'o
Ex
56
-~
60
"60
"
J~,
--- -~'
rY r'
4';
i 0-
1J e,
..:.:;1
., ,
,,
5,4-
\
,
",\,---
40
"60
"
Sllka 11 16
'');.20
.. !
I
-- _:30
na te dvije.
Presjek_ 5vakt;- piramide ravninom,
koja praiazi 111ezillhn vrho/11, .ie rrougaa,
K.ome dvije :,{ralle pralaze. .. rhOlll, <i 11jegava tl"eca strano .Ie popreclIa na te dvije
straue.
50
QJ
10
Slika 11.15
Sllka 11.17
c. Presjek piramide kojoj je OSl1ova npr. cetvcrokut ABeD u ravnini Jr,
ravninom E, koja nije paralelna sa OSllovom piramide, niti prolazi njezinim
vrhom (s1.11.18) .Ie cetverokut I, 2, 3, 4, koji nije sliean osnovi. Osnova i
cetverokut presjeka imaju karakte.risticna svojstva:
226
v'
Slika 11.l9
R j e sen j e: Kako sma dosad vidjeli, presjek nekog geometrijskog
tijela opstom ravninom moze se odrediti direktnim posl11pkom i pornocu
stranocrta. Zbog togaje ovaj zadatak rijesen na oba nacina.
229
Jr
e,
_0'"
:.EU .!_-_
Slika 11.20
I
I
I
1
1
.1
230
e,_
BV, duzina C;V''' je prava velicina brida CV, a duzina D;V" je prava vel'icina
brida DV Mreia plahe te piramide konslruise se na slijedeci naCin: nacrta
se trougao AOBoVo(AoBo=A;B',BI!Vo::o:B(~V"")VoAo=V~41!), a donjegatro~tlgao A O DOV o( A.o DO ::::: k D', VO DO :::: VHf); ), zatim se doda trougao DOCoV o
dodamo paralelogram ABeD koji je jednak njeziTIoj osnovi, dobit cemo mreill
sHave piramide. Na toj mrezl nacrtaju se .stmnicc -pJ;"esjcka mk0 Ja se 0drede
- prave velicine duzina Vi, V2, V3, V4 pa se one prenesu od tacke
na
0dgovarajucc bocne bridove A{)V", Bn\/" c---0V(" D()V~l. Prava velicma duzine-Vl
jednuka je njezinom nacrtu V
jer je brid A V, na kojem je ta duzina, para!elan
s ravninom Tel, a prave veHeine ostalih dutinn nadu se nn slijedeCi naCin: npr.
~-;'ckom ]" povuce se paralela s 050m 'x, pa se njom presljece duzina A~VD u
va
(',
tacki J;. Tn paraiela je naerr luka one kruinice koju opisuje tacka J brida A V za
vrijerne rotacije oko vertikalne ose VT. Duzina V 1; je prema rome prava
U
H
velicina duzine Vi. Na isti se naCin nadu duZine V 2;) V 3; odnosno Y"'41; ,
koje su prave ve!iCine duzina V2, V3 odnosno V4. Nanesemo Ii na mreZu ploha
te piramide V O 1{j ::::: V'"1;, Va 2 =- V n2;, VO 3 ::::: V"3; i Vi! 4 :::: Vo 4; , pa se tacV
ke J , 2.3 ,4 i J spoje, dobiju se stranice presjcka na mrdi ploha te piramide. Tako je dobivena mreza cetverostrane kose piramide s presjecnim
poligonom.
{l.1;praVllll
piral1lidu,
slici J J.22.
,~ Dt!-1ENZIJE
~~
; I h1
0,
(mm J
0
~- ~JJ8-+_tO
]5 IJ,Z I t2
2
d"
"
"
37
-~
35
35
" -~-t
" II 50
7~
,
9
'0
37 _
34 J
:.0
36
72
71.
70
1 ~o ,_~
:'0
50
l~~-oI 1.5
35
76-1. :.r+-J;-S~
t~,~~5
I 70 ~2' 75
60
0,
oj
F,
",'
I"~
233
80
c,
Ao
Slika l1.22
Ao
B,
--- ---- - -
~2,,3,-4,-_ _ _ _ _ _-,-J-,-J,-.,-P,-,,::::,,'s/eci
----'--- ------------
P
,
a zatim redom spoje, dobiju se stranice presjeka na mrezi bocnih ploha. Aka
takvoj mrefi dodamo osnovu i presjecni lik piramide, dobit cerna mreiu
piramide s presjecnim likom.
Na slici je data tabela sajos deset zadmaka za rjesavanje.
~a--_Je2
-] r
I
[fili
om \
B"';E"".
Alii Flii 0
86
d'
1.2
55
2l;
76
39
~J
55
31
90
1.0. ~2
52
--s5"
100
35
96
"
80
5
6
7
;; 5
~8
53
"'2
39
50
'0
55
'0
'2
6,
'0
50
?5
36
28
"
78
25
37
82
"
<L
'0
-"
"
"
. ___ ~'i
l
Y
Yo
i/
2,
I,
oj
Slika 11.23
236
e,
Sll
"
//
,/
./:'
"
Ell
\;/c,_ _ /
.: JO
238
239
-----~
----T----"
-- - -i---
Slika 11.26
Slika l! .25
Slika 11.28
Slika 11.27
a. taj vrh, ako je plikloni ugao a ravnlne E prema r3.vnini osnove manji
od priklonog ugla f3 izvodnica stosca,
b. jednu izvodnicu, ako je
izvodnici,
/3,
240
I'
Tacki 5 pridruzena jc tacka K, jer pripada osi SV. Tloerti 5' i 6'
kontumih tacaka 5 i 6 konstruisani su pomocu opisane perspektivne kolineac-ije:
tatKa 6' POlllOCU para pridruzenih tacaka S' K', a tacka 5' pomocll para H' 2' .
Nonte p" i R'" kontumih tacaka P i R, koje se nalaze na konturnim
izvodnicama G Vi HV, odredimo pomocu stranocrta piIY i R'" tih tacaka, koje su
dobivene kao presjek st.ranocrtnog trnga e] i stnmocrta GMVM i }fMV m tih
izvodi1ica. Nacrte konturnih tacaka P i R mozemo odrediti jos pomocu pravca p,
presjecnice ravnine E i ravnine ,1, koja sadrzi kontume izvodnice nacrta.
Tangentu u nekoj proizvoljno odabranoj tacki elipse e, npr. u tacki T.,
konstruisemo kao pravac t, koji je pridruien tangenti t, osnove kl1Jznice k u tacki
1'1. Tacka TI elipse e'je perspektivno kolineama stika tacke
krufuice k', a
T;
k'
d,
H'
A'
t:
);"1
241
f;
j".
,I,
I','
Slika 11.29
240
2:n
------------~.~~~~~~-~---------
v"
7~ :=
x
B"!C'J i K"
j,
ll
).
razvij'ene izvodnice -F\f i HV, koje su iste duzine, opiscmo luk-t'<'\' aka V
precnika Fo'V" = H;Vh, Na tom luku su tacke plJ i HO, udaljcnc 0d wekt': G';
CaN
Sllka 11.30
Konstrukciju elipse dobijemo pomocu spregnutih prccnika. Dime Tacke
8' i 10', u kojima tlocrt e' elipse e dodiruje kontum tlocrta toga sroSca, tj.
izvodnice FV j HV odredujemo pomocu perspektivne kolineacije, a naerte tacaka
J3 i 14#, u kojima naert elf elipse e dodjruje konture nacrta toga stosca,
odredujemo iz njihovog tlocrta na pripadnim izvodnicama.
Tangentu u nekoj tacki presjecne elipse e, npr. U [Jcki 6, KO[1stmisemo
kao pravac t, koji je pridruzen tangenti d 1 osnove kminice k J u taeki D. Tacka
N
dipse e' u tacki 6' je slika tangenre eli kruznice k; u tacki D'.
t'
D()r/) : : d;
6r/:::::
CO
je tangenta krivulje
k;
n tacki
eO
T/' kOl1S[ruiseruu
1.6j7~',6'6()
=6x6"}.
ravnil1ama
Il.
V"
Drugu osu 3-4 presjecnc elipse e i njczine projekcije odredit cerno take
sto cemo simetralnom tackom O( 0',0") duiiue 1-2 poleziti horizontalnu
ravninu A, kojoj drugi trag a2 ide tackom 0" paralelno sa osom x, Ravoina A
sijece rolacioni stozac 1.1 paraleli k( k'.k"), a ravninu E u sutraznici m( m',m")
J'
ki'
aJ
'O~"---~C'
SEka 1l.30a
OS!1()1'Om poi1tpre(;nika r =
Fi7(JJ5.45} (.1/.1131).
u tacki 6(6',6').
Vidljivost stosca i
njegovog presjeka odre~
dena je na vee poznati
!laCin.
246
05110va
A'B/ kruinice k;. Zatim pomoc:u tctive A" SO kruznice k~ odrcdimo na roj
u ravnini
ITII
srediste OSllove
H1
P1
,,0
pripadne tetive manja, sto je luk manji, raspolovimo luk A' 8' kruznice k;
tackol11 R', pa tetivu A'R' kruznice k; preneserno dva pUla kao [etivu po luku
EOspojimo -sa tackom VO, time zatvaramo kmzni isjecak, koji je pribliz.tlo
jednak mrezi oinotaca toga stosca. Kad pojedine tacke AU, 13, Co, DO, EO)
FO, GO i fIo toga Juka spojimo sa tackom VO, dobijemo duzine, koje u
razvijenom poJozaju prikazuju 8 istaknutih izvodnica -stosca. Da bismo In
razvijenom omotacu nacrtali razvijenu presjecnu krivulju eO, momma na waku
razvijenu izvodnicu prenijeti onaj njezin dio koji je izmedu vrha i krivuljc e, npc
na lzvodnici DV taj dio ogranicen je vrhom Vi tackom 5. Pravu velicinu duzine
V5 dobijemo tako sto izvodnlcu DV okrenemo oko o.<;e stosca, dok ne posrane
paralelna s ravninom 1Cb tj_ dok se ne poklopi ~a izvodnicom A V iii EV. Kad se
ana poklopi sa izvodnicom A V, tacka 5 dode u rolozaj SV, pa je duzina y,1t 5
jednaka~duzini V5 u prostoru, koju prenesemo na razvijenll izvodnicu DOV
mreze ornotaca toga stosea,~, V"5 =V05. Na isti nacin dobijemo mcke 2 ,
30 , 9-r--til' presjeka na mrezi toga omotaca, dok se za tacke r i 6 v -nc-mora
vrsiti rotacija izvQdnica oko ose stosea, jer su izvodnice, na kojima se tc tackc
naiuzc, paraldne -'> ravninom JC2. lJ tom slucaju je duzina FHt', odnosno FHc-",
jednaka duzini V 1, odnosno V6 u prostaIU.
Ugao sto ga tangenta u nekoj tacki presjecne elipse, npc u tach 5,
zatvara -.Sa- tzvodmcom stosca, koja prolazi [am rae-kom; _ne mij<enja sc
razvijanjem omotaca stosca. Taj ugao pripada pravouglom trouglu 5DTj , koji je
u tangencijalnoj ravnini tacke 5, pa se pomocu toga trougla taj ugao i konstruise.
Povuce se tackom DO okomica sa DOV o , pa se prenese DOl~ ;;:; D/T,' , a kako je
duzina DTj u ravnini
fCl,
to je Dli
odnosno 6 0 , mora bid okomita na razvijenu izvodnicu, koja prolazi tom Gh~konl.
Poluprecnik kruznicc zakriv1jenosii krivulje eO U tacki j", odnosno 6".
konstruise se na slijedeci nacin: tackom 1 presjecne elipse e postavi se ravninJ
okomjta TIa izvodnicu A V, koja pro!azi tom tackom, pa se ravninorn presijece OS3
stosca u tacki K.
248
~~~~,-,11. Pre~L~~_geometrijskih
fijela ravnifl,-a,-I1,-Ja~~~~~~~~_
lZVO
G'
~g
Q,
DINENZIJE
b--
<0
I JO
80
"50
JO
58
J5
58
'0
"
70
'0
<5
60
60
l,J
70
70
L-'
80
60
H-
EE!
a
70
72
f~9:641
10 -
(mm)
" 0,
0
80
;,(,
A'
JO
C'
JO
70
50
30
80
Jfj
70
43
"'5
"
6'
",~~.-~
r,
E'
r,
,/7'
1f
C'
osom x,a na nioi su io; tacke 12', 13', 14', ]5', 16' i 17', Bokocrt jc takode
parabola rije je tjeme u tacki 18"', osa paralelna sa osom z, dodiruje konturu
m
m
bokocrta u tackama 16 i 17 a 11a njoj su jos tacke 12"', 13 m , 14 i 15"'. Od
pambole imamo samo luko-ve 12-14 j 13-75.
M
Slika 11.32
250
____________I_I_.5_P_r_es.,.i_".c.'_'c.:":;"u"I"o..:'"n"v:.:"c.in:::o:::,,,-'_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 251
V'"
~r-f-r--'-_
1~f-224""'5+_
70
Slika 11.34
Silka 1 U3
Sll
1h
valjka (s1.l1.35).
Kad je ravnina presjeka paralelna sa osnovom valjka, onda je presjek
jednak toj osnovi.
onog dijela stosca komeje kontura Iwata deblje izvtlcena (sl.) 1.34).
R j e sen j e: Postupak rje.suvanja ovog zadatka s!ican je IJesenJu
prethodnog zadalka.
252
--~--~~-----------
ravninoll1
253
OW,R"
I
i
'5"
-A""'~',---lC;p;'-,-+,B'....,.,.
k"
Slika 11.36
Slika 1135
~'
- - F?"
I
R'
N'
5"
'"
OSll,
smjer zraka afinosti. K.onturne tacke nacrta 7, 8 dobit cemo pomocu te afinosti.
I~,
Slika 1 J.37
'R'
Slika 11.38
Sll
S
254
'55
3J U
ravninu
!2" I to
T'
---.-.+.-.----14'
8'
A'
AO
C'
Slika 11.39
1[},
onda ce ona
doCi u polozaj (e). Tacke eUpse e opisat 6e lukove koji se na 1[3 prikazu u pral'o]
veliCini kao koncentricni lukovi sa'sredistem u tacki S, au tlocrtu kao duzine
paralelne osi jX]. Rotirane lacke 1, 2, 3, 4 odreduju veliku (1)(2) i-malu (3)(4)
aSH elipse (e). Kaka su elipse e' i (e) dvije afine krivuUe, to ce prav3.c 7~( T ) biti
tangenta (t) elipse (e) u tacki (T).
Kad se ornotac kosog klUznog vaUka razyije u ravninu, nete se dobiti
pravougaonik kao kod rotacionog valjka nego Iik prikazan na slid 11 ,393..
Osnove valjka nece se prikazati kao duiine, nego kao krivllije. To proizilazi
odatle sto tangente u tackama tih osnova ne zatvaraju s pripadnim izvodnicama
jednake uglove. Tangente u tackama normalnog presjeka okornite Sll n8 pripadne
izvodnice valjka, pa se zato elipsa e prikazuje u razvijenom polozaju k30 duzina
3-3 koja je okomita na izvodnice. Ta duzina priblizno se moze dobiti tako do.
elipsu (e) podijelimo na nekoliky- dijelova, recirno svaku njenu cetvrtinu na 3
dijela, pa umjesto lukova izmcau dirnih tacaka uzimamo njihove tetive.
k'
C'
Slika 11.39a
aJ
l5~
7"
'J"
256
7 3
/' HI)
20
G o =l mH"':
80
FO = 8!ffF'" ,
81) f) =8
111
]''';
,4 DO =4"'D"'.
4 I(} = 411' RIH. Na omotacu valjka uzima se jos neko1iko izvodnica, odredi
lljihov po!oz.aj u razvijenom omotacu i odrede krajnje tafke pomocu stranocrta.
Krajnje tacke izvodnica, spojene, pokazuju dvijc jednake krivu!je, koje odr~(1uju
osnove u razvijenom omotacu valjka.
Kad se ,)11lOtac razvije u ravninu, ouda duiina TT, padne u pravac 3-3, a
dllzinR KT u izvodnicu KO LO, gdje se te duzine prikazu u pravoj velicini. Ako
O
SC. prC1l13 tome, n3 razvijenom omotacu odredi izvodnica K LI) na kojoj lezi
IJ
lasKa TO, pa sc l1(l pravcu 3-3 uradi TOT}o =(T )T ondaje T,oK tangenta to U
OSll
257
koja takoae sijece osu valjka. Njezin tloert p'ide prvim tragom d J ravnine L\
okomito na pry! trag
tih tacaka, kao i nacrt sredista 0. Kako je tangencijaln3 ravnina toga valjka u
tackama 5 i 6 okomita lla osu x, ona se projicira
ravninu 11:/ kao produzena
duzina A"C odnosllo B"D".
na
"
tHi':ki Ki! na razvijenu osnovu, jer mozerno uze[i kao da smo omotac razvili u
-""-,-
258
,~-----
11
traga. Nacrti 5"'6 i rS cine drugi par spregnutih precnika nacrta /' elipse e.
Elipsa je konstmisana pomocu dva para spregnutib precnika i time odredena
presjecna krivulja.
r,
7f
itd. Tacke 1, 2, 3 ,.
8 i jV odreduju krivulju e , koja ogranicava mreiu
omotaca vatjka s gomje strane, a ujedno je razmotana elip-sa e.
Tangenta u nekoj tacki presjecne eJipse e mora biti u tangencijainoj
ravnini vaJjka u toj racki, kao j u ravnini E. Ona se dobije kao presjecnica tih
dviju ravnina. Taka se tangenta elipse e u tacki 4 dnbije kao presjecnica ruvnine
E i tangencijalne ravnine valjka, kojoj je pravacd J prvi trag. Ta tangenta je
odredena u prostoru tackom 4 i tackom D;, u kojoj se sijeku prvi tragovi e 1
srerli.~le osnove
u rack; 5(30,30,0), po!u1!recnik r = 20 i visina vaUka v = 55, pre.'ljec:i ravnil/om
E(70, 00,45). U proizvo(jnoj taNi pres/ecne k1'ivlIlje konstruisati tangenrll i mre::u
omotaca s presjecnom krivuljom (5/.11.41).
-
!fj,
d j tih ravnina. Tloert tangente t f pada oa trag d I ' njezin nacrt na trag ('2', a
ee, sto ga tangenta gradi sa izvodnicama valjka,
koji'l ide tackom 4, ne mijenja se razvijanjem omotaca valjka. Taj ugao (( pripada
r::.ravouglom trouglu 4DD" koji je u tan~ncijalnoj ravnini tackc 4, pa se
pornocu njega on i konstruise na mrezu omotaca. Nanese se DO D{ ::;: D!D;, pa sc
,v "
, . . "..
1 A povucemo pravce kOJl Sil okOrnttl na duiinl
A. A . Na te pravce, kO]1 prikazuju u razvijenolU poJozaju ooi11 8 izvodnica
v
.;J.[J
r{
r
=--~:;;;rcotgj3
rtgj3
presij(:;(~G.
duzini
5" K
U
,
pa je
5 S, =
eO
j{) SI ;:::;.
<
.26"O~_______c.l,-1.:..P~,,::.~,,:e::c::i",gc:e,::o::m:..e::t'::iJCs::k::ih:..:ctiJCc::lo::::,,::ov:.:,:.:'i:.:"::"::'":::o'-______ .
e,
1'
em
261
ravllillOI1l
+-1_",'
,m
t"
li"1
.;--~-
K"
8
"."
~,
I
I
-3- 1
11
I ,
N"jL..~h'O~
k"
!S"
.,
duzin8 j"'...(', a njezin tlocrt sc poklapa sa os nov om valjka. Bokocrt .Ie elipsa
m
kojoj je dtlzina J"'2 velika, a 3 4""' mala osa. Kod ovog presjeka imamo samo
dio eJipse kojaje ogranicena tac:kama j"'6J"f1.
M
Ex
DINENZUE (mm)
dO
50
70
]0
<5
42
60
30
L..'. "
45
30
30
70
54
58
l-~
72
50
30
45
33
-:;-I 68 36 40
40
1--: : ~: 6::;6+.:.3.:.4+=--{
I
,,-
A'
e,
46
66
74
32_, 30
33
__
<5
30
"
,0
._.
.'
V
I'
oj
t'
8'
i
/
s,
BO
C'
D'
cot -
H'
i i
i
l'J...J
1'-
!
,
~I
'.r.............c.'--".'
.
i
;;;i!
i
7"
A'
'I
i)g~r
I
_.~._'!!..E __.__-'
-.l~'-
Slika 11.42
Slika 11.41
- ,...
.....
,
__10;- _.,
; 5'
I 5~ _
II'
--"-";"~". 9'
II' 7'
"
/3'
262
Ravnina L1, koja sijece valjak paralelno osi valjka, kojoj je drugi trag d 2
paralelan osi valjka, u presjeku daje pravougaonik. U nacrtu se vidi kao dllzina
5"8/1. a u tlocrtu kao duzina 5'8'. Bokocrt je kao pravougaonik 51f'7'" i 6"'8*.
ravninu 1[2. a koja dodiruje ravninu L1. Nacrt presjeka je kriva 7" do 13", a tlocrt
joj se poklapa sa osnovom valjka. Krivulju U bokocrtu dobijemo iz tloena i
nacrta tacaka te krivulje.
263
Pi;
H( H',HIT) kruinice.
,,
R j e sen j e: Presjek kugte-dpstom ravninom- moze se odrcditi
direktnim postupkorn i pomocll stranocrta. U OV0111 zadatku presjek je odreden
na oba nacin:
Q. Direktnim postupkom: Ravnina E( e"!!1) sijece kuglu po kmznici
k( k'.k
Presjecne tacke odredujemo na slijedeci nacin: Sredislem kugle S"
.. c~~p-;Iozimo h~rizontalnu ravninu A koj~j jC 'dmgi trag Q 2 paralelan sa 0som x.
:0"
gc;-"---t_____
'-':
P"
B(- BI;B'" ).. Zatim sredistem kugle..S po+oimo vertikalnu ravninu B kojoj.ie prvi
osu x) sijece sutrainicu fl u tacki L( L' == S', L" u presjeku ON ! n"') u kojoj osa
probada ravninu. Sredistern kugle S polozimo ravninu F okomito na ravninu reI i
na ravninu E. Prvi trag II ravnine F prola:?i tackom Siokomito na prvi trag eJ ,
a drugi trag 12 okomit je na osu x. Ravnina F sijece kuglu u glavnoj kruinici I
kojoj je tloert l' Dll [ragu 11, a ravninu E u njezinoj priklonici p( p', p_" j prvoga
traga. Kruznica I i priklonica p sijeku se u tackama E i F. Projekcije tacaka E i F
odredene su na slijedeci naCin: Ravnina F, zajedno sa kruznicom I i priklonicom
p, rotirana je u pOl.ltivnom smjeru oko vertikalne ose kugle, doh: je pastala
Stika 11.43
{~'
kugla se projlcira kao kruznica, a ravnina kao trag e3 " Kako je ravnina E
okomita na ravninu
TC3,
265
Pomocu te tacke odrede se Hoert 0' i nacrt 0" " U tacki 0'" projicira se
precnik AB koji je paraJelan s ravninom "Ttl, a njegov tlocrt A'B' paralelan je s
prvi1l1 tragom e j " Duzina A'B' ::::: C"'D"', a duzina C'D' okomita je na A'B'.
H
Time su dobivene velika i mala osa presjecne elipse u tloertu. Duiine J1"B i
C"OIl daju dva spregnuta precnika u nacrtu presjecne krivulje. Na osnovu osa i
sprcgnutih prccnika mogu se konstruisati elipse u tlocrtu i nacrtu. Pored tacaka
ABeD, kojc Cine osc elipsc u tloertu i spregnute precnike u nacrtu, potrebno je
odrediti laeke presjeka koje leze na konturi u tloertu i naertu, tj. na ekvatoru i
glavnom mcridijanu. Tacke na ekvatoru odrede se tako sto se ravnina kojom
sijecemo ravnillu E polozi pravcem p( p', p"). Pravac p sijece tlocrt ekvatora e'
tackama ' i F'. Ove tacke mazemo odredlti i iz trece projekcije, gdje je eM
paralelno 1-'-'(1' Tacke TIa glavnom meridijanu odtyfie se tako sto se ravnina kojom
sijccemo ravninu E poloz! pravcem _ll( n'.n" ), Pravae n sijece nacrt m glavnog
1.1
Sl1
lwcrtU.
ravnmom
H
),
II
Slika 11.44
266
e.
dipse
Odredene su jos i projekcije tacaka G i 11, odnosno J i K, kruznice k i
to kao presjek ravnine E sa sporednim kruznicama u i v, koje Sli paralelne s
ravninom 7[2. U nacrtu se vidi onaj diu kruinice k, kuji je nu prednjoj polovini
kugle i to od tacke C preko tacke A do tacke D.
Da bismo nasli tangentu presjecne kn!.znice u nekoj njezinoj tacki, npr. u tacki K, moramo konstruisati presjecnicu ravnine E i tangencijalne ravnine kugle u toj tacki.
Kako je tangencijalna ravnina Ij
kugle II tacki K okomita na poluprecnik kugle, koji spajn tacku K i
sredi:ste S kugle, nacrtaju se najprije projekcije toga po!up~ecnika
f/ "'" 8'K' i / = SilK" , a zJtim, kao
u p.oglavlju lLLLl, odrede tragovi
d l i d 2 ravnine ,d.
Tackorn K povuce se sutrazmea fIl prvoga rraga ravnine .d
I,
(m'.L rl, m""l1 x) pa sc odredi njez.i.
,,8'
"
f---'-C"---T'_'~~~~
g'
5'
Drugi
t"" = (T/',T;
Slika 11045
r]
t[
[' = (
3. Nacrtati projekcije
4. Nacrtati projekcije kosog kruznog valjka, Cija osnova le2i 1.1 ravllini Jr.-;, ako je OS21
valjka SV[.){75,O.40). V(30,30,25)] i poluprecnik OSl1ove r "-' 25. ProiLvo!jno mel!
nacrt T"" tacke 1~ njegovog gomjeg dijela ornota?a, pa odrediti njezin Huett T' 1
konstruisati tragove tangencijalne ravnine toga viJljka u tacki T.
5.-11drediti tangencijalnu ravninu kosog hufnog g~'L'U, cija jc osnova pamlelna s
ravninom Jrb ako muje osa SV[S(60,lO,30), V(O, 60, 55)] i poluprecnik 05nOVe r=20"
Proi'Z.Yo!jno uzeti nacrt TN tacke T, njcgo\'og gornjeg dijcJa 0rrH)U::J., pa odrcditi
njezin tloen: T' i konstruisati tragove tangencijaine ravnine raga $toscCl U tRek] 1
~_ Si1cr~ati projckcije kosog kruznog stos.::a, ';ijiLjC c)::,fWVii Li ;amUli /[1; ...j)..u jt 0::;[,
- - stofC"aSV[S(30,3i5jJ), V(90,J5,50)] i polupretnik oS!1ove r=20. Proizsoljnu UL.Cli
T/,l":; J,
ilucrl T' [aeke T, njcgovog gornjeg dijeia omotaca, pa ouredit! DJczm naerr T" I
konstruisati tragove tangencijalne ravnine toga valjka u tacki T.
167
7.
osnova u ravnini
Jf],
osnove r=25.
9. Trosmmu priznm, kojoj je osnova DEF[D( 50,25,0), (75,1 0,25), F(95,J 5,20)] i
bocn! brid FG[F, G(50,60,60)], presjeci ravninom odredcrlom tackarna:
ABC[A(0.30,15), B(60,O,60), C(100,35.45)].
10. Trostranu prizmu, kojoj je osnova ABC[,4(0,35.40}, B( 55,JO.60). C( 70 ..":'5. ! 5)] i
boeDi brid ADE4. D(75.JOO,120jj, presjeci ravninom odredenom laC kama:
MNP[M( 10,15,100), N(l25,130,30), P(20,90,140)).
_~ /
11, Trostranu priwm, kojoj je osnova ABC[A( 10,60,10), B(50,60, 10), C(20,80, 10) i
bocni brid AD[A D(50, 10,80)), presjeci ravninom odredenom tackama:
HNP[M(O,20,30), N(80,40,20), 1'(40,70,100)].
n. t:c!Ytroslranu
C(40, 70, 0), D( ]0, 40, 0)] i bocni brid AF[A, F(] 30,6(J,60)}, presjeCi ravninom
F::( 160,140, fOO) i raz:viti mreZ_l.l prizme.
14, Cetverostranu kosu prizmu, kojoj je osnova ABCD[A( 50, 90,D),B( -20,70,0),
C{-40,45',0), D( -65,65,0)] i bocni brid AF[A, F( - JOA5,55)], presjeci ravninom
269
E(8(J,80,45).
1.~" ,Sestostranu kosu prizmu, kojoj jc osnova pravl1an sesterokut sa srediStem u tach
5,'(}OAOJ)), tncb A(0,].5.0) jedan njcn vrh i bocni brid AG[A, G(90,40,90)}, presjeCi
r~l\'ninCJm
( 130,1 30,90).
\
:16. Trostrann KaStl prinnu, koja] je osnova ABC[A(30,O,30), B( 15,0,50). C(70,O,35)j i
hacnl brid AD[A. D( J05,75,30)}, presjeCi ravninom "(90.50.-65).
~7.~ Kosu trostranu piramidu ABC:. VIAl 30. 60,0), Bl-=lQ,JO,O). C(-50,35,O), ~'(30,35,60)}
17. Petostnmu kosu prizmu. kojaj je osnova pravilan peterokut, jednim vrhom u tacki
A(-30,20,O), sredistem u tacki S(-5,50,O) i boeni brid A.G[A. G(-120,40,80)}, presjeci
ra"'ninom Ef-11(),J20,80/
19. Prnvilnu sestostranu pri1.11lU, kojoj je 05nova ABCDEF u ravnini 1[j, aka joj je
ciijagon;lla AD(,4.(20,25, 0), D(60,35.0)), i visina prizme v ::::: 60, pre~jeci ravninom
(80,=,50).
20. Odrcditi normalni presjek cetverostrane kose prizme kojaj je osnova paralelogram
ABCl11A( to,a,30). B( 35,0.15), C(55,0,35), DIu IT], a njen bocni brid je
ilelA. G(80,60,60)].
presjeti ro\"ninOln
E(1'(),(){J,..f,{J).
32. Petostrallu kosu pinHnidu, kojoj je osnova U 11:/, sa srediStem u tackj S(-20,35,O),
(acka ;\('.<5,JO.0) jedan njen vrh i vrh piramide V(3o,75,75), presjeti ravninom
.. ~--
33. Sestost1"<lI1U pravilllu llspra\"J1U piramidu. kojoJ je osnova II Jrl.' sa srediStem u tacki
S(-1O,6o.0J. tacka .4(-40.30,0) je.dan njcn \"1"h i vrh piramide V(-10.60.80), presjeci
raVnmOlll odredenom tackuma: MNP[M(20.0,0i, Nr -50.0A5), P(45.40.0)j.
270
271
46. Kosi kruzni. v,~ljak, c!ja je osa SV[S(40,40,0), V( J10, 70,90)1 i poluprecnik dStlove
r::::::35, pre~Jec! ravn.Jno~ E(160,130, 110). U jednoj tacki presjecne kri-\rlilje
konstnllsah tangentll ! nab pravu velicini presjeka.
,/'-''-,
'( 35. ~estostranu kosli piramidu, kojoj je osnova pravilan sesterokut U if!, sa sredistem u
\", ____ ,-.facki S(0,50,0), tacka A( 30,20,0) jedan njen vrh i vrh piramide V{7G,20, 90), pre~jeci
47. Kosi kruz~i ,yaUak.' Gija je osa SV{S(0,45,Oj, V(60,75,60)1 i potuprcc:nik os nove
r=35, preSJeCl ravmnom E(90, 140,90). U jednoj tacki presjecne krivulje konstnlisati
tangentu i na6i pravu velicini presjeka.
...
36. Cetverostranu
37. Pravilnu cetverostranu piramidu, kojaj je Gsnova ABeD U IT], aka je njena
dijagonala AC[A(30,Q,50), C(70,O,30)] i visioa piramide v = 60, presjeci ravninom
49. Kosi kruzni valjak, Cija je osa SV[S(~45,30,0), V( 1O,5{),55)] j poluprecnik osnu\,{;
r::::::25, presje6i ravninom E(35,40,30). U jednoj tack! presjecne krivuljc konstll.liS:1ti
tangentu.
EI 100,60. =).
38. Pravilnu sestostranu piramidu, cija je osnova u ravnini lrt> ako joj je Jijagonala
AD{A(60,25,O), D(JOO,35,O)) i visina piramide v "" 60, presjeci ravninom
so. Kosi
Ei 160.140.1 10).
r?--
lrf>
40, Petostranu kosu piramidu, cija je osnova pravilan pckrukut sa srediSlcm u tucki
S(40.0,50), tacka A(10,0,20) jedao njen vrh i vrh piramide V(1JO,80,50), presj~ci
ravninom E( 100,40,~70).
41. Petosiranu kosu piramidu, cijaje osnova iDCDE{A(3(),3(),0),B(60,25,O),
C(90,60,U),-D(60,95,O), E(30, 70, OJ} i vrh V( -20,)00,30;, presjeci ravninorn
EI-60.85,35).
43. Sestostranu piramidu, Cija je osnova para!elna lr;, sa sreuistcm u tacki S(O,50,7()).
tacka A( ~ 10, J5,70) jedan njen vrh i vrh piramide V(0,50,0), presjeci ravninOl~
odredenom tackama: MNP{M(20,Q,O), N(60,50,O), P(-60,O,45)j.
44. Kosi kruzni valjak, cija je osa SV[S(0,50, 0), V(70,90,70)) i poluprecnik o~move
r=40, presjeci ravninom (130,130,80) i naci provu veticini presjeka.
45. Rotacioni vaJjak, eija je osnova U 7!2, sa sredistem u tacki S{30,0,3Q), poiuprecnik
osnove r:::25 i vision vaUka v-::::.70, presje6j ravninom (-5030,50).
51. Kosi kmzni valjak, eija je osa SV{S(~20,55,O), V( -85,30,70)] i polliprecnik o:;novc
r=25, pre~je6i ravninom E(-50,-50,JO).
52. Kosi kmzni valjak, cija je osa SV[S(25,45,0), V(11O,30.75) i JJOluprecnik O$novc
r=30, presjeci ravninom E( 80, -J5.40).
OSllUVe
56. Rotacioni stozac, cijaje osnova U 11:2, srediste u tacki 5(40.,0.,40), po!uprecnik osnove
,---(=25 i visina stosca v::::60, presjeci ravninom (80,60,=).
. \,
/'-',
57:-X;hi
kruzni stozac, Cija je osa 5V[S(-5, 35, OJ, V(-70,50,70] i poluprecnik aSDove
r-::::.~O, presjeci ravninom E(80,95,60). U jednoj iacki presjecne kriyuije konstl'ui5:l1i
.~="mfjgentu.
58. Rotacioni .st?zac, ?ija je.- osa 5V[S(-40,55,0), V(-4o.,55.90) i poluprecnik osno\.'c
1'=40, presJec! ravnmom E( -55,-60,40.). lJ jednoj tacki presjecne krivulje konSlruisali
tangentu.
27"2
rQvllinOl11l1
59. Kosi kruzTli stolae, (Un je osa SV[S(40,45,0), V( [25,30,70)] i poluprecnik osnove
1"=40, presjcCi ra'vninom (85,-80,80).
273
,GO. Kosi kmz.ni stazae, Cija je osa SV[S(-80.40,0). V(1O,55,70)J i poJuprecnik osnove
77. Kuglu. sredista S(35,25,30) i poll1precnika r:::::30, presjeci ravninom (-40,30,20). U
Jednoj tacki presjec,nc krivulje konstruisati tangentu.
fd. Kosi knxbli stoZac. cija je usa SF[S(50.50,O). V(0.JO,70)J i poluprecnik os nove
r=35, prcsjecl ravninom E(50,55,35) i odrediti pravn veliCinu presjeka.
hI.. KnSl kruini stOZflC. 6ja jc osa SV/S(O,50,O). H20.20.6S)] i poluprecnik osnove
1"=45. presjcci r(lvninom E( J 10, J30,60). U jcdnoj tacki prcsjecne krivulje
k0n'-;1ruisali langcnttL
< ',; l(!:\si kruzni stoinc. cija je osa SV[S(40.40.0). V( JOG, 100.70)] i poluprcenik osnove
U jcdnoj
64. U:;pr(lYl1i rotaciooi stozue, cija je osa 5V{S(45, 55, 0), V(45,55.105)J i poluprecnik
osnove
r~45,
65. I(osi kllltni Stoi3C, ._~i~ j0 o~a ~V(5)15Zc,-~O,O j, lv( 60,100,70)] i pohlprecnik osnove
r=35, presjeci nlvninom E(80, 1 10,65). -U jednoj tack! presjecne krivulje konstroisati
tangenlu.
0;1(1 SV{S("40AO.0), V(25,60.80)] i po!uprecnik osnove
1'=30, presjeci ravninOlll (80,70,50).
67. C!spr;Jvni stozue vislne v=70, sa sredistem u taCki 5(20,35,0) i poluprecnik OSl1OYe
r=_W. presJcei ravmnom ( 100.1 10,60).
_
r
n.
78. K\lglu, sredistu 5(55.40,30) i poluprecnika 1"=30, presjeCi ravninom kojaje odredena
sa dva pravc(l: (lOS ;'v1N[M( 15. 10,70.), N(O, 75.0)] i b ~ MP{M, P( 100,30,70)],
79, Kuglu, srcdista S(40,35.40) i poluprecnika /"::::::30, presjeci ravninom (60,30,-35). U
jednoj tacki presjecne krivulje konstruisati tangentu.
80. Kuglu, sredista S( 40.45,45) i poluprecnikn r=35, prc..">jeCi ravninom 8(120, JOO, 70}.
81. Kuglu. sredista 5(-10,40,40) i poluprccnika r=30, presjeci ravninom E(-60,35,40). U
jcdlloj tacki presjecnc krivuljc konstruisati tangentu.
R6. KugJu. srelii.~ta S(4D. 35.3f)) i poluprecnika rf25. presjeci ravuinom E( =, 70,SO).
87. Nacrtati sve projckcije presjeka i i~ieka rotaciollog stosca, drugirri projicirajucim
ravnjnama i valjkastim plohmna, ako Sll nacrt stosca, polo'zaj projicirajuCih ravnina j
valjbSlih isjeb dilti na'slikama broj 1 do 36.
88. Nacrtati $VC projekcije presjeka i isjcka rotacionog valjka, dmgim projicirajuCim
ravninama i vl1!jkastim plohama, aka su nacrt valjka, polataj projicirajucih ravTlina i
valjkastih isjeka dati na slikama broj 37 do 63.
89. Nacrtnti sve projckcije presjeka geometrijskih tijela projicirajucim ravninama, ako
su oblik tUcla i tragovi projicirajucib ravnina dati na slikama broj 64 do 93.
274
k - - - -!
1.
mVnill{//IlU
J">.
3.
II \
,,
'
,,~\
4.
,~"'-"--T
,, ,,
5. "
,1
1
:'
i\
/' \ J
\
,
, ,,
"'I
~,
6. ,
,
/
'-01
",I
<"\11
'
it,
,,
,,, I ,,,
,
,,
t!
B. ,
,
,I
!
:;;1
,, ,
!
,
/
,
,,
01'1
3i7'
'. _1
275
11.7 L.{lrinci
rjdavanje
277
,~.
,1;---'
"
20. / i \
,, ''
/
'' a
,
\
7.0
29.
28.
.,' ,I ,'
30
a!
"':
'"
,\'\
' . \
I '.
I
Oil
I
I
31.
"
32. ,/1\ '
,
SSi
34.
l-.L.a:
"''':
278
42.
40.
f-.--I--.L
.:'+-1
L--!tiQ~
279
280
II.
Pre~jeci
q, 40
281
I
I
rr-
---I
II
:;;
I
I
------:;t
60.
i 51
66.
L~--+-+ -p
!:el
.,-----,
,,
T
!
,.-L-.+-40--"-
'f
e,
"I
~I
I
i
T" - - . , - .
69.
10
x
5
r,
cl
~i
282
e,
e,
I \e,
70.
:;::1
'"
71.1
,
1-'-
36
50
J--~
,I
[Ji
~I
',-.Jl~_,
80
'" -r
.L 1/
Ie,
3'1
ro!
\".oj
!
"-
5',
e,
x
x
!
50
e, -,~~~-~....j,
e,
e,
T
,
e'l
1-!
!
21,
80
10
~"~-.~-----t~.
...L+__
-1--
21
S5)
e,
'--'-_-"I~_
284
------.------'--'-'-"~~-'-'--"'---'---------'-----"-------
285
1
x~~~-+
____
1----'---
~I
1I
'II
:83.
,I
:;;1
_l_
e,
e,
e,
90.
84_
JVi-.1
,
..
e,
"e'l
01
~i
rI
x.L
I ~
I,,,
,i '
\----- __ 50
~I
6'!
r~
'If/.-" e,
'
~/-
(----~~~::
~_
180
oj
<01
j -"---i---"
e,
287
tijela
polozimo pravae
Prodori geometrijskih
t~jela
bocnirn bridavima prizme 1. Pravci min odreduju ravninu P. Ako su i'vl! i l'-i I
probodista zajednicke ravnine 1Cj osnoviea tih prizmi sa tim pravcima, ollda je
pravac Pi :;;;: MiN! prvi trag ravnine P.
F"
0"
E"
J"
,"
L"
K"
:
'
II
I
x
at~iiG~"~~;I~,,~~-i:H~" ~~~~~~.
!A"
L't [C" :8-"-I
: 1\'
Slika 11.1
Aka bridom AD prizme I polozimo ravninu A koja jc paralclna
ravninom p, njezin prvi trag je pravac ai' leoji prolazi tackotn A. paraJelno
tragom Pi' Trag L1, sijece stranice omove prizme IIu tackama .l i 2
288
289
v"
j'~"_;;.G_" _ _.-;,H"
:5 i 6.
Ravninap presijeca
plnhe prizmc I u pravcima koji idu tackama 5 i 6" , a paralelni Sll bridovima te
prinne, Ti pnlvci sijeku brid GJ prizme II u probod.islima tacaka 5( 5',5") i
f:i( 6,6"),
~a isti naGin, pomoeu ravnlne E i njezlnog prvog traga e;, odrede se
4'
Slika 12.2
290
191
"5 i
(5. Ravnina E
D"
E"
F"
V"
~""
~,
'~~",---~~::;A>:_'_._
~
i
~BI(
.. _x
C"
'
"I
Slika 12.3
"I
292
293
1r2.
a treCi trag pmvac OJ' Ova ravnina sijece osnovu piramide u tackama P i R, a
I1jezio brid AV u tacki T. Presjecnice p/fy" i RIJ'T" odreduju prodorne tacke
5", 7 i 6"'.8"', Tlocrti tacaka 5' i 6/ nalaze se l1a prvom tragu hi ili bridu F'j'.
fT
a njima simetricne tacke 7' i 8' oa bridu H'L/. Bokocrti tih tacaka poklapaju se._
sa bokocrtil1la njihovih bridova. Redostijed spajanja tacaka prodornog poligona 1
njegova vidljivost odrcueni su na vee poznati naGin.
lfl
$"
V"
/
e'"
J'
"
Slika 12A
c'
Slika 12.5
E/[C 1{70,35AO)!.
294
295
----------------
ri
211/.
Horizontalna ravnina B, polozena osom valjka
,-;
1 ,
pravac hz, a tr~ci trag hJ' sijece omotac valjka u konmmim lzvodmcama
tI].
U 1
Bokocrli izvodnica
S1i.ka 12.6
296
----------
----------~~-~~~-~~~~-------------
Presjecnica tih (J-viju ravnina je trazena tangcnta t[ t' :::::(T:,I~ ),r" =(TI~T;)1
prodorne krivulje k u tacki-10.
K.ako je u pitanju nepotpun prodor, tlocrt k' prodorne krivulje k
sastavljen je od jedne zatvorene krivulje. U tlocrtu ove krivulje vide se oni
dijc10vi koji su l1a g0111jOj polovini omotaca vaijka. Nacrt k" prodorne krivulje je
dio jedne grane hiperbole, a njezin bokocrt kl"/f poklapa se sa bokocrtom omotaca
vaUb.
Na osnovu rijeSenog zadatka, a prcm!J priloienoj tabeli, postoji .los
dvanaest kombin~cjja koje treba tjesavati kao zadatke za vjezbu.
I,
J
i
k"
10"
H~
"'A'"8'"
.li~3
l~+'+--+-++1-11--\+
,
, ,
297
Tangenta prodome krivulje u tacki 10 konstnlisana je pomocu tangencijalne ravnine valjka i tangencijalne ravnine kmjeg stosca u toj tacki.
Tangencijalna ravnina valjka u tacki 10 treca je projicirajuca ravnina
T(rI.t-;J;}. Tangcncijalna ravnina stosca u tacki 10 je ravnina L1(d p d 2 ).
0; .0;)
~; ~
T'
I',
j.
kruzuica, Njegove osnove su para1elne s ravilinorn n.!< Ose valjaka sijeku se pod
'.lb1om u tacki S( S',S",S"'.\
pr~rYim
Ravllina I, koju ove ose odreauju, paralelfla je s ravninom 7[2, Ciji je prvi
trag pravac: 51' Ova ravnina sijece omotac sireg valjka u izvodnici EE, a
"e'
,"
Slika 12.7
--- -r
050m
valjka
sijece omotac v<:lljka u izvodnicama ..4A i BB . Omotac valjka, kome je osa 0 i '
ravnina F sijece u kruznici m. Izvodnice i kruznica sijeku se u tackama 4 i 10
proclorne krivulje. Iz tlocrta tacaka 4' i 10' odrede se njihovi nacrti 4" i 10" j
bokocrti 4~' j 10"'. Nacrti tacaka 4" i 10" poklapaju se, jer su tacke simetricne s
obzirom na ravl1inu I.
Da bi se odredile jos d'vije tacke prodorne krivulje k, presijeku se oba
valjka mvninom E, koja je paralelna sa osam<l valjaka.
9'" i 11'" izvodnica MiN. Nacrti tacaka 9# i J /' su u presjcku izvodnic<!: lvlM sa
J"
--
N"
~I
8"
<\ 1
iI
:C
fI
,~
0,
'0
0'
(JIMEN-rJ;JE-{mm)
~'
I,
:8'
"
"b,
'0
50
'0
30
30
"
, "
5
""
5
"50
"
35
27
3/
58
38
29
3<
52
"
26
38
19
35
/of' N'
A'
'0
51
55
"
38
28
10
50
50
10
1.
58
58
"
" "
50
'0
0;
27
;-,
n;
0;:;:
n; na 0; i 11; na
0;.
Te
u tacki L( L/, L
),
lf
5,
I' J',,_oJ
30
38
C'
0'
1'-'
_~l-
O2
n;
Normala n
[1- tangente [
mora biti okomit na tlocrt 11; normale n,- -' pas to je normala lljedno i '>lItraznicC!
0;.
na
20
1i
._1.
Sll
okomito na osu
~T
A"I ,
~- -
m"
L_
299
298
35
Slika 12.8
B,
}2,3
301
R j
f;
e seD
t?,Cakfl
k.
11. tloerta
:2' i
~poredlloj krUZl1ici [(2' onoa lukovi tih knl2:nica 2-4 i 3-5 pripadaju prodomoj
k, lz nacrta 4" i 5" taeaka 4 i 5 odrede se njihovi t}ocrti. i bokocrti,
Ostale t3cke 6, 7, 8 i 9 odrede se tako da se tijela sijeku ravninama, koje
su jJ{;ra!elne S ravninom H2. Svaka takva ravnina sijece. polukuglu u je.dno~
))01;lkruznici, a poJovinu valjkaste plohe u jednoj izvodnici. Polukruzlllca 1
i:n.."()(inica sijeku se u jednoj tach prodome krivulje.
Wl"llsa,
ravnil1u fli i rntacionog valjka sa Gsom 0l( 0; ,07) u vertikalnoj ravllini simetrije
forUSQ.
1..1
I .
~r
,,-"-----i-~'
r---~.-
, ,\1
a"
d,
~,~~~
b,
//\
"/
:::'s;::::'0'::;6'
,
Slika 12,9
'L. __
: 2'
k'
_~';.*.~.c'
Ilr, :
..>MI,
~;
"
9,1
IIlI
:;
" "
"
projekciji 0'" paralcJe a. Iz tlocrta 5' i 7' i naCIia 5 i 7" odrede se bokocrti 5"'" i
7'" tacaka krivulje k.
Na isti naeill odrede se projekcije ostalih tacaka presjecne krivulje. U
llekim tackarna naerta krivulje k poklapaju sc nacrti dviju tacaka tc krivulje, zato
.sto je ana simetricna s ob1.irom na ravninu B,
Na osnovu rijesenog zadatka, a prema prilozenoj tabeli, postoji JOS
d\'anaest kornbinacija koje treba rjesavati kao zadalke za vjezbu.
302
b,
G,
-t~-
III~-
303
6'11'
I .~
"I
- -k - - "-'''''''
, a,
~I
3 '1/
,"
-~111
k'd 7
2111
cig
,,
',1.
.~
3
.<.
3'
80
50
"38
'0
90
",.
80
"
9
10
/I
12
~/
-"'-1 1';
J6
52
..
55
36
78
ao
'0
90
52
78
50
80
90
52
78
"
."
" "
42
50
36
38
30
J6
1,,,
,II
{
"
i;~
<I
"
~8u
]11:
~
.,
DtMEN;lfJE (mm)
"
'"
, "3' " 90
5~
,,
50
CfNENZIJ ( rom )
D
k,.
--1--;-
-+--
-l
b,
. .JL.
--~-~
}~-
~=l::Y
Slika 12.11
53
Slika 12.10
cUa je
OSl1OV1
0 1 i 02
'.04
__
______________
2. 3 i 4 nalazc se rw osi
c;c U 13ckfima 5'" 1 6'"
0:';1
t',
",\.
Ii'TTc1nicama
DD i
1 ,
ravnina sijece u
"
'8'
OT .......... ,
",
H'
\
", .\ Do
;1',,1\1\
,If
!~
'i
B R 0 J
I
30J 35
!,
ZADATKA
':0 i 30
35
1--~13s1+C~"
25! 30
35
25. 30
tili-~J_~~_L!.?
ao 30 I 301' 30
! 25
I 25
20
25
/0
'0
35
[-"
'0
3.
30
35
25
3.
15
25
20
2.
15
25
20
20
15
15
Slika 12.12
35
305
~c
______
306
--2.:::.::..:.=~===-
_____,_.__
307
.'/1l' L"
;
;
/n;
;
~I
,.'
I
'"
2"
3 J1 ( 5" -
----t
~" t 5"
--,_.:!...,
,
':~
7/1
13.'
r
.
!
I
12,1
,i",::u
_I
: 8'
,~
DINENZIJE
~~
.~
,
2
'0
50
52
'0
50
( rom)
d. 0
8'0
75
"
20
75
'0
"
2'
"8
'0
OS
<6
'0
55
50
'0
12
78
55
"9
"
70
"
25
71
]6
80
50
52
35
30
82
'0
70
25
7,
'0
7
8
9
'0
"
55
50
56
"'0
"70
65
,
~:
" "
"
"
,D'
,
c,
A'
D,
'0
Slika 1214
Slika 12.13
,-
309
10. Odrediti proclor kose trostrane piramjde kojQj je osnova ABC[A( 10,70,0),
B(25,]OOJ)j, C(65,85,Oj] II Jtj i vrh \/(85,10.70), sa kosom trostranom prizmom
cija je osnova DEF[D(85.70.0J. E(40.70.0), F(60.55,0)f U 1[, i bocoi brid
EG [E, G(25,50,50)].
s.
15: Odredili proaoi- trostraoe priz.rne cija je osnava ABC[A(60,0,65). B(90.0, 100).
(i!nn.o351]u"7,: 1 boeni hrid AD[A, D(f)/J 14() r'(5)}. <;3 cetverostranom prizmom
kojoj je osno\'<\ KLHN[[((0,40,85), UJp,30,35), M(35,5,50). N(25, 15. 11 OJ) i bocni
brid KGlF,.-, G(l45,J35,85Jj.
B(70,40.0), C(30,55,0 j, D) U
17. Odrediti pradol' kose cctverostrane prizme cijfl .ie osnova kvadrat ABCD u n l ,
korne je dUagooal" ;lC[;\(20.30,0). C(80, 50, O)j i botni brid ;lGIA, G(60,50,70)},
sa rotacionim valjkool kome je osnova It 1f], sa sredistem u tacki M(70.a,3S),
poluprecnik osnove r",,20 i vis ina valjka v= 100_
18, Odrediti prodor t:roslrane piramide, cija je osnovfI ABC[A( J 15,20,30), B( 105,,50,10),
C/73, 20. ?5) 1 i vrh \"( i 5.85, -::), sa trostranom prizmom kojoj je osnova
DEFLD( J 5.F),] 5), E( 30.0.50), F(60.25.20)] i bocni brid DGID, G(60.95,55)].
310
ji
19. Odrediti prodor trostrane prizme eija je osnovu ABC[A( 40,35,0), B(50,80,0),
C(75,50, O)] i bocni brid ADIA. D( 1 ]0, 100,90)J sa tfOstranom prizmom kojaj je
osnova EFG[E(1I5,40,JO), F(140,40,30), G( 145,55,(5)]j boom brid
EK[E, K(50,120,75)J
311
20. Odrediti prodor uspravne trostrane prizme, cija je OShaYa AHC[A( 10.10,0),
B(35,60,0), C(65,35,O)] U 1f} i visina v=80, sa kosom trostranom pdzmom
kojoj je osnova DEF[D(70,15,O), E(90,55,0), F(115,35,0)] Ll 7tJ - i boeni brid
EG[E, G(,JO,80,60)).
30. Odrediti pradm trostrane piramide, 6ija je osnova ABC[A{55,100,O), B(O, 80,0),
C(70,3S,O) u n} i vrh V(105,40,95), sa kosim valjkom kome je osa
MN1M(1l0,75,O), N(70,35,?5)) i poluprecnik osnove r::::.30 u 1[1.
31. Odrediti prodor kosog vuUka kome je osa MNjA1(90. 70, 0), N( 30,30.45), r:;::;Z5 J i
_kosog stosca ciia je osa SV[S( 40,50,0), V( 100.10,65), r:;::;20}. Oba tijel8 osnovuma
leze U 1Cj.
DG[D, G(45,65,50)).
32. Odrediti prodor rotUc!OIlOg stasca komeje ,)sa SV[5(4-0,50,0), V(40,50.60), r:'<50}
i rotacionog vaUka cijaje osa MN[M(65,50,0), N(65,50,55), r:;::;20).
1C}.
cr
,,25,.: OdreditLprodor trostrane piramlde cija je osnova ABCIA( 150,0,30), B( j 10,0, (5),
C(50,0,10)J U 1r2 i vrh V(0.70']Oj, sa cetverostranom piramidom, kojoj je osnova
DEFG[D(40,60,0), E( 110,60,0), F(8S,JO,0), G(20, 10,0)) U][, l vrh \/(60,30.90).
26. Od,cditi prodor trostrane pirarnide kojoj je osnova ABCfA(l 30,15,40).
B( 11 0,50,20), C(75,20,30)] i v,!l V(20,85,1 10), sa trostranom prizmom cija je
os nova DEF[D(lS, 70, 75), (25,40,90), F(40,30,45)} j bocni brid
FG[F, G( 120,60,50)}.
27. Odrediti prador trostrane pirarnide, cija je osnova .4.BC[A(O,30,0 j, B(70, lO,Uj,
C(60,50,0)) U 1CJ i vrh V(J 15,25,95), sa trastmllom piramidom kojoj je oSllova
DEF[D(35.0,50). (100,0,80), F(85,O,10))u JTl i VIM V(65,70,45).
-i'
j.
36. Odrediti prodor kosog valjka kame je srediste 05110\'(; U tacki ;'yf(4(),.-f5,(i).
poluprecnjk osnove r:;::;25 (osa valjka sa n) zatvara ugao od 60", a sa ;t2 ugao od 45")
i kosog stosca cija je osa ')V{S(100,55,O j, V(15,5,70] i poluprecnik o~move r=30.
37. Odredi[i prodor kosog stoka kome je osa SV[5(60,80,O), V(! 30,10,85), 1'::;;;40]
i kosog valjka eija je osa lvIN [M( 125,65. 0), N(65,50,105), 1"::.:25 J. Oba Iijela
osnovama Ide U Trf.
38. Odrediti prodor rOlaciol1og va\jka kome je ~rediste 05no\'e Ll tacki ,'HH5,4-u.O).
poluprecnik osnove 1"=30 i visina valjka v=105, sa ro[3cionim valjkom cija je osz,
PR[P(0,50,85J. R(90,50,30] i poluprecnik osnovc r::::;.20.
317.
313
39. Odre.diti prodor dva rotaciona valjka ito: [M(100,60,O), r=35, v=lOOj sa osnoyom
\l ;':
$30
2.
~13.
:1(). n;lrediti prodN krnjcg stosca kojem su srcdista: {S(45, 50,0), 1'=40], [0(45,50,55),
r;:c;15J, sa rotacionim valjkom Cijajc osa MN[M(O,50.25), N(90,50,25), r=25).
Nacrtati svc tfi projekcije.
'+3,
'>.1, editi
I,'
B(35,S~<},
v~JOO,
sa kuglam
4.
r~25),
4S~
sa kug!om
5.
6.
i-2IJ...\
J'"I
l-,--:-.,---,_+x~
l~ . ;:~
:~\':'
-\7.
.: dn '73.
~ijcb
koj::t
su.d~t3.
na slibma braj
11:.'0
1-_",6'-_1
314
...----+=::--1-1
~I
,
81
L_-+__..i_,l
80
X._,
"i
~,
~I
JL-''-....::r::.---'-_'-
80
80
J
~I
317
r+--+--1 37.
i
gi
01
~I
x ~'-'-......L,,!L-,-..L--
.~.
j_!.L-+-J-l_~x
80
,------
33.
x _.L_'---lLi.
J.,m
lW
50.'-.
43.
L._+-_L_~
318
48
f.--.-.C/J50
I~--~
55.,
40
T--+---+--J
-~, ~ 1\ ill
.~~+-~
I
.54
f--------
r
I
T
~I
"I
1
1
0"
,Ii
+I
I :
~=:=F
~I
61.
'
"',
J __
i_~
320
Al
J,~'-'1l1
8" ,.'~--!J..1JLL--q
f' " ,
'
~r I -4.
/
__
J,.
~\-
-" 1---'-'-'-'..:'..:'--4
,
A"
66.
---j--I
D"
69.
'\~
B'
D'
,-\-
-/-
._--"---
\;L..:...-::d
C'
i
C"
8"
,,
1_
'
I
----I
67.
AL-~-----'
70.
522
LITERATURA
x
71.
72.
73.
~.
"c:'rI,i
;'::>11'],:1
-i-"i
(,
I"