Ekonomija i okoli

Ekonomija okolia znanstvena disciplina u okviru ekonomske znanosti koja prouava

koritenje prirodnih resursa, zatitu okolia
Istrauje odnos trokovi korist i ulaganje u okoli
to je svrha?
utvrivanje ekonomskih posljedica degradacije okolia
traenje ekonomskih uzroka te degradacije
davanje ekonomskih poticaja kako bi se ta degradacija usporila, zaustavila ii usmjerila
drugim pravcem.
Funkcije okolia
1. izvor je sirovina za proizvodnju
2. asimilira otpadne tvari
3. ima ostale ope funkcije:
estetski uitak
rekreacija
zadovoljenje duhovnih potreba...
to prouava eko eko ?
Ekonomske posljedice oneienja i degradacije okolia na cjelokupan ivi i neivi svijet
Postupci koji bi se mogli primijeniti u spreavanju degradacije okolia i uz koju cijenu
(trokove)
Razliiti pristupi spreavanja oneienja u pojedinim dravama i poduzeima
Koristi koje se mogu ostvariti s obzirom na uloena sredstva u zatitu okolia
Meuovisnost gospodarskog razvoja i zatite okolia
Ekonomski instrumenti zatite okolia
Naini i postupci gospodarenja pojedinim resursima itd.
Ekoloka ekonomija ?
novaekonomija
bavi se preispitivanjem pretjerane gospodarske aktivnosti
Ekoloka ekonomija ispituje probleme upravljanja ekosustavima na odrivi nain i utjecaj
drutvenih sustava na prirodne ekosisteme
Eko menadment
Ekoloki menadment je primjena sustavnog i holistikog pristupa u zatiti, upravljanju i
obnavljanju okolia i ekosustava.
Ekoloki menadment zanima se za sve to ini okoli, ukljuujui sva mjesta gdje ljudi ive
i rade, kuda se kreu i gdje se aktivnosti dogaaju.

Tko sudjeluje u upravljanju okoliem ?

je li Drava dorasla zadatku?
Koji su dravni mehanizmi upravljanja okoliem?
Potrebno je
Politika volja (da se titi okoli)
Ekoloki standardi
Politika zatite okolia

Ekoloko zakonodavstvo
Ekoloka svijest
Ekoloki educirani strunjaci
Kontrola provoenja
analizira UTJECAJ nekog zahvata na okoli
Taj se utjecaj obino izraava u TETAMA.
Ekologija procjenjuje prirodne tete.
Ekonomika okolia procjenjuje ekonomske, tj. monetarne tete.
izravne neposredne tete u prirodi
neizravne ekonomski gubitci zbog degradacije okolia, zbog dodatnih trokova
otklanjanja, zbog dodatnih trokova sprjeavanja oneienja.
Razvijene zemlje
izdvaja se 2-3% ukupnog domaeg proizvoda za zatitu okolia.
uravnoteena korist i trokovi
ulaganje u zatitu okolia sve se vie isplati
investicije u okoli ponegdje i do 25% ukupnih investicija

ekosustavi
Najvrijedniji su MORSKI EKOSUSTAVI
njihova je vrijednost 20,9 trilijuna $. vie od 50% vrijednosti odnosi se na OBALNE
EKOSUSTAVE.
zato onda unitavamo, palimo,devastiramo, betoniziramo obalu ?
naelo preventivnosti pri zahvatu planirati radnje tako da se uini najmanja mogua teta
naelo cjelovitosti razvoj + zatita okolia = cjelovit proces
naelo hijerarhije pojedinani ciljevi podreeni opima i nacionalnim, dugoroni
podreeni kratkoronim (bitne odluke donose se po hijerarhiji:
meunarod. zajednicadrava sektori lokalna zajednica
poduzea)
naelo selektivnosti utvruju se prednosti s obirom na ugroenost i ekonomske
mogunosti
naelo plaanja trokova oneienja ONEIIVA PLAA!!!
naelo strunosti zatita se mora temeljiti na znanosti
naelo javnosti pravo graana na informaciju i sudjelovanje u odluivanju
Ekoloka kriza fikcija ili stvarnost
Ekoloka kriza ili kriza razvoja?
Postoji li uope kriza ili je svijet paranoian ?
Krizu emo rijeiti novim tehnologijama?
Ekoloka kriza ne postoji ve imamo odreene ekoloke probleme
to je eko kriza
Kulminacija krize modernog industrijskog drutva i njegova naina miljenja
Stvaranje neravnotee u ekolokim sustavima koje neprekidno traje i koje utjee na ivu i
neivu prirodu na Zemlji ukljuivo i ovjeka

Uzroci
Rast stanovnitva
Nestaice sirovina i energenata
Oneienja okolia
Ugroavanje bioloke raznolikosti
Nerazumna eksploatacija prirodnih resursa
Porez ???
Pigouov porez ili taksa jednak je graninoj ekolokoj teti ili vanjskom troku odnosno
graninoj teti uzrokovanoj oneienjem na optimalnoj razini oneienja
Ekoloki porezi kao regulator zatite okolia
Pri utvrivanju ukupne ekonomske vrijednosti (total economic values TEV) okolia ili
ekolokih dobara, odnosno koristi od zatite okolia, treba imati na umu da priroda ima
primarnu vrijednost za odravanje cjelokupnog ivota.
Primarne se vrijednosti prirode ne mogu izravno procijeniti.
Kako npr. Procijeniti vrijednost zraka, ako je on uvjet opstanka cjelokupnog ivota.
Ukupna ekonomska vrijednost ekol. dobara moe se podijeliti na 2 osnovne kategorije
1. uporabna i
2. neuporabna vrijednost
Vrednovanje okolia moe se provoditi sljedeim metodama:
1) Mjerenje korisnosti okolia metodom sklonost potroaa da plate za kakvou
okolia(willingnessto payWTP).
Ljudima treba pruiti mogunost izbora pri emu se pretpostavlja da e se pozitivna
sklonost prema neemu (npr. ekolokom dobru) manifestirati u spremnosti plaanja WTP
onoga to pojedinac ili skupina eli.
- Postavlja se pitanje: Koliko su ljudi spremni plaati da bi se sprijeila ekoloka teta ili
gubitak, ili kakvu su naknadu spremni prihvatiti da pristanu na gubitak?
razlikuje se:
- spremnost plaanja da bi se stekla korist,
- spremnost da bi se odreklo koristi,
- spremnost plaanja da bi se sprijeio ekoloki gubitak, odnosno prihvaanje da bi se
doputao gubitak
2) Mjerenje korisnosti okolia metodom putnog troka(travelcostmethodTCM)
Ovaj pristup upotrebljava se za mjerenje koristi povezanih s rekreativnim resursima
(parkovima, rijekama, plantaama itd.). Osnovna je zamisao da se izmjeri iznos novca koji
ljudi potroe da bi koristili te resurse (putni troak). Stavljanjem u odnos razlike u putnom
troku s razlikama u potranji moe se izvesti krivulja potranje za pojedinim resursima.
3) Mjerenje korisnosti okolia Hedonistikom metodom(hedonisticprincip methodHPM)
Metoda koja se rabi za procjenu vrijednosti netrinih resursa (ekolokih dobara), a koristi
se promjenama u ocjeni komplementarnih dobara kako bi se otkrilo koliko su ljudi
voljniplatiti za zdraviji okoli, zove se Hedonistika metoda .

Kako rijehedonistikiznai sklonost zadovoljstvu, to ova metoda procjenjuje

zadovoljstvo ili korisnost
- Mjerenje korisnosti okolia metoda mogueg vrednovanja ili uvjetne procjene vrijednosti
okolia (CVM)
- za mjerenje upotrebljavaju ankete /tj. pojedinac se pita koliko su spremni platiti za bolju
kakvou okolia)
- takva se metoda naziva metoda mogueg vrednovanja okolia ili uvjetna procjena