Popis znaajnijih

bogova, bia i termina iz slavenske mitologije

Alemperka magina ptica, stanovnica kronje Drveta

svijeta, obdarena sposobnou govora i itanja misli. Perje joj svijetli
poput sunca.

Bagan - kuni
duh, onaj domai koji brine o rogatim ivotinjama, a gospodaru donosi sreu i
uspjeh

Bjesmor - knez Tamne strane (Trtara), demonsko bie

nastalo iz odnosa Morane i rta

Bojana, Boja, Bojka,

Slava, Slavka, Bobana - boginja pobjede, asti, slave, mudrosti i bojne
smionosti. Utjelovljenje je ponosa. Prikazuje se kao ljepotica modrozelenih
oiju i duge svijetle kose, a okrunjena je maslinovim vijencem. Ima rairena
krila i u ruci ma. U boju jae krilatog konja koji se i sam bori prednjim
kopitima. Ona je odvodila due poginulih u Dom
junaka.

Borna, Borko, Boran

- bog sjevernog vjetra. Prema predaji, njegov grad Kula nalazio se u Boraju kod
ibenika.

Bura, Burica, Burka,

Liburana - boginja suhog, nesnosnog primorskog vjetra, burka valove,
razgoni oblake.

Braslav, Braco,
Bracan - boanstvo meaa i granica, zatitnik posjeda.

Bujan - otok na
kojem se zamiljao raj. Ime mu je Bujan jer se smatralo da je obrastao bujnim
raslinjem. Oko njega tri nemani Zmija
orijaka, Ptica kljuna gvozdenoga i
Zlatna pela okreu valove, vjetar i gromove. Na njemu stanuje i Zora djevojka koja ranim jutrom

plovi morem na zlatnom unu sa srebrnim veslom. Ona

sjedi na goruem kamenu Alatiru i
dijeli jutarnju svjetlost.

Crnogob, rnbog,
Suronja, Paklenik i Zlomir bog smrti, vladar podzemlja, vrhovni bog zla,
nema materijalnog oblika, nastao od Svarogove
sjene pri stvaranju svijeta.

rt, Ognjeni zmaj

- materijalizirani dvojnik Crnoboga,
koji postoji paralelno s njim. On je crna spodoba ekinjave dlake i vujih zuba.
Posjeduje sposobnost mijenjanja oblika od kojih je najei onaj Ognjenog zmaja, krilate nemani
prekrite
krljuti.

Danica - boginja
zvijezda; vidi: Zora

Davor, Dad, Dado,

Davorin, Davorko - sedmoglavi bog rata; zatitnik prijateljstva, kumstva i
pobratimstva.

Demonski jaha oblik pojavljivanja rta koji

zauzima kada odlazi u lov na due umrlih koje poslije smrti besciljno lutaju
svijetom.

Divana, ivka,
ivana, Iva, Ivka, Ivana - boginja poljodjelstva, daruje ivot i ivotnu
radost. Roena je u mrazovevu cvijetu to raste na strmini gore Pamir.

Div-ptica - divovski
orao, pratilac i ratni saveznik Svaroga.
Krasi ga hrabrost, mudrost i sposobnost govora.

Dobroslav, Dobro,
Dobran bog plodnosti, zatitnik usjeva. Njegov znak je strailo u polju,
a njemu u ast pravili su se i kipii od ilovae.

Domagoj, Domo, Dodan,

Domovoj - zatitnik doma, ognjita i kunog mira; uvar okunica, stada i
obiaja.

Drvo snage - sveta

lipa od koje je nastala prva ena; aj od njezina cvijea donosio je snagu i
plemenite osjeaje.

Drvo svijeta drevni koncept kojim se svijet predoavao u obliku drveta iji korijeni zadiru
sve do dna donjeg svijeta, a kronja nadvisuje Nav, gornji svijet. Zemlja se nalazi negdje na sredini.
Takav
pristup nije svojstven samo starohrvatskoj i staroslavenskoj mitologiji, ve i
starogermanskoj i staroskandinavskoj mitologiji. Prikazivano je kao jasen ili
smreka.

Dub istine sveti hrast od kojeg je nastao prvi mukarac. Od mesa divljih svinja koje su
jele njegove irove proistjecale su neke od maginih moi reca (sveenika).

Gerovit, Gerivoj, Gero, Geroslav, Gerimir - bog

rata, kuge i ratnih razaranja. Neastan je i okrutan, premda pripada navskim
bogovima. U miru je dobroudan kova i u potpunosti mijenja lik. Opasan je sa
sedam maeva, oko ela ima svezanu traku smrti i u ruci nepobjediv ma Jarost. Uvijek je u pratnji
vrana.

Hajdi - krilata
vilinska bia, vlasnici sudbine, usjeva, blaga i ljudi. Legenda je ouvana u
Gorskom kotaru, gdje se na klisuri iznad sela Grbajel nalazi peina Hajdova
hia, stanite Hajda.

Hors - bog sunca

Jaroslav, Jarovit,
Jarilo - bog rata, ali i bog proljetne radosti, ljubavi, mladosti, cvijea
i zelenila.

Jugomir, Jugi,
Juina, Junjak - bog vlanog, junog vjetra, kinih oblaka.

Kaja, Kajana, Katica

- boginja prvih zimskih rosa.

Kreimir, Kreo,
Krean, Kreevan - bog topline i Suneve vatre, mira i razbora.

Kite - planina
na kojoj su se, po narodnoj predaji, dogaala svakojaka uda i strahote.

Koleda, Kolea, Vida,

Vinja, Svaruna, Boena - kraljica mira, zatitnica braka i enskog
dostojanstva.

Korab - bog mora,

zatitnik mornara i ribara (korablja plovilo)

Kornat - jedan od
predvodnika vojske divova, znan iz legende o borbi divova i bogova. Otud
potjee i legenda o postanku kornatskog otoja.

Krila - bijeli
krilati konj, prijatelj i pratilac Svantevida.
Ima sposobnost govora i predvianja opasnosti. U trenutku opasnosti iz nosnica
mu lie plavi plamen.

Kupalo - boginja
uroda, obilja i veselja

Lada, Ladana, Ladika,

Laca, Ladimira, Ladislava - boica ljepote i ljubavi, po nekim izvorima
boica plodnosti. Personificira raajue prirodne sile. Zatitnica je glazbe,
plesa, pjesme i igre.

Lakatbrade Pedaljmua
- najglasovitiji i najcjenjenijih vladar sitnih bia. Znan po izuzetno niskom
rastu i dugakoj bradi i velikim maginim moima.

Lean - vladar
zlih divova koji je zajedno s Moranom
donio ledeno doba na zemlju. On je nasilan i bahat, a vlada mranim Sjeverom. Svaki nadolazak zime
smatrao
se pokuajem Leana i njegovih slugu da povrate vlast.

Lutonja - dijete
koje se stvorilo od odrubljenog komada drveta. Kada se takav panji obasiplje
ljubavlju i tetoi poput djeteta, on oivi i pretvori se u dijete.

Ljutice - boice
osvetnice, zla bia, stanovnice Temnave,
nositeljice mahnitosti i beznaa koje utiru put studeni.

Malik - dobri
kuni duh

Miomir. Mijat, Mijo bog zaljubljenih

Mirohrana diva divovsko bie, donositeljica noi i mirnog sna. Njezin plat prekriven zvijezdama
simbolizira nono nebo.

Moko - gospodar
movara, u savezu je s Perunom

Morana, Baba Jaga

- boginja smrti, zime i ljubavne nesree. Ima sposobnost primanja razliitih
oblika, od koji je najznaajniji standardni oblik Morane kao zanosno lijepe
crnokose djevojke izuzetno bijele puti, s vujim onjacima i kandama na
rukama. Neasna, zla i prijetvorna, ljubavnica rta i Leana. Drugi
oblik je Baba Jaga, runa stara vjetica koja napada djecu i mladie . Rodila
je sinove Jadomira i Bjesomara, te keri Hudobu i Nepogodu.

Mraaj boanstvo smrti, Troglava neman.

Odvodio je due umrlih prema zasluzi na drugi svijet: pravedne vodi u Sveti Nav, a zle ernobogu u
Trtar.

Mutimir, Muti, Muan,

Mucimir - bog kovaa i lonara

Nav - stan bogova

u samoj kronji Drveta svijeta. U njemu se nalaze sveti
gajevi, Dom junaka i Svitogorska gora s dvoranom bogova.

Neumijko neugledni i neumiveni starac koji luta svijetom. Prema predajama, kada on
obrie
nos, tada se srebro osipa.

Pagod - bog
lijepog vremena

Patuljci zajedniko ime za sitna magina bia nastala pri stvaranju svijeta. Ima ih
svakakvih, no najpoznatiji su pali,
mali, ovuljci i maljuzi. Sva
sitna bia stanovnici su bliskog podzemlja, premda su preteito dobre prirode.
ovuljci su poznati kao vrsni kovai, a maljuzi, analogni skandinavskim Trolovima, po pakosti i zloj
magiji.

Perun, Porin, Porga,

Porevit, Plovnik, Strahimir, Branimir - bog groma i nebeskih visina, Svarogov najstariji sin. Znan
kao
nosilac munje i nepobjedivi ratnik. Jedan je od najveih bogova u nekih
slavenskih naroda, tovan kao vrhovni bog. Vlada kiom i dugom, zrakom i
oblacima, mirom i slobodom, pravdom i pobjedom. Sudi svim duama uva i provodi sudbinu.

Pikutik - bog
mrtvih

Pribimir, Prvin,
Pribina, Pribislav, Pritina - zatitnik siromaha, prvoroenaca i vitezova.

Radogost - bog
gostoprimstva i kunog ognjita. U ratnom obliku prikazivan s lavljom glavom,
oboruan dvosjeklom sjekirom.

Radovan, Rade, Radan,

Radas - posluitelj bogova

Rujana, Rujka, Ruja,

Rudica - boginja plodnosti, vinogradarstva.

Rujimir, Rij, Rujan,

Rujislav - bog vina, berbe, vinograda, slatkog voa, obilja i gozbi. Znan je
po bunim svetkovinama koje je prireivao zajedno sa svojom boanskom druicom Rujanom.

Semenik, Karas bog jela i pia

Sirin, Sirmir,
Sirislav bog i zatitnik pastira; najdraa mu je ivotinja ovca.

Slava - boginja
asti, junatva, slave i pobjede; vidi: Bojana

Snjenik i Snjeana - divovska bia koja donose

prvi snijeg. Prvi divovi koji su se pobunili protiv tiranije Leana.

Stari zajedniko ime za prastanovnike podruja koje su nastanili Hrvati. U knjizi se

najee spominju u kontekstu bitke na zapadnom planinskom prostoru i tu se
prije svega misli na Kelte.

Stribor, Stari Bog, Boris, Bobo, Borivoj, Borislav

- bog vjetra, Svarogov sin, nastao
od njegova daha. Moan bog, promjenjive udi i vrstan ratnik. U ratnom obliku
tvorac oluje i olujnog neba.

Strijelka, Perunika,
Svitogorka, Branimira, Janjina - gromonosna divka izuzetne ljepote, ki
dobrog diva Svitogora i ena Peruna. Ona je boica munje i svetog

ognja, vjenanja i neugasle mladosti. Nositeljica luka i tobolca s gromovitim

strijelama.

Sunevi ratnici zajedniki naziv za hrvatska plemena koja su jo u staroj

animistiko-amanistikoj fazi oboavali sunce i, kasnije, sunevog boga Svantevida kao najmonijeg
od svih
navskih bogova-ratnika.

Svantevid, Svanimir, Jaki

Vid - bog sunca i nebeskog kruga. Olienje hrabrosti, asti i potenja.
Najbolji od svih ratnika, najmiliji i najmlai Svarogov sin. U ratnom obliku znan kao Jaki Vid. Odlike
njegove
asti su rog obilja, ezlo mijene i magini ognjeni ma iskovan u podzemnoj
radionici ovuljaka.

Svarog, Svarun, Stari Vid, Svarun, Jaka vrhovni bog, prapoelo i tvorac neba i zemlje. On je vladar i otac bogova.

Svaroii
boanska porodica, djeca Svaroga i Vide, bogovi Perun, Svantevid, Stribor i Tatomir.

Svitava navski
dvorac Svantevida.

Svitogor
najvei i najbolji od svih divova. Otac Strijelke
i Kraka, pobjednika zmajeva. Kad
nije htio dati ruku svoje keri Leanu,
on ga je u snu ubio i od njegova tijela nastala je Svitogorska gora.

Svitogorski dvori, Vidindvor - dvorac vrhovnog boga Svaroga na Svitogorskoj gori, sa

sedam katova, koji see do vrhova kronje Drveta
svijeta.

Tatomir, Tatum, Taan, Taimir bog mjeseca, tjelesne

i duevne okretnosti. Sin je Svaroga i Vide. Znan je kao vrstan ratnik i ljubavnik, nemirne i prevrtljive
udi, vjet govornik. Uvijek u pratnji vukova, a kao simbol lukavosti, kadto je
prikazivan kao lisica. Pojavljuje se u etiri razliita oblika.

Temnava otok
smrti na kojem se nalazi mutno jezero i elini rtovi dvori. Stanite Morane,
rta i drugih podzemnih bia.

Tihana boginja
sree, zatitnica naroda i ljudi pojedinano.

Trebimir, Trebun,
Tribe, Tribimir, Trpimir - bog vridbe, mlatitelj ita i hranitelj ljudi.

Trtar, Tamna strana,

Paklina - podzemni svijet patnje gdje odlaze sva zla bia sa zemlje. U
njemu vlada vrhovni bog zla, Crnobog.

Vesna, Vesana, Vejna,

Veenega boginja proljea i mladosti, zatitnica ljubavnika i sela (ves),
donositeljica nadahnua umjetnicima.

Vida, Koleda boginja divovskog porijekla, vrhovna majka, nositeljica stvaranja i plodnosti.
ena Svaroga i majka svih Svaroia.

Vile bojovnice vilinska bia esto

spominjana u staroj hrvatskoj predaji. Stanovnice gorskih potoka i jekovitih
planinskih gudura, opisivane kao njene djevojke ovijene maglenom koprenom koje
su u ratu bile predvodnice ratnika i pomonice u ratnim nedaama.

Vile Suenice,
Rojenice - tri vile koje pri roenju stoje uz kolijevku djeteta i odreuju
mu sudbinu koju vie nitko, pa ni one same, ne mogu promijeniti.

Vladimir, Vlatko,
Vlado, Vladan, Vladislav bog
prvog crvenog svjetla, topline ognjita i mirnog, skladnog ivota.

Vlasta, Vlatka,
Vladimira uvarica kue.

Voloska
zatitnica kunog ognjita i doma

Vodan, Vodo, Vodomir

vrhovni bog voda. Jedan od najmonijih bogova, pri stvaranju svijeta nastao
od Svaragova odraza u Pramoru. Mrane je prirode, estoke
snage i udi, a kao oruje nosi trozubac. Posveeni dan u tjednu mu je srijeda
koja se nekad i zvala Vodanov dan.
Njegovo ime sauvano je u imenima dananjih naselja Vodice i Vodnjan.

Volos, Veles, Vlai, Vlaho- bog prirode i

zatitnik rogatih ivotinja, pastira, uma i livada. Dvojnik je Svaroga i posjeduje njegovu mo. On je
staro animistiko boanstvo znano po mau iskovanom od sjene i urokljivom pogledu.
Iz njegov imena izvedena su imena lokaliteta Volosko, Vele.

Vozila, Vazila
kuni duh, domai koji je bio zaduen za uvanje konja.

Vrana znamenito
proroite blizu Biograda; u prostranoj peini nalaze se dva izvora Vrelo zaborava i Vrelo sjeanja.
Oba su se izvora po istjecanju spojila u Potok budunosti.

Zlatomir, Zlatko,
Zlatan, Zlatokos bog pravde, istine, duha i istog svjetla; zatitnik je
lovaca. Nauio je ljude sijati ito i titi ih od bjesova podzemlja. uva sveta
knjige. Prikazivan je sa titom i kopljem, ali i kao razjareni zmaj koji riga
vatru.

Zora, Zorka, Zorana,

Danica vesela i ljupka boica, donositeljica jutarnjeg svjetla, nebeska
boica poude, ena Svantevida.

ibog i iva bogovi ivota, sile bez

materijalnog oblika. Pomonici Svaroga
pri stvaranju svijeta, nastali od prvobitnog svjetla.

reci drevni
sveenici vraevi analogni keltskim Druidima. Poznati po raznim maginim
moima i vjetini lijeenja.