ZAKON

RADU FBiH

("Sl. novine FBiH" br. 43/99 i 32/00,29/03)

REDAKCIJSKI PREIENI TEKST-prof.dr Jasminka Gradaevi-Sijeri
I - OSNOVNE ODREDBE
lan 1.
Ovim zakonom ureuje se zakljuivanje ugovora o radu, radno vrijeme,
plae, prestanak ugovora o radu, ostvarivanje prava i obaveza iz radnog odnosa,
zakljuivanje kolektivnih ugovora, mirno rjeavanje kolektivnih radnih sporova i
druga pitanja iz radnog odnosa, ako drugim zakonom nije drugaije odreeno.
lan 2.
Zakljuivanjem ugovora o radu izmeu poslodavca i zaposlenika zasniva se
radni odnos.
lan 3.
Poslodavac u smislu ovog zakona je fiziko ili pravno lice koje zaposleniku
daje posao na osnovu ugovora o radu.
___________

(Na osnovu lana 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu ("Sl.novine

FBiH" br. 32/2000) - (u nastavku teksta: ZIDZOR), lan 3. je izmijenjen u cjelini)
lan 4.
Zaposlenik u smislu ovog zakona je fiziko lice koje je zaposleno na osnovu
ugovora o radu.
___________

(Na osnovu ZIDZOR-a, lan 4. izmijenjen je u cjelini)

lan 5.
Lice koje trai zaposlenje, kao i lice koje se zaposli, ne moe biti stavljeno
u nepovoljniji poloaj zbog rase, boje koe, pola, jezika, vjere, politikog ili
drugog miljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, roenja ili
kakve druge okolnosti, lanstva ili nelanstva u politikoj stranci, lanstva ili
nelanstva u sindikatu, tjelesnih i duevnih potekoa u pogledu angairanja,
obrazovanja, unapreenja, uvjeta i zahtjeva rada, otkazivanja ugovora o radu ili
drugih pitanja koja proistiu iz radnog odnosa.
U smislu stava 1. ovog lana, ne iskljuuju se razlike:
1. koje se prave u dobroj vjeri, a zasnovane su na zahtjevima koji se
odnose na odreeni posao;
2. koje se prave u dobroj vjeri, a zasnovane su na nesposobnosti lica da
obavlja poslove predviene za odreeno radno mjesto ili da savlada
program potrebnog strunog usavravanja, pod uvjetom da je
poslodavac ili lice koje obezbjeuje struno usavravanje uloilo
razumne napore za prilagoavanje posla ili obuke u kojoj se nalazi takvo
lice ili za osiguravanje odgovarajueg drugog zaposlenja ili
usavravanja, ukoliko je to mogue;
3. aktivnosti koje za svoj cilj imaju poboljanje poloaja lica koja se nalaze
u nepovoljnom ekonomskom, socijalnom, obrazovnom ili fizikom
poloaju.
U sluajevima krenja odredaba iz st. 1. i 2. ovog lana:
1. lica ija prava su povrijeena moe zbog povrede prava podnijeti tubu
nadlenom sudu;

2. ukoliko podnosilac tube podnese oigledan dokaz diskriminacije koja je

zabranjena odredbom ovog lana, tueni je duan da podnese dokaz da
takva razlika nije napravljena na osnovu diskriminacije;
3. ukoliko utvrdi da su navodi tube osnovani, sud e naloiti, da bi se
osigurala primjena odredaba ovog lana, ukljuujui zaposlenje,
vraanje na prethodno radno mjesto, obezbjeivanje ili ponovno
uspostavljanje svih prava iz radnog odnosa koja proizilaze iz ugovora o
radu."
___________

(lanom 3. ZIDZOR-a, lan 5. je izmijenjen u cjelini)

lan 6.
Zaposlenik ima pravo na zdravstvenu zatitu i druga prava u sluaju bolesti,
smanjenja ili gubitka radne sposobnosti i starosti, kao i pravo na druge oblike socijalne
sigurnosti, u skladu sa zakonom.
____________

(brie se)
lan 7.
Zaposlenik - ena ima pravo i na posebnu zatitu za vrijeme trudnoe, poroaja i
materinstva.
Zaposlenik stariji od 15, a mlai od 18 godine (u daljem tekstu; maloljetnik),
uiva posebnu zatitu.
_____________

(brie se)
lan 8.
Zaposlenik, kome prestane radni odnos, prijavom slubi za zapoljavanje, ostvaruje
pravo na zdravstvenu zatitu u sluaju bolesti i invalidnosti, pravo na materijalno osiguranje i
druga prava za vrijeme nezaposlenosti, u skladu sa zakonom.
_____________

(Na osnovu l. 4.- 6. ZIDZOR-a, l. 6.-8.su brisani)

lan 9.
Zaposlenici imaju pravo, po svom slobodnom izboru organizirati sindikat,
te se u njega ulaniti, u skladu sa statutom ili pravilima tog sindikata.
Poslodavci imaju pravo, po svom slobodnom izboru, da formiraju udruenje
poslodavaca, te da se u njega ulane, u skladu sa statutom ili pravilima tog
udruenja.
Sindikat i udruenja poslodavaca mogu se osnovati bez ikakvog
prethodnog odobrenja.
lan 10.
Zaposlenici, odnosno poslodavci slobodno odluuju o svom stupanju ili
istupanju iz sindikata, odnosno udruenja poslodavaca.
Zaposlenik, odnosno poslodavac ne moe biti stavljen u nepovoljniji
poloaj zbog lanstva ili nelanstva u sindikatu, odnosno udruenju poslodavaca.
lan 10a.
Poslodavcima ili udruenjima poslodavaca koji djeluju u sopstveno ime ili
putem nekog drugog lica, lana ili zastupnika zabranjuje se:
1. mijeanje u uspostavljanje, funkcioniranje ili upravljanje sindikatom:
2. zagovaranje ili pruanje pomoi sindikatu sa ciljem kontroliranja takvog
sindikata;
Sindikatu koji djeluje u sopstveno ime ili putem bilo kojeg lica, lana ili
zastupnika, zabranjeno je mijeanje u uspostavljanje, funkcioniranje ili
upravljanje udruenjem poslodavaca.
_____________
(Na osnovu lana 7. ZIDZOR-a dodan je lan 10a.)

lan 11.
Zakonita djelatnost sindikata, odnosno udruenja poslodavaca ne moe se
trajno ni privremeno zabraniti.
_____________

(Na osnovu lana 8. ZIDZOR-a, na poetku lana dodata je rije "Zakonita")

lan 12.
Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu ne mogu se
utvrditi manja prava od prava utvrenih u ovom zakonu, osim ako to nije izriito
predvieno ovim ili drugim zakonom.
Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu mogu se
utvrditi povoljnija prava od prava utvrenih ovim zakonom, ako zakonom nije
drugaije predvieno.
_____________

(Na osnovu lana 9. ZIDZOR-a, lan 12. izmijenjen je u cjelini)

lan 13.
Na sva pitanja koja su u vezi sa ugovorom o radu, a koja nisu ureena ovim ili
drugim zakonom, primjenjuju se opi propisi obligacionog prava.
_____________

(brie se)
II - ZAKLJUIVANJE UGOVORA O RADU
lan 14.
Ugovor o radu zakljuuje se u pismenoj formi.
Ako poslodavac ne zakljui sa zaposlenikom ugovor o radu u pismenoj formi ili mu u
roku od 15 dana od dana poetka rada ne urui pismenu potvrdu o zakljuenom ugovoru,
smatra se da je sa zaposlenikom zakljuio ugovor o radu na neodreeno vrijeme.
Poslodavac moe u roku od jedne godine dokazati da ugovor o radu nije zakljuio sa
zaposlenikom, odnosno da zaposlenik u smislu stava 2. ovog lana nikada nije radio kod
poslodavca.
Potvrda iz stava 2. ovog lana mora sadravati osnovne podatke iz ugovora o radu,
posebno one o stranama, poetku rada i plai.
_____________

(Na osnovu l. 10. i 11. ZIDZOR-a, l. 13. i 14. se briu)

lan 15.
Ugovor o radu ne moe se zakljuiti sa licem koje nije navrilo 15 godina
ivota.
Lice izmeu 15 i 18 godina ivota (u daljem tekstu: maloljetnik) moe se
zaposliti pod uvjetom da od ovlatenog lijenika ili nadlene zdravstvene
ustanove, pribavi potvrdu kojom dokazuje da ima opu zdravstvenu sposobnost za
obavljanje tih poslova.
_____________

(Na osnovu lana 12. ZIDZOR-a, lan 15. izmijenjen je u cijelini)

lan 16.
Ako su zakonom, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu, odreeni posebni uvjeti
za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o radu moe zakljuiti samo lice koje ispunjava te
uvjete.
_____________

(brie se)
lan 17.
Strani dravljani mogu zakljuiti ugovor o radu pod uvjetima utvrenim zakonom.
_____________

(Na osnovu cl. 13. i 14. ZIDZOR-a, briu se l. 16. i 17.)

1. Probni rad
lan 18.
Prilikom zakljuivanja ugovora o radu moe se ugovoriti probni rad.
Probni rad iz stava 1. ovog lana ne moe trajati due od est mjeseci.
Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok iznosi najmanje sedam dana.
______________

(Na osnovu lana 15. ZIDZOR-a, rije "tri" u stavu dva, zamijenjena je
sa rijeju "est")
2. Ugovor o radu na neodreeno i odreeno vrijeme
lan 19.
Ugovor o radu zakljuuje se:
1. na neodreeno vrijeme;
2. na odreeno vrijeme.
Ugovor o radu koji ne sadri podatak u pogledu trajanja, smatrat e se
ugovorom o radu na neodreeno vrijeme.
Ugovor o radu na odreeno vrijeme ne moe se zakljuiti na period dui od
dvije godine.
Ako zaposlenik izriito ili preutno obnovi ugovor o radu na odreeno
vrijeme sa istim poslodavcem, odnosno izriito ili preutno zakljui sa istim
poslodavcem uzastopne ugovore o radu na odreeno vrijeme na period dui od
dvije godine bez prekida, takav ugovor smatrat e se ugovorom o radu na
neodreeno vrijeme, ako kolektivnim ugovorom nije drugaije odreeno."
______________
(Na osnovu lana 16. ZIDZOR-a, lan 19. izmijenjen je u cijelosti)
lan 20.
Prekidom ugovora o radu iz lana 19. stav 4. ovog zakona ne smatraju se
prikidi nastali zbog:
1. godinjeg odmora;
2. bolovanja;
3. poroajnog odsustva;
4. odsustva sa rada u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu ili ugovorom o radu;
5. perioda izmeu otkaza ugovora o radu i dana povratka na radno mjesto
na osnovu odluke suda ili drugog organa, u skladu sa zakonom,
kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu;
6. odsustva s posla uz saglasnost poslodavca;
7. vremenskog perioda od 15 dana izmeu ugovora o radu sa istim
poslodavcem, osim ako kolektivnim ugovorom nije drugaije utvreno.
_______________

(Na osnovu lana 17. ZIDZOR-a, lan 20. izmijenjen je u cijelosti)

3. Sadraj zakljuenog ugovora o radu
lan 21.
Ugovor o radu zakljuuje se u pismenoj ili usmenoj formi.
Ugovor o radu u pismenoj formi sadri, naroito, podatke o:
1.
2.
3.
4.
5.

nazivu i sjeditu poslodavca;

imenu i prezimenu, prebivalitu odnosno boravitu zaposlenika;
trajanju ugovora o radu;
danu otpoinjanja rada;
mjestu rada;

6. radnom mjestu na koje se zaposlenik zapoljava i kratak opis poslova;

7. duini i rasporedu radnog vremena;
8. plai, dodacima na plau, naknadama, te periodima isplate;
9. trajanju godinjeg odmora;
10.otkaznim rokovima kojih su se duni pridravati zaposlenik i
poslodavac;
11.druge podatke u vezi sa uvjetima rada utvrene kolektivnim ugovorom.
Umjesto podataka iz stava 2. take 7. do 11. ovog lana, moe se u
ugovoru o radu naznaiti odgovarajui zakon, kolektivni ugovor ili pravilnik o
radu, kojim su ureena ta pitanja.
______________

(Na osnovu lana 18. ZIDZOR-a, lan 21. izmijenjen je u cjelini)

lan 21a.
Ako poslodavac ne zakljui ugovor o radu sa zaposlenikom u pismenoj
formi iz lana 21. ovog zakona, duan je da zaposleniku urui pismenu izjavu koja
sadri podatke iz lana 21. stav 2. ovog zakona.
Pismenu izjavu iz stava 1. ovog lana poslodavac je duan uruiti
zaposleniku:
1. u roku od jednog mjeseca od dana kada zaposlenik otpone da radi kod
poslodavca kada se radi o ugovoru o radu na neodreeno vrijeme;
2. najkasnije na dan kada zaposlenik otpone da radi za poslodavca kada
se radi o ugovoru o radu na odreeno vrijeme.
Ako poslodavac ne urui pismenu izjavu o ugovoru o radu na odreeno vrijeme,
takav ugovor smatrat e se ugovorom zakljuenim na neodreeno vrijeme, ako to
nije drugaije utvreno kolektivnim ugovorom, ili ako poslodavac dokae da je
ugovor o radu bio zakljuen na odreeno vrijeme.
______________

(Na osnovu lana 19. ZIDZOR-a, iza lana 21. dodan je lan 21a.)
lan 22.
Ako se zaposlenik upuuje na rad u inozemstvo, prije odlaska zaposlenika
u inozemstvo, mora se postii pismena saglasnost u pogledu slijedeih uvjeta
ugovora:
trajanju rada u inozemstvu;
valuti u kojoj e se isplaivati plaa i drugim primanjima u novcu i naturi
na koja zaposlenik ima prava za vrijeme boravka u inozemstvu;
uvjetima vraanja u zemlju.
______________

(Na osnovu lana 20. ZIDZOR-a, lan 22. izmijenjen je u cjelini)

4. Podaci koji se ne mogu traiti
lan 23.
Prilikom zakljuivanja ugovora o radu poslodavac ne moe traiti od
zaposlenika podatke koji nisu u neposrednoj vezi sa prirodom radnih aktivnosti
koje zaposlenik obavlja.
lan 24.
Lini podaci zaposlenika ne mogu se prikupljati, obraivati, koristiti ili
dostavljati treim licima, osim ako je to odreeno zakonom ili ako je to potrebno
radi ostvarivanja prava i obaveza iz radnog odnosa.

III - OBRAZOVANJE, OSPOSOBALJAVANJE

I USAVRAVANJE ZA RAD
lan 25.
Poslodavac moe, u skladu sa potrebama rada, omoguiti zaposleniku
obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje za rad.
Zaposlenik je obavezan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama
rada, obrazovati se, osposobljavati i usavravati za rad.
Poslodavac je obavezan prilikom promjena ili uvoenja novog naina ili
organiziranja rada, omoguiti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje ili
usavravanje za rad.
Uvjeti i nain obrazovanja, osposobljavanja i usavravanja za rad iz st. 1. i
2. ovog lana ureuju se kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

1. Prijem pripravnika
lan 26.
"Poslodavac moe zakljuiti ugovor o obavljanju pripravnikog staa sa pripravnikom na
onoliko vremena koliko traje pripravniki sta propisan za zanimanje na koje se odnosi. Ugovor
se zakljuuje u pisanoj formi.Kopiju ugovora poslodavac dostavlja nadlenoj slubi za
zapoljavanje u roku od pet dana od dana njegovog zakljuivanja radi evidencije i kontrole.
Pripravnikom se smatra lice sa zavrenom srednjom ili viom kolom, odnosno fakultetom
koje prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju, a koje je, prema Zakonu, obavezno poloiti
struni ispit ili mu je za rad u zanimanju potrebno prethodno radno iskustvo.
U toku obavljanja pripravnikog staa pripravnik ima pravo na novanu naknadu u iznosu
najmanje 80% od najnie plae. Poslodavac i pripravnik mogu se dogovoriti i o veem iznosu
novane naknade, ovisno od strune spreme pripravnika.
Poslodavac osigurava pripravnika za sluaj povrede na radu i profesionalne bolesti, a
zdravstveno osiguranje osigurava nadlena sluba za zapoljavanje.
Pripravnik ima pravo na odmor u toku radnog dana, dnevni odmor izmeu dva uzastopna
radna dana i sedmini odmor."

(Na osnovu lana 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu ("Slubene novine Federacije
BiH", br. 29/03) lan 26. je izmjenjen u cjelosti)

lan 27.
Nakon zavrenog pripravnikog staa, pripravnik polae struni ispit, u
skladu sa zakonom, propisom kantona ili pravilnikom o radu.

2. Volonterski rad
lan 28.
"Ako je struni ispit ili radno iskustvo utvreno Zakonom ili Pravilnikom o radu, uvjet za
obavljanje poslova odreenog zanimanja, poslodavac moe lice koje zavri kolovanje za takvo
zanimanje primiti na struno osposobljavanje za samostalan rad, bez zasnivanja radnog odnosa
(volonterski rad).
Ugovor sa volonterom zakljuuje se u pisanoj formi. Kopiju ugovora poslodavac dostavlja
nadlenoj slubi za zapoljavanje u roku od pet dana od dana zakljuenja ugovora radi evidencije i
kontrole.
Volonterski rad moe trajati onoliko vremena koliko je propisano trajanje osposobljavanja,
prema Zakonu, za odreeno zanimanje.
Trajanje volonterskog rada iz stava 3. ovog lana rauna se u pripravniki sta i radno
iskustvo kao uvjet za rad na odreenim radnim mjestima ili za polaganje strunog ispita.

Volonter ima pravo na zdravstveno osiguranje kako je to utvreno propisima za nezaposlena

lica.
Radi osiguranja za sluaj povrede na radu ili profesionalne bolesti, poslodavac plaa
nadlenoj slubi za zapoljavanje 35 % od najnie plae za svakog volontera.
Volonter ima pravo na odmor u toku radnog dana, dnevni odmor izmeu dva uzastopna radna
dana i sedmini odmor."
(Na osnovu lana 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu ("Slubene novine Federacije
BiH", br.29/03) lan 28. je izmjenjen u cjelosti)

IV - RADNO VRIJEME
lan 29.
Puno radno vrijeme zaposlenika traje najdue 40 sati sedmino.
lan 30.
Ugovor o radu moe se zakljuiti i za rad sa nepunim radnim vremenom.
Zaposlenik koji je zakljuio ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom,
moe zakljuiti vie takvih ugovora kako bi na taj nain ostvario puno radno
vrijeme.
Zaposlenik koji radi sa nepunim radnim vremenom ostvaruje sva prava iz
radnog odnosa kao i zaposlenik sa punim radnim vremenom, osim prava koje
zavisi od duine radnog vremena (plaa, naknada i sl.), u skladu sa kolektivnim
ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
lan 31.
Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zatite na radu, nije mogue
zatititi zaposlenika od tetnih uticaja, radno vrijeme se skrauje srazmjerno
tetnom uticaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost zaposlenika.
Poslovi iz stava 1. ovog lana i trajanje radnog vremena utvruje se
pravilnikom o radu i ugovorom o radu, u skladu sa zakonom.
Pri ostvarivanju prava na plau i drugih prava po osnovu rada i u vezi sa
radom, skraeno radno vrijeme u smislu st. 1. i 2. ovog lana izjednaava se sa
punim radnim vremenom.
lan 32.
U sluaju vie sile (poar, potres, poplava) i iznenadnog poveanja obima
posla, kao i u drugim slinim sluajevima neophodne potrebe, zaposlenik, na
zahtjev poslodavca, obavezan je da radi due od punog radnog vremena
(prekovremeni rad), a najvie 10 sati sedmino.
Zaposlenik moe dobrovoljno, na zahtjev poslodavca, raditi prekovremeno,
i to u trajanju od jo najvie 10 sati sedmino.
Ako prekovremeni rad zaposlenika traje due od tri sedmice neprekidno ili
vie od 10 sedmica u toku kalendarske godine, o prekovremenom radu poslodavac
obavjetava organ nadlean za poslove inspekcije rada kantona (u daljnjem
tekstu: inspekcija rada kantona).
Inspekcija rada kantona zabranit e prekovremeni rad, uveden suprotno st.
1, 2, 4. i 5. ovog lana.
Nije dozvoljen prekovremeni rad maloljetnih zaposlenika.
Trudnica, majka odnosno usvojilac sa djetetom do tri godine ivota, i
samohrani roditelj, odnosno usvojilac sa djetetom do est godina ivota, moe
raditi prekovremeno, ako da pismenu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav
rad.
Inspekcija rada kantona zabranit e prekovremeni rad uveden suprotno st.
1., 2., 3.,4. i 5. ovog lana.

______________

(Na osnovu lana 21. ZIDZOR-a, u lanu 32. iza stava 2 .dodan je novi stav 3)
lan 33.
Ako priroda posla to zahtijeva, puno radno vrijeme moe se preraspodjeliti
tako da tokom jednog perioda traje due, a tokom drugog perioda krae od punog
radnog vremena, s tim da prosjeno radno vrijeme ne moe biti due od 52 sata
sedmino, a za sezonske poslove najdue 60 sati sedmino.
Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosjeno radno vrijeme
tokom kalendarske godine ili drugog perioda odreenog kolektivnim ugovorom,
ne moe biti due od 40 sati u sedmici.
Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, takvo radno vrijeme ne
smatra se prekovremenim radom.
lan 34.
Rad u vremenu izmeu 22 sata uveer i 6 sati ujutro idueg dana, a u
poljoprivredi izmeu 22 sata uveer i 5 sati ujutro, smatra se nonim radom, ako
za odreeni sluaj zakonom, propisom kantona ili kolektivnim ugovorom nije
drugaije odreeno.
Ako je rad organiziran u smjenema, izmjena smjena se ureuje kolektivnim
ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
_____________

(Na osnovu lana 22. ZIDZOR-a, izmijenjen je stav 2. lana 34)

lan 35.
Zabranjen je noni rad ena u industriji.
Zabrana iz stava 1. ovog lana ne odnosi se na ene koje obavljaju rukovodee i
tehnike poslove i ene zaposlene u zdravstvenoj ili socijalnoj slubi, kao i na poslodavce koji
zapoljavaju samo lanove svoje porodice.
Zaposlenici - eni moe se narediti noni rad u industriji u sluaju zatite interesa
Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), ako je dobijena saglasnost
federalnog ministra nadlenog za rad (u daljnjem tekstu: federalni ministar) nakon
prethodnog konsultiranja sa sindikatom, poslodavcem ili vie poslodavaca odnosno
udruenjem poslodavaca.
eni se moe narediti noni rad i bez prethodne saglasnosti, ako je takav rad
neophodan zbog vie sile ili sprjeavanja kvara na sirovinama.
O nonom radu iz stava 4. ovog lana obavjetavaju se nadleni organ kantona i
inspekcija rada kantona u roku od 24 sata od uvoenja ovog rada.
Ako inspekcija rada kantona ocijeni da noni rad iz stava 4. ovog lana nije
neophodan, odnosno da ne postoji via sila ili opasnost od kvara na sirovinama, zabranit e
noni rad.
_______________

(Na osnovu lana 23. ZIDZOR-a, lan 35. se brie)

lan 36.
Zabranjen je noni rad maloljetnih zaposlenika.
Za maloljetne zaposlenike u industriji, rad u vremenu izmeu 19 sati
uveer i 7 sati ujutro idueg dana, smatra se nonim radom.
Za maloljetne zaposlenike koji nisu zaposleni u industriji, rad u vremenu
izmeu 20 sati uveer i 6 sati idueg dana, smatra se nonim radom.
Izuzetno, maloljetni zaposlenici privremeno mogu biti izuzeti od zabrane
nonog rada u sluaju havarija, vie sile i zatite interesa Federacije, na osnovu
saglasnosti nadlenog organa kantona.

V - ODMORI I ODSUSTVA

1. Odmori
lan 37.
Zaposlenik koji radi u punom radnom vremenu, ima pravo na odmor u toku
radnog dana u trajanju od najmanje 30 minuta.
Izuzetno, poslodavac je duan zaposleniku, na njegov zahtjev, omoguiti
odmor iz stava 1. ovog lana u trajanju od jednog sata za jedan dan u toku radne
sedmice.
Vrijeme odmora iz st. 1. i 2. ovog lana ne uraunava se u radno vrijeme.
Nain i vrijeme koritenja odmora iz st. 1. i 2. ovog lana ureuje se
kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
lan 38.
Zaposlenik ima pravo na dnevni odmor izmeu dva uzastopna radna dana u
trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.
Za vrijeme rada na sezonskim poslovima, zaposlenik ima pravo na odmor iz
stava 1. ovog lana u trajanju od najmanje 10 sati neprekidno, a za maloljetne
zaposlenike u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.
______________

(Na osnovu lana 24. ZIDZOR-a u stavu 2. lana 38. brisana je rije "Izuzetno")
lan 39.
Zaposlenik ima pravo na sedmini odmor u trajanju od najmanje 24 sata
neprekidno, a ako je neophodno da radi na dan svog sedminog odmora,
osigurava mu se jedan dan u periodu odreenom prema dogovoru poslodavca i
zaposlenika.

lan 40.
Zaposleniku se ne moe uskratiti pravo na odmor u toku rada, dnevni odmor i
sedmini odmor.
_____________

(Na osnovu lana 25. ZIDZOR-a, lan 40. se brie)

lan 41.
Zaposlenik, za svaku kalendarsku godinu, ima pravo na plaeni godinji
odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana.
Maloljetni zaposlenik ima pravo na godinji odmor u trajanju od najmanje
24 radna dana.
Zaposlenik, koji radi na poslovima na kojima se, uz primjenu mjera zatite
na radu, nije mogue zatiti od tetnih uticaja, ima pravo na godinji odmor u
trajanju od najmanje 30 radnih dana.
Poslovi i trajanje odmora iz stava 3. ovog lana ureuju se zakonom,
propisom kantona, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

lan 42.
Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada izmeu dva radna
odnosa dui od osam dana, stie pravo na godinji odmor nakon est mjeseci
neprekidnog rada.
Ako zaposlenik nije stekao pravo na godinji odmor u smislu stava 1. ovog
lana, ima pravo na najmanje jedan dan godinjeg odmora za svaki navreni
mjesec dana rada, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i
ugovorom o radu.

Odsustvo sa rada zbog privremene nesposobnosti za rad, materinstva,

vojne slube i drugog odsustva koje nije uvjetovano voljom zaposlenika, ne
smatra se prekidom rada iz stava 1. ovog lana.
lan 43.
Trajanje godinjeg odmora due od najkraeg propisanog ovim ili drugim
zakonom, ureuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o
radu.
U trajanje godinjeg odmora ne uraunava se vrijeme privremene
nesposobnosti za rad, vrijeme praznika u koje se ne radi, kao i drugo vrijeme
odsustvovanja sa rada koje se zaposleniku priznaje u sta osiguranja.
Ako je rad organiziran u manje od est radnih dana u sedmici, pri
utvrivanju trajanja godinjeg odmora smatra se da je radno vrijeme rasporeeno
na est radnih dana, ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o
radu nije drugaije ureeno.
lan 44.
Godinji odmor moe se koristiti u dva dijela.
Ako zaposlenik koristi godinji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez
prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi
dio najkasnije do 30. juna naredne godine.
Zaposlenik ima pravo koristiti jedan dan godinjeg odmora kad on to eli,
uz obavezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegovog
koritenja.
lan 45.
Zaposlenik se ne moe odrei prava na godinji odmor.
Zaposleniku se ne moe uskratiti pravo na godinji odmor, niti mu se
izvriti isplata naknade umjesto koritenja godinjeg odmora.

2. Odsustva sa rada
lan 46.
Zaposlenik ima pravo na odustvo sa rada uz naknadu plae do sedam
radnih dana u jednoj kalendarskoj godini - plaeno odsustvo u sluaju: stupanja u
brak, proaja supruge, tee bolesti i smrti lana ue obitelji, odnosno
domainstva.
lanom ue obitelji, u smislu stava 1. ovog lana, smatraju se: suprunici
odnosno vanbrani suprunici, dijete (brano, vanbrano, usvojeno, pastore i
dijete bez roditelja uzeto na izdravanje), otac, majka, ouh, maeha, usvojilac,
dedo i nana (po ocu i majci), braa i sestre.
Zaposlenik ima pravo na plaeno odsustvo i u drugim sluajevima i za
vrijeme utvreno propisom kantona, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.
lan 47.
Poslodavac moe zaposleniku, na njegov zahtjev, odobriti odsustvo sa rada
bez naknade plae - neplaeno odsustvo.
Izuzetno, poslodavac je duan omogoiti zaposleniku odsustvo do etiri
radna dana u jednoj kalendarskoj godini, radi zadovoljavanja njegovih vjerskih
odnosno tradicijskih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu
plae - plaeno odsustvo.
Za vrijeme odsustva iz stava 1. ovog lana prava i obaveze zaposlenika koji
se stiu na radu i po osnovu rada, miruju.
VI - ZATITA ZAPOSLENIKA
lan 48.
Poslodavac je duan omoguiti zaposleniku da se upozna sa propisima o
radnim odnosima i propisima iz oblasti zatite na radu u roku od 30 dana od dana
stupanja zaposlenika na rad.

10

Poslodavac je duan osposobiti zaposlenika za rad na nain koji osigurava

zatitu ivota i zdravlja zaposlenika, te sprjeava nastanak nesree.
lan 49.
Poslodavac je duan da osigura potrebne uvjete za zatitu na radu kojima
se osigurava zatita ivota i zdravlja zaposlenika, u skladu sa zakonom.
lan 50.
Zaposlenik ima pravo da odbije da radi ako mu neposredno prijeti opasnost
po ivot i zdravlje zbog toga to nisu provedene propisane mjere zatite na radu i
o tome je duan odmah obavijestiti inspekciju rada kantona.

1. Zatita maloljetnika
lan 51.
Maloljetnik ne moe da radi na naroito tekim poslovima, radovima pod
zemljom ili pod vodom, ni na ostalim poslovima koji bi mogli tetno i sa
poveanim rizikom da utiu na njegov ivot i zdravlje, razvoj i moral, s obzirom na
njegove psihofizike osobine.
Federalni ministar posebnim propisom utvrdit e poslove iz stava 1. ovog
lana.
Inspektor rada kantona zabranit e rad maloljetnika na poslovima u smislu
stava 1. ovog lana.

2. Zatita ene i materinstva

lan 52.
ena ne moe biti zaposlena na poslovima pod zemljom (u rudnicima),
osim u sluaju ako je zaposlena na rukovodeem mjestu koje ne zahtijeva fiziki
rad ili u slubama zdravstvene i socijalne zatite, odnosno ako ena mora provesti
izvjesno vrijeme na obuci pod zemljom ili mora privremeno ulaziti u podzemni dio
rudnika u cilju obavljanja zanimanja koje ne ukljuuje fiziki rad.
______________

(Na osnovu lana 26. ZIDZOR-a, lan 52. izmijenjen je u cjelini)

lan 53.
Poslodavac ne moe odbiti da zaposli enu zbog njene trudnoe, ili joj zbog
tog stanja otkazati ugovor o radu, ili je, osim u sluajevima iz lana 54. stav 1.
ovog zakona, rasporediti na druge poslove.
lan 54.
ena za vrijeme trudnoe, odnosno dojenja djeteta, moe biti rasporeena
na druge poslove ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja koje je utvrdio
ovlateni lijenik.
Ako poslodavac nije u mogunosti da osigura rasporeivanje ene u smislu
stava 1. ovog lana, ena ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plae, u
skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.
Privremeni raspored iz stava 1. ovog lana ne moe imati za posljedicu
smanjenje plae ene.
enu, iz stava 1. ovog lana, poslodavac moe premjestiti u drugo mjesto
rada, samo uz njen pismeni pristanak.
lan 55.
Za vrijeme trudnoe, poroaja i njege djeteta, ena ima pravo na
poroajno odsustvo u trajanju od jedne godine neprekidno.
Na osnovu nalaza ovlatenog lijenika ena moe da otpone poroajno
odsustvo 28 dana prije oekivanog datuma poroaja.

11

ena moe korisiti krae poroajno odustvo, ali ne kree od 42 dana poslije
poroaja.
_____________

(Na osnovu lana 27. ZIDZOR-a, lan 55. izmijenjen je u cjelini)

lan 56.
Otac djeteta, odnosno usvojilac moe da koristi pravo iz lana 55. stav 1.
ovog zakona u sluaju smrti majke, ako majka napusti dijete ili ako je iz
opravdanih razloga sprijeena da koristi to pravo.
_____________

(Na osnovu lana 28. ZIDZOR-a, brisane su rijei "i 3.")

lan 57.
Nakon isteka poroajnog odsustva, ena sa djetetom najmanje do jedne
godine ivota ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, a za blizance,
tree i svako slijedee dijete ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do
navrene dvije godine ivota djeteta, ako propisom kantona nije predvieno due
trajanje ovog prava.
Pravo iz stava 1. ovog lana moe koristiti i zaposlenik - otac djeteta, ako
ena za to vrijeme radi u punom radnom vremenu.
lan 58.
Nakon isteka godine dana ivota djeteta, jedan od roditelja ima pravo da
radi polovinu punog radnog vremena do tri godine ivota djeteta, ako je
djetetu,
prema nalazu nadlene zdravstvene ustanove, potrebna pojaana briga i njega.
Pravo iz stava 1. ovog lana moe da koristi i usvojilac, odnosno lice koje
se stara o djetetu, u sluaju smrti oba roditelja, ako roditelji napuste dijete ili ako
ne mogu da se brinu o djetetu.
lan 59.
ena, koja nakon koritenja poroajnog odsustva radi puno radno vrijeme,
ima pravo da odsustvuje s posla dva puta dnevno u trajanju po sat vremena radi
dojenja djetete, na osnovu nalaza ovlatenog lijenika.
Pravo iz stava 1. ovog lana ena moe koristiti do navrene jedne godine
ivota djeteta.
Vrijeme odsustva iz stava 1. ovog lana rauna se u puno radno vrijeme.
lan 60.
Ako ena rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije isteka poroajnog
odsustva, ima pravo da produi poroajno odsustvo za onoliko vremena koliko je,
prema nalazu ovlatenog lijenika, potrebno da se oporavi od poroaja i psihikog
stanja prouzrokovanog gubitkom djeteta, a najmanje 45 dana od poroaja
odnosno od smrti djeteta, za koje vrijeme joj pripadaju sva prava po osnovu
poroajnog odsustva.
lan 61.
Jedan od roditelja moe da odsustvuje sa rada do tri godine ivota djeteta,
ako je to predvieno kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.
Za vrijeme odsustvovanja sa rada u smislu stava 1. ovog lana, prava i
obaveze iz radnog odnosa, miruju.
lan 62.
Za vrijeme koritenja poroajnog odsustva, zaposlenik ima pravo na
naknadu plae, u skladu sa zakonom.

12

Za vrijeme rada sa polovinom punog radnog vremena iz l. 57. i 58. ovog

zakona, zaposlenik ima za polovinu punog radnog vremena za koje ne radi, pravo
na naknadu plae, u skladu sa zakonom.
______________

(Na osnovu lana 29. ZIDZOR-a, rijei u prvom stavu lana 62. "kao i odsustva iz
lana 59. ovog zakona" se briu)
lan 63.
Jedan od roditelja djeteta sa teim smetnjama u razvoju (tee
hendikepiranog djeteta) ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, u
sluaju da se radi o samohranom roditelju ili da su oba roditelja zaposlena, pod
uvjetom da dijete nije smjeteno u ustanovu socijalno - zdravstvenog
zbrinjavanja, na osnovu nalaza nadlene zdravstvene ustanove.
Roditelju, koji koristi pravo iz stava 1. ovog lana, pripada pravo na
naknadu plae, u skladu sa zakonom.
Roditelju koji koristi pravo iz stava 1. ovog lana, ne moe se narediti da
radi nou, prekovremeno i ne moe mu se promijeniti mjesto rada, ako za to nije
dao svoj pismeni pristanak.

3. Zatita zaposlenika privremeno ili trajno nesposobnog za rad

lan 64.
Zaposleniku koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne
bolesti, za vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad, poslodavac ne moe
otkazati ugovor o radu.
U sluajevima i za vrijeme iz stava 1. ovog lana, poslodavac ne moe
zaposleniku otkazati ugovor o radu koji je zakljuen u skladu sa ovim zakonom i
na odreeno vrijeme.
lan 65.
Povreda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu tetno utjecati na
ostvarivanje prava zaposlenika iz radnog odnosa.
Zaposlenik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog povrede ili
povrede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za koga nakon lijeenja i
oporavka nadlena zdravstvena ustanova ili ovlateni lijenik utvrdi da je
sposoban za rad, ima pravo da se vrati na poslove na kojima je radio prije
nastupanja privremene nesposobnosti za rad ili na druge odgovarajue poslove.
Zaposlenik je duan u roku od tri dana nastupanja nesposobnosti za rad
obavijesti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad.
lan 66.
Ako nadlena zdravstvena ustanova ocijeni da kod zaposlenika postoji
smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti,
poslodavac mu je duan u pismenoj formi ponuditi druge poslove za koje je
zaposlenik sposoban.
Zaposlenik, koji je pretrpio povredu na radu ili obolio od profesionalne
bolesti ima prednost pri strunom obrazovanju, osposobljavanju i usavravanju
koje organizira poslodavac.
lan 67.
Poslodavac moe, samo uz prethodnu saglasnost vijea zaposlenika,
otkazati ugovor o radu zaposleniku kod kojega postoji smanjena radna
sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti.

13

VII - PLAE I NAKNADE PLAA

1. Plae
lan 68.
Plae zaposlenika utvruju se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i
ugovorom o radu.
lan 69.
Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvruje se najnia plaa, te
uvjeti i nain njenog usklaivanja.
Poslodavac, kojeg obavezuje kolektivni ugovor ili pravilnik o radu, ne moe
zaposleniku obraunati i isplatiti plau manju od plae utvrene kolektivnim
ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
lan 70.
Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu odreuju se
periodi isplate plae, koji ne mogu biti dui od 30 dana.
Prilikom isplate plae poslodavac je duan zaposleniku uruiti pismeni
obraun plae.
Pojedinane isplate plae nisu javne.
lan 71.
Zaposlenik ima pravo na poveanu plau za oteane uvjete rada,
prekovremeni rad i noni rad, te za rad nedjeljom i praznikom ili nekim drugim
danom za koji je zakonom odreeno da se ne radi, u skladu sa kolektivnim
ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

2. Naknada plae
lan 72.
Zaposlenik ima pravo na naknadu plae za period u kojem ne radi zbog
opravdanih sluajeva predvienih zakonom, propisom kantona, kolektivnim
ugovorom i pravilnikom o radu (godinji odmor, privremena nesposobnost za rad,
poroajno odsustvo, plaeno odsustvo i sl.).
Period iz stava 1. ovog lana za koji se naknada isplauje na teret
poslodavca, utvruje se zakonom, propisom kantona, kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Zaposlenik ima pravo na naknadu plae za vrijeme prekida rada do kojeg je
dolo zbog okolnosti za koje zaposlenik nije kriv (via sila, privremeni zastoji u
proizvodnji i sl.), u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i
ugovorom o radu.
Zaposlenik koji odbije da radi, jer nisu provedene propisane mjere zatite
na radu, ima pravo na naknadu plae u visini kao da je radio, za vrijeme dok se ne
provedu propisane mjere zatite na radu, ako za to vrijeme nije rasporeen na
druge odgovarajue poslove.

3. Zatita plae i naknade plae

lan 73.
Poslodavac ne moe, bez saglasnosti zaposlenika, svoje potraivanje
prema njemu naplatiti uskraivanjem isplate plae ili nekog njenog dijela,
odnosno uskraivanjem isplate naknade plae ili dijela naknade plae.
lan 74.
Najvie polovica plae ili naknade plae zaposlenika moe se prisilno
obustaviti radi ispunjenja obaveze zakonskog izdravanja, a za ostale obaveze
moe se prisilno obustaviti najvie jedna treina plae zaposlenika.

14

VIII - IZUMI I TEHNIKA UNAPREENJA ZAPOSLENIKA

lan 75.
Zaposlenik je duan da obavijesti poslodavca o izumu odnosno tehnikom
unapreenju kojeg je ostvario na radu ili u vezi sa radom.
Izumi odnosno tehnika unapreenja u smislu stava 1. ovog lana, su izumi
odnosno tehnika unapreenja, odreena zakonom.
Podatke o izumu odnosno tehnikom unapreenju zaposlenik je duan da
uva kao poslovnu tajnu koju ne moe saopiti treem licu bez odobrenja
poslodavca.
Poslodavac ima pravo preeg otkupa izuma, odnosno tehnikog
unapreenja iz stava 1. ovog lana, pod uvjetom da se u roku od 30 dana od dana
obavjetenja iz stava 1. ovog lana, izjasni o ponudi zaposlenika.

lan 76.
O svojem izumu koji nije ostvaren na radu ili u vezi sa radom, zaposlenik je
duan da obavijesti poslodavca, ako je izum u vezi sa djelatnou poslodavca, te
da mu pismeno ponudi ustupanje prava u vezi sa tim izumom.
Poslodavac je duan da se u roku od mjesec dana od dana obavjetenja iz
stava 1. ovog lana, izjasni o ponudi zaposlenika.
Na ustupanje prava na izum iz stava 1. ovog lana na odgovarajui nain
primjenjuju se odredbe obligacionog prava.
_____________

(Na osnovu lana 30. ZIDZOR-a, lan 76. se brie)

IX - ZABRANA TAKMIENJA ZAPOSLENIKA SA POSLODAVCEM
lan 77.
Zaposlenik ne moe, bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tui raun
sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac.
lan 78.
Poslodavac i zaposlenik mogu ugovoriti da se odreeno vrijeme, nakon
prestanka ugovora o radu, a najdue dvije godine od dana prestanka tog ugovora,
zaposlenik ne moe zaposliti kod drugog lica koji je u trinoj utakmici sa
poslodavcem i da ne moe za svoj ili za raun treeg lica, sklapati poslove kojima
se takmii sa poslodavcem.
Ugovor iz stava 1. ovog lana moe biti sastavni dio ugovora o radu.

lan 79.
Ugovorena zabrana takmienja obavezuje zaposlenika samo ako je
ugovorom poslodavac preuzeo obavezu da e zaposleniku za vrijeme trajanja
zabrane isplaivati naknadu najmanje u iznosu polovine prosjene plae isplaene
zaposleniku u periodu od tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
Naknadu iz stava 1. ovog lana poslodavac je duan isplatiti zaposleniku
krajem svakog kalendarskog mjeseca.
Visina naknade iz stava 1. ovog lana usklauje se na nain i pod uvjetima
utvrenim kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

lan 80.
Uvjeti i nain prestanka zabrane takmienja ureuju se ugovorom izmeu
poslodavca i zaposlenika.

15

X - NAKNADA TETE
lan 81.
Zaposlenik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili zbog krajnje
nepanje prouzrokuje tetu poslodavcu, duan je tetu naknaditi.
Ako tetu prouzrokuje vie zaposlenika, svaki zaposlenik odgovara za dio
tete koju je prouzrokovao.
Ako se za svakog zaposlenika ne moe utvrditi dio tete koju je on
prouzrokovao, smatra se da su svi zaposlenici podjednako odgovorni i tetu
naknauju u jednakim dijelovima.
Ako je vie zaposlenika prouzrokovalo tetu krivinim djelom sa
umiljajem, za tetu odgovaraju solidarno.
lan 82.
Ako se naknada tete na moe utvrditi u tanom iznosu ili bi utvrivanje
njenog iznosa prouzrokovalo nesrazmjerne trokove, kolektivnim ugovorom ili
pravilnikom o radu moe se predvidjeti da se visina naknade tete utvruje u
paualnom iznosu, kao i nain utvrivanja paualnog iznosa i organ koji tu visinu
utvruje i druga pitanja u vezi sa ovom naknadom.
Ako je prouzrokovana teta mnogo vea od utvrenog paualnog iznosa
naknade tete, poslodavac moe zahtijevati naknadu u visini stvarno
prouzrokovane tete.
lan 83.
Zaposlenik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili zbog krajnje
nepanje prouzrokuje tetu treem licu, a tetu je naknadio poslodavac, duan je
poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaene treem licu.
lan 84.
Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvruju se uvjeti i nain
smanjenja ili oslobaanja zaposlenika od obaveze naknade tete.
lan 85.
Ako zaposlenik pretrpi tetu na radu ili u vezi sa radom, poslodavac je
duan zaposleniku naknaditi tetu po opim propisima obligacionog prava.

XI - PRESTANAK UGOVORA O RADU

1. Nain prestanka ugovora o radu

lan 86.
Ugovor o radu prestaje:
smru zaposlenika;
sporazumom poslodavca i zaposlenika;
kad zaposlenik navri 65 godina ivota i 20 godina staa
osiguranja, odnosno navri 40 godina staa osiguranja,
ako se poslodavac i zaposlenik drugaije ne dogovore;
danom dostavljanja pravosnanog rjeenja o utvrivanju
gubitka radne sposobnosti;
otkazom poslodavca odnosno zaposlenika;
istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu
na odreeno vrijeme;
ako zaposlenik bude osuen na izdravanje kazne
zatvora u trajanju due od tri mjeseca - danom
stupanja na izdravanje kazne;
ako zaposleniku bude izreena mjera bezbjednosti,
vaspitna ili zatitna mjera u trajanju duem od

16

tri mjeseca - poetkom primjene te mjere;

odlukom nadlenog suda koja ima za posljedicu
prestanak radnog odnosa.
______________

(Na osnovu lana 31. ZIDZOR-a, u stavu 1. lana 86. taka 3. iza rijei "staa
osiguranja" dodane su rijei: "odnosno navri 40 godina staa osiguranja")
2. Otkaz ugovora o radu
lan 87.
Poslodavac moe otkazati ugovor o radu zaposleniku uz propisani otkazni
rok, ako:
1. je takav otkaz opravdan iz ekonomskih, tehnikih ili organizacijskih
razloga, ili
2. zaposlenik nije u mogunosti da izvrava svoje obaveze iz radnog
odnosa.
Poslodavac moe otkazati ugovor o radu u sluajevima iz stava 1. ovog
lana, ako se, s obzirom na veliinu, kapacitet i ekonomsko stanje poslodavca i
mogunosti zaposlenika, ne moe osnovano oekivati od poslodavca da zaposli
zaposlenika na druge poslove ili da ga obrazuje odnosno osposobi za rad na
drugim poslovima.
______________

(Na osnovu lana 32. ZIDZOR-a, lan 87.izmjenjen je u cjelini)

lan 88.
Poslodavac moe otkazati ugovor o radu zaposleniku, bez obaveze
potivanja otkaznog roka, u sluaju da je zaposlenik odgovora za tei prijestup, ili
za teu povredu radnih obaveza iz ugovora o radu, a koji su takve prirode da ne bi
bilo osnovano oekivati od poslodavca da nastavi radni odnos.
U sluaju lakih prijestupa ili lakih povreda radnih obaveza iz ugovora o
radu, ugovor o radu se ne moe otkazati bez prethodnog pismenog upozorenja
zaposleniku.
Pismeno upozorenje iz stava 2. ovog lana sadri opis prijestupa ili povrede
radne obaveze za koje se zaposlenik smatra odgovornim i izjavu o namjeri da se
otkae o radu bez davanja predvienog otkaznog roka za sluaj da se takav
prijestup ponovi.
Kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu mogu se utvrditi vrste
prijestupa ili povreda radnih obaveza iz st. 1.i 2. ovog lana.
______________

(Na osnovu lana 33. ZIDZOR-a, lan 88. izmijenjen je u cjelini)

lan 88a.
Zaposlenik moe otkazati ugovor o radu bez davanja predvienog
otkaznog roka, u sluaju da je poslodavac odgovoran za prijestup ili povredu
obaveza iz ugovora o radu, a koji su takve prirode da ne bi bilo osnovano oekivati
od zaposlenika da nastavi radni odnos.
U sluaju otkazivanja ugovora o radu iz stava 1. ovog lana zaposlenik ima
sva prava u skladu sa zakonom, kao da je ugovor nezakonito otkazan od strane
poslodavca.
_____________

(Na osnovu lana 34. ZIDZOR-a, dodan je novi lan 88a.)

lan 89.
Ugovor o radu, u sluaju iz l 88. i 88. a. ovog zakona, moe se otkazati u
roku od 15 dana od dana saznanja za injenicu zbog koje se daje otkaz.
_____________

(Na osnovu lana 35. ZIDZOR-a, u stavu 1. lana 89. rijei: "lana 88. stav 1."
zamijenjene su rijeima: "l. 88. i 88.a." a st.2. clana 89 je brisan)

17

lan 90.
Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog ponaanja ili rada zaposlenika
zaposlenika, obavezan je omoguiti zaposleniku da iznese svoju odbranu, osim
ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oekivati od poslodavca da to
uini.
lan 91.
U sluaju otkazivanja ugovora o radu u smislu lana 88. st. 1. i 2. ovog
zakona, poslodavac je duan, u sluaju spora pred nadlenim sudom, da dokae
postojanje razloga za otkaz.
____________

(Na osnovu lana 36. ZIDZOR-a, lan 91. izmijenjen je u cjelini)

lan 92.
Ako poslodavac namjerava da otkae ugovor o radu, u smislu ovog zakona,
obavezan je da o tome pribavi miljenje vijea zaposlenika.
Ako poslodavac nije pribavio miljenje vijee zaposlenika, odluka o otkazu
ugovora o radu je nitavna.
____________

(Na osnovu lana 37. ZIDZOR-a, lan 92. se brie)

lan 93.
Poslodavac, samo uz prethodnu saglasnost federalnog mintarstva
nadlenog za rad (u daljem tekstu: federalno ministarstvo), moe otkazati ugovor
o radu sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja njegove dunosti i est
mjeseci nakon obavljanja te dunosti.
____________

(Na osnovu lana 38. ZIDZOR-a, u lanu 38. rije "sindikata" zamjenjuje se rijeima:
"federalnog ministarstva nadlenog za rad (u daljem tekstu: federalno ministarstvo)
3. Forma i trajanje otkaznog roka
lan 94.
Otkaz se daje u pismenoj formi.
Poslodavac je obavezan, u pismenoj formi, obrazloiti otkaz zaposleniku.
Otkaz se dostavlja zaposleniku kojem se otkazuje.
lan 95.
Otkazni rok ne moe biti krai od sedam dana u sluaju da zaposlenik
otkazuje ugovor o radu, ni krai od 14 dana u sluaju da poslodavac otkazuje
ugovor o radu.
Otkazni rok poinje da tee od dana uruenja otkaza zaposleniku odnosno
poslodavcu.
Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu moe se
utvrditi due trajanje otkaznog roka.
_____________

(Na osnovu lana 39. ZIDZOR-a, lan 39. izmijenjen je u cjelini)

lan 96.
Ako zaposlenik, na zahtjev poslodavca, prestane sa radom prije isteka
propisanog otkaznog roka, poslodavac je obavezan da mu isplati naknadu plae i
prizna sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.
Ako sud utvrdi da je otkaz nezakonit moe poslodavca obavezati da:
1. vrati zaposlenika na posao, na njegov zahtjev, na poslove na
kojima je radio ili druge odgovarajue poslove i isplati mu

18

naknadu plae u visini plae koju bi zaposlenik ostvario da je

radio i nadoknadi mu tetu, ili
2. isplati zaposleniku:
- naknadu plae u visini plae koju bi zaposlenik ostvario da je
radio;
- naknadu tete za pretrpljenu tetu;
- otpremninu na koju zaposlenik ima pravo u skladu sa zakonom,
kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu;
- druge naknade na koje zaposlenik ima pravo, u skladu sa zakonom,
kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Zaposlenik koji osporava otkazivanje ugovora o radu moe traiti da sud
donese privremenu mjeru o njegovom vraanju na rad, do okonanja sudskog
spora.
_____________

(Na osnovu lana 40. ZIDZOR-a, u lanu 96. st. 2. i 3. izmijenjeni su)
4. Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu
lan 97.
Odredbe ovog zakona koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i u sluaju
kada poslodavac otkae ugovor i istovremeno ponudi zaposleniku zakljuivanje
ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima.
Ako zaposlenik prihvati ponudu poslodavca iz stava 1. ovog lana, zadrava
pravo da pred nadlenim sudom osporava doputenost takve izmjene ugovora.

5. Program zbrinjavanja vika zaposlenika

lan 98.
Poslodavac koji zapoljava vie od 15 zaposlenika, a koji u periodu od
naredna tri mjeseca ima namjeru da zbog ekonomskih, tehnikih ili
organizacijskih razloga za vie od 10% zaposlenika otkae ugovore o radu, ali
najmanje petorici zaposlenika, duan se konsultirati sa vijeem zaposlenika, a ako
kod poslodavca nije formirano vijee zaposlenika, sa sindikatom koji predstavlja
najmanje 10% zaposlenika.
_____________

(Na osnovu lana 41. ZIDZOR-a, lan 98. izmijenjen je u cjelini)

lan 99.
Obaveza konsultiranja u smislu lana 98. ovog zakona:
1. zasniva se na aktu u pismenoj formi koji je pripremio poslodavac;
2. zapoinje najmanje 30 dana prije davanja obavijesti o otkazu
zaposlenicima na koje se odnosi.
Akt u pismenoj formi iz stava 1. ovog lana, dostavlja se vijeu zaposlenika
ili sindikatu prije poetka konsultiranja, a sadri, naroito, slijedee podatke:
- razloge za predvieno otkazivanje ugovora o radu;
- broj i kategoriju zaposlenika za ije je ugovore predvien otkaz;
- mjere za koje poslodavac smatra da se pomou njih mogu izbjei
neki ili svi predvieni otkazi (npr.rasporeivanje zaposlenika na
drugo radno mjesto kod istog poslodavca, prekvalifikacija gdje je
to potrebno, privremeno skraivanje radnog vremena);
- mjere za koje poslodavac smatra da bi mogle pomoi
zaposlenicima da nau zaposlenje kod drugog poslodavca;
- mjere za koje poslodavac smatra da se mogu poduzeti u cilju
prekvalificiranja zaposlenika radi zapoljavanja kod drugog
poslodavca.
Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja ugovora o radu, u smislu
lana 98. ovog zakona, poslodavac namjerava da zaposli zaposlenike sa istim

19

kvalifikacijama i stepenom strune spreme, prije zapoljavanja drugih lica e

ponuditi zaposlenje onim zaposlenicima iji su ugovori o radu otkazani.
_______________

(Na osnovu lana 42. ZIDZOR-a, lan 99. izmijenjen je u cjelini)

6. Otpremnina
lan 100.
Zaposlenik koji je sa poslodavcem zakljuio ugovor o radu na neodreeno
vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine
neprekidnog rada, osim ako se ugovor otkazuje zbog krenja obaveze iz radnog
odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane zaposlenika,
ima pravo na otpremninu u iznosu koji se odreuje u zavisnosti od duine
prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa sa tim poslodavcem.
Otpremnina iz stava 1. ovog lana utvruje se kolektivnim ugovorom i
pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, s tim da se ne moe utvrditi u iznosu
manjem od jedne treine prosjene mjesene plae isplaene zaposleniku u
posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navrenu godinu
rada kod tog poslodavca.
Izuzetno, umjesto otpremnine iz stava 2. ovog lana, poslodavac i
zaposlenik mogu se dogovoriti i o drugom vidu naknade.
Nain, uvjeti i rokovi isplate otpremnine iz st. 2. i 3. ovog lana, utvruju se
pismenim ugovorom izmeu zaposlenika i poslodavca.
_____________

(Na osnovu lana 43. ZIDZOR-a, u lanu 100. stav 2. iza rijei: "pravilnikom o radu"
dodane su rijei: "ili ugovorom o radu")
XII - OSTVARIVANJE PRAVA I OBAVEZA IZ RADNOG ODNOSA
1. Odluivanje o pravima i obavezama iz radnog odnosa
lan 101.
O pravima i obavezama zaposlenika iz ugovora o radu odluuje, u skladu
sa ovim zakonom, kolektivnim ugovorom i drugim propisima, poslodavac ili
drugo ovlateno lice odreeno statutom ili aktom o osnivanju.
Ako je poslodavac fiziko lice moe pismenom punomoi ovlastiti drugo
poslovno sposobno punoljetno lice da ga zastupa u ostvarivanju prava i obaveza iz
radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom.
_____________

(Na osnovu lana 44. ZIDZOR-a, u lanu 101. stav 1. rijei: "radnog odnosa"
zamijenjene su rijeima: "ugovora o radu")
lan 102.
U ostvarivanju pojedinanih prava iz radnog odnosa zaposlenik moe
zahtijevati ostvarivanje tih prava kod poslodavca, pred nadlenim sudom i drugim
organima, u skladu sa ovim zakonom.
2. Zatita prava iz radnog odnosa
lan 103.
Zaposlenik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz
radnog odnosa moe zahtijevati od poslodavca ostvarivanje tog prava.
Podnoenje zahtjeva iz stava 1. ovog lana ne sprjeava zaposlenika da
trai zatitu povrijeenog prava pred nadlenim sudom.
Zaposlenik moe podnijeti tubu pred nadlenim sudom zbog povrede
prava iz radnog odnosa u roku od jedne godine od dana dostave odluke kojom je
povrijeeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava iz radnog
odnosa.

20

Kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, u skladu sa zakonom, moe

se predvidjeti postupak mirnog rjeavanja radnog spora, u kom sluaju rok za
podnoenje zahtjeva nadlenom sudu, tee od dana okonanja ovog postupka.
Ukoliko se postupak ne okona u skladu sa stavom 4. ovog lana u
razumnom roku, zaposlenik ima pravo da podnese tubu nadlenom sudu.
____________

(Na osnovu lana 45. ZIDZOR-a, lan 103. izmijenjen je u cjelini)

lan 104.
Rjeavanje nastalog radnog spora stranke u sporu mogu sporazumno
povjeriti arbitrai.
Kolektivnim ugovorom, odnosno sporazumom ureuje se sastav, postupak
i druga pitanja znaajna za rad arbitrae.
lan 105.
U sluaju promjene poslodavca ili njegovog pravnog poloaja (npr. zbog
nasljeivanja, prodaje, spajanja, pripajanja, podjele, promjene oblika drutva i
dr.), ugovori o radu prenose se na novog poslodavca uz saglasnost zaposlenika, u
skladu sa kolektivnim ugovorom.
_____________

(Na osnovu lana 46. ZIDZOR-a, u lanu 105. iza rijei: "novog poslodavca" dadane
su rijei: "uz saglasnost zaposlenika")
lan 106.
Apsolutna zastara potraivanja iz radnog odnosa nastupa za tri godine od
dana nastanka potraivanja, ako zakonom nije drugaije odreeno.
XIII - PRAVILNIK O RADU
lan 107.
Poslodavac koji zapoljava vie od 15 zaposlenika donosi i objavljuje
pravilnik o radu, kojim se ureuju plae, organizacija rada i druga pitanja
znaajna za zaposlenika i poslodavca, u skladu sa zakonom i kolektivnim
ugovorom.
O donoenju pravilnika o radu poslodavac se obavezno konsultira sa
vijeem zaposlenika odnosno sindikatom.
Pravilnik iz stava 1. ovog lana objavljuje se na oglasnoj tabli poslodavca,
a stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja.
Vijee zaposlenika odnosno sindikalni povjerenik moe od nadlenog suda
zatraiti da nezakonit pravilnik o radu ili neke njegove odredbe oglasi nevaeim.
XIV - SUDJELOVANJE ZAPOSLENIKA U ODLUIVANJU
- VIJEE ZAPOSLENIKA

lan 108.
Zaposlenici kod poslodavca koji redovno zapoljava najmanje 15
zaposlenika, imaju pravo da formiraju vijee zaposlenika, koje e ih zastupati kod
poslodavca u zatiti njihovih prava i interesa.
Ako kod poslodavca nije formirano vijee zaposlenika, sindikat ima
obaveze i ovlatenja koja se odnose na ovlatenja vijea zaposlenika, u skladu sa
zakonom.
lan 109.
Vijee zaposlenika formira se na zahtjev najmanje 20 % zaposlenika ili
sindikata.
lan 110.

21

Nain i postupak formiranja vijea zaposlenika, kao i druga pitanja vezana

za rad i djelovanje vijea zaposlenika, ureuju se zakonom.
XV - KOLEKTIVNI UGOVOR
lan 111.
Kolektivni ugovor moe se zakljuiti za teritoriju Federacije, za
podruje jednog ili vie kantona, odreenu djelatnost, jednog ili vie poslodavaca.
lan 112.
Na strani zaposlenika kod zakljuivanja kolektivnog ugovora moe biti
sindikat ili vie sindikata, a na strani poslodavca moe biti poslodavac, vie
poslodavaca ili udruenje poslodavaca.
Ako je u pregovaranju i zakljuivanju kolektivnog ugovora zastupljeno vie
sindikata, odnosno vie poslodavaca, o zakljuivanju kolektivnog ugovora mogu
pregovarati samo oni sindikati, odnosno poslodavci koji imaju punomo od svakog
pojedinanog sindikata, odnosno poslodavca u skladu sa njihovim statutom.
Do formiranja udruenja poslodavaca na strani poslodavca kod
zakljuivanja kolektivnog ugovora iz lana 111. ovog zakona, moe biti Vlada
Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije), odnosno
vlada kantona.
lan 113.
Kolektivni ugovor moe se zakljuiti na neodreeno ili odreeno vrijeme.
Kolektivni ugovor zakljuuje se u pismenoj formi.
Ako kolektivnim ugovorom nije drugaije odreeno, nakon isteka roka na
koji je zakljuen, kolektivni ugovor primjenjivae se do zakljuivanja novog
kolektivnog ugovora.
lan 114.
Kolektivnim ugovorom ureuju se prava i obaveze strana koje su ga
zakljuile, te prava i obaveze iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom, u
skladu sa zakonom i drugim propisima.
Kolektivnim ugovorom ureuju se i pravila o postupku kolektivnog
pregovaranja, sastav i nain postupanja tijela ovlatenih za mirno rjeavanje
kolektivnih radnih sporova.

lan 115.
Kolektivni ugovor je obavezan za strane koje su ga zakljuile, kao i za
strane koje su mu naknadno pristupile.
lan 116.
Ako postoji interes Federacije, federalni ministar moe proiriti primjenu
kolektivnog ugovora i na druga pravna lica za koja se ocijeni da je potrebeno, a
koja nisu uestvovala u njegovom zakljuivanju ili mu nisu naknadno pristupila.
Prije donoenja odluke o proirenju vanosti kolektivnog ugovora,
federalni ministar je obavezan zatraiti miljenje sindikata, poslodavca ili vie
poslodavaca odnosno udruenja poslodavaca, na koje se kolektivni ugovor
proiruje.
Odluka o proirenju vanosti kolektivnog ugovora moe se opozvati na
nain utvren za njezino donoenje.
Odluka o proirenju vanosti kolektivnog ugovora objavljuje se u
"Slubenim novinama Federacije BiH".
lan 117.
Na izmjene i dopune kolektivnih ugovora primjenjuju se odredbe ovog
zakona koje vae i za njihovo donoenje.

22

lan 118.
Zakljueni kolektivni ugovori, te njegove izmjene i dopune za teritoriju
Federacije ili podruje dva ili vie kantona dostavljaju se federalnom ministarstvu,
a svi ostali kolektivni ugovori dostavljaju se nadlenom organu kantona.
Postupak dostave kolektivnih ugovora iz stava 1. ovog lana federalnom
ministarstvu odnosno nadlenom organu kantona, pravilnikom e propisati
federalni ministar, odnosno nadleni kantonalni ministar.
____________

(Na osnovu lana 47. ZIDZOR-a, u lanu 118. stav 1. rijei: "federalnom ministarstvu
nadlenom za rad (u daljem tekstu: federalno ministarstvo)" zamijenjenu su rijeima:
federalnom ministarstvu)
lan 119.
Kolektivni ugovor, zakljuen za teritoriju Federacije, objavljuje se u
"Slubenim novinama Federacije BiH", a za podruje jednog ili vie kantona u
slubenom glasniku kantona.
lan 120.
Kolektivni ugovor moe se otkazati na nain i pod uvjetima predvienim
tim kolektivnim ugovorom.
Otkaz kolektivnog ugovora obavezno se dostavlja svim ugovornim
stranama.
lan 121.
Strane kolektivnog ugovora mogu pred nadlenim sudom zahtijevati
zatitu prava iz kolektivnog ugovora.
XVI - MIRNO RJEAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA

1. Mirenje
lan 122.
U sluaju spora o zakljuivanju, primjeni, izmjeni ili dopuni odnosno
otkazivanju kolektivnog ugovora ili drugog slinog spora vezanog za kolektivni
ugovor (kolektivni radni spor), ako strane nisu dogovorile nain mirnog rjeavanja
spora, sprovodi se postupak mirenja, u skladu sa ovim zakonom.
Mirenje iz stava 1. ovog lana provodi mirovno vijee.
lan 123.
Mirovno vijee moe biti formirano za teritoriju Federacije, odnosno za
podruje kantona.
Mirovno vijee za teritoriju Federacije sastoji se od tri lana, i to:
predstavnika poslodavaca, sindikata i predstavnika kojeg izaberu strane u sporu
sa liste koju utvruje federalni ministar, a formira se za period od dvije godine.
Mirovno vijee iz stava 2. ovog lana donosi pravila o postupku pred tim
vijeem.
Administrativne poslove za mirovno vijee formirano za teritoriju
Federacije, vri federalno ministarstvo.
Trokove za lana mirovnog vijea sa liste koju utvruje federalni ministar,
snosi federalno ministarstvo.
lan 124.
Formiranje mirovnog vijea za podruje kantona, njegov sastav, nain rada
i druga pitanja koja se odnose na rad tog mirovnog vijea, ureuju se propisom
kantona.
lan 125.
Strane u sporu mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog mirovnog vijea, a ako ga
prihvate, prijedlog ima pravnu snagu i dejstvo kolektivnog ugovora.

23

O ishodu i rezultatima mirenja strane u sporu obavjetavaju u roku od tri

dana od dana zavretka mirenja federalno ministarstvo, odnosno nadleni organ
kantona, u skladu sa propisom kantona.

2. Arbitraa
lan 126.
Strane u sporu mogu rjeavanje kolektivnog radnog spora sporazumno
povjeriti arbitrai.
Imenovanje arbitara i arbitranog vijea i druga pitanja u vezi sa
arbitranim postupkom ureuju se kolektivnim ugovorom ili sporazumom strana.
lan 127.
Arbitraa temelji svoju odluku na zakonu, drugom propisu, kolektivnom
ugovoru i na pravinosti.
Arbitrana odluka mora biti obrazloena, osim ako strane u sporu ne
odlue drugaije.
Protiv arbitrane odluke alba nije doputena.
Arbitrana odluka ima pravnu snagu i dejstvo kolektivnog ugovora.
XVII - TRAJK
lan 128.
Sindikat ima pravo pozvati na trajk i provesti ga sa svrhom zatite i
ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava i interesa svojih lanova.
trajk se moe organizirati samo u skladu sa Zakonom o trajku, pravilima
sindikata o trajku i kolektivnim ugovorom.
trajk ne moe zapoeti prije okonanja postupka mirenja predvienog
ovim zakonom, odnosno prije provoenja drugog postupka mirnog rjeavanja
spora o kojem su se strane sporazumjele.
lan 129.
Zaposlenik ne moe biti stavljen u nepovoljniji poloaj
od drugih
zaposlenika zbog organiziranja ili sudjelovanja u trajku, u smislu lana 128. stav
2. ovog zakona.
Zaposlenik ne moe biti ni na koji nain prisiljavan da sudjeluje u trajku.
Ako se zaposlenik ponaa suprotno lanu 128. stav 2. ovog zakona ili ako
za vrijeme trajka namjerno nanese tetu poslodavcu, moe mu se dati otkaz u
skladu sa zakonom.

XVIII - EKONOMSKO - SOCIJALNO VIJEE

lan 130.
U cilju ostvarivanja i usklaivanja ekonomske i socijalne politike, odnosno
interesa zaposlenika i poslodavaca, te podsticanje zakljuivanja i primjene
kolektivnih ugovora i njihovog usklaivanja sa mjerama ekonomske i socijalne
politike, moe se formirati ekonomsko-socijalno vijee.
Ekonomsko-socijalno vijee moe se formirati za teritoriju Federacije
odnosno podruje kantona.
Ekonomsko-socijalno vijee temelji se na trostranoj saradnji Vlade
Federacije, odnosno vlade kantona, sindikata i poslodavaca.
Ekonomsko-socijalno vijee iz stava 2. ovog lana osniva se sporazumom
zainteresiranih strana kojim se ureuje sastav, ovlatenja i druga pitanja od
znaaja za rad ovog vijea.
Ekonomsko-socijalno vijee iz stava 2. ovog lana donosi poslovnik o radu,
kojim e urediti nain donoenja odluka iz svog djelokruga rada.

24

XIX - NADZOR NAD PRIMJENOM PROPISA O RADU

lan 131.
Nadzor nad primjenom ovog zakona i na osnovu njega donesenih propisa,
obavlja federalni, odnosno kantonalni inspektor rada.
Ako se radi o preduzeu ili ustanovi od interesa za Federaciju, nadzor iz
stava 1. ovog lana obavlja federalni inspektor rada, u skladu sa zakonom.
lan 132.
U provoenju nadzora inspektor rada ima ovlatenja utvrena zakonom i
na osnovu zakona donesenih propisa.
Zaposlenik, sindikat, poslodavac i vijee zaposlenika mogu zahtijevati od
inspektora rada provoenje inspekcijskog nadzora.
XX - POSEBNE ODREDBE

1. Radna knjiica
lan 133.
Zaposlenik ima radnu knjiicu.
Radna knjiica je javna isprava.
Radnu knjiicu izdaje opinski organ uprave nadlean za poslove rada.
Federalni ministar donijet e propis o radnoj knjiici, kojim e se urediti:
sadraj, postupak izdavanja, nain upisivanja podataka, postupak zamjene i
izdavanja novih radnih knjiica, nain voenja registra izdatih radnih knjiica,
oblik i nain izrade, kao i druga pitanja predviena propisom o radnoj knjiici.
lan 134.
Na dan kada pone da radi, zaposlenik predaje radnu knjiicu poslodavcu,
o emu poslodavac izdaje zaposleniku pismenu potvrdu.
Na dan prestanka ugovora o radu, poslodavac je duan vratiti zaposleniku
radnu knjiicu, a zaposlenik vraa poslodavcu potvrdu iz stava 1. ovog lana.
Vraanje radne knjiice iz stava 2. ovog lana ne moe se uvjetovati
potraivanjem koje poslodavac eventualno ima prema zaposleniku.
lan 135.
Pored radne knjiice iz lana 134. stav 2. ovog zakona, poslodavac je duan
zaposleniku vratiti i druge dokumente i na njegov zahtjev izdati potvrdu o
poslovima koje je obavljao i trajanju radnog odnosa.
U potvrdi iz stava 1. ovog lana ne mogu se unositi podaci koji bi
zaposleniku oteavali zakljuivanje novog ugovora o radu.
2. Privremeni i povremeni poslovi
lan 136.
Za obavljanje privremenih i povremenih poslova moe se zakljuiti ugovor
o obavljanju privremenih i povremenih poslova, pod uvjetima:
1. da su privremeni i povremeni poslovi utvreni u kolektivnom ugovoru ili
pravilniku o radu,
2. da privremeni i povremeni poslovi ne predstavljaju poslove za koje se
zakljuuje ugovor o radu na odreeno ili neodreeno vrijeme, sa punim ili
nepunim radnim vremenom i da ne traju due od 60 dana u toku kalendarske
godine.

25

Licu koje obavlja privremene i povremene poslove osigurava se odmor u

toku rada pod istim uvjetima kao i za zaposlenike u radnom odnosu i druga prava,
u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.
lan 137.
Za obavljanje poslova iz lana 136. ovog zakona zakljuuje se ugovor u
pismenoj formi.
Ugovor iz stava 1. ovog lana sadri: vrstu, nain, rok izvrenja poslova i
iznos naknade za izvreni posao.

3. Uticaj vojne slube na radni odnos

lan 138.
Zaposleniku za vrijeme sluenja vojnog roka i sluenja u rezervnom
sastavu (u daljem tekstu: vojna sluba) prava i obaveze iz radnog odnosa miruju.
Zaposlenik koji nakon zavretka vojne slube eli da nastavi rad kod istog
poslodavca, duan ga je o tome obavijestiti u roku od 30 dana od dana prestanka
vojne slube, a poslodavac je duan primiti zaposlenika na rad u roku od 30 dana
od dana obavijesti zaposlenika.
Zaposlenika, koji je obavijestio poslodavca u smislu stava 2. ovog lana,
poslodavac je duan rasporediti na poslove na kojima je radio prije stupanja u
vojnu slubu ili na druge odgovarajue poslove, osim ako je prestala potreba za
obavljanjem tih poslova zbog ekonomskih, tehnikih ili organizacijskih razloga u
smislu lana 98. ovog zakona.
Ako poslodavac ne moe vratiti zaposlenika na rad, zbog prestanka potrebe
za obavljanje poslova u smislu stava 3. ovog lana, duan mu je isplatiti
otpremninu utvrenu u lanu 100. ovog zakona, s tim da se prosjena plaa
dovede na nivo plae koju bi zaposlenik ostvario da je radio.
Ako zaposleniku prestane radni odnos u smislu stava 3. ovog lana,
poslodavac ne moe u roku od godinu dana zaposliti drugo lice koje ima istu
kvalifikaciju ili isti stepen strune spreme, osim lica iz stava 1. ovog lana.
Prava utvrena ovim zakonom u vezi sa vojnom slubom imaju i lica na
slubi u rezervnom sastavu policije.

Vano:
Od 01.01.2006.godine u BiH nema obaveze sluenja vojnog roka.
4. Prava zastupnika - poslanika i funkcionera
lan 139.
Zaposleniku izabranom, odnosno imenovanom na neku od javnih dunosti,
u organe Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, organe kantona,
grada i opine i zaposleniku izabranom na profesionalnu funkciju u sindikatu,
prava i obaveze iz radnog odnosa, na njegov zahtjev, miruju, a najdue etiri
godine od dana izbora odnosno imenovanja.
Na zaposlenika iz stava 1. ovog lana shodno se primjenjuju odredbe iz
lana 138. st. 2. do 5. ovog zakona.
XX - KAZNENE ODREDBE
lan 139a.
Novanom kaznom od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit e se za
prekraj poslodavac - pravno lice, ako:
- sa zaposlenikom ne zakljui ugovor o radu (lan 2.),
- stavlja u nepovoljniji poloaj lice koje se zaposli i lice koje trai
zaposlenje (lan 5.).

26

Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se poslodavac - fiziko lice

novanom kaznom od 1.000,00 KM do 3.500,00 KM.
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se i odgovorno lice kod
poslodavca koji je pravno lice novanom kaznom od 500,00 KM do 1.000,00 KM.
____________

(Na osnovu lana 48. ZIDZOR-a, iza lana 139. u poglavlju XXI - KAZNENE ODREDBE,
dodan je novi lan 139a.)
lan 140.
Novanom kaznom od 1.000,00 KM do 7.000,00 KM kaznit e se za prekraj
poslodavac - pravno lice, ako:
1.

zaposleniku ne urui pismenu izjavu u skladu sa lanom 21a.

ovog zakona,
2. zakljui ugovor o radu koji ne sadri podatke propisane
ovim zakonom (lan 21.),
3. uputi zaposlenika na rad u inozemstvo, a ugovor o radu
ne sadri propisane podatke (lan 22.),
4. od zaposlenika trai podatke koji nisu u neposrednoj
vezi sa radnim odnosom (lan 23.),
5. prikuplja, obrauje, koristi ili dostavlja treim licima
podatke o zaposleniku, (lan 24.),
6. ugovor o obavljanju pripravnikog staa ne zakljui u pisanoj formi ili ne dostavi
kopiju ugovora nadlenoj slubi za zapoljavanje u roku od pet dana od dana
zakljuenja ugovora (lan 26.).,
7 . ugovor o volonterskom radu ne zakljui u pisanoj formi ili ne dostavi kopiju ugovora
nadlenoj slubi za zapoljavanje u roku od pet dana od dana zakljuenja ugovora
( lan 28.).,

8. sklopi ugovor o radu u kojem je puno radno vrijeme

ugovoreno u trajanju duem od zakonom propisanog (lan 29.),
9. od zaposlenika zahtijeva da na poslovima,na kojima se uz primjenu
mjera zatite na radu nije mogue zatititi od tetnih uticaja, radi due
od skraenog radnog vremena (lan 31.),
10. od zaposlenika zahtijeva da radi due od punog radnog vremena
(prekovremeni rad) suprotno lanu 32. st. 1. i 3. ovog zakona.
11. ne obavijesti inspektora rada kantona o prekovremenom radu
o kojem ga je duan obavijestiti (lan 32. stav 2.),
12. ne postupi po zabrani inspektora rada kantona kojim
se zabranjuje prekovremeni rad (lan 32. stav 6.),
13. maloljetnom zaposleniku naredi prekovremeni rad
(lan 32. stav 3.),
14. trudnici, majci sa djetetom do tri godine starosti ili
samohranom roditelju sa djetetom do est godina ivota,
bez njegovog pismenog pristanka,
naredi prekovremeni rad (lan 32. stav 4.),
15. eni zaposlenoj u industriji naredi noni rad suprotno
lanu 35. ovog zakona,
16. maloljetniku naredi noni rad (lan 36.),
17. zaposleniku ne omogui koritenje odmora u toku rada(l. 37),
18. zaposleniku ne omogui koritenje dnevnog i sedminog
odmora (l. 38. i 39.),
19. zaposleniku ne omogui koritenje godinjeg odmora
u najkraem trajanju odreenom ovim zakonom (l. 41.stav 1.),
20. zaposleniku uskrati pravo na godinji odmor, odnosno isplati
mu naknadu umjesto koritenja godinjeg odmora (lan 45.),
21. zaposleniku ne omogui koritenje plaenog odsustva
(lan 46. stav 1.),
22. rasporedi maloljetnika da radi na poslovima suprotno

27

lanu 51. stav 1. ovog zakona,

23. zaposli enu na poslovima pod zemljom (u rudnicima) suprotno
lanu 52. ovog zakona,
24. zbog trudnoe odbije zaposliti enu, otkae joj ugovor o radu,
ili je suprotno odredbama ovog zakona, premjesti na
druge poslove (lan 53.),
25. ne omogui eni odsustvo sa rada uz naknadu plae
(lan 54. stav 2.),
26. premjesti enu suprotno lanu 54. stav 4. ovog zakona,
27. ne omogui eni da koristi poroajno odsustvo (lan 55.),
28. ocu djeteta odnosno usvojiocu ne omogui koritenje prava iz
lana 55. ovog zakona (lan 56.),
29. eni odnosno ocu djeteta ne omogui da radi polovinu
punog radnog vremena (lan 57.),
30. jednom od roditelja, odnosno usvojiocu ne omogui da
koristi pravo pod uvjetima propisanim lanom 58.
ovog zakona,
31. onemogui eni da odsustvuje sa posla radi dojenja djeteta
(lan 59.),
32. jednom od roditelja djeteta sa teim smetnjama u razvoju
(tee hendikepiranog djeteta), odnosno usvojiocu onemogui
da koristi pravo iz lana 63. stav 1. ovog zakona,
33. otkae zaposleniku koji je pretrpio povredu na radu ili je
obolio od profesionalne bolesti, usljed ega je
privremeno nesposoban za rad (lan 64.),
34. ne vrati zaposlenika na poslove na kojima je prije radio ili
na druge odgovarajue poslove (lan 65. stav 2.),
35. poslodavac ne ponudi zaposleniku druge poslove (lan 66.
stav 1.),
36. poslodavac ne da prednost zaposleniku pri strunom
obrazovanju, osposobljavanju i usavravanju (lan 66. stav 2.),
37. poslodavac otkae ugovor o radu zaposleniku kod kojeg
postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost
od nastanaka invalidnosti suprotno lanu 67. ovog zakona,
38. isplati plau manju od utvrene kolektivnim ugovorom ili
pravilnikom o radu (lan 69. stav 2.),
39. ne isplati plau u roku utvrenom u lanu 70. stav 1.
ovog zakona,
40. poslodavac svoje potraivanje prema zaposleniku
naplati suprotno lanu 74. ovog zakona,
41. ugovor o radu prestane suprotno lanu 87. ovog zakona,
42. ne omogui zaposleniku da iznese svoju odbranu (lan 90.),
43. postupi suprotno lanu 93. ovog zakona
44. ne urui otkaz zaposleniku u pismenoj formi (lan 94.),
45. ne ispuni obaveze prema zaposleniku iz lana 96.
stav 1. ovog zakona,
46. ne konsultira se sa vijeem zaposlenika u skladu sa lanom
98. ovog zakona,
47. postupi suprotno odredbama lana 99. ovog zakona,
48. zakljui ugovor o radu sa drugim zaposlenikom (lan 99.
stav 5.),
49. poslodavac stavi u nepovoljniji poloaj
zaposlenika zbog organiziranja ili sudjelovanja u trajku
(lan 129. stav 1.),
50. onemogui ili pokua onemoguiti federalnog
odnosno kantonalnog inspektora rada u provoenju nadzora
(lan 131.),

28

51. odbije zaposleniku vratiti radnu knjiicu (lan 134. stav 2.),
52. postupi suprotno odredbama l. 136. i 137. ovog zakona,
53. u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog
zakona ne uskladi pravilnik o radu (lan 141.),
54. u roku od tri mjeseca iz lana 142. ovog zakona
ne zakljui sa zaposlenikom ugovor o radu,
55. zaposli drugo lice suprotno lanu 143. stav 6. ovog zakona.
Ako je prekraj iz stava 1. ovog lana uinjen prema maloljetnom
zaposleniku najnii i najvii iznos novane kazne uveava se dvostruko.
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se poslodavac - fiziko lice
novanom kaznom od 500,00 KM do 2.500 KM.
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se i odgovorno lice kod
poslodavca koji je pravno lice, novanom kaznom od 200,00 KM do 1.000,00 KM.
_____________

(Na osnovu lana 49. ZIDZOR-a, lan 140. izmijenjen je djelimino)

XXII - PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 141.
Poslodavci su duni uskladiti pravilnike o radu sa odredbama ovog zakona,
u roku od est mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.
lan 142.
Poslodavci su duni u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog
zakona ponuditi zaposleniku zakljuivanje ugovora o radu, u skladu sa ovim
zakonom.
Zaposlenik, kojem poslodavac ne ponudi ugovor o radu iz stava 1. ovog
lana, ostaje u radnom odnosu na neodreeno, odnosno odreeno vrijeme.
Ugovor iz stava 1. ovog lana ne moe biti nepovoljniji od uvjeta pod
kojima je radni odnos zasnovan, odnosno pod kojima su bili ureeni radni odnosi
zaposlenika i poslodavca do dana zakljuivanja ugovora iz stava 1. ovog lana,
ako odredbama ovog zakona ta pitanja nisu drugaije ureena.
Ako zaposlenik ne prihvati ponudu poslodavca da zakljui ugovor o radu u
skladu sa stavom 1. ovog lana, prestaje mu radni odnos u roku od 30 dana od
dana dostave ugovora o radu na zakljuivanje.
Ako zaposlenik prihvati ponudu poslodavca, a smatra da ugovor koji mu je
ponudio poslodavac nije u skladu sa stavom 3. ovog lana, moe pred nadlenim
sudom da ospori valjanost ponude poslodavca u roku od 15 dana od dana
prihvatanja ponude.

lan 143.
Zaposlenik koji se na dan stupanja na snagu ovog zakona zatekao na
ekanju posla, ostat e u tom statusu najdue est mjeseci, od dana stupanja na
snagu ovog zakona, ako poslodavac, prije isteka ovog roka, zaposlenika ne pozove
na rad.
Zaposlenik koji se zatekao u radnom odnosu 31. decembra 1991. g. i koji
se u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona pismeno ili
neposredno obratio poslodavcu radi uspostavljanja radno-pravnog statusa, a u
ovom vremenskom razdoblju nije zasnovao radni odnos kod drugog poslodavca
smatrat e se, takoer, zaposlenikom na ekanju posla.
Za vrijeme ekanja posla zaposlenik ima pravo na naknadu plae u visini
koju odredi poslodavac.
Ako zaposlenik na ekanju posla iz st.1. i 2. ovog lana, ne bude pozvan na
rad u roku iz stava 1. ovog lana, prestaje mu radni odnos, uz pravo na

29

otpremninu koja se utvruje na osnovu prosjene mjesene plae isplaene na

nivou Federacije, na dan stupanja na snagu ovog zakona, koju objavljuje
Federalni zavod za statistiku.
Otpremnina iz stava 4. ovog lana isplauje se zaposleniku za ukupan sta
osiguranja, a utvruje se tako da se prosjena plaa iz stava 4. ovog lana
pomnoi sa koeficijentom, i to za:
sta osiguranja
- do 5 godina
- od 5 do 10 godina
- od 10 do 20 godina
- preko 20 godina

koeficijent
1,33
2,00
2,66
3,00

Izuzetno, umjesto otpremnine poslodavac i zaposlenik mogu se dogovoriti

i o drugom vidu naknade.
Nain, uvjeti i rokovi isplate otpremnine iz st. 4. i 5. ovog lana, utvruju se
pismenim ugovorom izmeu zaposlenika i poslodavca.
Ako zaposleniku prestane radni odnos u smislu stava 4. ovog lana,
poslodavac ne moe u roku od jedne godine zaposliti drugo lice koje ima istu
kvalifikaciju ili isti stepen strune spreme, osim lica iz st. 1. i 2. ovog lana, ako je
to lice nezaposleno
_____________

(Na osnovu lana 50. ZIDZOR-a, u lanu 143. stav 4. izmijenjen je i dodan novi stav
5., a dosadanji st. 5.,6. i 7. postali su st. 6., 7. i 8.)
lan 143a.
Zaposlenik koji smatra da je poslodavac povrijedio njegovo pravo koje je
utvreno u lanu 143. st. 1. i 2. moe, u roku od 90 dana od dana stupanja na
snagu ovog zakona, podnijeti albu kantonalnoj komisiji za implementaciju lana
143. Zakona o radu (u daljem tekstu: kantonalna komisija), koju formira
kantonalni ministar nadlean za poslove rada (u daljem tekstu: kantonalni
ministar).
O albama izjavljenim protiv rjeenja kantonalne komisije rjeava
Federalna komisija za implementaciju lana 143. (u daljem tekstu: Federalna
komisija), koju formira federalni ministar.
U sluaju da kantonalna komisija ne izvrava funkciju radi koje je
formirana, Federalna komisija preuzet e nadlenosti kantonalne komisije.
Ako je pred nadlenim sudom pokrenut postupak koji se odnosi na prava
zaposlenika iz lana 143. st. 1. i 2. ovog zakona, sud e ustupiti zahtjev na
nadleno postupanje kantonalnoj komisiji i donijeti odluku o prekidu postupka.
____________
(Novi lan)
lan 143b.
lanove Federalne odnosno kantonalne komisije imenuje federalni
odnosno kantonalni ministar, na osnovu njihovog profesionalnog iskustva i
iskazane sposobnosti za izvravanje ove funkcije.
lanovi komisije moraju biti nezavisni i objektivni i ne mogu se birati iz
reda izabranih dunosnika, niti mogu imati bilo kakav politiki mandat.
Federalno ministarstvo odnosno nadleni organ kantona snosit e trokove
Federalne odnosno kantonalne komisije.
____________
(Novi lan)
lan 143c.
Federalna odnosno kantonalna komisija moe:
1. sasluati zaposlenika, poslodavca i njihove predstavnike;

30

2. pozvati svjedoke i vjetake;

3. traiti od odgovarajuih organa vlasti i poslodavaca da dostave sve
relevantne informacije;
Odluke federalne odnosno kantonalne komisije su:
1. konane i podlijeu sudskom preispitivanju u skladu sa zakonom;
2. pravno utemeljene;
3. dostavljene podnosiocu u roku od sedam dana.
_____________

(Na osnovu lana 51. ZIDZOR-a dodani su novi l. 143a., 143b. i 143c.)
lan 144.
Zaposlenici, iji radni odnos miruje u skladu sa propisima koji su vaili do
dana stupanja na snagu ovog zakona, a koji po ovom zakonu nemaju pravo na
mirovanje radnog odnosa, imaju pravo da se vrate na poslove koje su prije
obavljali ili na druge odgovarajue poslove u roku od est mjeseci od dana
stupanja na snagu ovog zakona.
lan 145.
Postupci ostvarivanja i zatite prava zaposlenika, zapoeti prije stupanja
na snagu ovog zakona, zavrit e se po odredbama propisa koji su se primjenjivali
na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona, ako je to za
zaposlenika povoljnije.
lan 146.
Do ureivanja plaa kolektivnim ugovorom, a najdue za vrijeme od jedne
godine od dana stupanja na snagu ovog zakona, Vlada Federacije utvrdit e, uz
prethodno konsultiranje strana u zakljuivanju kolektivnog ugovora, visinu, nain
i uvjete usklaivanja najnie plae.
Odluka o visini najnie plae iz stava 1. ovog lana objavljuje se u
"Slubenim novinama Federacije BiH".
lan 147.
Propisi, koji su predvieni za sprovoenje ovog zakona, donijet e se u
roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.
lan 148.
Do donoenja propisa iz lana 147. ovog zakona, primjenjivat e se propisi
koji su se primjenjivali do dana stupanja na snagu ovog zakona.
lan 149.
Nadleni organi kantona donijet e propise, u skladu sa ovim zakonom, u
roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.
lan 150.
Danom stupanja na snagu ovog zakona, na teritoriji Federacije prestaje
primjena propisa o radnim odnosima i plaama koji su se primjenjivali na teritoriji
Federacije, do dana stupanja na snagu ovog zakona, osim propisa iz lana 148.
ovog zakona.
lan 151.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u
"Slubenim novinama Federacije FBiH".

31