iak isti kou i hrani kosu

Tinktura od ika veoma je efikasna u odstranjivanju fleka koje se pojavljuju na glavi

IAKO korovska, iak nije beskorisna biljka koju treba izbegavati. Zbog svojih lekovitih
svojstava veoma je delotvorna kod problema sa koom i kosom.
Takoe, koren ika pospeuje izluivanje mokrae i znoja, a u narodnoj medicini se
preporuuje za ienje krvi.
aj od mladog lia koristi se kod katara eluca i nadutosti, a dobro je sredstvo i protiv
raznih osipa, ireva, gnojnih rana i ranica u ustima. Seme ika koristi se za sve bolesti za
koje se koriste koren i listovi, s tim to je delotvornost semena snanija.
Meutim, posle godinu dana uvanja u kunoj apoteci, i koren, i listovi, i seme, gube svoje
lekovito dejstvo, zbog ega treba da se zamene novim.
Lekovite preparate je vrlo jednostavno napraviti u kunim uslovima.
Tinktura od ika veoma je efikasna u odstranjivanju fleka koje se pojavljuju na glavi.
Spravlja se tako to se supena kaika sitno iseckanog korena ika sipa u flau, a onda
prelije sa 70-procentnim alkoholom.
Flaa se ostavi da odstoji mesec dana, po mogustvu na neto vioj temperaturi od 25
stepeni, koja se smatra sobnom.
Posle toga, dobijena tinktura se etkicom nanosi na kou, vie puta nedeljno, sve dok
postoji problem.
Uljni ekstrakt ika predstavlja odlino sredstvo za masau koe glave. Preporuuje se
osobama retke, slabe i tanke kose posle svakog pranja. Na ovaj nain ekstrakt
istovremeno hrani kosu i vraa joj sjaj.
Za pripremu ulja potrebne su tri kaiice korena ika i 200 mililitara rafinisanog
maslinovog ulja. Ovako spremljena meavina treba da odstoji tri nedelje, a onda se
ekstrakt nanese na kosu, a glava prekrije flanelskom krpom. Sa ovako nanetim ikovim
uljem najbolje je prespavati, a onda kosu oprati i postupak ponoviti periodino.
Suv koren istucan u prah i pomean sa maslinovim uljem, tako da dobije kaast izgled,
preporuuje se za leenje gnojnih rana. Rane se tretiraju tako to se ovaj narodni lek stavi
u tankom sloju, a preko toga sterilna gaza i zavoj ili flaster, u zavisnosti na kom delu tela
se nalazi.
aj od semenki je dobar protiv reume. Sprema se tako to se jedna supena kaika
semenki kuva u pola litre vode pet minuta, a zatim ostavi da poklopljena odstoji 10 do 15
minuta. Proceeni aj pije se ujutru i uvee, ali samo po dve kaike.
Vrste ika: Veliki iak(Arctium lappa), Mali iak(Arctium minus), Maljavi iak(Arctium
tomentosum), umski iak(Arctium nemorosum), koristi se korijen i zrele sjamenke ika,
Ulje za kosu od korjena ika: 2*50 gr svjeeg korjena ika, 2.5 dl maslinovog ulja, 20-30
kapi eterinog ulja lavande. Usitnjeni svje korjen prelijete sa maslinovim uljem .Poto
zatvoreno ostoji 2 neelje na toplom mjestu , procijediti ulje , a korjen izgnjeiti da to
vie tenosti iz njega istisnete. U ulje ponovo dodajte isitnjeni svje korjen ika , pa
ostavite da ostoji 10 dana. Ponovo procijedite i ponovo iz korjena istisnite svu tenost.
Dodajte eterino ulje lavande , i svaka 2-3 dana nenom masaom nanesite na vlanu
kosu i kou glave.
Losion za kosu od korjena ika: 60 gr svjeeg korjena ika , 2 l vode , 2 dl jabukovog
sireta , 3 glavice crnog luka. Usitnjen svje korjen ika preliti vodom , staviti na vatru da
prokljua, a onda na umjerenoj temperaturi kuvati jo 5-10 min. Dodati sire i luk ve
isjeen na kolutove, pa ostaviti da pokriveno ostoji 24 asa na toplom mjestu. Tenost

procijediti i njenom masaom nanesite na kou glave , pa poslije 1 sata dobro isperite.
Postupak ponavljajte svaki dan tokom 3 nelje , a kasnije 1-2 puta neeljno.
ikovo ulje
ikovo ulje (Arctium lappa L.) ikovo ulje je uljni macerat cvetnih glavica ika (Arctium
lappa L.) u suncokretovom ulju, koristi se protiv liajeva na koi, ireva, apscesa i konih
neistoa, opekotina i ekcema. Masaom vlasita ikovim uljem podstie se cirkulacija
krvi i ishrana korena kose, suzbija se perut i neguje oteena kosa.
Delovanje: Ulje je bogato inulinom, tanionom. Ima antibakterijsko i antiseptiko dejstvo,
zato ga zovu "trava za kraste. Koristi se za tretman korena kose, protiv peruti, seboreje
kao i za probleme koe: akne, ekcemi, psorijaza.
Upotreba: Spolja dobro istrljati koren i celu kosu. Npr. ulje ika koristi se kod
prekomernog opadanja kose i peruti, iako takvo djelovanje nije nauno potvrdeno.
Upotreba ika opravdana je u proizvodima za akne i za procicavanje koe.
I A K (Arctium lappa)
iak je dvogodinja zeljasta biljka. Stablo mu dostie visinu i do dva metra, rebrasto je,
crvenkasto i u gornjem delu jako razgranato. Ima krupne tamno-zelene listove dugake do
50 cm i skoro toliko iroke. Srcojajasti su, ka vrhu stabla sve sitniji, odozgo zeleni, a sa
nalija pokriveni sivim pustenastim dlakama. Ima smee lepljive cvetne glavice svetle
ljubiaste boje na krajevima. Krunica cevasta, na vrhu deljena na pet renjeva,
purpurnocrvene boje. Plod ahenija dugacka 5-7 cm, crna. Cveta u julu i avgustu.
iak je korovska biljka koja raste uz ograde, puteve, groblja, smetlita, na sunanim
mestima u blizini naselja i na visini do 100 metara.
Koristi se koren (Bardanae radix), ree samo plodovi (Arctii fructus) ili ulje (Oleum
Bardanae radicae). Koren se vadi u jesen ili rano u prolee, najbolje u drugoj godini.
Ubrani koren se opere, oisti od ilica, uzdu razreze i sui na lesama u hladu. Odnos
svee i suve droge je 5:1. Ukusa je slatko-sluzastog, kasnije neto gorkog. Moe da sadri
do 10% ukupnog pepela.

U korenu se nalazi do 45% inulina, slui u kojima dominiraju ugljeni hidrati, male koliine
etarskog ulja (sa vie od 60 identifikovanih supstancija), sitosterol, stigmasterol, gorke

materije i dr.
Koren ika je depurativ, dijaforetik, diuretik, stomahik, antiflegmatik, oreksigenik. Ipak,
najee se koristi kao sredstvo za izbacivanje vika tenosti, protivupalno i stimulativno
sredstvo u stvaranju i izluivanju ui. U obliku dekokta spolja se upotrebljava kod
ekcema, ireva, sifilisa, gonoreje i kod reume. Postoje podaci da daje dobre rezultate kod
psorijaze.
KOREN IKA
Koren ika je najbolje brati u jesen i to prve ili druge godine, dok je biljka mlada, jer
kasnije postaje drvenasta. Umesto skroba koren sadri polusaharid inulin, pa je veoma
pogodan za ishranu obolelih od eerne bolesti, bolesti jetre i ui. Oljuen se moe jesti
sve, kuvan, ili peen kao krompirii. Moe se suiti ili kiseliti za zimu.
Kada se koren izvadi, opere se i isee na manje delove. Sui se na toploj pei ili ploi
poreta na temperaturi od oko 40C.
Propren i samleven koren moe se upotrebiti kao zamena za kafu.
Koren ika, po mogunosti sve, koristi se za otklanjanje otrova iz organizma kod akutnih
stanja, kao to su septine groznice ili upale zglobova usled nagomilavanja otrova.
Pomae u uspostavljanju ravnotee kod psihiki nestabilnih osoba i uklanja jake negativne
emocije, kao to su ljutnja, agresija, preterana ambicija...
Stabljike i peteljke se pre pripremanja oljute otrim noem.
PRIPREMANJE AJA: 2,5 g (1 kaiica) osuenog i sasitnjenog korena ika preliti sa
150 ml hladne vode, kuvati u poklopljenom sudu 1 sat i procediti. U toku dana popiti 2-3
olje nezaslaenog aja pre obroka.
U narodnoj medicini koren ika je veoma popularan za leenje bolesti korena kose,
ispiranjem nezaslaenim odvarom. Za tu namenu se koristi i ulje ika, zajedno sa uljem
masline ili oraha, kada je koa masna. Za rast kose ne treba koristiti obloge od korena
ika.
EKSTRAKT lKA je sastavni deo mnogobrojnih preparata sa antibiotskim i
antidijabetskim delovanjima. Na eksperimentalnim ivotinjama je pokazano da smanjuje
koliinu eera u krvi, pa se koren ove biljke moe upotrebiti i za tu namenu.
l ostale vrste iz roda Arctium imaju slina lekovita delovanja.
Koren ika sadri najvie inulina, sluzi, gorke materije, fitoncida, neto etarskog i masnog
ulja. Korisna svojstva ika ogledaju se u antibakterijskom i antiseptikom delovanju zbog
fitoncida, kao i ubrzanom rastu kose upotrebom ikovog ulja.
PRODUKTI IKA - IROK SPEKTAR LEKOVITOG DEJSTVA
Ulje od ika se upotrebljava za masiranje korena kose i kao sredstvo protiv peruti, a
priprema se na sledei nain: usitnjeni koren ika staviti u teglu, preliti sveim kvalitetnim
uljem i ostaviti na suncu 3-4 nedelje. Zatim ga procediti i sipati u flaicu tamne boje. Po
potrebi utrljavati u koren kose, najmanje sat vremena pre pranja. Pomae kod opadanja
kose, ali nema dejstvo u sluaju hormonalnog poremeaja.
Sok: svee izvaen, oien i dobro opran koren, narendati i preliti vodom da ogrezne.
Saekati pola sata, pa snano istisnuti kroz guu gazu. Piti polako, po dve kafene oIje
dnevno.
Iz knjige Kuvar samoniklog bilja, autora Mirjane Ili prenosimo sledee: aj od ika je
siguran lek za spreavanje opadanja kose, za leenje ireva, ekcema, reumatizma i
dijabetesa.

aj se priprema na sledei nain: dve kaike korena ika preliti jednom oljom hladne
vode i staviti da kljua 10 minuta. Piti dve olje dnevno protiv reumatizma i dijabetesa.
Sirup protiv opadanja kose i bolesti koe (ekcema) priprema se na sledei nain: staviti
tri pregrti korena ika na jedan litar vode, kuvati 20 minuta, a zatim procediti. Ujutro i
uvee ovom tenou trljati kou glave, a tri puta dnevno trljati obolela mesta na koi
(ekcem).
iak je izvrsno sredstvo za ienje organizma, jer podstie izluivanje mokrae i
znojenje.
Pomae u leenju mladalakih akni, kao i infektivnih bolesti sa osipom (boginje, ospice).
Nekada se ova biljka gajila i njeni osueni listovi su se upotrebljavali za duvan. Neretko se
listovi upotrebljavaju umesto blitve.
Bere se tokom cele gocine, a najbolje je u prolee.
Specijalni losion protiv opadanja kose: U 1/2 l ruma izdrobiti dve pregrti sveeg
ikovog korena i pregrt korena koprive. Ovom smesom masirati kou glave.
Koren ika je veoma cenjen u makrobiotikoj kuhinuji, zbog okrepljujueg i
proiavajueg delovanja, pa se esto po jedan ili dva iseckana korena dodaju supama,
orbama i jelima od mahunarki.

RECEPTI
(U makrobiotikoj kuhinji veoma je cenjen i maslaak od koga moete verovali ili ne,
praviti, pored salata, med, vino, omlet, kafu, aj, a i turiju - Kuvar samoniklog bilja,
autor Mirjana Ili).
SALATA I SUPA OD IKA
Salata - Kratko obariti u slanoj vodi po 100 g stabljike ika i pupoljaka maslaka. Stabljike

iseckati, izmeati, dodati 200 g kuvanog krompira iseenog na kockice. Dodati aku
sremua (sveeg ili iz turije). Preliti majonezom napravljenim od jednog jajeta, pola
kaiice soli, soka od pola limuna i jedne olje ulja.
Supa - Oistiti i iseckati 200 g krompira, pa ga zajedno sa 40 g pirina skuvati u jednom
litru vode. U drugoj posudi na 40 g ulja prodinstati 80 g luka i na to dodati 300 g sitno
iseckano ikovog lia sa peteljkama. Dodati malo vode i promeati dok ne omeka. Naliti
vruom vodom, posoliti, pobiberiti, dodati aleve paprike po ukusu. Kada provri iskljuiti i
ostaviti poklopljeno jo 10-15 minuta.
iak u makrobiotikoj ishrani
Makrobiotiki dinstani iak - Zagrejati kaiku susamovog ulja, dodati solju ikovog
korena i priti na blagoj temperaturi oko tri minuta. Zatim dodati pola olje rendane
argarepe i priti jo tri minuta. Sipati vode da povre bude do pola prekriveno, posoliti
morskom solju, poklopiti i kuvati dok ne omeka. Pred kraj zainiti tamari sosom po ukusu.
Skinuti poklopac, saekati da sva voda uvri i skloniti sa vatre.
Autor: Branislava Gri
IAK, VELIKI (Arctium lappa)
Veliki iak je dvogodinja biljka koja naraste u visinu 1 do 1,5 metra. Listovi su veliki i
srcoliki, vei pri dnu biljke dok se prema vrhu smanjuju. Cvjetne glavice ljubiaste su boje,
nalaze se na kratkim stapkama i velike su do 4 cm u promjeru. U fitoterapijske svrhe koristi
se korijen biljke koji je velik, razgranat, veliine do 40 cm i ide duboko u tlo.
AKTIVNE TVARI I NJIHOVO FARMAKOLOKO DJELOVANJE
Korijen ika sadri od 27 do 45% inulina, sluzave tvari poput ksiloglukana i kiselih ksilana
(sveukupno 69% polisaharida. Eterinih ulja sadri 0,06 do 0,18% od ega je identificirano
66 komponenti od ega su farmakoloki najvaniji seskviterpeni i seskviterpenski laktoni.
Uz to sadri poliene i poliine (sumporni spojevi), 1,9 do 3,65% polifenolnih spojeva
ukljuujui kavenu i klorogeninu kiselinu. Butirolaktoni poput arktigenina i njegovog
glikozida arktiina do sada se je uspjelo pronai samo u vou tako da iak jedini ima
korijen u kojem je dokazano prisustvo ovih spojeva. Svojim sastavom veliki iak djeluje
blago hipoglikemiki (smanjuje razinu eera u krvi), potie rad jetre i luenje ui, djeluje
protiv bakterija (stafilokoki, streptokoki) i regulira luenje masnoa u koi.
INDIKACIJE I NAIN KORITENJA SIPF-a IKA
Ope je prihvaeno stajalite da se pripravci korijena ika koriste kod konih tegoba.
Sumporni spojevi djeluju direktno protiv gram pozitivnih bakterija streptokoka i stafilokoka.
Stoga se primjena velikog ika savjetuje kod infekcija poput folikulitisa i impetiga. Budui
da regulira luenje masnoa u koi, najbolje djelovanje vidi se kao terapija iznutra kod
upalnih stanja koe praenih nereguliranim luenjem konog loja, a to su akne, psorijaza i
seboreja. Stoga se veliki iak sa opravdanjem naziva i istaem koe.
Integralna otopina velikog ika primjenjuje se tako da se 5 ml (jedna ajna liica)
pripravka otopi u ai vode i popije tri puta dnevno pola sata prije glavnih obroka.
Terapijska kura ikom mora trajati tri do etiri tjedna. Nakon poetka terapije moe doi
do kratkotrajnog pogoranja simptoma bolesti to se pripisuje poetku procesa
detoksikacije, budui da iak potie rad jetre i luenje ui. To pogoranje ne zahtijeva
prekid terapije. Pravo djelovanje ika uoava se kako se tretman odmie prema kraju.

Integralna je otopina idealna za uporabu jer se sauvana cjelokupna koliina aktivnih tvari
koje bi se suenjem unitile.
KONTRAINDIKACIJE I INTERAKCIJE S DRUGIM LIJEKOVIMA
Oprez je potreban kod osoba sklonim alergijama na veliki iak. Kod uzimanja inzulina ili
oralnih lijekova za smanjenje eera u krvi potrebno e biti pratiti razinu eera u krvi i
korigirati dozu lijekova ukoliko se uzimaju paralelno sa pripravcima korijena velikog ika,
budui da on djeluje blago hipoglikemiki (smanjuje razinu eera u krvi).
Ljekovito djelovanje: korijen ika djeluje protiv otrovno, pospjeuje izluivanje mokrae i
znoja te isti krv. Isto tako koristi se u lijeenju venerinih bolesti, svih vrsti ireva, skrofula,
gihta (uloga), zastarjelih reumatskih bolesti, vodene bolesti i trovanja ivom. aj od
mladog lia koristi se u lijeenju katara eluca i nadutosti, a dobro je sredstvo i protiv
raznih osipa, ireva, gnojnih rana i ranica u ustima. Sjeme ika koristi se za sve bolesti za
koje se koristi i korijen i listovi, s time to sjeme jae djeluje. Sjeme ika koristi se za
pravljenje ikova ulja koje je jako dobar lijek protiv peruti i ispadanja kose. Korijen, listovi i
sjeme ika nakon godinu dana gube svoje ljekovito djelovanje. Takoer, korijen i list
koriste se i kod upale i ireva eluca, koriste se kod pospjeivanja znojenja, kod varenja,
pomau u ublaavanju reume, konog ekcema, liaja, osipa, gnojnih rana i skorbuta. Suh
koren stuen u prah i pomijean sa jestivim ( maslina ) uljem, lijei gnojne rane kada se
njime namau. Protiv reume koristi se aj od ikovih sjemenki. Lijek protiv gore
navedenih bolesti priprema se tako da se 1 velika kaika sitno narezanog korenja i lia
kuha u pola litre vode 5 minuta, zatim se ostavi poklopljeno 10-15 minuta i na kraju
procijedi. Piju se po 2 velike kaike dvaput dnevno, ujutro i uveer. Ako se 60 grama
korijena kuha 5 minuta u 1 litri vode, moe se uzimati po oljica ujutro i uvee. Prah od
suhog korijena pomijean sa zejim lojem izvlai strana tijela iz rane. U sluaju
poremeaja ivca na licu ( Nervus facialis ), kada se usta iskrive, zdrobi se svje koren i
lie sa donjim dijelom stabljike ika i privije na zdravu stranu. Kod gnojnih procesa usne
upljine grglja se a irevi se i rane ispiraju , a osip po koi oblae odvarim od ikovog
lia, koje ima osobinu da hladi. Na 1 litru vode uzme se 1 dag. suenog lia i pije ujutro i
uvee po 1 oljica. U vinu skuhano lie ika lijei od mokranih kamenaca. Oni nestaju i
kada se uzima sitno izrezan ikov korijen ( ili prah ) od suhog korijena, pomijeano sa
medom. Kada se koa glave dobro opere ajem od ikova korijena, a svaki drugi dan
namae ikovim uljem, stimulie rast kose, ako je koren zdrav. Za aj se na jednu litru
vode uzima 1 velika kaika isjeenog korena i skuha. Pomijeaju se jednaki dijelovi toga
aja i sireta ( jabuni ) pa se time natrlja koa glave dvaput dnevno, zaustavlja se
ispadanje kose.
RECEPT ZA IKOVO ULJE:
aka suhog i sitno istucanog sjemena, polivena sa malo 90 % alkohola, ostavi se da stoji
14 dana, zatim se dolije pola do tri etvrt litre ulja ( najbolje maslinovog, ali ako ga nema
dobro je i suncokretovo ), pa se opet ostavi 4 nedjelje na toplom mjestu, uz povremeno
mukanje.
Da bi alkohol ispario, bocu sa uljem ne zatvaramo epom nego sa malo gaze ili papirom u
kome su izbuene sitne rupice.
MAST OD IKOVOG KORIJENA:
Dobro se oisti i opere ikov koren. Nareemo ga na male komadie i iz njih istisnemo
to vie soka. Pripremiti kvalitetnu i istu, nesoljenu svinjsku mast. Koliina masti zavisi od
toga koliko se istisnulo soka, jer njihovim mijeanjem treba postii gustu kaastu masu.
Tako pripremljenu ljekovitu mast staviti u porculansku ( nikako u metalnu) posudu, dobro je

zatvoriti i uvati u friideru. Nekoliko puta na dan nanosi se na opeenu kou, a koristi se i
kod ireva, rana i liajeva.
Ljekovito djelovanje ika (ARCTIUM LAPPA)
28. jun 2011. od Durmitor Ostavite komentar
Stanite: cicak raste uz puteve i na livadama koje su zaputene, neobradjenim
zemljitima uz razne ivice te uz ivice ume , uz nasipe rijeka i potoka.
Opis biljke: cicak izraste kao dvogodinja biljka u visinu od 80cm. do 120cm. Prve godine
izrastaju veliki prizemni listovi koji su srcolikog oblika i na velikim su peteljkama. Druge
godine izrasta uspravna i razgranata stabljika s licem koje je sve manje prema vrhu, na
vrhovima rastu cvjetne glavice kojih ima mnogo, a kad su u cvatu grimizno crvene su boje.
Cvjetne glavice imaju sitne iglicaste kukice koje se kae na odjecu i ivotinjsko krzno i
dlaku. Korijen cicka je vretenast i dugacak.
Vrijeme cvatnje: cicak cvate od jula do septembra.
Ljekoviti dijelovi: za lijek sabiramo dvogodinji korijen kojeg vadimo u jesen ili u proljece
naredne godine. Korijen se ocisti i odsijee po duini te se sui. Po iskustvu starih travara
kau da je svje korijen najljekovitiji. Mladi listovi se skupljaju u aprilu i koriste se za
ljekovite kupke koje lijece kona oboljenja. Jo se sakupljaju i sjemenja u vrijeme njihova
sazrijevanja.
Ljekovita djelovanja: cicak sadri mnoge hemijske spojeve i minerale kao to su: oksidazuinulin, glikozid-lapin, etericna ulja, tanin, kalijev fosfat, gvozdje , natrijum, kalcijum,
magnezijum, sumporne spojeve te jedan sastojak sa baktericidnim svojstvima na
stafilokoke. Zbog tih spojeva i svojstva cicak je izvrsna biljka za lijecenje sljedecih bolesti
kao to su: venericine bolesti, sve vrste cireva, skrofula, giht, reumatske bolesti, vodene
bolesti, katar eluca, nadutost, razni osipi, gnojne rane i rane u ustima. Od sjemena cicka
pravi se cickovo ulje koje pomae pri odstranjivanju peruti i opadanja kose a ujedno
stimulise rast kose ako korijen vlasi nije vec uginuo.
Recepti:
Cickovo ulje: stavite suvog i sitno narezanog korijena ili sjemenki cicka, otprilike za jednu
aku i prelijte ga s malo 90 postotnim alkoholom. Mora odstajati 2 nedjelje. Nakon toga
ulijte pola litre maslinovog ulja, pokrijte gazom staklenu posudu i neka odstoji jo mjesec
dana, posle toga je spremno za upotrebu.
Caj od korijena cicka: na 1 litru vode stavite 1 supenu kasiku nasjeckanog korijena,
prokuvajte i konzumirajte kad malo odstoji i bude jo topao s jednom kasikom meda 3 puta
na dan. Ovaj caj ako pomijeate s istom kolicinom jabukovog sirceta i time natrljate kou
glave 2 puta dnevno zaustavicete opadanje kose.
Licem od cicka protiv mokracnih kamenaca: stavite lice cicka u vino i prokuvajte, potom
popijte, u tu svrhu koristan je i sitno isjeckan korijen cicka s malo meda.
Za opekotine, kone ekceme i potkone cireve: koristi se svjee iscijedjen sok iz korijena
cicka.
Za gnojne rane: se suv korijen istuca u prah i pomijea sa maslinovim uljem. Tom
smjesom premaete gnojnu ranu.
Za cicenje krvi i kone bolesti: se prokuva cickovo lice i mladice (izbojci) smreke.
Za stolicu, izlucivanje znoja i mokrace, cicenje krvi, gihta, reumatizma, vodene bolesti pa
cak i kod trovanja ivom: koristimo caj od korijena cicka natate 1 oljicu te jo 2 oljice
tokom dana, a konzumira se u laganim i dugim gutljajima.

iak livadski ista organizma

Svi smo bar jednom na nogavicama primetili bobice ika nakon etnje u prirodi.
Da li ste znali da je ba iak koji vam se zakaio za garderobu jedno od najboljih
biljnih sredstava za ienje organizma?
iak (Artcium lappa) je biljka koja raste u irokom pojasu od kalifornijskih
obala do Sibira. Njegovu lekovitost ljudi su otkrili jo u neolitu. Od tada do
danas, narodna medicina gaji veliko poverenje u njegove blagotvorne moi. Ipak,
lekovitost ika nije
u potpunosti dokazana naunim istraivanjima. Razlog je to to se lekovite
supstance ika veoma lako gube suenjem i stajanjem. U fitoterapiji koristi se
koren, a ree list ika. Koren stariji od est meseci nema medicinsku vrednost.
Svee izvaen koren i list ika sadre poliacetilene, jedinjenja koja zaustavljaju
razvoj bakterija i gljivica istovremeno. Suenjem, korisne supstance nestaju i
zato je najbolje napraviti tinkturu od sveeg korena.
iak stimulie organe za varenje, jetru i pankreas, deluje blago laksativno.
Pored blagotvornog uticaja na digestivne organe, iak deluje diuretino
(pospeuje mokrenje), to je jo jedna potvrda da iak stimulie detoksikaciju.
Koren ika je est sastojak ajnih meavina koje se preporuuju onima koji pate
od dijabetesa. Tada se iak obino kombinuje sa listom crnog duda i borovnice.
Pomean sa alfijom i listom kupine, iak je dobar lek za upale grla, krajnika i
prehlade.
Na Havajima je rasprostranjen obiaj da se mladencima uoi prve brane noi
poklanja koren ika, jer lokalno stanovnitvo vrsto veruje u njegove
afrodizijake sposobnosti.
iak se vekovima upotrebljava kao narodni lek za uporne, hronine kone
bolesti. Od njegovog lia (opranog i premazanog svinjskom mau) prave se
obloge, dok se istovremeno upotrebljava aj od jednakih delova ika i divlje dan
i noi. Losion ili ulje od ika su veoma poznato sredstvo za jaanje kose, protiv
peruti i poboljanje mikrocirkulacije koe glave.
Ruska narodna medicina iak preporuuje osobama koje su bile izloene
elektromagnetnom zraenju. Tada se iak kombinuje sa koprivom i listom
umske jagode.
Lie ika je jestivo i moe biti veoma ukusna salata. Vano je da listovi budu
mladi i, naravno, da ne budu ubrani pored puteva ili na nekom drugom
zagaenom mestu.

ajna meavina za ienje organizma:

iak koren (Articum lappa) 100g

Rastavi (Equisetum arvense) 100g

Laneno seme (Linni semen) 100g
Kopriva (Urtica dioica) 100g
Sve biljke pomeati, pa 5 supenih kaika smee preliti litrom kljuale vode,
promeati, poklopiti i ostaviti da odstoji pola sata. Procediti i popiti u toku dana.
ajna meavina za digestivne organe:
iak (Articum lappa) 100g
Nana (Mentha piperita) 100g
Hajduka trava (Achilea millefolium) 100g
Sve biljke pomeati, pa 2 supene kaike smee preliti oljom kljuale vode,
promeati, poklopiti i ostaviti da odstoji pola sata. Procediti i piti tri puta na dan
pola sata pre jela, nezaslaeno.
ikovo ulje za kosu:
Uzmite 100 g korena ika (najbolje ako imate svee izvaen koren koji je dobro
opran u hladnoj vodi, usitnjen i prosuen 4-5 dana na promaji). Koren sipajte u
teglu od litra, pa dodajte 700 ml mlakog susamovog ulja (ulje samo malo
zagrejte da bude toplo toliko da moete da u njega umoite prst). Promeajte,
zatvorite teglu viestruko presavijenu gazom preko koje treba staviti tacnu.
Nemojte teglu zatvarati poklopcem jer e se onda ulje verovatno pokvariti. Vano
je da tegla bude potpuno suva. Ostavite da odstoji na tamnom mestu tri nedelje.
Procediti i sipajte u istu i suvu flau sa dobrim zatvaraem. Dodajte 50 kapi
esencijalnog ulja ruzmarina i snano promukajte. Koristiti ovo ulje za
svakodnevnu nenu masau skalpa. Ovo ulje spreava opadanje kose i otklanja
perut.
Salata za ienje organizma:
Svee, mlade listove ika dobro operite i osuite. Iseckajte (ne previe sitno) i
zainite limunovim sokom, hladno ceenim maslinovim uljem i morskom solju.
Salatu moete praviti samo od listova ika ili ih moete kombinovati sa
listovima maslaka, zelene salate, rukole ili sremua.