DVOMATINO PELARENJE U KONICAMA NASTAVLJAAMA

Ovaj nain pelarenja moe se primijeniti u svakoj konici nastavljai koja ima dovoljno nastavaka, ali se
najlake primjenjuje u konici tipa L-R i Farrar. Tee je pelariti ovim nainom u konici Dadant-Blatt
zbog razliite visine okvira u meditu i ploditu. U ovoj konici su ramovi u ploditu veih dimenzija,
pa su kompleti sa nastavcima previe teki za rad.Veina pelara u svijetu i kod nas koji pelare ovim
nainom, primjenjuju konicu tipa L-R na svojim pelinjacima. Ona ima i niz prednosti, a malo
nedostataka nad ostalim tipovima konica. Jedan od nedostataka je stoje nepogodna za utovar i istovar u
prijevozu na pae zbog visine veeg broja nastavaka u jednoj konici. Za jako pelinje drutvo u ovom
tipu konica treba 6-7 nastavaka.Ali, selei pelari koji imaju ovaj tip konica i pelare dvomatinim
pelarenjem, obino ugrauju na palete od 6 do 10 konica,pa ih ili prevoze na autoprikolicama ili na
paletama tovare autokranom na prijevozna sredstva. Sve je tako isplanirano da se prijevoz obavlja bez
velikog fizikog rada. Posao sa velikim brojem nastavaka je olakan, jer imamo mogunost da u konici
vrimo razne kombinacije. Razdjelna daska, koja je uvijek sastavni dio svake konice, u ovom nainu
pelarenja moe da se iskoristi u razne svrhe. Glavni zadatak razdjelne daske je da preusmjeri pele
izletnice iz pomonog pelinjeg drutva u zajedniko medite. Samo u konicama nastavljaima I ovim
nainom pelarenja mogu se razviti najbrojnija pelinja drutva. Zato se u ovakvim konicama i dobijaju
najvei prinosi u medu. Na sljedeim stranicama u detaljno objasniti sve postupke u radu ovim tipom
konica u dvomatinom pelarenju, govorei o tome kako ga ja primjenjujem na svom pelinjaku. Sva
objanjenja bit e 111 prikazana slikama, da italac moe lake shvatiti objanjenje. Radi toga sam kao
plodite na podnjai oznaio sa Pl i ono je glavno plodite. Pomono plodite, koje se uvijek nalazi u
zadnjem nastavku ispod poklopca,oznaio sam sa P2. Izmeu dva plodita u panoj sezoni je uvijek
zajedniko medite. Zavisno od jaine pelinjeg drutva, medite zauzima u nekim rodnim godinama
i do 5 nastavaka.
FORMIRANJE DVOMATINIH PELINJIH
DRUTAVA U L-R KONICAMA
Formiranje dvomatinih pelinjih drutava moe da se vri uvijek kada pele izlijeu iz konice.
Jedan od naina je da se od dvije L-R konice u kojima je po jedno pelinje drutvo, i koje su na
pelinjaku postavljene jedna pored druge, formiramo jednu konicu. Postupak formiranja je olakan,
jer imamo spremna dva pelinja drutva koja treba postaviti pod isti krov.
Ovaj postupak se sastoji u tome da izaberemo od ta dva pelinja drutva ono koje e nam biti na
podnjai kao proizvodno sa ploditem Pl, a koje ispod poklopca kao pomono P2.
Kao proizvodno pelinje drutvo stavljamo ono koje je jae, odnosno koje je brojnije. Zavisno od
postolja na kojim su dosad bile te konice, najbolje je da se nofovormirana konica nalazi na mjestu
te dvije konice. Pele koje se vraaju sa pae nau tada samo jednu konicu I ulaze na jedno lij eto.
U poetku, jedan period, pele uzbunjene oblijeu oko novopostavljene konice. Izmeu ta dva
pelinja drutva postavlja se razdjelna daska i ostavlja se otvoreno samo jedno gornje lijeto.
Moe biti otvoreno ili Li ili L3. Donja lijeta L2 i L4 treba da su zatvorena. Kad se na ovaj nain
formira dvomatino pelinje drutvo, pomono drutvo izgubi sve izletnice.112Drugi postupak je
formiranje vjetakog roja iznad razdjelne daske. Novoformiranom vjetakom roju treba
dodati sparenu maticu i stimulisati ga pogaicama.U ovom sluaju, kao pomono pelinje drutvo
iznad razdjelne daske moe se prenijeti i pelinje drutvo iz nukleusa. U praksi postoji nain da se
formiraju vjetaki rojevi koje dijeli razdjelna daska. Oko njih tada imamo vie posla, kad nastojimo
(radimo) da ih stimulisanjem razvijemo u jaka pelinja drutva za iduu godinu.
Postoji jo naina na koji moemo prijei sa jednomatinog na dvomatino pelarenje. U primjeni
razdjelne daske uvijek lijeto LI i L3 slue za pomono pelinje drutvo P2, a lijeto L2 i L4 slue za
ulaz pela u zajedniko medite.
DVOMATINO PELARENJE U L-R KONICI

Postupak u radu oko dvomatinih pelinjih drutava u toku godine poeu objanjavati polazei od
poetka avgusta mjeseca. U zavisnosti od toga kada je formirano dvomatino pelinje drutvo u tom
periodu postoje znatne razlike.
1) Ako smo takva pelinja drutva formirali poslije zadnjeg vrcanja meda, a to je oko polovine jula,
do poetka augusta ona se nalaze u tri nastavka. Od tih nastavaka dva zauzima glavno proizvodno
drutvo sa ploditem Pl, a jedan nastavak pomono pelinje drutvo sa ploditem P2. U tom sluaju
treba se potruditi da se pelinja drutva brojano razviju i u zimu uu sa dovoljnim brojem pela.
Ako smo im obezbijedili mlade kvalitetne matice prilikom formiranja, sve ostalo je lake.
U tom periodu na svakom pelinjaku ima uvijek izgraenog saa, pa ni u tome pelinja drutva nee
oskudijevati.Polovinom augusta nastupa bespani period, pa je u tom periodu veoma opasno
nadraajno prihranjivati novoformirana pelinja drutva. Zato treba upotrijebiti icoje dodajemo
odmah pri formiranju novih pelinjih drutava. Takva novoformirana pelinja drutva do polovine
septembra pojedu 3-4 kilograma pogaica. U cijelom tom periodu matica je stimulisana i ona do
tada proizvede 12-13 ramova sa leglom. Za oko dva mjeseca pelinja drutva se dovoljno razviju da
su spremna za normalno prezimljavanje. Na taj nain obezbjeujemo brojano stanje pela za iduu
godinu.
2) Ako se u jednoj konici ve nalazi dvomatino pelinje drutvo, kojim se kao takvim ve prije
koristilo, ono tada zauzima 3-4 nastavka. Broj nastavaka postepeno smo smanjivali izbacivanjem iz
upotrebe nekvalitetnih ramova.
U takvoj situaciji pelinje drutvo je prethodno ve dobilo mladu maticu i ona je nastavila sa
polaganjem jaja odmah kada uklonimo staru maticu. Na taj nain pelinje drutvo ne-_xv ma zastoja u
obezbjeivanju brojanog stanja pela. U ovoj situaciji nije potrebno posebno stimulisanje matica, jer
one imaju dosta bolje uslove nego novoformirana pelinja drutva u prvom sluaju. Priprema za
zimu u ovom tipu konica odvija se na isti nain kao i kod dosada opisanih konica. Svi postupci, od
tretiranja pro-Konica L-R u dvomatinompelarenju tiv varoe, rasporeda ramova, obezbjedivanje oko 10
kilograma istog meda pojednom pelinjem drutvu, moraju se obaviti na poetku avgusta mjeseca,
jer od tog posla koji tada uradimo zavisi kakva emo pelinja drutva imati za prvu pau idue
godine.Treba obezbijediti dopunu hrane za zimu, i to do ukupno 15 kilograma po svakom pelinjem
drutvu. Ovo obezbjedivanje zimske zalihe treba obaviti na samom poetku mjeseca avgusta.
Prihranjivanje treba obaviti u to kraem roku, u koliinama 2-3 litra sirupa, a u tom periodu nema
pae u prirodi, pa moramo biti veoma oprezni da ne izazovemo grabe na pelinjaku. Prije poetka
prihranjivanja u svim konicama moramo suziti lijeta, na irinu koja je u zavisnosti od jaine
pelinjih drutava.Neki pelari prokuhavaju sirup, a neki ne. Ja za prihranjivanje ne prokuhavam
sirup, jer on odaje miris.Sipanje sirupa u hranilice treba obavljati kasno naveer kada izvan konice
nema pela. Tada moramo prihranjivati sva pelinja drutva na pelinjaku, pa i nukleuse,ako ih
imamo na pelinjaku. Ovaj problem pelari u zapadnim zemljama nemaju. Oni ne prave sirup sami
nego ga kupuju u pelarskim prodavnicama.Ali, to je najvanije, njegovom upotrebom se postie
da nikada ne dolazi do grabei. Sirup je takvog hemijskog sastava da uope ne odaje miris, tako da u
redovnim poslovima oko pela pelar u velike hranilice sipa svakom pelinjem drutvu po 12 litara
sirupa. Takva su pakovanja u kantama, a ona je obino i dovoljna za zimsku dopunu.Kada se takav
sirup naspe u hranilice i pri intenzivnom izlijetanju pela, one se ne uzbune i rade normalno kao da
nema sirupa u hranilicama. Na taj nain pelari uope ne gube vrijeme na obezbjedivanje zimske
zalihe pelinjim drutvima. Kada smo u optimalnom roku obezbijedili pelama zimsku zalihu hrane,
one imaju dovoljno vremena da prerade dodati sirup i poklope sav med. U ovom periodu glavno
pelinje drutvo zauzima donji nastavak na podnjai a nastavak iznad njega je gotovo pun meda.
Iznad pregradne daske je pomono pelinje drutvo I ono ima samo jedan nastavak prostora.
Ono je uvijek u prostoru jednog nastavka.Ali ono ima povoljniju situaciju za razvitak, jer se koristi

dijelom toplote glavnog pelinjeg drutva ispod sebe kroz pregradnu dasku.Zbog toga u toku zime
pomono pelinje drutvo potroi manje hrane.Glavno pelinje drutvo formira klube na isti nain kao to
je objanjeno za jednomatino. Polovinom oktobra i u ovom sluaju treba izvriti kontrolno tretiranje
protiv varoe. U toku zimskog perioda, do kraja mjeseca januara, glavno pelinje drutvo zauzet e gornji
nastavak pun meda. Ono je u potrazi za toplotom i hranom napustilo nastavak ispod.Pod ovakvim
uslovima zazimljavanja, uginulih pela na podnjai je sasvim malo. O kvalitetu hrane za prezimljavanje
pelinjih drutava ve je pisano na prethodnim stranicama knjige. Kada poinjemo da pripremamo
pelinja drutva za zimovanje, tada treba razmiljati o najkritinijim situacijama kada pele zbog
hladnoe 3-4 mjeseca nee moi da izlete na proisni let.
Konica L-R u duomatinom
pelarenju

Ali, nekih godina cijeli januar mjesec, pa i prvi dio februara, bude toliko topao da matica ranije poinje
polagati leglo. Meutim, poslije lijepog vremena februar I mart znaju biti sa toliko niskim temperaturama
da poloeno leglo pele ne mogu da pokriju i griju. U tom sluaju pele napuste dio legla koje obavezno
propadne. Kada vrijeme otopli, pele moraju troiti hranu da oiste to uginulo leglo iz elija. Zbog toga
nije preporuljivo davati pelinjim drutvima pogaice za stimulaciju odmah kada se pojave prvi topli
dani na poetku januara. Ja u svojoj praksi primjenjujem dodavanje pogaica u zadnjoj nedjelji januara ili
odmah na poetku februara. To je obino onda kada pele izvre proisni izlet. Kada se pele rasterete
izmetnih otpada iz debelog crijeva, one tada postaju vitalnije. Pele mogu zauzeti novi poloaj na
ramovima sa medom ako im med dotada, zbog nekih okolnosti, nije bio u potpunosti dostupan u meditu.
Tu formiraju klube i od tada aktivnije poinju da hrane maticu, da bi ona polagala vie jaja. Sada one
pele koje su se izlegle u jesen i nisu izraene oko njegovanja legla, obavljaju taj posao.Kod njih su
lijezde za proizvodnju matine mlijei sada aktivirane.Prve pogaice koje dodam pelinje drutvo
prenosi gotovo itav mjesec dana. Na kraju februara izvrim kontrolu i ako su pogaice gotovo prenesene
odmah dodam jo po jednu. Na kraju februara obino bude po neki topao dan da se pele izletnice mogu
due zadrati u prirodi. One tada pronalaze prvi svje polen. Tada treba postaviti i pojilice na pelinjaku.
O tome je pisano na poetku knjige.Prvi letimian pregled otvorene konice koji obavimo
na brzinu, bez velikog zadravanja, izvrimo oko 15.marta. Kada prvi put otvaram konice, odnosno
skidam pomono pelinje drutvo P2 sa glavnog pelinjeg drutva, to ide teko. Zbog toga je na svaki
nastavak na odreenom mjestu prikovana po jedna drvena ploica.Kada ameriki no iskoristimo kao
polugu, a prikovanu ploicu kao oslonac, onda do razdvajanja dva nastavka dolazi veoma lahko.
Skidajui pomono pelinje drutvo uvijek skidamo i razdjelnu dasku i taj komplet obino stavljamo na
izvrnut poklopac.
Autorova razdjelna daska za duomatino pelarenje

Uvijek nam u praksi dvomatinog pelarenja glavno pelinje drutvo zbog veeg broja pela bre prenese
pogaicu. Zbog toga, kada dodajemo druge pogaice, uvijek u glavno drutvo treba dodati po dvije
pogaice, a u pomono po jednu. Prilikom prvog letiminog pregleda konica samo moramo provjeriti da
li ima legla u pelinjem drutvu. To se moe procijeniti i po unosu polena u konicu, ali letimian pregled
je sigurniji. Ve u tom periodu vidi se razlika u radu jednomatinih i dvomatinih pelinjih drutava. U
dvomatinim drutvima izlijetanje pela je masovnije, pele ranije kreu na pau a predveer se due
zadravaju u prirodi.Polovinom marta, kada pele unose prve koliine nektara u konicu matica poinje
polagati jo vie jaja. Tada dolazi do postepene smjene pela. Stare pele izumiru,pa se jedan period u
konici nalazi manji broj pela nego stoje bio kad smo ih zazimili.Od tog perioda ja sam svoja pelinja
drutva poinjao stimulativno da prihranjujem svaku drugu no, i to malim koliinama sirupa. Uz sve
navedene uslove stimulisanja,pogaicama, sirupom i unosom polena i nektara iz prirode, u pelinjem
drutvu mora biti oko 10 kilograma meda. Kada se u konici nalazi navedena koliina meda, pelinje
drutvo osjea sigurnost, a time emo postii eljeni rezultat.Ako u konici nema meda u rezervi, a sve
ostalo navedeno je primijenjeno, neemo postii eljeni rezultat.Od tada, radi svih navedenih naina
stimulisanja, ne smijemo dozvoliti da matice budu blokirane u polaganju jaja. Ako je vrijeme toplo, a rad

pela intenzivan, moemo jakim pelinjim drutvima izvriti prvo proirenje u plodinom nastavku. U
tom periodu plodini nastavak je i dalje ispod pregradne daske.Prvo proirenje vri se stavljanjem jednog
rama sa izgraenim saem na kojem su radnike elije, ali to sae treba da je tamnije. Taj ram
postavljamo sa jedne strane do legla. Kad pravimo takva proirenja moramo paziti da u sluaju naglih
zahlaenja pelinje drutvo svakog momenta bude u kontaktu sa hranom.U tom periodu, u drugoj
polovini mjeseca marta,pele poinju unositi nektar od danarike i drugog ranog voa koje procvjeta.
Danarika nam je jedan od orijentira za prvu glavnu pau. Ali, stimulisanje sirupom ja sam nastavljao i
ako je temperatura bila nia, od 13C pa pele nisu mogle da izlijeu iz konice, ali su u konici sirup
mogle da uzimaju iz hranilice. Sirupom sam ujedno obezbjeivao pelinja drutva i sa vodom.Na taj
nain do kraja marta bilo je u svakom pelinjem drutvu 5-7 ramova sa leglom. U tom sluaju, a zavisno
od vremenskih uslova i stanja u konici, vrio sam stimulisanje okretanjem ramova u nastavku ili
kompleta nastavaka za 180. Tada se u prvom nastavku na podnjai nalaze ramovi u kojim ima malo
meda ili konzervi-ranog polena. Iako je u drugom nastavku prepuno pelama,medom i leglom, matica ne
prelazi u prazan nastavak ispod. U prvoj nedjelji aprila moemo izvriti prvo proirenje plodita. To
radimo zamjenom nastavaka. Plodini nastavak Pl postavimo na podnjau, a onaj koji je bio na podnjai
diemo na njega. Pele tada postepeno prenose med u gornji nastavak u prazne ramove.
Za toplotom, a i slobodnim prostorom, ubrzo pree I matica u gornji nastavak.Kada matica dobije prazne
ramove,ona intenzivno polae jaja, tako da u drugom nastavku ubrzo naemo 4-5 ramova sa zaleenim
leglom. U tom period u konici je najvea potronja hrane.Tada ve poinje da cvjeta rano voe a i
polenova paa je bogata.Pored toga I dalje stimulativno prihranjujem svaku drugu no. Kada u
pomonom pelinjem drutvu matici postane tijesno, u jednom nastavku vadim ramove sa zrelim leglom
pa ih sputam u nastavak ispod pregradne daske.Na njihovo mjesto u plodite P2 dodajem ramove sa
izgraenim saem matici na zalijeganje. I tada, u oba pelinja drutva, drim prisutnu pogaicu. Tako za
sluaj naglog zahlaenja pelinje drutvo svakog momenta ima sve uslove za intenzivan razvoj.
Prvo proirenje plodita u L-R konici

Pelinja drutva sam pripremao za pau uljane repice koja poinje oko 15. aprila. Do tada su pele
izletnice izlazile iz pomonog pelinjeg drutva na pau ili na izlaz LI ili izlaz, L3. Da bi italac lake
shvatio objanjenje,objasniu kako pele iz plodita P2 izlijeu na izlaz LI.Taj izlaz Li bio je otvoren
cijelom irinom od formiranja dvomatinog pelinjeg drutva. Ostali izlazi do tada su zatvoreni. Najlaki
nain zatvaranja ovih lijeta je sa izrezanim komadiima spuve koji se tijesno nabijaju u izlaze. Kada
hou da rasteretim plodite P2 pelama izletnicama, otvaram izlaze L2 i L3. Tada zatvaram izlaz Li koji
je do tada bio otvoren.Sada u cjelokupnoj konici nastaje nova situacija.Sve pele izletnice iz plodita P2
koje su do tada izlazile na izlaz Li, kada ga zatvorim, nai e na drugom kraju otvoren izlaz L3 i kroz
njeg izai na pau. Ali, kada se vraaju sa pae, ponovo e pokuati da ulaze na ulaz LI.Kada nau
zatvoren ulaz Li, pronai e ulaz L2 koji se nalazi 5 milimetara nie. Sve izletnice na taj nain napustie
plodite P2, tako da u njemu ostaju samo mlade pele koje do tada nisu izlijetale iz konice.Tada obino
plodite P2 napusti 1/3 pela i pojaa glavno proizvodno drutvo ispod pregradne daske. Mlade pele iz
plodita P2 bie prisiljene da izlijeu van konice, jer ih na to prisiljavaju bioloke potrebe pela.
Zavisno od razvijenosti oba pelinja drutva, pred selidbu na pau uljane repice bie nekada potrebno
dodati jo jedan nastavak koji tada stavljam ispod razdjelne daske. Oko 10. aprila uveliko poinje da
behara voe a I unos nektara je povean, a svaki dan se poveava brojano stanje pela u konici.Do tada
je izvrena potpuno smjena pela u konici.Sve zimske pele su izumrle, a kod mladih pela razvijaju
se voskovne lijezde. Tada sae poinje da bijeli i ja tada poinjem da ubacujem ramove sa satnim
osnovama.Postupak u tom poslu je da u novododani nastavak broj 1 diem iz oba plodita odreeni broj
ramova sa medom i polenom, a na njihovo mjesto stavim ramove sa satnim osnovama.Time zapoljavam
mlade pele na izgradnji saa, a ujedno rastereujem plodita sa punim ramovima meda i polena.Nekih
godina, u glavnom pelinjem drutvu Pl matica zna biti blokirana i unosom nektara, a I rezervnom
zimskom zalihom koju pele nisu potroile. U poetku diem oko 3-4 rama, a ostali proctor u nastavku

broj 1 popunim ramovima na kojim je izgraeno sae ili ramovi sa satnim osnovama. Nastavak br. 1 e
mi sluiti kao medite, i u njemu se mogu postaviti ramovi sa izgraenim saem koji nisu za plodite.
Ovim rasporedom ramova i dodavanjem nastavka br. 1. ja spremim konice za prijevoz na pau uljane
repice. Svi ostali sitni poslovi koji treba da se obave do prijevoza na pau, obavljaju se na dan kada
prevozim konice.Tu obino spada uvrivanje konica, otvaranje ventilacija itd.
Stimulativno prihranjivanje vrim svaku drugu no, sve dok ne prevezena konice na pau uljane repice.
Ali, u svakom pelinjem drutvu je, do cvjetanja bagrema stalno prisutna pogaica. Do poetka cvjetanja
uljane repice, a to je oko 15. aprila, pelinja drutva u dvomatinom sistemu su u 3-4 nastavka.
Prvo proirenje medinogprostora u
L-R konici

Kada prevezeni pele na pau uljane repice, kao izlaz za pomono pelinje drutvo P2 opet otvaram ijeto
Li. Donjem glavnom drutvu otvaram ulaz cijelom irinom,jer se ve tada na irini ulaza osjea velika
guva.Paa na uljanoj repici zna biti tako izdana da se pelinja drutva veoma brzo razvijaju. Unos
nektara i polena zna biti u veim koliinama, pa matica intenzivno lee jaja.
Zrelo leglo ipolen na pai uljane repice

U glavnom pelinjem drutvu Pl matica ima proctor u dva nastavka. Jaje do polovine ove pae uope ne
ograniavam. Tek oko 20.- 25. aprila, u toku redovnih poslova, ograniavam maticu na jedan plodini
nastavak na podnjai. Matica tako ograniena ostaje sve do zavretka posljednje pae. Maticu
ograniavam matinom reetkom koja je uokvirena i na kojoj ima izlaz za pele iz medita.Kada u tom
periodu ograniavam maticu, vrim jo neke poslove oko pela. Kao prvo, u prvi plodini nastavak
prenosim maticu i cijelo otvoreno leglo. Takvog legla tada bude 6-7 ramova. U nastavak koji se nalazi
iznad matine reetke diem sve ramove sa zrelim leglom na kojim uope nema otvorenog legla. U taj isti
nastavak iz pomonog plodita P2 stavljam ramove sa zrelim leglom. Ostatak prostora u oba plodita
popunimo ramovima sa satnim osnovama. Tih ramova sa satnim osnovama u oba plodita na pai uljane repice
bude 5-6.
Kvalitetno mlado sae
Ramova sa satnim osnovama nekada ima i u nastavku koji sam dodao kao drugi medini kada sam prvi put proirio
medini prostor u konici. Po potrebi, iz tog nastavka uzimam ramove sa satnim osnovama, a u taj nastavak diem
ramove u kojim je med ili polenov prah iz ostala tri nastavka. Tada nastavak iznad matine reetke ima 8-10
ramova sa zrelim leglom iz kojeg e izai mlade pele koje treba da izau do poetka bagremove pae.Na ovaj
nain, prevjeavanjem ramova, obezbijedili smo prostor u oba plodita, da matice intenzivno proizvode leglo a da
ne budu blokirane. Dodate satne osnove u oba plodita mlade pele brzo i kvalitetno izrade i tim izraenim
ramovima maticama obezbjeuju prostor za polaganje jaja. U tom periodu, u pola pae uljane repice,pomono
pelinje drutvo P2 ima otvoren izlaz za pele LI. Ja sam to plodite rasteretio izletnicama pred pripremu konica za
prijevoz na pau. Jo sam mu oduzeo 3-4 rama zrelog legla i pojaao pelinje drutvo ispod pregradne daske.
Nekih rodnih godina na pai uljane repice jaka pelinja drutva mogu da izrade 10-15 ramova mladog saa i da
sakupe oko 30 kg meda po svakoj konici prosjeno. Takva rodna godina je bila 1990. na poljoprivrednom dobru
Brod kod Brkog.Na pai uljane repice treba dobro paziti da u tako jakim pelinjim drutvima ne doe do nagona
za rojenje.Zbog toga treba pelama dodavati onoliko ramova sa satnim osnovama koliko one mogu da ih izrade. Iz
zrelog legla svaki dan izlazi sve vie pela, tako da nekada dva medina nastavka postaju pretijesna. Tada nekim
jakim pelinjim drutvima dodajem i trei medini nastavak. U njega stavljam ramove sa medom, ramove sa
izgraenim saem ili ramove sa satnim osnovama. Sada i nije mnogo vano kakvi e biti ramovi u njemu.Vano je
da proirimo prostor u konici zbog mase pela. Ovo sam obino radio kada je trebalo da jaka pelinja drutva sa *
:-pae uljane repice vozim na bagremovu "Drugo proirenje medinog prostora pau. u L-R konici Na o*/aj nain
rjeavam problem rastereenja pela u pojedinim nastavcima, da pri prijevozu ne doe do uguenja. Iako
imaju dotok zraka kroz mreu preko cijele povrirue podnjae i prostran zbjeg iznad posljednjeg nastavka,
ipak je sa ovim proirenjem konice prijevoz dosta sigurniji. Poslije ove pae nekada sam vrcao med
na licu mjesta, ako sam imao mogunosti, a nekada sam prevozio ionice na bagremovu pau pa tek onda
vrcao sav med koji se tada nae u medinim nastavcima. Ali nekih godina i paa uljane repice podbaci, pa se
na kraju pae nema ta izvrcati.Do pred bagremovu pau izalo je cijelo zrelo leglo iz onih ramova koje sam
posljednji put digao iznad matine reetke. Time je osloboen prostor u meditu za predstojeu pau. Na

samom poetku pae bagrema opet se koristim preusmjeravanjem pela izletnica iz pomonog pelinjeg
drutva P2 u zajedniko medite. Do tada su pele iz pomonog pelinjeg drutva izlazile na lij eto Li.
Tada otvaram lij eto L2 i L3, a zatvaram lij eto LI.Na isti nain rastereti se plodite P2, a pojaa zajedniko
medite. Pele iz kompleta dvomatine konice sada izlaze i ulaze na 4 lijeta: na glavno lijeto koje je tada
irom otvoreno, na izlaz koji se nalazi na okviru matine reetke i na lijeta L2 i L3. Tada na svim proizvodnim
konicama za medini prostor upotrebljavam 3 nastavka. U tom prostranom meditu gotovo svi ramovi su sa
izgraenim saem.Kada pone bagrem da medi, pelinja drutva su ve toliko brojana i jaka da imaju oko
100000 pela, odnosno10 kilograma teine. Sa poetkom bagremove pae oko 3/4 pela od ukupnog broja u
konici izlaze na pau, a ostale pele ostaju na njegovanju i othrani legla. Na pau tada izlaze i mlae pele, ne
ekajui da navre oko 21 dan ivota. Na to ih prisiljava radno raspoloenje tako jakih pelinjih drutava. Ali
ako je rodna godina i bagrem omei, tako jako pelinje drutvo zna brzo napuniti tri nastavka nektarom.
Nektar bagrema sadri oko 50% vode.Tada. ako vaga pokazuje dnevni unos 4-5 kilograma nektara, ja
dodajem jo jedan nastavak u medite.Zavisno od stanja u konici, obino ga stavljam tako da on doe kao
posljednji medini nastavak ispod pregradne daske.U njega prenesem ramove sa medom iz plodita, a na
njihovo mjesto stavljam ramove sa satnim osnovama. Sa ovim opet raste- ' " reujem oba plodita _ ' .
i zapoljavam mladu pelu na izgradnji satnih osnova.Bagremova paa nekada traje 15-20 dana, a to sve
zavisi od terena na koji prevozim pele na pau. Kada primijetim da se na lijetu L3 osjea guva, i daje
pelama tijesno u ploditu P2, opet vrim preusmjeravanje pela u zajedniko medite. Meutim, do tada se
znatno smanjio broj izletnica koje se koriste lijetom L2, jer zbog starosti postepeno uginu. Sada otvaram lijeto
Li i L4, a zatvaram lijeta L2 i L3. Time sam opet preusmjerio sve pele izletnice u zajedniko medite.
Na ovaj nain obezbjeujem da mi se ne desi da pred pau ili u toku pae doe do rojevnog nagona. Tako
pojaavanjem zajednikog medita pred pau i u toku pae nikada ne dolazi do rojevnog nagona.
Pojaavanjem zajednikog medita pred pau ili u toku pae sa pelama izletnicama iz pomonog pelinjeg

drutva postiem najvee prinose.Mnogo mi je vano da bagremovu pau doekam sa jakim

pelinjim drutvima u kojima je 2/3 pela izletnica od ukupnog broja pela u konici. Zbog toga i
poinjem da stimulativno prihranjujem 50 dana pred bagremovu pau, a zavravam kada prevezeni
pele na pau uljane repice. Ovaj postupak kombinacija sa nastavcima i pojaavanja pelinjih
drutava slian je na svim tipovima konica nastavljaa. Kada med u konicama sazri, prilikom
vrcanja medini nastavci su obino puni i u srednje rodnoj godini.Poslije bagremove pae postoji
jedno zatije u radu tako jakih pelinjih drutava sve do lipove pae. U tom periodu do lipove pae ja
sam zamjenjivao matice. Tada sam,po potrebi, formirao i vjetake rojeve u nukleuse ili u nastavke u
istoj konici pod istim krovom, ali uz pomo razdjelnih dasaka.Ekonomska opravdanost ovolikog
stimulativnog forsiranja pelinjih drutava do bagremove pae je oigledna. Cjelokupna ulaganja za
pogaice i sirup za jednu konicu u dvomatinom nainu kotaju priblino cijeni tri kilograma meda
u maloprodaji. A prihodi isforsirane konice su vei za prosjeno 30 kilograma meda godinje. U to
sam se uvjerio na svom pelinjaku vrei eksperiment vie puta, a sve radi ekonomskih efekata.
FORMIRANJE VJETAKIH ROJEVA U
DVOMATINOJ L-R KONICI
Na kraju bagremove pae u dvomatinim pelinjim drutvima ima dosta pela, jer su cijeli period u
dva plodita intenzivno radile dvije matice. Odmah iza bagremove pae nema druge jake pae da bi
se te pele mogle iskoristiti.U kraju u kojem ja pelarim, u periodu poslije bagremove pae ima
nadraajna paa bagremca. Na njoj pele sakupe dosta polenovog praha i neto meda, a vremenski
razmak izmeu bagremove i lipove pae je oko 25-30 dana. U tom periodu ja sam: vrio zamjenu
matica,formirao u nukleusima ili u nastavcima vjetake rojeve.Vano mije bilo da ne doe do
prirodnog rojenja. ..Za ovaj period ja sam proizvodio mlade matice ili zrele matinjake. Zavisno od
opremljenosti pelinjaka,pelar ima niz mogunosti da primijeni u dvomatinoj pelinjoj zajednici.
Poslije bagremove, pae u takvim konicama koje imaju svaka 5-6 nastavaka, sada se 2-3 nastavka
mogu iskoristiti za formiranje vjetakih rojeva u istoj konici, pod istim krovom. Ali, sada su tu

potrebne pregradne daske koje smo do sada upotrebljavali u konici.Koliko vjetakih rojeva
formiramo u takvoj konici,toliko nam je potrebno pregradnih Swfs;dasaka. Tada su u svim nastavcima
izraeni svi ramovi, pa ni njima ne oskudijevamo. Ako imamo pregradne daske, uraene tako da nastavak
dijelimo punom pregradom na dva dijela, u tom sluaju formiramo dva pelinja drutva. Jedno ima izlaz
na prednju, a jedno na zadnju stranu.Tako isto moemo postaviti razdjelne daske koje
upotrebljavamo u formiranju vjetakih rojeva u cijelom na- Do lipove pae u konici rade etiri
matice stavku, da jedna bude sa izlazom na prednju stranu konice, a druga na zadnju stranu. To radim
ako novoformiranom vjetakom roju dodajem nesparenu maticu ili zreo matinjak. Kao to pokazuje
slika, glavno pelinje drutvo je svedeno na dva plodina nastavka. Matica ima dovoljno prostora da
polae leglo privremeno u tom cijelom prostoru dok je ne zamijenim. Prilikom ovih operacija matinu
reetku privremeno vadim iz konice. Kada glavno pelinje drutvo Pl smanjim na dva nastavka, odmah
mu dodam dva kilograma pogaice koje e ono iskoristiti do lipove pae. Iznad dva nastavka stavljam
razdjelnu dasku, pa jedan nastavak (broj 1 na slici) sa formiranim vjetakim rojem, pa opet razdjelnu
dasku i na nju postavim nastavak broj 3 sa drugim formiranim vjetakim rojem. im formiram vjetake
rojeve u nastavcima 1 i 3 dodajem im po jednu pogaicu.Na novoformirane vjetake rojeve stavljam jo
jednu pregradnu dasku a na nju diem pomono pelinje drutvo. Na toj pregradnoj daski sada je otvoren
samo izlaz Li. Ostale izlaze tada zatvaram, i pomonom pelinjem drutvu dodajem po dva kilograma
pogaice. Ako sam novoformiranim vjetakim rojevima prilikom formiranja dodao mladu maticu, ona
odmah ima uslove da intenzivno polae jaja. Imaju dosta prostora u nastavku sa mladim i kvalitetnim
saem u to vrijeme. Tada su vremenski uslovi obino povoljni, tj. u drugoj polovini maja. Toplotni reim
u cjelokupnoj konici je zadovoljavajui, tako daje proizvedena toplota maksimalno iskoritena na
grijanje legla. Pod takvim uslovima,u svakom od etiri plodita matice e intenzivno polagati jaja. Kada
to formiranje vjetakih rojeva radim,bogata je polenova paa sa bagremca, tako da u svakom ploditu
pele unesu i konzerviraju od 2-4 rama polena.Odgovara mi da jedan broj tih ramova sa polenom
sauvam za period kada pripremam ta pelinja drutva za zimu.U ovakvim uslovima razvoja javi se
potreba da se plodini prostor u pomonom pelinjem drutvu proiri. To uradim dodavanjem jednog
nastavka sa izgraenim ramovima na plodite P2. Taj nastavak ostaje na tom mjestu najvie 10-15 dana, a
sklanjam ga pred kompletiranje konice za prijevoz na lipovu pau.Zbog prisutnosti pogaica u svakom
pelinjem drutvu potronja vode je maksimalna, pa je nekada potrebno puniti staklene tegle i dva puta na
dan. Sada imam vie kombinacija spremanja dvomatinog pelinjeg drutva za lipovu i suncokretovu
pau. Krajnji cilj je da u dva plodita imam dvije mlade matice i veliki broj pela sakupljaka u
zajednikom meditu.
SPREMANJE DVOMATINIH PELINJIH
DRUTAVA ZA LIPOVU I SUNCOKRETOVU
PAU
Vie pelinjih drutava koja se nalaze u vie nastavaka podijeljenih razdjelnim daskama u jednoj konici,
sada treba da kompletiram u jedno jako dvomatino pelinje drutvo. Imam nekoliko mogunosti na
raspolaganju. Najvanije mi je da za predstojeu pau imam jako pelinje drutvo, da je od ukupnog broja
pela u konici veina pela sakupljaka i da su u oba plodita u dvomatinoj konici mlade ovogodinje
matice. Ako mi plodite P2 zauzima dva nastavka, prvo ga smanjim na jedan nastavak. Stanje pelinjih
drutava u jednoj viematinoj konici pred lipovu pau izgleda kao na slici.U zavisnosti od broja
formiranih vjetakih rojeva poslije bagremove pae i broja praznih nukleusa ili nastavaka, sada vadim po
jednu mladu maticu sa tri rama pela. Sve to stavljam u prazan nukleus i odmah mu dodam pogaicu.
Tako uradim sa svim rojevima koji su do sada privremeno bili u proizvodnoj konici. Na taj nain
iskoristim i prologodinje kvalitetne matice koje se mogu za rezervu uvati i upotrijebiti do proljea
idue godine. Tada maticu u ploditu Pl ograniim na jedan plodini nastavak. U njega stavim sve
ramove u kojim je otvoreno leglo. Preko plodinog nastavka stavljam uokvirenu matinu reetku. Na
matimu reetku dolazi prvi me dini nastavak. U njega prenosim sve ramove koji se nau u svim

ploditima koja su do tada bili u viematinoj konici, a u kojima je zrelo leglo. Nekada u takvoj
viematinoj konici bude privremeno i do est plodita. Stavljam tri ili etiri medina nastavka, a to
zavisi od ukupnog brojanog stanja pela u konici.Oduzimanje pela izletnica iz plodita P2 vrim na
isti nain kao pred bagremovu pau. Iz plodita P2 sve su izletnice ulazile na lij eto LI. Tada zatvorim lij
eto LI,a otvorim lijeta L2 i L3. Na taj nain rasteretim plodite P2, a pojaam zajedniko medite. Lipova
paa traje oko 15 dana i pred kraj te pae opet oduzimam izletnice iz plodita P2, ali sa lijetom LI i L4.
Na ovaj nain, pojaavanja sa zrelim leglom i pelama izletnicama, uvijek imam super jaka pelinja
drutva. U ovom sluaju dvije Do lipove pae plodite P2je u dva nastavka mlade matice u dva plodita
podmiruju gubitak pela u toku lipove i suncokretove pae.
ZAZIMLJAVANJE VIE PELINJIH DRUTAVA
U JEDNOJ KONICI
U svakom savremenom i visokoproduktivnom pelinjaku treba imati odreeni broj nukleusa ili pomonih
pelinjih drutava. Njih u toku proljea i ljeta iskoritavamo u razne svrhe.Osnovni zadatak nukleusa je
da u njima imamo rezervnih pelinjih drutava. Deava se da, nekim sluajem, u nekoj proizvodnoj
konici nestane matice.To moe da se desi uvijek, i u rano proljee i u kasnu jesen. Tada nam dobro doe
takvo rezervno pelinje drutvo, koje kompletno dodajemo konici koja je ostala bez matice. Ali,
dimenzije ramova u konici i u nukleusima moraju biti iste.Kada vrimo pripremu proizvodnih pelinjih
drutava za zimu, tada isto vrimo i pripremu nukleusa.Kod nukleusa moramo izvriti odabir, tako da one
nukleuse koji su brojano slabi sa pelama treba rasformirati, i za prezimljavanje ostavljati samo one
nukleuse koji gusto zaposjedaju pelama 5 ramova.Nukleusi koji sadre manje ramova i na njima manje
pela obino su izvor grabei na pelinjaku. Ali, ako ih tako slabe ostavimo u toku zime, male su anse
da prezime zimu. Zbog toga je najbolje jo na poetku avgusta, prije prihranjivanja, odluiti ta uraditi sa
nukleusima. Kada vrimo prihranjivanje glavnih proizvodnih drutava, tada vrimo i prihranjivanje
pelinjih drutava u nukleusima. I u njima mora biti jedna koliina istog meda i jedan rani sa
konzerviranim polenovim prahom, prije nego to ponemo prihranjivanje za zimu.Da bi ova pelinja
drutva lahko prezimila zimu, ja koristim viak nastavaka i ramova sa izgraenim saem.Na taj nain
rijeim problem uvanja ramova sa rezervnim saem, a i olakam rezervnim pelinjim drutvima
prezimljavanje. Za ovo nam je potrebno vie razdjelnih dasaka za dvomatino pelarenje.Pod jedan krov
jedne konice moe se staviti 4-5 pelinjih drutava iz nukleusa. Postupak prijenosa pela sa ramovima iz
nukleusa u konicu u kojoj e prezimiti vri se poslije prihranjivanja za zimu i vri se postepeno.
Postupak se sastoji u tome da jedan nukleus sklonimo u stranu, a na njegovo mjesto odmah stavimo
podnjau I na nju jedan nastavak u koji prenosimo sve ramove sa pelama iz nukleusa koji smo
privremeno sklonili. Popunimo nastavak ramovima sa izgraenim saem. Ako u nukleusu nije bio nijedan
ram u kojem ima konzerviranog polenovog praha, takav ram iz rezerve treba da dodamo u taj nastavak.
To isto vai i za svako sljedee pelinje drutvo koje budemo prenosili. Odmah treba dodati po jednu
pogaicu svakom prenesenom pelinjem drutvu. Stavimo hranilicu i pokrijemo konicu. Pele izletnice
e brzo nai ulaz u konicu i navii se da ulaze na taj ulaz. Novopostavljenu konicu treba metnuti meu
3-4 nukleusa.Kada se nakon 2-3 dana pele priviknu na novu konicu i ponu normalno da rade, tada
diemo kompletan jedan nukleus direktno na poklopac te konice u koju prenosimo te nukleuse. Ako
imamo vie nukleusa, isti postupak obavljamo na onoliko konica u koliko planiramo da smjestimo sve te
nukleuse. Prilikom prijenosa nu-kleusa u konice moramo voditi tanu evidenciju u kojem nam je
nastavku po broju koja matica. Nakon 3-4 dana, kada se pele u nukleusu koji smo podigli na poklopac
naviknu da tu ulaze, ponovo radimo isto. Privremeno sklanjamo nukleus sa poklopca, otvaramo konicu,
stavljamo pregradnu dasku, stavljamo nastavak,prenosimo ramove iz nukleusa u dodati nastavak,
stavljamo pogaicu i zatvaramo konicu. Pele e na priblino istoj visini nai izlaz na razdjelnoj daski i
brzo e se navii da izlijeu na taj izlaz. Poslije nekoliko dana diemo drugi nukleus na poklopac konice
i daljnji postupak je isti.Ali, u jedan nastavak se mogu prenijeti i dva nukleusa. Nastavak se podijeli
pregradnom daskom od lesonita ili perploe. Tada na pregradnoj dasci koja dijeli dva nastavka otvaramo

dva lijeta za dva pelinja drutva. Ovaj posao se obavlja postepeno, sve dok ne prenesemo sve nukleuse u
predviene konice.Opravdanost ovog postupka ogleda se u sljedeem:
sva slabija pelinja drutva iz nukleusa ili pomonih konica imaju veu ansu da prezime;
potronja hrane je dosta manja nego da su samostalno zimovala u nukleusima, jer je gubitak toplote
manji;izgraeno sae se lake uva od moljca; u proljee se ta pelinja drutva bre razvijaju.
Ako, nekim sluajem, treba pojaati neko proizvodno pelinje drutvo, onda prenosimo kompletan
nastavak u koji smo prenijeli nukleus i dodajemo ga proizvodnom drutvu. Tako isto radimo ako je neko
proizvodno pelinje drutvo ostalo bez matice. Ali, ovaj drugi sluaj moemo primijeniti samo u poetku,
kada primijetimo da nema matice, dok se ne pojave lane matice. 135 Radoznalost pelara naroito poetnika
vue ih da u kontaktu sa pelama prilikom pregleda trae maticu da bi je vidjeli. Mada to esto nije potrebno,ali znatielja je
jaa od potrebe pa se pelar upusti u njeno traenje po ramovima. Zbog toga je neophodno naglasiti daje pri pregledu dovoljno
utvrditi da li ima svih stadija razvoja u leglu i daje normalnog izgleda. To je mnogo lake utvrditi na poklopljenom nego na
otvorenom leglu. Takoe, traenje matice poetkom proljea i u jesen je mnogo lake jer su drutva manje brojnosti nego
u sezoni. Ako se eli pronadi matica i identifikovati to je najbolje u dane sa tihim toplim vremenom i kad ima pae
izbjei e se pojava grabei, zbog dueg dranja otvorene konice. U proljee matica se uglavnom nalazi u gornjem nastavku
dok je u donjim nastavcima potisnuta u vrijeme jae pae. U jesen kad je snaga drutva svedena na jedan nastavak maticu je
lako pronai. No, maticu treba traiti samo onda kad u evidenciji stoji daje stara ili ako je leglo loeg kvaliteta, odnosno areno i
kad je drutvo oslabilo. Takoe, kad je matica neotporna prema bolestima to se moe zapaziti preko njenog legla, ili ako je
drutvo neproduktivno. Kod otvaranja konice s namjerom da se pronae matica nije preporuljivo previe dimiti, jer se pele
uznemire. Najprije se izvadi jedan okvir i ne treba oekivati da na njemu bude matica, jer to obino bude okvir sa poklopljenim
leglom, ali se pri tome odmah pogled usmjeri na spoljnu stranu sljedeeg okvira. Ako je drutvo mirno maticu nee biti teko
pronai jer je ona uglavnom na ramu na kome se vide tek poloena jaja iji je poloaj u eliji uspravan i to na strani suprotno od
sunca. Meutim^kad je drutvo nemirno pa se pele gomilaju bolje je pregled odloiti dok se drutvo smiri. Kad se pregleda
izvaeni ram treba panju usmjeriti samo na maticu a ne i na cijeli ram. Ako je matica obiljeena vrlo lako se zapazi, a ako nije
treba malo vie panje. U nekim sluajevima je neodlono da se matica pronae, a to je najjednostavnije kad se nastavrk sa
leglom stavi u stranu a na podnjau stavi novo tijelo I u njega prazni ramovi a zatim se preko njih stavi matina reetka i prazno
tijelo u koje se postepeno stresaju pele sa ramova sa leglom i pele potjeraju kroz matinu reetku u donje tijelo. Tako e
matica ostati na reetki. To se moe uraditi i u sluaju kad je matica mala ili kad se trai neoploena matica, umjesto koje treba
dodati oploenu provjerenu maticu. Ovo se takoe moe napraviti i tako to se na leto konice postavi pare matine reetke i
pele stresu ispred konice. Ako maticu treba nai u drutvu sa dva nastavka pela preporuljivo je izmeu njih postaviti
matinu reetku i nakon nekoliko dana izvriti pregled ramova u nastavku sa mladim leglom i jajima. Kranjske pele su po boji
sline maticama pa je matice potrebno obiljeiti da bi ih kad zatreba mogli lake pronai.
Obiljeenu maticu lake je pronai

PROLJETNI RAZVOJ PELINJIH DRUTAVA

Dobar dan pircim, dobro doao na forum!
Nisam par dana bio na forumu pa neznam toan datum kada si se ukljuio, ali da ti ja pokuam odgovoriti na
tvoje pitanje razvoj pelinjih drutva u proljede.
Ima par koraka kako pele koje su tebi sada (14.03.2011.) jo nerzvijene i kako ih razviti do poetka cvatnje
bagrema. Neznam koliko zna o pelarstvu, ako zna ovo to piem, oprosti, ipak du to i radi naih
"novopeenih" pelara ponoviti, jer se tako najbolje savlada "zadada":
1. KORAK - pregled drutava na AV podnici, gdje se vidi kako je drutvo zimovalo. Pele uvijek razvijaju leglo (i
zadnje se izvali) u prostoru koji je blie letu, a med "skladite" prema zadnjem cijelu nastavka. Zimuju u
delijama koje su u zimi prazne, pa iznad njih formiraju medne vijence, koji su (poeljno je), im deblji.
2. KORAK - kada vremenske prilike dopuste, (moje iskustvo me ui - oko 15-20.03.), tj. na poetku sezone,
vrim brzi pregled otvaranjem poklopne daske, mijenjanjem novinskog papira (sloj izmeu poklopne daske i
vanjskog poklopca sa Al limom), koji je u vedini sluajeva vlaan, jer leglo ved "krede" i kondenzacija pare
uslijed potronje hrane (nektara i peludi) - raste. Dakle, sada treba staviti obavezno novinski papir koji se
ponaa kao "bugaica" (to je bio rahli karton-papir sa kojim se upijala prekomjerno nanesena tinta na pisadi
papir!!!??? - za mlae je to "pansko selo"; napredak ovjeanstva je evidentan, danas piemo ne vie ni sa

kemijskom olovkom nego sa PC-om!!).

Ja u ovome "koraku" obino dodajem podraajno prihranjivanje u vidu medne pogae, sa ili bez dodatka
peludi (po PIP-u "stimular", sa peludi za poticanje legla kod matice, ili "standard" bez dodatka peludi koju jo
nazivamo i "ledena" pogaa). Na pelinjak obavezno tada treba staviti i higijenske pojilice, jer pogaa trai
vedi unos vode za preradu edera u pogai. Hranilicu treba opskrbiti sa 0,03-0,06% soli koja se pomijea u
vodu, a ja obiavam i mjesto gdje dolaze na hranilici po vodu namazati malo sa medom, ali ne previe da se
ne potane grabe na pelinjaku.
Pogau medem uvijek u ovo doba, i u sluaju vedih zaliha hrane u konici. Moja uobiajena koliina meda
kojega ostavljam ujesen u konici je od 25-30kg. Naime pele kod podraajnog prihranjivanja pogaom kredu
u razvoj bez obzira ima li unosa iz prirode ili ne.
3. KORAK nakon 10 do 15 dana od kada sam dodao pogau, dakle od 25.03 do 01.04. rotiram gornji
nastavak u kojem se nalazi matica h o r i z o n t a l n o.
Time postiemo da se zalihe hrane nau u "neprirodnom" poloaju blie letu i pele ga poinju seliti u
stranji kraj nastavka dalje od leta. Time se oslobaaju delije, koje domade-kudne pele nakon "bruenja"
pripremaju matici za zalijeganje, to ona jedva doeka pa se leglo iri na vedi prostor pojedinog okvira (rama).
4. KORAK nakon 10 do 15 dana od horizontalne rotacije vrim prvu (1) v e r t i k a l n u rotaciju nastavaka.
To se zbiva od 10.04. do 15.04.2011., i tada je u cvatu vode, od kojega je najbitnija jabuka, pa se prema
njezinom cvjetanju treba ravnati da se napravi ova vertikalna rotacija. Ja tada dodajem drugu (2) proljetnu
pogau za podraaj jo jaem razvoju legla, ali samo u sluajevima kada je vrijeme nestalno i loe pa pele ne
mogu iskoristiti pau koja tada trenutno medi. Ako je unos velik, dodavanjem pogae potakli bi rojevni
nagon, koji kada jednom krene nemogude ga je zaustaviti. Ali u kiovitom i nestalnom vremenu dodana
druga proljetna pogaa pravi je pogodak!
Vaan je podatak da oko 20-tak dana nakon jabuke poinje cvasti bagrem!
5. KORAK nakon 10 do 15 dana od prve vertikalne rotacije vrim drugu (2) v e r t i k a l n u rotaciju
nastavaka. To se zbiva od 20.04. do 25.04.2011., i to je kraj rotacija pred glavnu pau bagrem u pripremi za
pau na ovoj najznaajnijoj medonosnoj biljki koju ja zovem "njegovo velianstvo - b a g r e m".
6. KORAK nakon 8 dana tj. oko 01.05. do 05.05. vrim ograniavanje legla po VREMENU i po PROSTORU. To
radim ovako:
Na podnicu dodajem novi tredi (3) nastavak po broju, i pronalazim maticu u gornjem nastavku, i to ako je 12
sati, redovito je u sredini nastavka, na 5 ili 6 okviru. Ujutro je na lijevoj ili desnoj strani nastavka tj. na 3 ili 4
okviru, ili na 7 ili 8 okviru, a u pravilu je na okviru sa okomito poloenim (svjeim) jajima. Da bi pele bile im
mirnije na sadu, ja nastojim kod traenja matice uopde ne dimiti i im njenije baratati sa nastavcima i
okvirima.
Okvir na kojemu sam pronaao maticu metnem na sredinu nastavka na podnici, (okvir br.5). Lijevo ili desno
stavim prazno pravilno izgraeno sade, iz kojega su se ved izlegle 1 do 2 generacije pela, ali samo jednan
takav okvir, npr. okvir (br. 6). Poznaje se po tome to je jo svijetle boje, ali ved sa smekasastim tonom koji
ide u polukrug sa vedom osnovom dolje, a prema vrhu opisuje polukrunicu znak da ga je matica dobro
iskoristila, te ga ona "osjeda" kao svoga ovo ved zaleeno sade je toplije od novoga djevianskog iz kojega se
jo nije izvalila ni jedna generacija pela. Lijevo i desno od opisanih okvira dakle, (na br. 4 i br. 7) stavim satne
osnove, onda prazno sade (br. 3 i br. , zatim satne osnove (br. 2 i br. 9) i na krajeve okvire sa izgraenim
sadem (br. 1 i br. 10). Ovo sam prozvao "Metoda schumy" ili "zig-zag"-metoda. Moe biti i varijacija "na
temu" tj. modifikacija ove metode, u ekstremnim sluajevima kada je vremena pred cvatnju bagrema malo,

onda se moe staviti izgraeno sade samo na br. 5 (sa maticom), tj. sa zateenim leglom na ovome okviru, i
na br. 6 prazno sade, a sve ostalo mogu biti satne osnove! Isto se koristi i kada nemamo izgraenih okvira
u dovoljnoj mjeri i po broju.
##Iz nastavka iz kojega smo izvadili maticu sa 1 okvirom legla, sa 3-4 okvira stresemo mlade pele u najdonji
nastavak (novo plodite), tako da u tome nastaku ostane sadraj-mlade pele sa 3-4 okvira koje de njegovati
mlade, tek zaleene liinke, kad se ove od tredeg dana starosti ponu hraniti matinom mlijei i dalje
mjeavinom mat. mlijei i peludi te meda (kod radilica)
##Koja je svrha ove metode, - rekli smo:
1.) Po O G R A N I E NJ U LEGLA PO PROSTORU, zato na ovaj najdonji, novi nastavak stavljam matinu ili
Hannemanovu reetku (u nazivlju kojega predlaem za pojednostavljenje MR). Sada je matica ograniena
na smanjeni (ogranien) prostor za zalijeganje jaja.
2.) Po OGRANIENJU V R E M E N A ZA ZALIJEGANJE JAJA, zato jer dok kudne pele izgrade sade potebno za
zalijeganje jaja, dok matica zanese prazne okvire sa sadem i dok ih pele ponu hraniti pa do izvaljivanja nove
"podne"-generacije pela proe od 21 do 33 dana, taman toliko koliko je potrebno da bagrem ocvate na
podruju gdje pelarimo, a to obino traje od 10 do 15 dana.
##Dakle, na MR stavimo nastavak sa praznim sadem, to nam je bududi nastavak medita. Predlaem za
nastavak medita uvesti nomenklaturu MN-1, MN-2, MN-3 itd.
##Na ovaj 2 nastavak stavimo nastavak biveg plodita bez 1 okvira na kojem je bila matica. Nakon 5 dana
(bez ovoga prvog dana), ili estog dana (to je poznata metoga "estog dana") pregledamo ovaj nastavak
paljivo i POKIDAMO sve matinjake na koje naiemo. Ako elimo, moemo uzgojiti nove matinjake iz
liinki, koje su taman stare 72 sata (neto manje od 3 dana), ali to je druga tema, kolu demo jednom
naknadno objasniti, a koju sam ved opisao kod teme ......... "edukacija", podnaslov "genetika i selekcija pele
medarice", ove godine u 1. mjesecu.
Ovako ja razvijam i ubrzavam proljetni razvoj drutava i pripremam ih za glavnu pau, a sada zbrojimo dane
dodavanje 3 (donjeg)-plodinog nastavka od 01. do 05. svibnja (maja) + 10-15 dana cvatnje, izlazi 15. do 20.
svibnja (maja), ukupno vrijeme je 20 dana.
Pele izgrade sade potrebne dubine da matica zanese jaja oko 8 do 10 dana od postavljanja "zig-zag"metode, to je 09. do 14. svibnja (maja), matica zanese okvire postepeno od 2 do 15 dana, te tako dolazimo
od 16.05. do 29.05. Pela radilica izlazi iz delije nakon 21 dan od zalijeganja, dakle proe vrijeme od 07.06. do
20.06., dakle proe vrijeme cvatnje bagrema koje na pojedinom stanitu cvate od 10 do 15, iznimno 18 dana.
Evo, tako ja razvijem pele za glavnu pau u mome kraju bagrem. Ako se paljivo postupa, greke nebi
smjelo biti, ali ima i iznimaka, to je bila lanjska 2010. godina. Poela je isto kao i ova, sa haldnim vremenom, a
tada je "ojuilo", a ja sam razvio pele i tempirao sve za glavnu pau, tj. bagrem. Bududi nije bilo niti malo
pae, bagrem je skoro ved ocvao kada se u zadnjih 5 dana vrijeme proljepalo pa smo mi na ovoj
jugozapadnoj strani Hrvatske, u Istri i sakupili neto meda. A "usput" smo imali i dosta prirodnih rojeva, jer je
rojevni nagon krenuo, a pae je bila kakva-takva, pa se ja u ali nazivam "rojar-2010".
U normalnim uvjetima kada krene rojevni nagon, treba staru maticu odvojiti u poseban nukleus, pokidati sve
matinjake osim dva u razliitim stadijima, koje ostavimo, i to najkrupniji zatvoreni i drugi krupan a
nezatvoren matinjak. Dobro treba pregledati sve okvire da nam sluajno ne zaostane u nekom kutu kakav
"matinjak-slabid", jer bi to bio potpuni fijasko. Tako u situaciji kada nam se ini da smo sve izgubili,
dobivamo jer je i to jedan od naina za ograniavanjem legla - po vremenu, naime dok se mlada matica
oplodi i pone sa zalijeganjem jaja paa bagrema je ved na izmaku ili je prola........

ZAKLJUAK: Za bagrem ja razvijam pelinja drutva tako da od 15.03. kada prvi puta otvaram konice i
poinjem proljetni razvoj do 01.05. izvrim 1 horizontalnu i 2 vertikalne rotacije nastavaka na LR i na FR
konicama. Datumi su orjentacioni, dozvoljena su odstupanja prema vremenskim (ne)prilikama.
Za danas toliko,
Pozdrav..............schumy
Da ti ja pokuam pomodi u tvojem problemu. Belideva metoda je u njegovom originalnom "izdanju" bila da
je on novi plodini nastavak P3 stavljao na vrh, ispod njega mreu i ispod mree medine nastavke M1+M2.
Ispoetka sam i ja radio tako, ali ima pravo, onda je potrebno puno vie intervencija ("prkanja") po konici.
Ja sam kroz godine malo modificirao ovaj Belidev nain, i sada to radim po mojoj metodi koju sam prozvao
"zig-zag", nadi de opis u ovom podforumu kao poetak, ja sam ovj podforum ...."Moj nain plearenja"........ i
otvorio.
Mislim da je tvoja greka u tome to u donji plodini nastavakP1, mede samo okvir sa otvorenim leglom i
maticom, zatim dva prazna izgraena sada i ostalo satne osnove.
"Bivi"-stari plodini nastavak P1 stavi iznad MR (matine reetke) i postaje M1, a na ovaj prazan novi
medini nastavak M2. Dakle tvoja proizvodna konica je sastavljena od P1+M1+M2, odnosno 3 tijela.
PRVA GREKA je to si stavio stari P1 iznad MR, ovaj stari plosini nastavak uvijek stavlja na vrh. To je zato
jer pele uvijek med nose iznad svoje matice, koja "proizvodi" leglo radi ouvanja vrste (medni vijenci). Pele
nemaju kamo skladititi med i onda se osjedaju stjenjene, a zaposlene su samo sa gradnjom sada da matici
osiguraju prostor za nesenje jaja. Ti si ovo naruio i iznad matice si postavio "konkurenciju" a to je mlado
leglo, iz kojega pele obavezno izvlae matinjake. Sada, kada ide pregledavati drutvo, mora skidati gornji
medini nastavak pa dodi do starog plodita.
DRUGA GREKA je to si stavio u novi nastavak P1 samo pele koje su bile na sadu gdje si zatekao maticu, (1
ram!). Kada ovo radi, mora dodati barem 50% mladih pela stresanjem sa okvira na kojim je otvoreno
leglo. Zato? Zato to su onda mlade pele ravnomjerno rasporeene na hranjenju otvorenog legla (staro
plodite) i na izgradnji sada (novo plodite).
Ako znamo da do rojevnog nagona dolazi kada mlade pele nemaju kamo "istovariti" matinu mlije koje su
pune, i kada brojka mladih pela po 1 jaju (liinki) koju hrane pree broj 3, sigurno nastaje rojevno nagon.
Sa gore opisanim nainom stresanja 50% mladih pela u novo plodite ovaj nesrazmjer se ponitava i pele
su u "normalnom" radnom raspoloenj.
DOBRA STRANA moje metode "zig-zag" je i u tome, to ja obino iz gornjeg "starog" plodita dobijem matice
odine kvalitete i tu primjenjujem metodu "petog dana" (po literaturi estog dana), koju sam ved opisao u
par mojih postova pa ih potrai na ovome forumu.
Nadam se da sam ti ipak malo pomogao, ali do pravih de rezultata dodi samo kroz svoju praksu i greke koje
su neminovnost stjecanja praktinog dijela pelarstva. Kroz greke svi mi prolazimo svake godine, jer nas
pane (ne)prilike na to natjeraju, htjeli mi to ili ne.
Zato medno u ovoj godini svim forumaima koji ovo proitaju!
UZGOJ MATICA I TRUTOVA
Uzgoj matica i trutova mogud je samo u jednom dijelu godine kad je razvoj zajednice na svome vrhuncu, a to
je:

* U toku glavne pae.

* Pri kraju zadnje jake pae
* Po zavretku glavne pae
9.1.UZGOJ MATICA
Za uzgoj matica potrebno je osigurati:
* posebno izvdvojene (selekcionirane) zajednice, sa provjerenim genetskim potencijalom (STARTERI)
* jedan broj uzgojnih zajednica za prihvat matinjaka i uzgojne linije (FINIERI)
9.1.1. STARTER. Zajednica koja je izabrana za uzimanje liinki mora biti temeljito testirana i imati potpuno
procijenjene nasljedne osobine, koje moraju biti iznad prosjeka.
Zajednica de biti izvor genetskog materijala iz kojeg de se uzgajati mlade matice.
Ova zajednica kod presaenog "materijala"-liinki pela, bilo kojom od uzgojnih tehnologija (Jenter, Nicot,
Miller-ova, Doolitleova, Alley-eva metoda), mora biti dobro opskrbljema hranom (med+pelud), sa velikim
brojem mladih pela hraniteljica, i bez otvorenog nepoklopljenog legla. Poeljno je zajednicu podraajno
prihranjivati edernim sirupom (omjer 1:1) u koliini od 0,2-0,4 litre, svaki ili bar svaki drugi dan, a po potrebi
se dodaju i okviri sa peludom. Da bi ova zajednica vrila svoju osnovnu funkciju odgoj i naglaeni razvoj
matica dodavanjem matine mlijei u matinjak do zatvaranja istoga, mora joj se konstantno izostalih
drutava (pomodnih zajednica) na pelinjaku dodavati okvire sa poklopljenim-zatvorenim leglom.
Na taj je nain ova zajednica-STARTER kvalitetno pripremljen da se osigura dobar prihvat presaenih liinki
na uzgoj.
Hrana radilikih liinki se razlikuje od hrane liinki koje se razvijaju u matice. Samo prva dva dana i jedne i
druge liinke su hranjene istovjetnom hranom matinom mlijei, dok se tredeg dana radilike liinke
prihranjuju sa - peludi i medom, a liinke matica malde pele-hraniteljice nastavljaju hranitisamo sa
matinom mlijei.
Vrlo se jasno uoava da su posjeti i hranjenje liinki matica esti, dok se hranjenje radilica usporava i posjeti
pela-hraniteljica su sve rjei.
Koliina matine mlijei koju matica primi u ovoj fazi razvoja do zatvaranja matinjaka presudna je za njezinu
kvalitetu u ostatku svoje osnovne (i jedine) ivotne funkcije produljenja vrste, odnosno neenju jaja.
Dobro hranjene liinke kasnije de se razviti u fiziki dobro razvijene matice.
Starter je obezmatiena zajednica u kojoj presaeni materijal (liinke) ostaju od 1 do 3 dana ovisno o
tehnolokoj metod i primjenjenog u uzgoju, a mlade pele u takvoj zajednici bez matice obilno hrane liinke
matica matinom mlijei u velikim koliinama.
9.1.2. FINIERI. Zajednice za prihvat matinjaka imaju za zadatak da uzgoje dobre matice iz osiguranog
uzgojnog materijala. Odlike ovih zajednica nemaju utjecaja na genetske odlike matica koje su u njima

uzgojene.
Ove zajednice moraju biti zdrave i jake i u raspoloenju da prihvate matinjake. Zajednice se za ovo posebno
pripremaju. Uobiajeno, u takvim zajednicama je puno vie pela i obezmatiene su. Prisutnost velikog broja
pela njegovateljica stisnutih u ogranien prostor, iznenada nezaposlenih i obezmatienih osigurava pravilno
raspoloenje za velik broj matinjaka.
Nakon 24 sata iz startera se prenose matinjaci u finier, koji je takoer obezmatien, sa nepoklopljenim
leglom i puno mladih pela-hraniteljica, a bududi je prisutna i populacija starijih kudnih pela-voskarica, a da
se nebi pojavio rojevni nagon, u ove se zajednice po potrebi dodaju i satne osnove, tko je je zaposlenost svih
uzrasta mladih pela evidentna.
Najracionalnija i najbolja kombinacija finiera je zajednica koja u ploditu ima svoju maticu, i od drugog
nastavka, samoga finiera (radnog prostora) je odvojena matinom reetkom. U nastavak se redovito dodaje
nepoklopljeno leglo, sa redovitim podraajnim prihranjivanjem, kako bi se o leglu i matinjacima mlase pele
intenzivno bavile.

(s22)
SLIKA 1. Finier sa izvaenim zaleenim okvirom na kojemu su zatvoreni matinjaci i njega rojevi sanduk
(kutija) za prenoenje okvira do oplodnjaka za raanje i sparivanje matica uz testiranje istih u prvim danima
nakon to su poele sa
neenjem jaja.
Liinke koje se koriste za presaivanje ne smiju biti starije od jednog i pol dana. Okvir s presaenim liinkama
stavlja se u sredinu zajednice izmeu dva okvira legla i s puno mladih kudnih pela. Potrebno je da se liinke
to prije ponu hraniti matinom mlijei, to osigurava bolju kondiciju bududih matica. Svi su matinjaci
poklopljeni peti dan nakon presaivanja.

Prije nego to se pojavi mogudnost izlaska matica matinjaci se trebaju izvaditi iz zajednice i pojedinano
izolirati.
Ovo moe ekati do jedanaestog dana od presaivanja, ali se isto tako moe napraviti peti dan nakon
presaivanja, bududi da su liinke i kukuljice relativno otporne na mehanike povrede u ova dva kratka
razdoblja.
(s23)

Slika 2. Zreli matinjaci "tihe smjene"

Zatvoreni matinjaci ne trae posebnu panju osim temperature od 35 oC i 50 - 70% relativne vlage, pa je
zatvorene matinjake mogude drati u inkubatorima.

(s24)
Slika 3. Razvoj u jajetu i njegov poloaj sadu u 1,2, i 3 danu nakon polaganja u praznu deliju sada

(s25)
Slika 4. etvrti dan od pokaganja jaja se razvije liinka koja je spremna za presaiv
Neoploene matice izlaze dvanaesti dan nakon presaivanja. Nakon pregleda svake matice, one se
oznaavaju bojom ili ploicom prema meunarodno propisanim pravilima. Sve do poetka nesenja jaja,
matice se uvaju u oplodnjacima. To su u pravilu male konice, sa ogranienom povrinom sada, kako bi se
mlase matice nakon sparivanja mogle pratiti u kvaliteti i kvantiteti zalijeganja delija sada.
Izvaljena matica nije odmah sposobna za parenje, ved joj treba 5 do 7 dana da dostigne spolnu zrelost.
Kod mlade tek izvaljene matice prednjoeljusna lijezda lui malo feromona, ali od 5 do 7 dana luenje
feromona se ogvija u koliini koja de privudi trutove za akt sparivanja.
Trutovi detektiraju feromone prednjoeljusne lijezde na udaljenosti do 50-tak i vie metara.
U tom istom vremenu se u matice razvijaju i abdominalne tergitne lijezde, koje su najaktivnije u dobi od 12tog do 26-tog dana starosti matice, i njihova je funkcija privlaenje vedeg broja trutova na sparivalitu.
Feromoni ovih lijezda su poticaj na akt sparivanja trutovima, a osjete ih na maloj udaljenosi, tj. kada se
priblie matici.
Ukoliko se zbog raznoraznih uzroka mlada matica ne spari do 26-tog dana svoga ivota, luenje abdominalne
tergitne lijezde prestaje, pa ona prestaje i biti atraktivan (privlana) trutovima.
Uzrok ovoj pojavi je najede loe vrijeme.

(s26)
Slika 5. Mlada tek izvaljena neobiljeena matica okruena pelama hraniteljicama
9.2. OZNAAVANJE MATICA. Matice pela de se oznaavati bojom na leima koja oznaava godinu opodnje
matice:

(s27)
Slika 1. Matice pela de se oznaavati bojom na leima koja oznaava godinu opodnje matice, a vrijeme koje
je najpogodnije za ovu radnju je neposredno prije dodavanja u oplodnjak ili po sparivanju i prvim zaleenim
delijama sada u oplodnjaku jer je koliina pela mala, pa se lako uoi i obiljei.

(s28)
Slika 2. Matica obiljeena bojom za godinu uzgoja - uta, godina 2007.- brojem, kod uzgajivaa matica sa
masovnom
produkcijom pela de se osim bojom, matice oznaavati i brojem
9.3. SPARIVANJE MATICA. U oplodnjavima, koji su raznih konstrukcija, kao samostalne male konice raznih
veliina (baby) do obinih nastavaka kojima pelar pelari, a sa pregradama se razdijeli na 3 ili 4
oplodnjaka.
Na letu oplodnjaka potrebno je postaviti dovoljno velike poletaljke jer su mlade matice dosta neprecizne pri
slijetanju. Dobra pripomod maticama su i obojene eone strane vlastitog oplodnjaka (plava, uta, bijela,
crna), tj. boje koje pele raspoznaju ili u istim bojama na drugoj podlozi ofarbani geometrijski llikovi (krug,
trokut, trapez, i sl.).
Pelama u oplodnjaku je obavezno osigurati dodatnu hranu jer ju same nisu u mogudnosti dopremiti (male
zajednice). Oplodnjak se puni natresanjem mladih pela iz vie zajednica, a radi lakeg rada i manipulacije,
pele se mogu navlaiti rasprivaem vode. Nakon ponjenja oplodnjaka pelama, dodaju se okviri gledano sa
vanjske prema unutarnjoj pregradi okvir sa medom (1 kom), okvir sa peludom (1 kom), prazno ved izgraeno
sade ili satna osnova. U nedostatku prirodne hrane (meda i peluda), oplodnjaku se dodaje ederno-medna
pogaa i naravno zreli matinjak ili mlada nesparena matica.
Ovako prireen oplodnjak se odnosi na primejreno hladno mjesto (10 16 C), da se kroz par dana mlada
zajesnica formira kao organizirano drutvo, a nakon toga se oplodnjaci iznose na oplodnu stanicu. Na
oplodnoj stanici je potreban dovoljan broj spolno dozrelih trutova, koji osiguravaju brzu i potpunu oplodnju.
Da bi se osigurao dovoljan broj plodnih trutova, potrebno je osigurati dobru peludnu i nektarnu pau, te
dovoljan broj jakih zajednica.

(s29)
Slika 1. Matica polae jaja u oidene delije sada, okruena hraniteljicama svojom "dvorskom svitom"
___________________________________Matica se izlee (izvali) 16-ti dan od poloenog jajeta u deliju
matinjaka.
Kada se izvali pele ju "pripremaju" za svadbeni let (parenje), 5 do 8 dana, hranedi ju intenzivno medom da
ojaa i bude spremna za napore intenzivnih izlijetanja iz konice i parenja. est je i sluaj da radilice
"naganjaju" maticu, tj. progone i jure ju po ramovima konice, jer ju i na taj nain prisiljavaju da fiziki ojaa.
Znai sa 21 do 24 dana ona je spolno sazrela i spremna za parenje.
Najprije izlijede iz konice na orijentacijske letove, koji su isprva kratki (par minuta) pa sve dui i dui, a
zapoinje letove za parenje na sparivalita gdje se oplodnja odvija u vremenskom razdoblju kako sam gore
naveo. Najveda je aktivnost u ranim popodnevnim satima, od 12,00h do 15,00h.
U zraku se matica pari vie puta u danu sa par trutova, a sve se odvije u vremenskom razdoblju od oko 7
dana. Matica se pari sa vie trutova (od 10 do 20), u prosjeku oko 25, a u literaturi je zabiljeen podatak da je
jednom znanstveniku uspjelo detektirati 32 truta koji su oplodili jednu te istu maticu (ruska literatura).
Kada matica doe u konicu iz zatka (iz vagine) joj visi tzv. "konid", to je ostatak spolnog organa truta koji ju
je zadnji oplodio. Radilice oiste ovaj "konid", prihvate maticu i poinju sa stalnom njegom svoje "kraljice".
Jo uvijek nije nikada struno i sa sigurnodu objanjeno, kako naredni trut koji dolazi do matice (u zraku!),
uspije izvudi "konid" svoga prethodnika i oploditi maticu u estokoj "trci" u zraku. Do sada u svim
literaturama koje sam proitao (a dosta sam ih proitao), sve se svodi na pretpostavke i tvrdnje niim
dokazanih "sigurnih" podataka pojedinih strunjaka.
Osobno mislim da je to (jo) jedna neotkrivena misterija genetike u pele medarice.
Ako se matica ne spari do svoje "starosti" od cca 30-tak dana, prestaje biti atraktivna i zanimljiva trutovima i
ostaje "stara frajla". Razlog je to mandibularna (gornjoeljusna) lijezda koja izluuje feromone prestaje
izluivati supstance koji privlae rutove. Trutovi ju osjete na cca do 50 metara udaljenosti.
Jo jedna lijezda je bitna kod oplodnje, to je tergitna lijezda, ali ju trut osjeti na samo cca 0,5 metara, znai
to je "nagrada" onome mujaku koji se toliko pribliio matici da ju oplodi u slijededem inu "svadbenog leta".

Matica se n i k a d a ne pari u konici, nakon sparivanja vani, nikada vie ne izlijede iz konice, ostaje u njoj do
svoje smrti. Izuzetno izlijede samo u sluaju rojenja..
Dobar dan Beequeen,
Presauju se liinke (larve), stare 34 dana, a ne poloena jaja od 1 dana, dakle
T = 4 + 12 = 16 dana.
Kada ja hodu "na brzinu" uzgojiti matice, a nemam vremena, to radim na slijededi nain:
Obezmatiim drutvo iz kojega hodu "izvudi" (uzgojiti) maticu, i nakon 5 dana otvaram konicu.
To je tehnologija uzgoja matica poznata kao "pravilo petog dana".
Pokidam sve zateene matinjake, i ponovno metnem ramove u konicu.
Nakon 5 do 7 dana pregledam sve ramove uj ploditu, zaeti su novi matinjaci od kojih ih ostavim onoliko
koliko mi ih treba za tu i (ili) za vie novih drutava (nukleusa).
Tako se postie da se matice zanu sa liinkama (larvama) koje su najmlae u trenutku kidanja prvih
(prisilnih) matinjaka.
Ako mi se kvalitet novouzgojenih matica ovom metodom pokae dobar, ostavim ih, ako ne uzgojim nove,
najede Millerovom metodom.
Nedostatak ovoga naina je da se moraju pokidati nakon 5 dana SVI matinjaci, ako ostane samo jedan,
kvaliteta matice je zasigurno slabija od uzgajenih nekom od oprobanih metoda, tj. sigurno je to matica
prisilnog uzgoja.
esto je to pravilo velikih komercijalnih pelara u USA, Australija, New Zeland, kada u jeku pae, ili
neposredno prije iskoritavanja glavne pae ostanu bez matica, jer je bolje pau doekati sa bilo kakvom,
nego sa nikakvom maticom. Poslije zavrene pae lako se ovakva matica uniti i uzgoji prava sa kojom konica
ulazi u zimu......
Nadam se da sam ti odgovorio na tvoje pitanje, ako treba jo neto, slobodno pitaj!
Pozdrav......schumy
Beequeen,
-1. (prvi) dan pele "osjete" da nemaju maticu, poinju graditi "zvonide" matinjaka, - ne
uzima ga "pod" vrijeme obrauna, jaja su stara 0,00 sati sada netom
izleena
-2. (drugi dan), jueranja jaja imaju 1 dan
-3. (tredi dan), jaja imaju 2 dana
-4. (etvrti dan), jaja imaju 3 dana, to su ved liinke na prijelazu iz jaja u liinke (larve)
-5. (peti dan), jaja imaju manje od 4 dana, to su sada liinke (larve) koje su do vrha
napunjene matinom mlijei, pogodne za presaivanje, odnosno uzgoj u vlastitoj konici.
Od ovih se matinjaka sa da ostavljaju 2 komada, za rasplod samo u konici u kojoj mijenjamo (uzgajamo)
novu maticu. Poeljno je da ne budu oba iste starosti, odabiremo jedan pred zatvaranjem ijedan manje
sagraen.
Ovo stoga da se vie izgraeni matinjak (sa starijom maticom), ali mlaom u odnosu na vrijeme kada je jaje
sneeno, (!?) pripremi da se iz njega izvali nova matica, a ako sluajno strada, imamo jednu rezervu, koja
sigurno daje novu maticu!
U normalnom slijedu dogaanja mlada matica br. 1 izlazi i ubija maticu br. 2, i ivot se u konici nastavlja u

normalnom ritmu.
Pozdrav............schumy
U zadnjih nekoliko postova je dosta toga objanjeno , ali se meni dini da osobito poetnicima dosta toga nije
jasno .Mislim da je koriteno vie vrsta izraza , a bilo bi mnogo jasnije kad bi se koristili izrazi jaje 1 , 2 i 3
zatim larva 1 dan ,2 itd . Zato du ja preko biologije pela i tabele koju je dao Senad pokuat objasnit ono to
smatram nedovoljno jasnim.to se tie biologije pela , u knjizi Pelarstvo utvruje se da se jaje u tom
stanju nalazi 3 dana ,zatim larve matica u savijenom stanju 5 do 6 dana ,
u ispruenom stanju dva dana za koje vrijeme plete i kouljicu i zatim radi preobrazbu koja zavrava
esnestog dana . Zanimljivo je ovo 5 do 6 dana u savijenom stanju .
Nekad sam proitao (neznam vie izvor ) da to stanje traje oko 130 sati , to je priblino pet i po dana. U
literaturi se najede kae da kad se larva pone pruati vri se
poklapanje matinjaka . Nije potpuno jasno kad je poklapanje zavreno ali negdje pie da je devetog , a
negdje desetog dana , pa mislim da se sa oba termina treba
raunati . Takoer je vano da sve larve prva tri dana primaju matinu mlije a zatim samo larve matica i
nadalje . U istoj knjizi se napominje da je osnova ista i za larve
matica ,kao i radilica ,ali da se diferencija kod larvi matica vri izmeu drugog i tredeg dana , a kod larvi
radilica izmeu tredeg i etvrtog dana .Jasno je po ovom da je
samim prelazom na med i pergu ova larva prema smjeru pele .Tomain u svojoj knjizi kae da poslje tri do
etiri dana larve matica dostiu 320 mg , a larva radilice oko
180 gr .Samo ove razlike u teini dovoljno govore koliko je kod presaivanja vano uzeti to mlau larvu i na
neki nain govori da su i larve razliito hranjene . . U institutu
Ribnoe (Rusija ) su vrili eksperiment na presaenim larvama razliite starosti od 12 sati pa sve do 72 sata (tri
dana ) Utvreno je da su pele prihvatile samo 6% larvi od 72
sata ,a oko 70 % je bilo prihvaeno larvi od 12 sati .Stanje je naravno drugaije ako mi obezmatiimo neko
drutvo . Ono eli usvakom sluaju da doe dim prije do matice. Meutim kod izbora larvi nede graditi
matinjake na larvama starijim od tri dana ,jer su ih ved poeli hraniti hranom za pele . Moe li se ipak
dogoditi da grade i na starijim larvama ? Moe ali je uslov da nemaju mlaih .Primjer je prevjeavanje legla
iznad medita u tredi nastavak , a ispod medita je matina reetka (otvoreno leto ) iplodite .
Pele u tredem nastavku se osjedaju obezmatiene i ako postoji bilo kakva larva otvorenog legla pokut de
izgradit matinjak . Naravno ono to se izlee bit de, ni pela ni
matica .Moje je miljenje da de u odabiru larvi (ako uklonimo maticu ) pele prvo odabrati larve starosti tri
dana , a zatim i nekoliko starosti dva i jedan dan .

[quote="senad"]

Evo da i ja pokuam slikovno pomodi,

Datumi,
/ kategorije matinjaka -0-1-2-3-4
/ stadiji jaja/legla po datumima
Unutar svake kategorije su dani
*1-3 uto =jaje
* 4 do 8 larva otvoren matinjak,
* 9-matinjak poklopljen
Prvo kad uklonimo maticu recimo 6 . 05 , pele nede odmah graditi matinjake ,jer prvo trae maticu .
Potraga moe trajati jedan dan ,a moe i due .Pitanje je koji je zadnji termin kad de pele graditi matinjake i
najede se slau da je to izmeu 3 i 5 dana .Po tabeli koju je dao Senad , vidi se da je matica tog dana
poloila i jaja . Ako nadalje pogledamo istu tabelu vidjet demo da ako pele ponu graditi matinjake prvi dan
poslje obezmatienja da de to biti u koloni 4 larve stare tri dana koje se nalaze pod brojem
6, zatim larve u koloni 3 ,koje su stare dva dana i nalaze se pod brojem 5 i larve u koloni 2 stare 1 dan pod
brojem 4 .Kako se zna tek izleene larve starosti do jednog dana
su idealne ,a ostale loije i smatraju se starije larve .Sad brojimo pet dana od dana obezmatienja i esti dan
otvaramo konicu . Lako je vidjeti da je to 11 . 05 i tada de
sigurno biti poklopljeni matinjaci larvi iz etvrte kolone i vjerovatno matinjaci iz trede kolone . U svakom

sluaju treba poruiti i matinjake koje su pele poele zatvarati ,

a ostaviti samo otvorene u kojima se vide mlae larve sa dosta mlijea .
FORMIRANJE OGAJIVAKOG DRUTVA

Odgajivako drutvo

U nedostatku vlastitog iskustva , prilikom obrade ove teme koristim slijededu literaturu:
1. U SVETU PELA Veroljub Umeljid
2. MOJ PELINJAK Branko Relid
3. STACIONIRANO PELARENJE Branko Relid
4. PELARENJE KAO PROFESIJA I HOBI Branko Relid
5. PELARSTVO Ferid Velagid
6. SAVREMENO PELARSTVO Alija Dolovac
Odabiranju i pripremi odgajivakih drutava treba da posvetimo posebnu panju. Biramo drutva ije pele

imaju sve pozitivne osobine , slino kao kod odabira rodonaelnikog drutva. Posebno obratimo panju da
sluajno nema simptoma bilo koje peljinje bolesti.
Iz jaeg proizvodnog drutva , koga smo odabrali kao odgajivako, oduzmemo maticu. To bi trebala biti dobra
matica i iskoristidemo je za zamjenu neke loe ili za formiranje novog drutva. Zatim demo iz odgajivakog
drutva oduzeti sve ramove sa otvorenim leglom bez pela.
Ovo radimo da pele ne bi punile sa MM prisilne matinjake koje bi poele da izgrauju na sadu ovih ramova
, ved im ostaje da svu panju posvete mladim larvicama koje demo im sutradan dodati.
Tom drutvu dodajemo i dva rama sa dosta polena. Naravno , ranije demo planirati iz kojih konica ove
ramove da oduzmemo.
Plodita odgajivakih drutava dopunjavamo ramovima sa zrelim leglom iz kojih se pele ved izvode i sa
pripadajudim pelamo. Podrazumjeva se da pazimo da ne prenesemo i maticu. Odmah predvidimo i prazan
prostor , koji demo sutradan , sa larvicama dodati.

Ovaj prostor treba predvidjeti u sredini konice. Lijevo i desno ide po jedan ram sa zrelim leglom, onda
ramovi sa polenom, onda ostali ramovi sa leglom i hranom simetrino postavljeni lijevo i desno. Zatim sa
nekoliko ramova sa otvorenim leglom , uzetih iz pomodnih drutava, bez matice, stresemo sve pele u
plodite odgajivakog drutva. Takoe demo sve pele sa nastavka ili polunastavka ovog drutva stresti u
plodite, a nastavke iskoristiti za druge konice.

Na ovaj nain smo formirali jako odgajuvako drutvo sa velikim brojem mladih pela sposobnih za luenje
MM. Sve su ove pele zbijene u plodini prostor.
Prazan prostor u sredini konice bide ispunjen mladim pelama koje de sutradan , kad dodamo ram sa
presaenim larvicama , odmah biti u kontaktu sa njima.

Kad smo zavrili formiranje odgajuvakog drutva, dodajemo mu preko satonoa pogau od 1kg, koju smo
napravili od edera u prahu, meda i samljevenog polena u odnosu 600 + 300 + 100 gr. Uvee ovom drutvu
sipamo u hranilicu med razblaen sa vodom u omjeru 1:1 .

Trudidemo se da u hranilici ima razblaenog meda sve dok matinjaci ne budu zatvoreni, a do tada de i
pogaa da traje.
Sa svim ovim radnjama smo obezbjedili da se larvice (budude matice), odgajaju u velikom izobilju, u slinim
uslovima koji predhode prirodnom rojevom nagonu, pa sa pravom treba da oekujemo da de sav na trud biti
nagraen veoma kvalitetnim maticama.
Ved sutradan pristupamo presaivanju larvica ali to je nova tema.
Naglaavam da je ovdje predstavljeno formiranje odgajivakog drutva po Umeljidu , i meni se ini
najprihvatljivije , dok po drugim autorima nemamo samo jedno odgajuvako drutvo , nego govorimo o
formiranju startera i finiera.
Dakle , prije nego pristupimo presaivanju larvi , formirademo drutva koja de da prihvate presaene larve i
zaponu sa izgradnjom matinjaka.
Ovdje du napisati kako se to radi po Relidu:
Jedan dan , a najkasnije 4-5 sati prije nego to du dati osnove matinjaka sa presaenim larvama, iz

odabranog drutva oduzmem maticu i svo otvoreno leglo, osim jednog sa najmlaim larvama , koje stavljam
u sredinu formiranog gnijezda. Do njega , sa obe strane , stavljam okvire sa nepoklopljenim medom i dosta
polena, a iza njih okvirove sa zatvorenim leglom i medom. Na mjesto oduzetih okvirova sa otvorenim leglom
, dodajem okvirove sa zatvorenim leglom , koje uzimam iz drutava kojima su dati okvirovi sa otvorenim
leglom. Ako je potrebno , prihvatna drutva pojaavam mladim pelama iz drugih drutava , sve dotle dok svi
okvirovi ne budu dobro zaposjednuti sa pelama. Jedan do dva sata prije dodavanja presaenih larvi iz
prihvatnog drutva oduzimam okvir sa otvorenim leglom i umjesto njega dodajem okvir sa osnovama
matinjaka u koje su presaene larve.
Slijededeg dana vadim okvir sa zapoetim matinjacima i na njegovo mjesto dodajem nov okvir sa
presaenim larvama.
Zapoete matinjake dajem odgajuvakom drutvu na dogradnju i njegovanje.
Uzgajuvaka drutva imaju zadatak da nastave sa njegovanjem matinih larvi i dovravanjem zapoetih
matinjaka. Najede formiram uzgajuvaka drutva bez matice.
(postupak je slian Umeljidevom tako da ga ovdje nedu detaljno iznositi)
Pored ovog naina moe se formirati i odgajivako drutvo sa maticom i takvo drutvo se praktino moe
koristiti due vrijeme. Problem je u tome to se takva zajednica moe izrojiti sa starom maticom, to se mora
imati u vidu i voditi rauna da do toga ne doe, da ne bi pobjegao roj.
Relid to ovako opisuje:
Na svom pelinjaku formirao sam uzgajivako drutvo s maticom tako to sam u jedan (iroko niski) nastavak
, koji stoji na podnjai stavio okvir sa maticom i do njega zatvoreno leglo. Zatim sam na taj nastavak stavio
MR, pa na nju drugi nastavak sa otvorenim leglom. Ukoliko nije bilo dovoljno okvirova sa otvorenim leglom,
broj sam nadopunjavao otvorenim leglom iz drugih konica. Zajedno sa pripadajudim pelama. (pele sam
prskao mirisom da se ne bi tukle). Radi svake sigurnosti matici sam podrezivao jedno krilo.
(od ovog se ograujem i ne preporuujem)
Slijededeg dana po formiranju uzgajivakog drutva iz sredine sam vadio po dva okvira sa najmlaim leglom i
nakon sat dva na njihovo mjesto stavljao okvirove sa zapoetim matinjacima, koje su ove pele imale da
dovre.
Kad su matinjaci bili zatvoreni ili pri zatvaranju, okvire sam vadio i dodavao drugim zajednicama iznad MR,
dok ne budu zreli , a uzgajivakom drutvu dodavao slijededu partiju zapoetih matinjaka.

Naglaavam da ni sam Relid ne preporuuje ovakvo odgajivako drutvo , jer na osnovu svoje dugogodinje
prakse zakljuuje da ovako dobije manji broj matinjaka i loije odgojene matice, poto mlade pele ne
njeguju samo matine larve , nego i radilike pelinje larve.