Professional Documents
Culture Documents
Grafika - Teorija Za I Parcijalu
Grafika - Teorija Za I Parcijalu
SAOBRAAJNI FAKULTET
DOBOJ
INENJERSKA GRAFIKA
Drugi glavni pravci ravni, ili sutranice 2. skupine su pravci paralelni s 2, tj. paralelni s 2. tragom ravni, koji
probadaju 1
09. Koje pravce ravni nazivamo sutranice 3. skupine?
Tredi glavni pravci ravni, ili sutranice 3. skupine su pravci ravni paralelni s tredim tragom te ravni
10. ime je odreena ravnina?
Ravnina je odreena svojim tragovima
11. Kako se zove pravac du kojeg se sijeku dvije ravni? Koji je to pravac ako su ravni paralelne?
Pravac du kojeg se sijeku dvije ravni zove se presjenica. Ako su ravni paralelne, presjenice nema jer se ne
ravni ne sijeku
12. Koje pravce ravni zovemo priklonice 1. skupine?
Priklonica 1. skupine je svaki pravac ravni, koji s 1. tragom zatvara pravi ugao
13. Koje pravce ravni zovemo priklonice 2. skupine?
Priklonica 2. skupine je svaki pravac ravni, koji s 2. tragom zatvara pravi ugao
14. Koje pravce ravni zovemo priklonice 3. skupine?
Priklonice 3 skupine je svaki pravac ravni okomiti na 3. trag te ravni
15. Kada pravac lei u ravnini?
Pravac lei u ravnini kada su mu minimalno dvije take elementi te ravni
16. ta mora biti ispunjeno ako pravac lei u ravnini?
Pravac lei u ravnini kada su mu minimalno dvije take elementi te ravni
17. Kada je ravnina paralelna s nekim pravcem u prostoru?
Ravnina je paralelna s nekim pravcem u prostoru kada je projekcija tog pravca na tu ravninu, prava veliina
18. Kada je pravac okomit na ravninu?
Pravac je okomit na ravninu kada je njegova projekcija na tu ravninu taka
19. Ako je pravac okomit na ravninu, kako se to odraava u projekcijama?
U jednoj i drugoj projekciji pravac je okomit na trag
20. Kada je ravnina okomita na ravninu?
Ravnina je okomita na ravninu ako sadri barem jedan pravac okomit na tu ravninu
21. Da li se uva okomitost pravca kod ortogonalnog projiciranja?
Da, ako je pravac okomit na ravninu, njegov tlocrt je okomit na 1.trag,a njegov nacrt na 2.trag te ravni
22. Kada taka lei u ravnini?
Taka lei u kada lezi na sutranici te ravni
23. Koji ugao zovemo 1. prikloni ugao ravni?
3. Odredite tlocrt take B(2,-,3), ako ona lei u ravni P(5,3,). Kako nazivamo ravan P? Zato?
RJEENJE
5. Taka M lei u ravni kojoj je pravac s1 prvi trag. Konstruiite drugi trag ravni .
RJEENJE
6. Taka M lei u ravni kojoj je pravac r2 drugi trag. Konstruiite prvi trag ravni P.
RJEENJE
7. Pomodu sutranice 2. skupine odredite nacrt take A ako ona lei u ravni P.
RJEENJE
RJEENJE
9. Taka T(2,1,-) lei u ravni (5,3,5). Konstruiite nacrt take T pomodu njezine priklonice 1. skupine.
RJEENJE
RJEENJE
RJEENJE
15. Konstruiite projekcije pravca koji prolazi takom T(3,3,2), a paralelan je s ravninama (-4,5,3) i (-2,1,3).
RJEENJE
b) P(,-2,4)
RJEENJE
17. Nacrtati projekcije prave a u kosoj i ortogonalnoj projekciji. Nadi tragove i odrediti vidljivost prave.
a{A (40,50,20) i B (-40,20,60)}
O1K[120; 90], O2K[120; 90],
X osa: od -70 do +70,
Y osa: od 0 do + 50, n=1, =300
Z osa: od 0 do + 70.
(Ovdje se daje samo kosa projekcija prave)
ta je sadraj zaglavlja?
Zaglavlje je tabela u koju se upisuju osnovni podaci o crteu potrebni za njegovu ispravnu upotrebu. Oblik i sadraj
zaglavlja nisu jednoznano odreeni. U pravilu sadri podatke potrebne za identifikaciju i razumijevanje sadraja
crtea ukljuujudi:
naziv crtea (ili predmeta),
broj crtea,
naziv firme ili ustanove u kojoj je crte izraen,
imena i potpise osoba odgovornih za izradu crtea.
5. ta je sadraj sastavnice?
Sastavnica je dio tehnike dokumentacije crtea. Ima oblik tabele s podacima potrebnim za ispravnu upotrebu
crtea koji nisu navedeni u zaglavlju. Sadraj i oblik joj nisu jednoznano odreeni.
6. Gdje se smjetaju zaglavlje i sastavnica?
Zaglavlje se ucrtava u donjem desnom uglu formata koji se postavljaju duom stranicom vodoravno, a itavom
irinom pri dnu formata koji se postavljaju duom stranicom uspravno.
Sastavnica se moe smjestiti na samom crteu ili odvojeno. Ako se smjeta na crteu crta se iznad zaglavlja i
povezuje s njim. Sastavnica se ispunjava se odozdo prema gore.
7. Navedite namjenu i pravila primjene pozicionih brojeva.
Pozicioni brojevi povezuju dijelove prikazane na crteu sa sadrajem sastavnice. Oni se upisuju u sastavnici u za to
predvieni stupac, a na crteu se upisuju pored dijela koji oznaavaju. Pozicioni brojevi se na crteu upisuju
dvostruko vedi od kotnih brojeva i potcrtavaju se kratkom debelom crtom koja se povezuje tankom crtom s
odgovarajudim dijelom crtea. Linija koja povezuje pozicioni broj s dijelom na crteu naziva se pokazna linija i na
samom dijelu zavrava takom. Pokazne linije se ne smiju sjedi meusobno, a samo izuzetno mogu se sjedi s
mjernim linijama.
8. Koja su pravila za primjenu mjerila.
Primjenjuje se ono mjerilo koje daje jasan crte prikladan za upotrebu. U pravilu se sve veliine s predmeta
prenose u istom mjerilu na crte. Sve projekcije istog predmeta koje ine cjelinu crtaju se u istom mjerilu.
Izuzetno, ako postoji vedi broj dijelova i detalja na istom crteu mogu se primijeniti razliita mjerila.
9. Navedite po dva primjera standardnih mjerila za uvedanje i umanjenje.
mjerila za uvedanje: 2:1; 5:1; 10:1; 20:1; 50:1; 100:1
mjerila za umanjenje: 1:2; 1:5; 1:10; 1:20; 1:50; 1:100
10. Navedite 5 vrsta linija i njihove namjene.
Puna linija: vidljive ivice predmeta, ogranienje navoja, simboli, okviri tabela,mjernice i pomodne mjerne linije,
rafura, pokazne linije, linije navoja, dijagonale, mjesta previjanja;
Isprekidana linija: zaklonjene ivice tijela,
Crta-taka crta: oznake obrade povrine, sredinjice, oznake presjeka;
Prostoruna linija: linije preloma i prekida;
Cik-cak linija: linije preloma i prekida;
Crta-dvotaka crta: granini dijelovi, granini poloaji pokretnih djelova.
11. Koje su najede koritene irine linija?
Najede koritene linije su linije reda 1.
sa svim drugim vrstama linija osim s mjernicama. Kod malo nagnutih ivica, ako se time poboljava vidljivost mogu
se izvlaiti i ukoso.
20. Skicirajte tlocrt uspravno postavljenog valjka promjera baze 5 mm i visine 10 mm i kotirajte ga.
21. Skicirajte nacrt horizontalno poloenog valjka promjera baze 5 mm i visine 10 mm i kotirajte ga.
22. Koja su pravila unoenja kotnih brojeva?
Kotni brojevi odreuju mjere predmeta. Upisuju se tehnikim pismom iznad mjernica priblino po sredini tako da
se mogu itati odozdo i s desna. Svi kotni brojevi na jednom crteu moraju biti iste veliine. Veliina kotnih
brojeva ovisi o nazivnoj irini linije d i iznosi 4-5 d, ali najmanje 2,5 mm. Kotni broj ne smije ukrtati niti jedna
druga linija.
23. Koje su karakteristike i pravila crtanja strelica u kotama?
Strelice odreuju odakle dokle se prostire mjernica. One ne smiju prelaziti pomodne mjerne linije ili ivice.
Uobiajeno se crtaju unutar pomodnih mjernih linija ili ivica, a izuzetno, ako nema dovoljno mjesta za njihov
smjetaj, crtaju se izvana. U sluaju uzastopnog nanoenja kota, kad nema dovoljno mjesta, unutarnje strelice
zamjenjuju se takom. Dimenzije strelice ovise o nazivnoj irini linije d.
24. Koja pravila odreuju raspored kota na tehnikom crteu?
Osnovna pravila za razmjetaj kota su:
Svaka kota se unosi samo jednom i to u onom pogledu ili presjeku koji daje najjasniju sliku pojedinog
dijela prikazanog predmeta.
Kote moraju biti rasporeene po svim projekcijama jer svaka prikazuje neto novo to se mora i kotirati.
Kote se ucrtavaju na mjestima gdje su najuoljivije.
Vezane kote, koje se koriste zajedno pri izradbi predmeta, moraju se zajedno i ucrtavati na tehnikom
crteu.
Kote vanjskog i unutarnjeg oblika predmeta smjetaju se na razliite strane.
25. ta se kotira, a ta se ne kotira na tehnikom crteu?
Kotama se moraju oznaiti sve mjere potrebne za tanu i jednoznanu izradbu prikazanog predmeta.
U pravilu se kotiraju samo vidljive ivice predmeta. Izuzetno, u sluaju da se odreene ivice prikazuju samo
kao zaklonjeni mogu se kao takvi i kotirati.
Crtei standardnih dijelova (koji se ne izrauju s predmetom nego se nabavljaju kao gotovi dijelovi) ne
kotiraju se nego se osnovni podaci o njima upisuju u sastavnicu.
26. ta je pregledna ema?
Pregledne eme predstavljaju pojednostavljene prikaze ureaja ili sistema koje omogudavaju jednostavno
razumijevanje djelovanja. Dijelovi ureaja ili postrojenja prikazuju se simbolima.
27. ta je strujna ema?
Strujne eme predstavljaju detaljan prikaz djelova ureaja ili sistema. Elementi i dijelovi ureaja ili sistema
prikazuju se simbolima. Strujna ema prua podatke potrebne za odravanje, ispitivanje, te pronalaenje kvara.
28. ta su eme u elektrotehnici?
eme predstavljaju pojednostavljene prikaze strujnih krugova koje pruaju podatke na osnovu kojih se moe
provoditi analiza. Pojedini elementi i veliine predstavljaju se simbolima.
29. ta predstavljaju grafiki simboli u elektrotehnici?
Grafiki simbol predstavlja standardni oblik koji zamjenjuje skupinu istovrsnih elemenata. Pored simbola upisuje
se oznaka koja oznaava i identifikuje pojedini element. Podaci o razliitim ososbinama pojedinih elemenata
upisuju se u popise elemenata.
30. Koja je namjena poloajnog nacrta?
Poloajni nacrt prikazuje razmjetaj dijelova ureaja ili sistema na mjestu ugradnje. Primjeri poloajnih nacrta
ukljuuju: smjetaj komponenata na tampanoj ploici, nacrt tampanih veza, smjetaj opreme unutar ormara,
smjetaj ormara u prostoriji i drugo.
31. Za prostorno predoen predmet (izometrija) i zadani smjer gledanja za nacrt (N), potrebno je u mreu
nacrtati svih est ortogonalnih projekcija (samo vidljive bridove) uz pravilan raspored prema evropskom nainu
projiciranja. Pri crtanju posebno obratiti panju na broj jedinica zadane dimenzije (duina, irina i visina).
Pojam interaktivnosti u racunarskoj grafici podrazumijeva interakciju izmedu korisnika i sistema na nain da
korisnik upravlja sadrajem, strukturom i pojavom objekta i njegovih predoenih slika upotrebom ulaznih uredaja
(tastatura, mi, displej osjetljiv na dodir...).
15. Koje su funkcije i sadraj aplikacijskog modela?
Funkcije aplikacijskog modela su sljedede:
aplikacijski model sadri sve podatke, objekte i odnose meu njima koje koriste prikazni i interakcijski dio
aplikacijskog programa ili negrafiki moduli za obradu podataka;
aplikacijski model predstavlja objekte kombinacijom podataka i proceduralnih opisa neovisnih o
prikaznom ureaju.
Aplikacijski model sadri sljedede:
primitivne oblike (taka, linija, vieugaoni likovi u 2D ili 3D, razliitih prostornih ploha u 3D...) od kojih je
sastavljen model objekta,
atribute objekata (vrsta linije, boja, struktura povrine...),
odnose meu objektima i dijelovima objekata (povezivanje, spajanje...),
podatke o poloaju objekata i dijelova objekata.
16. Koje su funkcije aplikacijskog programa?
Aplikacijski program pretvara opis dijela modela koji treba prikazati u pozive procedura ili naredaba grafikog
sistema koji se koristi za stvaranje slikovnog prikaza u dva koraka:
pretraivanje aplikacijske baze podataka i izluivanje podataka potrebnih za prikaz odabranog dijela
modela,
pretvorba podataka u format prikladan za ulaz u grafiki sistem.
17. Zadaci grafikog sistema?
Grafiki sistem posreduje izmeu aplikacijskog programa i prikaznog ureaja. Zadatak grafikog sistema je:
izlazna transformacija (transformira objekt u aplikacijskom modelu u slikovni prikaz modela);
ulazna transformacija (transformira korisniko djelovanje u ulaznu informaciju za aplikacijski program na
osnovu kojih aplikacijski program djeluje na promjenu modela i/ili slike).
18. Od ega se sastoji grafiki sistem?
Grafiki sistem sastoji se od skupa izlaznih podprograma koji odgovaraju razliitim primitivnim oblicima,
atributima i drugim elementima. Ovi podprogrami ine biblioteku grafikih podprograma ili grafiki paket i mogu
se pozivati iz programskih jezika visokog nivoa (C, Pascal, LISP). Podprogrami pokredu prikazne ureaje i na taj
nain generiu slikovni prikaz geometrijskih primitivnih oblika i atributa specificiranih aplikacijskim programom.
Pri tome se koriste logiki prikazni ureaji koji razdvajaju nivo aplikacijskog programa od sklopovskog nivoa i nivoa
upravljakih programa pojedinih ureaja.
19.Objasnite ta znai skradenica CAD. (Computer Aided Design).
Tehnologija orijentirana upotrebi raunara pri kreiranju, promijeni, analizi i optimalizaciji konstrukcija. CAD
programske aplikacije variraju od onih koje su orijentirane manipulaciji geometrijom do aplikacija prilagoenih
rjeavanju specifinih konstrukcijskih problema.
20.Objasnite ta znai skradenica CAM. (Computer Aided Manufacturing).
Tehnologija orijentirana upotrebi raunara u planiranju, upravljanju i kontroli operacija za izradu proizvoda
(direktno (DNC) ili indirektno (CNC)), te u podruju upravljanja robotima.
raunska sloenost-zbog diskretizacije slikovnih prikaza objekata), diskretna narav slike-zbog zrnate strukture slike
kose i zakrivljene crte su nazubljene ili stepeniaste.
49. ta je doprinijelo razvoju grafikih standarda?
Trendovi razvoja otvorenih raunarskih sistema i potreba za prenosivodu softvera.
50.Iz kojih svojstava proizlaze prednosti upotrebe grafikih standarda?
- prenosivost aplikacija neovisno o sklopovlju i operacijskom sistemu
- prenosivost podataka izmeu aplikacija
- prenosivost strunih znanja i vjetina
51.Koji je prvi meunarodni standard za raunarsku grafiku?
GKS - Graphical Kernel System (GKS, IS 7942:1985).
52.Koja je karakteristika GKS standarda?
GKS sadri metode za 2D grafiku neovisnu o ureajima i rezoluciji.
53.Koji se standard razvio na osnovi GKS standard?
PHIGS - Programmers Hierarchical Interactive Graphics System (PHIGS, IS 9592: 1989)
54.Koje su karakteristike pravougaonog koordinatnog sistema?
Sastoji se od koordinatnih osi koje su meusobno okomite. Poloaj se odreuje pomodu koordinata x i y (2D) ili
x,y, i z (3D).
55.Koje su karakteristike polarnog koordinatnog sistema?
Koordinate su udaljenost od ishodita do mjerene take (radijus r) i ugao izmeu pozitivne x-osi i linije od
ishodita do promatrane take (azimut).
56.Koje su karakteristike cilindrinog koordinatnog sistema?
Koordinate su udaljenost od ishodita do mjerene take (radijus r), ugao izmeu pozitivne x-osi i linije od
ishodita do promatrane take (azimut) te udaljenost promatrane take od XY ravni (visina h).
57.Koje su karakteristike sfernog koordinatnog sistema?
Koordinate su udaljenost od ishodita do mjerene take (radijus r), ugao izmeu pozitivne z-osi i linije od ishodita
do promatrane take (zenit) te ugao izmeu pozitivne z-osi i linije od ishodita do promatrane take projicirane u
XY ravninu (azimut).
58.Objasnite razliku izmeu 2D, 2.5D i 3D opisa geometrijskih objekata.
2.5D geometrijski objekti opisuju se pomodu dvije koordinate i pomodu dodatnog atributa koji opisuje
visinu svake take.
Koriste se jer polinomi nieg reda ne daju dovoljno fleksibilnosti za oblikovanje razliitih kriva, a polinomi vieg
reda su raunski zahtjevniji i sloeniji za primjenu.
61.Koje su karakteristike parametarskog prikaza krive?
Sve tri koordinate jednadbe krive izraene su kao funkcije parametra t [x=x(t); y=y(t); z=z(t)], pa zato nema
nedostatke eksplicitnog i implicitnog oblika.
62.Nabrojite osnovne vrste kriva.
Kubine, Hermitove, Bezierove, B-spline i NURBS krive.
63.Opiite karakteristike kubine krive.
Kriva je glatka zbog kontinuiranih prvih dviju derivacija, povedanjem reda kriva raste i vrijeme potrebno za
izraunavanje, prolazi kroz zadane take i pomicanjem jedne take cijela kriva se mijenja, najjednostavnija kriva,
zadaje se pomodu n taaka koje ine n-1 intervala ( za svaki interval se definie kubini polinom, tj. polinom 3.
stupnja.)
64.Koje su karakteristike Hermitove krive?
Da bi spoj izmeu dva susjedna intervala bio gladak vektori tangente u tom voru moraju imati jednaki pravac.
65.Na koji se nain definie Hermitova kriva?
S 4 podatka: poetka i krajnja taka intervala te vektori tangente (pravac i veliina vektora) u tim takama.
66.Koja je razlika izmeu Hermitove i Bezierove krive?
Za razliku od Hermitove krive, Bezierova kriva prolazi kroz poetnu i zadnju taku (interpolira ih) dok su ostale
take kontrolne, tj. kriva ne prolazi kroz njih (aproksimira ih).
67.Na koji se nain definie Bezierova kriva?
Nizom taaka od kojih 2 predstavljaju poetnu i zadnju taku intervala i dio su krive, dok su ostale kontrolne
take. Oblik jednadbe odsjeaka: Q(t)=(1-t)3P1 + 3t(1-t)2P2 + 3t2(1-t)P3 + t3P4
68.ta predstavljaju polinomi u jednadbi Bezierove krive?
Koeficijent pojedinih taaka.
69.ta odreuju Bernseinovi polinomi kod Bezierovih kriva?
Uticaj pojedine take na oblik krive.
70.Koje take Bezierove krive imaju najvedi uticaj na ponaanje krive? Prva i zadnja.
71.Na koji nain se moe umanjiti uticaj taaka na ponaanje Bezierove krive?
Funkcionalna razrada.
Konceptualna razrada.
Osnutak (embodiment).
Tehnika razrada.
Planiranje procesa izrade proizvoda.
Izrada dijelova proizvoda.
Sklapanje.
Instalacija, odravanje i nadogradnja.
Rastavljanje, ponovna upotrteba i recikliranje.
86.Objasnite ta je tolerancija.
Predmetni nastavnik,
Dr Zdravko Boikovid, doc.