Fakultet:Rudarsko geoloko graevinski

Odsjek:Sigurnost i pomo

Seminarski rad

Zatita dinih organa pri zavarivanju

Student:
Armin Muratovi

Profesor:
dr. sc. eljko Kneiek, vanr. prof.

Broj indeksa:
V-509/12

UVOD:
Tuzla 2014 god.

Kad je u pitanju spajanje metalnih proizvoda, zavarivanje najee nema

bolje alternative. Ta injenica vai praktiki za sve grane industrije i sve
naine proizvodnje bez obzira radi li se o po- jedinanoj, maloserijskoj ili
masovnoj proizvod- nji. O tome govore objektivni kriteriji kao to su
optimizacija u smislu nosivosti, pouzdanosti i cijene proizvoda. Naalost, pri
zavarivanju na- staju i brojne ozljede i natprosjeno obolijevanje radnika.
Znai, najvei zavarivaki problemi nisu u tehnikom izvoenju zavarivanja i
postizanju odgovarajue kvalitete zavarenih spojeva, ve u ouvanju zdravlja
zavarivaa.
Ugroenosti na radnom mjestu zavarivaa su tolike da je nuan cjeloviti
pristup rjeavanju prisutnih opasnosti. Ali, na tom podruju primjeuje se
pomanjkanje strunog znanja, normativa i zakonskih propisa.Najvee
prepreke pri rjeavanju tih problema pojavljuju se kod tehnomenaderskih
struktura i poslodavaca kojima je profit na prvom mjestu.
Pri zavarivanju su mogue nesree i oteenja zdravlja, ako ne poznajemo
izvore opasnosti. Visoke temperature elektrinog luka i drugih izvora energije
za zavarivanje omoguavaju kemijske reakcije i pojave koje ne susreemo u
obiajenim industrijskim ureajima, a posljedice ovih pojava mogu tetno
utjecati na zdravlje (oi, ui, disajni putevi, koa).

Zatita zavarivaa od plinova, dimova i para:

Postie se dobrom ventilacijom prostora, gdje zavarujemo. Lokalno
odsisavanje na radnom mjestu zavarivaa je najpovoljnije rjeenje.Slino, kod
toplinskog rezanja, dolazi do razvijanja plinova i estica s prainom, pa je
dobro, ako se ree iznad vode. Najbolju zatitu daje zatitna plinska maska sa
ulokom od aktivnog uglja.
Plinovi tetni za zdravlje koji se pojavljuju pri zavarivanju: ozon (O3), nitrozni
plinovi (NO,
NO2), plinoviti fluor (F2), ugljini dioksid (CO2) i do visokih koncentracija nije
opasan za zdravlje,
ugljini monoksid (CO) se javlja pri CO2 (MAG) zavarivanju, ali u
koncentracijama, koje nisu
opasne. Argon (Ar) i helij (He) kao plinovi nisu bioloki opasni, ali mogu
prouzrokovati i smrt ako
ih ovjek udie bez kisika.
Ozon pri udisanju moe unititi dine puteve. Ozon ima jako oksidirajue
djelovanje, otrog je
mirisa, a nastaje iz zraka pod djelovanjem ultravioletnog zraenja posebno
pri valnim duljinama
(1200 do 2000) 10-8 cm (tablica 2). U podruju elektrinog luka nastaje
duikov monoksid, koji
reagira sa ozonom i daje kisik.
NO + O3 ----- NO2
Vea duina luka i jaa struja zavarivanja proizvest e vie ozona. Kod REL
zavarivanja nema
veih opasnosti od ozona. Vie ozona se proizvodi pri MAG zavarivanju Almaterijala i zbog jakog reflektiranja UV zraka.

Kod plinskog i elektrolunog zavarivanja u skuenim prostorima javlja se

opasnost od NO, NO2 , pa treba provjetravati takve prostore. NO2 je opasniji
od NO. Ne napada oi nos i grlo pa ne osjetimo njegovo prisustvo. Moemo
inhalirati kritine koliine i dobiti zapaljenje plua, koje traje satima ili
danima.
Ako za odmaenje predmeta prije zavarivanja koristimo trikloretilen,
tetraklorugljik ili
perkloretilen i spojeve na bazi klora, tada pri zavarivanju pod utjecajem
topline i ultravioletnog zraenja moe doi do raspada ovih supstanci za
odmaivanje i do pojave opasnog plina fosgena (bojni otrov) koji je ve
opasan s koncentracijom od 1 ppm. Ar, He i CO2 nisu opasni ako je dobro
provjetravanje prostora.

Zatita dinih organa:

Kod zavarivanja, pogotovo kad se radi o elek- trolunim postupcima,
oslobaa se vie vrsta otrovnih i inertnih plinova, kao i dima u kojem se
mogu nai tvrde estice razliitih dimenzija (slika 4).

Slika 4.

Zatitnu masku izvornog dizajna s ugraenim automatskim svjetlosnim

modulom, vrhunskih optikih karakteristika proizvodi ljubljanska tvrt- ka
BALDER (slika 3). Zatitno staklo na osnovi tekuih kristala koje proizvodi
navedena tvrtka ima trenutno jedino na svijetu sve vrednovane parcijalne
karakteristike ocijenjene s najviom moguom ocjenom: 1/1/1/1 (Luar,
2010.) . Dru- gim rijeima, to znai da prema normi HRN EN 379 (2008.)
njihova zatitna stakla imaju najma- nju deformaciju slike i najmanje sipanje
svjetlo- sti, osiguravaju najveu kompaktnost i kompen- zaciju kutne
ovisnosti.

Ako su u zraku prisutne tetne tvari i ako je njihova maksimalna

koncentracija via od do- putene (MDK, tijekom 8 sati rada), govori se o
nedoputenom oneienju zraka. Postoje li okolnosti da neko radno mjesto
nije moglo biti sanirano tehnikim, organizacijskim ili drugim mjerama,
apsolutno je nuna upotreba priklad- ne osobne zatitne opreme, i to za
zavarivaa ili bilo koju drugu osobu koja se nae u neposred- noj blizini
zavarivanja. Znai, prikladnu osobnu zatitnu opremu duni su upotrebljavati
svi koji su izloeni opasnostima od osloboenih plino- va i zavarivakog dima
(HRN EN 379, 2008.) . Kljuni sastavni dio dimnih plinova su tvrde mineralne i metalne estice (slika 5).

Jednom dijelu estica nemogue je u potpu- nosti sprijeiti ulazak u plua

radnika. Te estice preko plua ulaze i u druge organe ovjeka (slika 6
lijevo). Postojei propisi doputaju da je na radnom mjestu u zraku MDK
praine 6 mg/m3 tvrdih estica (Boekholt, 2000., Grothe, Kraume, 1996.) . To
znai da se kod prosjene koliine udisanog zraka tijekom jedne godine u
tijelu radnika nataloi ak 11 g tvrdih estica (slika 6 desno).

Budui da se s obinom zatitom ne moe uvijek uspjeno osigurati dovoljno

kvalitetno odsisavanje dimnih plinova, nuna je upotreba zatitnih maski s
instaliranim respiratornim
sustavom (slika 7 lijevo). To se pogotovo odnosi na sluajeve kad se
zavarivanje izvodi u zatvo- renim prostorijama (slika 7 desno).

Kod upotrebe respiratornih sustava potrebno je voditi rauna o potronji

filtrirnih uloaka i vremenskom smanjivanju njihova kapaciteta (slika 8).

Pri zavarivanju obloenom elektrodom nastaju gasovi, dimovi i pare, iji sastav
zavisi od osnovnog materijala, ali pre svega od upotrebljene vrste elektroda.
Znaajan izvor tetnih dimova su i zatitne prevlake na osnovnim materijalima.

Maksimalne dozvoljene koncentracije (MDK) nekih para i gasova i nepovoljno

delovanje:

MASKE ZA DISANJE:
Maske za disanje slue za zatitu respiratornih organa od spoljnih uticaja kao
to je:
praina,
aerosoli,
dim ili gas.
Neodgovarajua zatita disajnih organa moe biti jako opasna.
Vano je odabrati pravu kombinaciju koja obuhvata pogodnost,udobnost i
vrednost u isto vreme.

Gasovi i estice su dva osnovna oblika opasnosti za disajne organe.

Filter za gas se koristi protiv gasova i isparenja filter za estice se koristi
protiv estica i aerosola.
9

Kada su prisutni i gasovi i estice koristi se kombinovani filter za gas i

estice, naroito u prisustvu isparenja na sobnoj temperaturi kada se para
kondenzuje u fine kapljice.

ZAKLJUAK:

10

Dakle, svaki je poslodavac u obvezi pobrinuti se za sigurnost i zdravlje

radnika kojeg zapoljava, polazei od osnovne postavke da radnik ima pravo
raditi na takvom radnom mjestu na kojem mu je zajamena sigurnost i
zdravlje. Radni proces mora se prilagoditi tjelesnim i psihikim
mogunostima radnika, a radni prostor i sredstva za rad moraju, s obzirom
na prirodu posla, pruati radniku sigurnost i ne smiju ugroavati njegovo
zdravlje. Pri tom je poslodavac duan osigurati radniku opremu za osobnu
zatitu na radu bez na- plate, odravati ju u ispravnom stanju, osposobiti
radnika za njezinu ispravnu uporabu, kao i omoguiti njihovu uporabu. To
dakako vrijedi za one sluajeve kad sredstva za rad i radni prostor i pored
provedenih drugih zatitnih mjera ne jame sigurnost i zdravlje na radnom
mjestu. Poslodavac je nadalje u obvezi osigurati periodike preglede radnog
okolia, periodike preglede i ispitivanja radne opreme, njezinu potpunu
ispravnost i funkcionalnost, te zdravstvene preglede radnika.

LITERATURA:
11

Polajnar, N. Miina, J. Horvat - SUVREMENI PRISTUP OSOBNOJ ZATITI

ZAVARIVAA
Jasmina Tubi, dipl.ing.teh. SLZ PRI RADU SA TETNIM I OPASNIM MATERIJAMA
http://www.sfsb.unios.hr/kth/zavar/tii/zastita.pdf ZATITA NA RADU PRI ZAVARIVANJU
Milo Risti - OPASNOSTI I MERE BEZBEDNOSTI NA RADU PRI ZAVARIVANJU

Prof. dr Ratomir Jemenica, Sava uri dipl. ma.in. ,prof. dr Ljubodrag

orevi- EKOLOKA BEZBEDNOST I ZDRAVLJE NA RADU PRI ZAVARIVANJU U
FABRIKIM POSTROJENJIMA

SADRAJ:
12

Uvod..................................................................................................................
.............................2
Zatita
zavarivaa
od
plinova,
dimova
i
para................................................................................3,4
Zatita
dinih
organa..............................................................................................................
5,6,7,8
Maske za
disanje...............................................................................................................
...........8,9
Zakljuak...........................................................................................................
............................10
Litaratura...........................................................................................................
...........................11

13