Zrak koji dišem – lebdeće

češtice i ljudsko zdravlje

 NikolinaVučenović
 Jakov Zubonja

Medicina rada i pomorstva sa zdravstvenom ekologijom

Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu, lipanj 2020.
  Čvrste i tekuće čestice tvari raspršene u zraku

Što su lebdeće  Neke čestice poput prašine i dima su dovoljno velike da se

vide golim okom, a druge su tako male da se mogu
čestice (eng. detektirati tek elektronskim mikroskopom

Particulate
matter) ?
  PM10 : grube inhalabilne čestice čiji je promjer 10 mikrometara i
manji
 PM2.5 : fine inhalabilne čestice čiji je promjer 2.5 mikrometara i
manji
Temeljem  PM0.1 : ultra fine čestice <0.1 mikrometara
promjera čestice Usporedbe radi prosječni promjer ljudske dlake je 70 mikrometara.
dijelimo na:
Izvori lebdećih
čestica :
 Većina čestica u atmosferi su rezultat kompleksnih reakcija spojeva
poput sumporovog dioksida i dušičnih oksida koje ispuštaju
industrije, automobili....
 Neke se ispuštaju direktno iz izvora poput gradilišta,nepopločanih
cesta, polja, požara...
 Mogu sadržavati stotine različitih kemikalija
  Čestice sadržavaju krute i tekuće tvari koje su tako male da se
mogu inhalirati i uzrokovati ozbiljne posljedice na zdravlje
 Neke čestice manje od 10 mikrometara mogu ući u pluća , a neke
čak i u krvotok
 Najveći rizik predstavljaju fine čestice manje od 2.5 mikrometara
 Koliko će duboko prodrijeti plinovite onečišćujuće tvari u dišne
Koji su štetni putove ovisi o njihovoj topljivosti, lakše prolaze kroz sluznicu
učinci? ukoliko su topljvije te se brže resorbiraju u dišnom sustavu
  Nema dobrih dokaza o utjecaju kratkotrajnog izlaganja PM10
česticama na respiratorni sustav, ali što se tiče mortaliteta tijekom
dugotrajnog izlaganja on je veći pri izloženosti PM
 Procjenjeno je da je dnevni mortalitet povećan za 0.2-0.6% za
svaki 10 µg/m3 PM10

Štetni učinci :  Dugotrajno izlaganje PM2.5 je povezano s povećanjem

dugotrajnog rizika kardiopulmonalnog moraliteta za 6–13% za
svaki 10 µg/m3 PM2.5
  Uz ozbiljna oštećenja sluznice i alveolarnih zidova, ovi plinovi
uzrokuju podražaje završetaka živčanih vlakana i disfunkciju
alveolarnih makrofaga tako da smanjuju njihov broj i suprimiraju
metabolizam makrofaga uz smanjenje aktivnosti bakterioloških
enzima

Štetni učinci:
  Najpogođeniji su ljudi s komorbiditetima ( srčane i plućne bolesti ), stariji i
djeca
 Srčani udari
 Aritmije
Štetni učinci  Egzacerbacija astme
 Smanjena plućna funkcija
  Procjenjeno je da je oko 3 % kardiopulmonalnih smrti i 5% karcinoma pluća
nastaje zbog PM čestica
 Izlaganje PM2.5 česticama smanjuje očekivano trajanje života za 8.6
mjeseci u prosjeku
 Očekivano životno trajanje moglo bi se povećati za 20 mjeseci ako se
smanje dugotrajne koncentracije PM2.5 na razinu postavljenu od SZO /
Epidemiologija WHO (AQG) annual level
 Nema dokaza o pragu razine izlaganja ispod koje se ne javljaju štetni učinci
  Postoje upozorenja kvalitete zraka (AirNow) koji daju informacije
o zagađenosti zraka i povezanim rizicima na zdravlje, a složene
podatke pretvara u slikovne prikaze kako bi ih ljudi mogli
razumjeti
Kako
možemo
smanjiti
izlaganje?
  EPA (United States Environmental Protection Agency) - Particulate Matter (PM)
Pollution [https://www.epa.gov/pm-pollution/particulate-matter-pm-basics]

 Onečišćujuće tvari - Zavod za javno zdravstvo Istarske županije 2015. [

http://www.istrazrak.hr/oneciscujuce-tvari ]

Literatura:  Health effects of particulate matter final - WHO/Europe

[http://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0006/189051/Health-
effects-of-particulate-matter-final-Eng.pdf]

 Kristie L. Ebi and Glenn McGregor, (2008) Climate Change, Tropospheric

Ozone and Particulate Matter, and Health Impacts, Environmental Health
Perspective, Vol. 116, No. 11 [
https://ehp.niehs.nih.gov/doi/10.1289/ehp.11463 ]