SREDNJA MEDICINSKA ŠKOLA

TUZLA

predmet: DEMOKRATIJA I LJUDSKA PRAVA

OBJAŠNJENJE PROBLEMA ZAGAĐENOG ZRAKA U

TK

PRAKTIČAN RAD

Učenik: Profesor:
Sajra Hukić IIIb Ahmetović Amir

Tuzla, februar, 2024

 POJMOVI
"emisija" - znači ispuštanje supstanci iz bilo kojeg izvora u zrak;
"zrak" - znači spoljni zrak u atmosferi ne uključujući radne prostorije;
"kvalitet zraka" - znači koncentraciju zagađujućih supstanci u zraku u toku određenog perioda;
"zagađujuća materija" - znači bilo koja supstanca koju čovjek direktno ili indirektno unosi u zrak i koja
vjerovatno može imati štetan uticaj na ljudsko zdravlje i/ili na okoliš u cjelini, uključujući i neprijatne
mirise;
"neprijatan miris" - znači svojstvo odoranata za koje se ljudskim čulom mirisa opaža da izaziva
negativan fiziološki uticaj;
"zagađivanje zraka" - znači direktno ili indirektno unošenje supstanci u zrak od čovjeka što rezultira
takvim štetnim uticajima koji ugrožavaju ljudsko zdravlje, nanose štetu životnim resursima i
ekosistemima, materijalnim dobrima;
"prag uzbune" - znači nivo iznad kojeg postoji rizik po ljudsko zdravlje prilikom kratkog izlaganja i na
kojem će biti preduzeti direktni koraci;
"prag upozorenja" - znači nivo iznad koga postoji rizik po ljudsko zdravlje usljed kratkog izlaganja za
izuzetno osjetljive dijelove stanovništva i o kome je potrebno dati najnovije informacije
"postrojenje" - znači bilo koji objekat koji se koristi za industrijske ili javne komunalne svrhe koji može
da izazove zagađivanje zraka;
"šljaka" - predstavlja otpadke koji nastaju pri topljenju ruda, zgura, troska

PROBLEM
Zagađeni zrak je u direktnoj vezi sa bolestima opasnim po život. Procijenjeno je da svake godine bolesti
uzrokovane zagađenim zrakom ubijaju oko devet miliona ljudi - svaki šesti umrli u svijetu. Od tog broja,
oko 600.000 su djeca mlađa od pet godina. Povećava se rizik od pojave respiratornih infekcija, srčanog
udara, moždanog udara i raka pluća, a postoje jaki dokazi da zagađeni zrak izaziva dijatebes tipa 2. U
Tuzli je 62 osobe umrlo od ishemijske bolesti pluća. To je stopa od 55,87% na 100.000 stanovnika u
Tuzli. Drugi gradovi su imali veću stopu smrtnosti od ove bolesti. Osim toga, 88 tuzlaka je umrlo od
moždanog udara 2018. godine. Gradačac i Lukavac imali su više stope smrtnosti od udara - 155 odnosno
116. U Tuzli je bilo 38 smrtnih slučajeva zbog KOPB (kronična obstruktivna plućna bolest), među tri
najviše stope smrtnosti u Kantonu, predvođene Dobojem i Lukavcem 70 ljudi u Tuzli umrlo je od raka
pluća 2018. godine. Ovo predstavlja četvrtu najvišu stopu smrtnosti u Kantonu, 63,07% na 100 000
stanovnika. Na osnovu ovih zvaničnih brojeva, uspeli smo da utvrdimo koliko se ovih smrtnih slučajeva
može pripisati izloženosti PM2.5 U slučaju raka pluća kod odraslih starijih od 30 godina, PM2.5 je
odgovoran za 8 od 41 smrti. Za moždani udar, zagađenje zraka je odgovorno za 29% smrtnih slučajeva -
17 od 58 smrtnih slučajeva od moždanog udara koji su se dogodili u Tuzli. Najkritičniji zagađivači koje
onečišćuju zrak najvažnije su:

• Sumpor dioksid (SO2)

• Lebdeće čestice (PM 10 i PM 2.5)
• Ozon (O3)
• Azotni oksidi (NOx)
• Ugljen monoksid (CO)

S obzirom da se onečišćujuće tvari u zrak dolaze u obliku plina, čvrstog odnosno kapljičnog aerosola te u
obliku prašine, to će ovisno o agregatnom stanju, koncentraciji, vremenu izloženosti i fizikalno-
hemijskim svojstvima, njihov negativni efekat na zdravlje čovjeka, biti različitog intenziteta i trajanja
(reverzibilan ili ireverzibilan).
Lebdeće čestice iz zraka, nakon ulaska u disajni sistem čovjeka, većinom se zaustavljaju pri prvoj
promjeni smjera tj. u nosu.
Pri ulasku u respiratorni sistem, krupnije čestice prašine ili aerosola, zaustavljaju se na dlačicama i
sluznicama gornjih disajnih puteva, dok čestice od nekoliko mikrometara prolaze kroz gornji dio tih
puteva, dijelom se talože na zidovima bronhija, dok su one najsitnije sposobne da prodru u donje disajne
puteve, odnosno u pluća sve do alveola.
Sumpor dioksid (SO2) inicijalno utiče na gornji dio respiratornog trakta
jer je visoko rastvorljiv u vodi dok ozon, koji ima srednju rastvorljivost, inicijalno utiče na srednji dio
respiratornog trakta.
Grube čestice (PM veličine 10 mikrometara) se deponuju u gornjem dijelu disajnog sistema, odnosno u
većim disajnim putevima.
Fine čestice (PM veličine <2.5 mirkometara) mogu doći do terminalnih bronhiola i alveola ne filtriraju se
prodiru dublje u KV i RS.
Dosta je dokaza o štetnim učincima kratkotrajne izloženosti PM10 po zdravlje, dok je što se tiče
smrtnosti, pogotovo kad je u pitanju dugotrajna izloženost zagađenom zraku, ustanovljen puno veći faktor
rizika za PM2,5 (lebdeće čestice manje od 2,5 μg/m3) nego za grubu lebdećih čestica PM10 (čestice
veličine između 2.5–10 μm). Procjene su da smrtnost od svih uzroka poraste od 0,2 do 0,6% na svako
povećanje koncentracije zagađenja od 10 μg/m3 PM10. Dugotrajna izloženost PM2,5 je povezana sa
povećanjem rizika smrti od kardiovaskularnih bolesti za 6-13% na svakih 10 μg/m3 povećanja

koncentracije PM2,5.
Azotni oksidi su jedan od najvažnijih polutanata zraka koji su proizvod sagorijevanja fosilnih goriva.
Češće su prisutni u blizini puteva i tvornica ili u zatvorenim prostorima, gdje se plin koristi za kuhanje.
Azotni oksidi imaju značajnu ulogu pri pojačavanju postojeće bolesti pluća, astme, bronhijalnih
simptoma, upale pluća i smanjenju ukupne funkcije pluća.
Ugljen monoksid (CO) ili nevidljivi ubica kako ga mnogi nazivaju nastaje iz uređaja na tekuća i plinska
goriva, prirodni plin, tekući petrolej, ulje, kerozin, drva i drveni ugljen Koji se veže za hemoglobin
umjesto kisika i stvara problem. Postoji još polutanata zraka poput žive, floura, olova i drugi teških
metala, koji su obično vezani za spaljivanje niskokvalitetnog uglja za proizvodnju električne energije, za
grijanje i proizvodnju opeke. Pored toga mogu biti prisutni i dioksini i furani, od kojih su neki izuzetno
opasni. Posebno je opasno nekontrolisano spaljivanje kućnog otpada.
Glavni izvori zagađenja zraka u našem kantonu su: TE (Tuzla), Koksara, Cementara i Soda So (Lukavac)
te motorna vozila (pogotovo vozila na dizel) i mala kućna ložišta. Svi nabrojani izvori svojim radom u
atmosferu ispuštaju pomenute zagađivače zbog čega je TK jedan od najzagađenijih kantona u BiH i šire.
Nadležni federalni, kantonalni, opštinski i gradski organi dužni su osigurati učeše javnosti u pripremi
dokumenata prostornog uređenja i drugih planova koja utiče na kvalitet zraka, kao i u pripremi politike
kvaliteta zraka i akcionih planova o zraku, u određivanju lokacija, postupcima izdavanja dozvola i
inspekcijama izvora emisija.
POSLJEDICE
Već je pomenuto da i kratkotrajna i dugotrajna izloženost onečišćenim tvarima iz zraka utiče na naše
zdravlje, čak povećava rizik od respiratornih i srčanih oboljenja kod stanovništva. Odrasli koji već boluju
od kardiovaskularnih bolesti, uključujući bolesti srca i visoki krvni pritisak su više osjetljivi na
zagađenje zraka. Ovo je posebno slučaj kada je u pitanju stariji dio populacije. Dugotrajna izloženost
zagađenom zraku je povezana sa moždanim udarom i ishemijskom bolesti srca. Najčešći simptomi koji se
javljaju kao posljedica zagađenog zraka zavise od koncentracije i dužine izloženosti njihovom
djelovanju
• Direktni i indirektni
• Akutni i hronični
• Dejstvo zagađenog zraka je alergijsko, fibrogeno,kancerogeno i nadražajno.
Uticaj na zdravlje opšte populacije

NERVNI I CEREBROVASKULARNI SISTEM

U efekte spadaju: neurorazvojni poremećaji, upala nervog tkiva, oksidativni stres, promene u krvno–
moždanoj barijeri, glavobolja, uznemirenost,moždani udar, Alchajmerova bolest, Parkinsonova bolest
REPRODUKTIVNA SPOSOBNOST
U efekte spadaju: ugrožen kvalitet sperme, fragmentacija DNK, mala težina pri rađanju, prijevremeno
rađanje, rađanje pri maloj gestacijskoj starosti
KARDIOVASKULARNI SISTEM
U efekte spadaju: infarkt miokarda, angina pektoris, povećan krvni pritisak, arterioskleroza
RESPIRATORNISISTEM
U efekte spadaju: povećani respiratorni simptomi, infekcije, povećana reaktivnost disajnih puteva,
nadražaj, upala pluća, povećana respiratorna smrtnost i hospitalizacija, smanjena funkcija pluća,
pogoršanje astme, pogoršanje hronične opstruktivne bolesti pluća, povećan rizik od raka pluća. Dječija
pluća su u procesu rasta i razvoja što ih, kada su izložena zagađenom zraku, čini izuzetno ranjivim. To
može štetno utjecati na rast pluća djeteta. Studije su pokazale da kapacitet pluća djece koja žive u
zagađenoj sredini može biti smanjen 20% . Studije su također pokazale da odrasli, koji su kao djeca
dugotrajno bili izloženi zagađenom zraku, imaju probleme sa disajnim organima kad odrastu.Kod mlađe
djece ćelijski sloj unutar organa za disanje je bolje propustan za čestice zagađenja. Disajni putevi kod
djece su manji nego kod odraslih pa je veća vjerovatnoća da infekcije izazovu blokade nego što je to
slučaj kod odraslih. Djeca dišu dvostruko brže od odraslih, udišući više zraka po jedinici težine, a time i
više zagađujućih materija nego odrasli. Djeca češće udišu na usta nego na nos, što za posljedicu ima još
veću količinu udahnutih zagađujućih materija. Preliminarno filtriranje zraka koje se dešava u nosnim
prolazima, neće se desiti kada se diše na usta. Tokom ranog djetinjstva djeca su veoma osjetljiva kada su
u pitanju infekcije koje izazivaju virusi, bakterije i drugi patogeni. To sve povećava rizik pojave infekcija
organa za disanje i smanjuje sposobnost djeteta da se bori sa infekcijom. Zagađeni zrak utiče na zdravlje
fetusa štaviše, utjecaj zagađenog zraka na djecu može izazvati trajne posljedice, koje će se ispoljavati
cijeloga života.
Pored što utiče na zdravlje zagađeni zrak utiče i na našu okolinu u obliku šljake. Na području tuzlanskog
prigradskog naselja Šićki Brod već izvjestan period postoje dvije deponije šljake i pepela, a prema novom
prostornom planu predviđeno je formiranje još jedne, između jezera Šićki Brod koje se nalazi na
tuzlanskom području te jezera Bistarac koje pripada općini Lukavac. Mještani mjesnih zajednica Šićki
Brod i Bukinje izražavaju ogromnu zabrinutost zbog činjenice da bi njihovi životi u narednom periodu
mogli biti dodatno ugroženi. Osim izuzetno zagađenog zraka koji udišu u zimskim mjesecima, njihovi
disajni putevi ne mogu “odahnuti” ni u ljetnim mjesecima zbog nenormalne količine ugljene prašine koju
moraju udisati jer stanuju u neposrednoj blizini deponije šljake i pepela iz Termoelektrane Tuzla.
Mještanin Bukinja Goran Stojak kaže da su žitelji ovog prigradskog naselja trenutno u katastrofalnom
stanju. On tvrdi da bi ta deponija bila smještena na strani odakle dopire malo čistog zraka. Stanovnici ne
mogu sušiti veš napolju iz razloga što se nalaze u sredini između tri deponije šljake i TE Tuzla.Vode koje
iz Termoelektrane Tuzla putem cijevi odlaze u deponiju kasnije se slijevaju do bunara. Ljudi tu vodu
nesvjesno piju, a nikada ne možete tačno znati kada je voda kontaminirana. Danas uradimo analizu i sve
je kako treba, a već sutra može doći do njenog zagađenja. Problem je i što ovdje ljudi na kontaminiranoj
zemlji siju povrće koje poslije konzumiraju. Predloženi Nacrt izmjena i dopuna Prostornog plana
Tuzlanskog kantona neprihvatljivim je ocijenila i Gradska uprava Tuzle, iz koje poručuju da je nacrtom
oštećeno 50 posto teritorije grada, kao i da bi njegova primjena značila ekološku katastrofu i ugrožavanje
zdravlja i kvaliteta života građana. Iz Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzlanskog
kantona pozitivnim smatraju reakcije građana i gradske uprave na prijedloge, jer će se na osnovu njih u
narednom periodu utjecati na nosioca projekta koji će konačan dokument izraditi u interesu svih, posebno
građana. Spornom prostornom planu oštro su se usprotivili i Lukavčani koji tvrde da neće dozvoliti
formiranje još jedne deponije.
Izvor informacija:
https://zrak.ekoakcija.org/content/kako-zagadjeni-zrak-utjece-na-zdravlje-djece
https://zrak.ekoakcija.org/content/kako-doci-do-cistog-zraka-u-nasim-gradovima
https://zrak.ekoakcija.org/content/kako-zagadeni-zrak-utjece-na-zdravlje
https://fzofbih.org.ba/wp-content/uploads/2019/10/Zakon-o-zastiti-zraka.pdf
Zavod za javno zdravstvo Tuzla