SREDNJA MEDICINSKA ŠKOLA TUZLA

predmet:INFORMATIKA

PRIMJENA INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA

U KARDIOLOGIJI

PRAKTIČNI RAD

Učenik: Mentor :
Sajra Koprić Mr. Džemo Brćaninović pof.

Tuzla,novembar,2020
SADRŽAJ:

1. Uvod....................................................................................................................1
2. Internet u medicini.............................................................................................2
3. Kardiologija.........................................................................................................3
4. Upotreba IT u kardiologiji..................................................................................5
4.1. Osnovni pojmovi.................................................................................................5
4.1.1. CAD (computer aided detection or diagnosis)...................................................5
4.1.2. Segmentacija......................................................................................................7
4.1.3. Registracija..........................................................................................................8
4.1.4. 3D vizualizcija....................................................................................................9
4.2. Open source aplikacie u primjeni od istrazivačkih grupa...................................9
5. Softverske aplikacije.........................................................................................10
6. Udruženje kardiologa u BiH............................................................................10
6.1. E-Kardiologija..................................................................................................11
7. Zaključak ..........................................................................................................14
8. Literatura...........................................................................................................15
1. UVOD

U današnje doba bitno nam je da budemo informisani, za to nam treba

informatičko-komunikacijska tehnologija. Sve počinje od kompjutera. 50-ih godina se
počelo pričati o primjeni kompjutera i elektrokardiagramu. Sve je počelo sa EKG-om
pa medicinskom, dijagnozom. Danas želimo da dokumente o pacijentu imamo na
dohvat ruke i da to bude dostupno u realnom vremenu tu nam pomaže razvoj interneta
i razvoj mobilne telefonije, što je jako uznapredovalo u posljednih 10 godina. Broj
mobitela i broj populacije se približio što nam govori kakva će biti budućnost sve će
biti na mobilnim telefonima i računarima. BiH je trenutno ispred Italije i Hrvatske u
upotrebi interneta što govori da nam je komunikacija nužnost. Upotrebe interneta u
kardiologiji se ogleda spram dobne starosti kardiologa, mlađi kardiolozi puno više
koriste internet u odnosu na svoje starije kolege. Kardiolozi ne mogu funkcionisati bez
informacijsko-komunikacijske tehnologije (primjer prve koronarne jedinice
1956.godine), pa do savremenih jedinica koje se danas nalaze kraj bolničkog kreveta i
mogućnost penosa EKG, što se koristi u svakodnevnoj praksi kod zbrinjavanja
pacijenta sa akotnim infarkt miokarda. Informatika utiče na edukaciju o kardiologiji
koja je potrebna u svim zemljama. Ukoliko ne želimo putovati, trošiti novce da bi smo
prisustvovali edukacijama i tu nam pomaže informacijska tehnologija. Kardiolosko
društvo ima svoje stranice. One postoje od 2005, tu se nalaze najave sastanaka
kardiološkog drušva, zapisnici sa sastanaka kardiološkog društva. Tu se nalaze radni
skupine (eko-kardiologija, intervenciska kardioglogiju,e-kardiologiju) svaka od njih
ima neke specifične informacije koje želi pribrižiti svojim članovima. Posjećenost
stranice je veoma dobra. Evropsko kardiološko društvo se peripremilo tako da stranice
na različitim uređajima izgleda slično. You tube isto koristi e-kardiologija. Uživo se
pratio kardiološki događaji koji je išao na Vlašiću i Zagrebu istovremeno. Zavidan je
bio broj pregleda. U današnje doba održavaju se E-Congressi vezano za kardiologiju.
Svi članovi su povezani informacijski da bi pratili sva aktuelna zbivanja u regiji. Sve
informacije o prethodnim skupovima su pohranjeni, tako da su u svakom trenuku
dostupne. Naručito je dobro posjećenost stranice kada je Svjetski dan srca.
2. INTERNET U MEDICINI

1
 Internet je jedna od informacijskih tehnologija koja uveliko se primjenjuje u
medicini. U ovom seminarskom radu prikazuje se današnja uloga i proširenost
interneta u medicini sa posebnim osvrtom na kardiologiju. Upotreba interneta u
medicini je velika i njegovo širenjeje sve veće, pri čemu se kao najveći razlog za
širenje Interneta navodi korištenje svijetom proširene mreže (WWW iii Web) u
tolikom obimu da se danas govori o Web-pandemiji. Prikazuje se porast broja radova
o Internetu u medicinskoj literaturi i pojava niza časopisa posvećenih Internetu u
medicini. Navedeni su prvi specijalizirani simpoziji, od kojih se posebno ističu
godišnje svjetske konferencije MEDNET. Među prvim primjenama Interneta u
medicini navedeno je pretraživanje baza podataka, rad diskusijskih grupa, izdavanje
elektroničkih okružnica, te održavanje softverskih arhiva i kataloga s izravnim
pristupom. Pojava Web-a dovela je do značajnog unapređenja primjene Interneta u
medicini, što se ogleda u eksponencijalnom porastu broja publikacija. Prepoznato je da
se pomoću Interneta mogu u medicini osobito „činiti stare stvari na novi način“, ali i
„činiti nove stvari“. Postalo je jasno da će Informacijska revolucij koju je izazvao
Internet, ostaviti dubok trag u medicini, budući da su informacije o zdravlju postale
dostupne javnosti i na taj način prestale biti u ekskluzivnom domašaju zdravstvenih
radnika. Razvojem i globalnim širenjem informacijskih i komunikacijskih tehnologija
pojavila su se nova područja medicine: telemedicina i kibermedicina, pri čemu pripada
primjena Interneta u medicini. Razmatraju se prednosti i nedostaci kibermedicine, a
najznačajniji problemi jav1jaju se u vezi s kvalitetom informacija. Prikazuju se sistemi
za procjenu kvalitete zdravstvenih informacija na Internetu, a Web-mjesta moraju
udovoljavati utvrđenim kriterijima kvalitete, među koja spadaju transparentnost i
poštenje, vjerodostojnost, privatnost i zaštita podataka, ažuriranje informacija,
odgovornost i pristupačnost. Daje se pregled razvoja primjene Interneta u medicini. U
svijetu sve više prevladava mišljenje da Internet ima potencijal stvoriti uslove za
partnerski odnos izmecđu bolesnika i liječnika te unaprijediti tradicionalnu njegu i
rezultate liječenja.
 Slika 2.1.. primjena računara u medicini

3. KARDIOLOGIJA

Kardiologija (iz grčkog καρδίᾱ kardiā, "srce" i -λογία -logia, "studija") grana
je medicine koja se bavi poremećajima srca, kao i nekim dijelovima cirkulacijskog
sustava. Područje uključuje medicinsku dijagnostiku i liječenje urođenih srčanih mana,
bolesti koronarnih arterija, zatajenja srca, valvularnih bolesti srca i elektrofiziologije.
Ljekari koji su se specijalizirali za ovo područje medicine nazivaju se kardiolozima,
specijalnošću interne medicine. Dječji kardiolozi su pedijatri koji su se specijalizirali
za kardiologiju. Ljekari koji su se specijalizirali za kardiohirurgiju nazivaju se
kardiotorakalni hirurzi ili kardiohirurzi, specijalnost opće hirurgije.
 Slika 3.1. građa srca

Slika 3.2. stopa izloženosti rizika amaeričke populacije srčanim oboljenjima

4. UPOTREBA IT U KARDIOLOGIJI

Unazad dvadesetak godina digitalna obrada slika doživjela je bum sa razvojom

tehnologije. Razvoj tehnologije je pratio razvoj medicinske opreme što je dovelo do
bolje dijagnostike. Danas imamo 512 slice CT-ove. Vizuelni pristup omogučava bolji
pristup lječenju. Problem je kada dobijete 10000 slika i treba da izvršite pregled
pacijenta. Tu dolazi do izražaja kompjuterski potpomognuta detekcija. U tom trenutku
treba da izvučete ono što vas interesuje što je u ovom slučaju srce segmentira to srce
izvuče iz tog skupa podataka preskicira i na kraju vam da u 3D prikazu ono što vi
želite da vidite. Sam proces segmentacije se svakodnevno koristi u medicini.

4.1.1. OSNOVNI POJMOVI

Osnovni pojmovi:
 CAD
 Segmentacija
 Registracija
 3D vizualizacija
 Open source aplikacije u primjeni od istrazivačke grupe
 Primjena u kardiologiji

4.1.2. CAD

. U posljednjih dvdeset godina, vizuelno računanje omogućilo je sveobuhvatnu

interpretaciju i vizualizaciju srčanih slika, uključujući vizualizacije relevantnih
anatomskih i patoloških struktura, i omogućilo vjernu segmentaciju i predstavljanje
područja oko patologija. Vizualizacije zasnovane na unaprijed segmentiranim
strukturama sa medicinskih slika su obavezne za liječenje u mnogim poljima
kardiologije. Programi otvorenog koda i slobodno dostupni su široko rasprostranjeni u
istraživačkoj zajednici, a pomoću ovih specijalizovanih aplikacija mogu se brzo
izgraditi različite metode prototipova računarski podržane dijagnoze (CAD). Principi
CAD aplikacija i metoda pomoću pregleda komercijalnog softvera i softvera
otvorenog koda, te primjene predloženih metoda za segmentaciju srčane slike.
Korištenjem različitog softvera za analizu srčanih slika, CAD prototipi mogu se
koristiti u kliničkim rutinama, a cilj im je pružiti računalni izlaz kao drugi čitač kako
bi se pomoglo liječnicima u otkrivanju abnormalnosti, kvantifikaciji progresije bolesti
i diferencijalnoj dijagnozi lezija. Korištenje CAD aplikacija i metoda, zajedno s
liječnikom, može smanjiti vrijeme interpretacije i poboljšati dijagnostičku
specifičnost.

Slika 4.1.2. blok dijagram kod CAD za rak dojke

4.1.3. SEGMENTACIJA
Segmentacija je proces podjele u regije:
Grupisanjem odgovarajucih piksela na osnovu odgovarajućeg kriterija sličnosti.
Različite metode:
 Tehnike zasnovane na modelima
 Active shape
 Histogram
 Snakes, level sets
 Izrastanje regije
 Multi scale segmentacija
Primjena segmentacije:
 Otkrivanje koronarne granice u angiogramima
 Simulacija operacija
 Planiranja operacija
 Detekciju kalsifikacija
 Izdvajanje srca iz angiograma
 Detekciju lezija
Segmentacija se primjenjuje kod svih modemodaliteta: CT, MRI, US itd....
Segmentacija može biti ručna i automatska.
Vizalizacija je potrebna da se na jasan način prikazu strukture od interesa.

SEGMENTACIJ A U KARDIOLOGIJI
Segmentacija korištenjem atlasa (predefinisanog modela srca)
Označavanje koronarnih arterija kod CTA.
Segimentacija koronarnih arterija.
Segimentacija anatomskih regija od interesa kod US.
Vizualizacija protoka krvi od pacijenata sa bajepasom.
Poređenje predhodnih slika sa trenutnim.
Translacija, rotacija, zumiranje i lokalna deformacija- traži se korelacija između
pregleda
 Slika 4.1.3. segmentacija cijeloga srca (WHS) 3D konvolucijskom neuronskom mrežom

4.1.4. REGISTRACIJA

Kardiologija je danas suočena sa višestrukim pritiscima da se unaprijedi briga o

pacijentu, tj. sigurnost pacijenta. Višestruki su zahtjevi da se unaprijedi prevencija
kardiovaskularnih oboljenja, a takođe sekundarni i tercijarni nivo pomenute
prevencije. Napredna rješenja informacionih tehnologija pomažu u većem broju
kardioloških kliničkih i operativnih izazova. IT rješenja dostavljaju sveobuhvatne
informacije i upravljanje slikama kroz kontinuum akutne i hronične kardiovaskularne
njege. One omogućavaju jedinstvenu tačku pristupa kompletnom pacijentovom
ambulantnom ili kliničkom kartonu. IT omogućavaju analizu raznih (npr. EKG)
signala, obradu kardiovaskularnih oslikavanja (koronarna angiografija,
ehokardiografija, intravaskularni ultrazvuk, magnetna rezonanca, nuklearna
kardiologija i dr.), omogućavaju simulaciju fizioloških procesa u srcu i krvnim
sudovima.
4.1.5. 3D VIZUALIZACIJA

Vizualizacija 3D je ono što informatičar napravi a potrebno je da ljekar vidi da bi

pistupio što boljem rješenju problema. U kardiologiji vizualizacija je pronašla
primjernu u korištenju atlasa. Model idealnog srca se napravi uzevši u ubzir više
hiljada ljudi, i onda kardiolog svako naredno srce poredi sa idealnim. Pored toga
vizualizacija služi da se prati stanje pacjenta i njegovo poboljšanje ili pogoršanje.

Slika 4.1.5 3D prikaz srca

4.2. OPEN SOURCE APLIKACIJE U PRIMJENI KOD

ISTRAŽIVACKIH GRUPA

Open source aplikacije koriste se da istražvači mogu pristupiti informacijama. Na taj

način oni imaju mogućnost u istraživačkom radu. U današnje doba open source
aplikacije koriste mnogi istraživači posebno u kardiologiji. Open source aplikacije
uveliko olakšavaju rad istraživačima.
5. SOFTVERSKE APLIKACIJE

Metode i softverske aplikacije koje se koriste za komjuterski potpomognutu detekciju

u kardiologiji su:
Insight Segmertation and registation toollkit(ITK)- open source
SCRun – open Sorce
MATLAB
AMRA
3Dslacer
Softverske aplikacije neke su besplate a neke su komercionalne. Softver za bolju
medicinsku vizualizaciju ima grafičke podatke koje vi uzimate i slažete poput mreže a
cilj je da dobijete 3D sliku. Kompjuterski potpomognuta detekcija se koristi u
kardiogiji sve više i više.

6. UDRUŽENJE KARDIOLOGA BIH

Udruženje kardiologa i angiologa u BiH (UKBiH) je neprofitna medicinska

organizacija sa oko 210 članova iz različitih regija BiH (FBiH i RS).
Njihova misija je da smanje broj kardiovaskularnih bolesti (KVB) u BiH, educiraju
postojeći kadar u različitim kardiološkim disciplinama, kako bi svojim znanjem i
stečenim umijećem postigli što bolje rezultate u primarnoj i sekundarnoj prevenciji
KVB i liječenju kardioloških bolesnika u BiH.
U realizaciji takve misije, oni organizuju niz znanstvenih, obrazovnih i povezanih
aktivnosti sa drugim srodnim udruženjima u BiH, zemljama u regiji, uz praćenje
sugestija njihove krovne institucije Evropskog udruženja kardiologa (ESC) koji broji
95 000 članova iz 56 zemalja.
Iako je njihova misija uvijek bila jasna i dobro definirana, ona je u posljednje vrijeme
postala složenija. Stoga je od vitalnog značaja neophodno osigurati da njihovi strateški
prioriteti ostanu i dalje relevanti promjenama u ESC-u. Zbog toga su u periodu 2013-
2016 osigurali zakonsku regulativu (registrovali se u Ministarstvu pravde BiH, usvojili
statut i poslovnik o radu).
 Slika 6.1 Udruženje kardiologa

6.1. E-KARDIOLOGIJA

Potreba za osnivanjem radne grupe je proizašla iz stalno rastućih zahtjeva u

kardiološkoj praksi za što efikasnijom obradom dobivenih podataka iz kardioloških
dijagnostičkih i terapeutskih metoda. Osnivanju radne grupe prethodio je već niz
održanih predavanja u okviru kardioloških sastanaka i kongresa u BiH i inostranstvu,
objavljivanje stručnih i naučnih radova u domaćim i međunarodnim časopisima na
temu informacionih tehnologija u kardiologiji. Vrhunac dosadašnjeg višegodišnjeg
rada je zajednički sastanak sa radnom skupinom e-Kardiologija hrvatskog
kardiološkog društva tokom VI kongresa kardiologa BiH koji se održao krajem maja
2013. godine u Tuzli.
Radna grupa e-Kardiologija razvija i doprinosi standardima u području primjene
informacionih tehnologija u kardiologiji i pruža profesionalnu komunikacijsku
platformu između kardiologa, inžinjera i informatičkih stručnjaka. Radna grupa je
otvorena za nove članove, ideje, saradnju sa istim i sličnim radnim grupama i
udruženjima. Radna grupa će nastojati održavati sastanak u periodu od jedanput u tri
godine iz oblasti e-Kardiologije i tematski sastanak tokom svakog kongresa kardiologa
BiH. Informacija je postala sastavni dio naše svokodnevnice. Informaciju (znanje)
kroz komunikaciju možemo oplemeniti, dograditi i produbiti. Tehnološki napredak
dovodi do kvalitativnog razvoja u svakom društvu, do informatizacije koja, u svijetu u
kojem danas živimo, praktično predstavlja naučnu revoluciju, a samim tim,
industrijsku i društvenu revoluciju. Suština tehnološkog napretka je čitav kompleks
informacionih i komunikacijskih tehnologija. Informacione tehnologije (IT) prožimaju
sve oblike i područja ljudske djelatnosti. Informatički sektor pokriva širok raspon
djelatnosti (prikupljanje, obradu, pohranjivanje, stavljanje podataka i informacija na
raspolaganje, obrazovanje, biblotekarsko-referalne djelatnosti, nauku i dr.), a iz čega
proizilaze brojne mogućnosti. Primjena kompjutera, ili u širem smislu informacionih
tehnologija, u funkciji je poboljšanja efikasnosti i efektivnosti procesâ, koje čovjek
može obavljati, ali sporije i nefikasnije, ili u funkciji rješavanja nekih problema čija
izračunavanja nikad samostalno ne bi mogao provesti. Može se reći da su
informacione tehnologije odgovor na stalno rastuće zahtjeve za što efikasnijom
obradom podataka u svim područjima ljudskog djelovanja.
Telemedicina, uopšte i u kardiologiji, predstavlja način da se, uz korištenje savremenih
informacionih i komunikacijskih tehnologija, omogući prenos medicinskih podataka
sa jednog na drugo mjesto, čime se medicinske usluge mogu pružati bez obzira na
fizičku lokaciju ljekara, pacijenta i informacija o pacijentu. Ona je, u stvari „šlag na
torti“ u odnosu na medicinske informacione sisteme koji predstavljaju dio njene
infrastrukture. Telemedicinske aplikacije obuhvataju teledijagnostiku, telekonsultacije,
telemonitoring, telenjegu, telekonzilijume i daljinski pristup informacijama koje se
nalaze u jednoj ili više baza podataka. Telemedicina i medicinski informacioni sistemi
pružaju višestruku korist. Najvažniji je svakako kvalitativni, maksimalno se
automatizuju raznorazni radni postupci i smanjuje mogućnost greške, dijagnostički i
terapijski kvalitet se povećava, poboljšana je rana dijagnostika i rano otkrivanje
negativnih efekata primenjene terapije i drugo. Važni su i ekonomski faktori, koji se
ogledaju u smanjenju troškova za materijale sa kojima se radi (kao što su filmovi),
raste stepen iskorištenosti resursa, osoblje manje gubi vrijeme na administrativne
poslove, poboljšano je praćenje potrošnje materijala i planiranje nabavke i dr.
Medicinski informacioni sistemi se razvijaju u svijetu već par decenija. Postoje
standardi (engl. DICOM – Digital Imaging and Communication in Medicine), koji
detaljno definišu sve aspekte primjene računara u medicini i to od načina preuzimanja
informacija sa medicinskih aparata, preko prenošenja i zaštite, smještanja, do
prezentiranja korisnicima. DICOM kompatibilni uređaj (računar) za smještanje i
pretraživanje slika može se direktno priključiti na DICOM port npr. ultrazvučnog
aparata. PACS (Picture Archiving And Communication System) je jedan od sistema
koji pretražuje DICOM baze i prikazuje DICOM slike i njima pripadajuće dodatne
informacije. Arhiviranje podataka o pregledima pacijenata nazivamo kompjuterski
medicinski karton, koji čini okosnicu modernog bolničkog informacionog sistema
(BIS), koji će omogućiti da svi dobijeni podaci budu smješteni tako da je omogućena
njihova laka pretraga i prosljeđivanje tamo gdje su potrebni. Tako razlikujemo
labaratorijski informacioni sistem (LIS), radiološki informacioni sistem (RIS), i druge
sisteme koji su uglavnom sastavni dio bolničkog informacionog sistema.

Slika 6.2 EKG

Elektrokardiogram je grafički zapis elektroničkih potencijala nastala u srcu.

1

7. ZAKLJUČAK
 U ovom radu prikazano je da razvoj informacionih tehnologija je mnogo čemu
poboljšao kardiologiju. Od velike pomoći informacione tehnologije su u dnevnoj
kliničkoj praksi.U prvom redu razvojom informacionih tehnologija došlo je i do
unapređenja uređaja na kojem kardiolozi rade. U današnje vrijeme imamo 512 slice
CT-ova koji sa velikom preciznošču pokazuju stanje pacijenta srce je pulsirajći organ
samim tim složeniji je za dijagnozu od nekih drugih organa. Obrada medicinskih slika
ima veliki značaj pri vizualizaciji, segmentaciji, CAD-u, navigaciji, registraciji kao i
kvantitativnoj i kvalitetnoj analizi. Prikazati mogućnost za razvoj segimentaciskih i
vizualizaciskih algoritama i njihovu primjenu u kardiologiji.CAD u kardiologiji je u
ekspanziji. Osim same dijagnostike iformacione tehnologije omogučavaju da
kardiolog prati stanje pacijenta. Tako da kroz te metode moze da prati njegovo
poboljšanje ili pogoršanje bolesti. Potrebno je pokazati važnost ražlicitih open source
rješenja za primjenu u kardiologiji. Veće istrazivačke grupe dati će bolje rezultate. U
BiH postoji udruženje kardiologa. Na njihovoj stranici su naznačene sve smjernice,
obavijesti , događaje i prikaz radnih grupa. Informacione tehnologije doprinose mnogo
i u naučno istrazivačkom radu kardiologa putem pristupa i razmjene informacija.
Zakjučak je da informacione tehnologije su doprinjele razvoju kardiologije i u
upotrebi u velikom broju klinika upotreba ovih alata će sigurno dovesti do bolje
dijagnostike za potvurdu rezultata.

8. LITERATURA
Elektronički izvori:
https://ukbih.com/ukbih/bs/e-kardiologija/ preuzeto 14.11.2020.
https://ukbih.com/ukbih/bs/pocetna/ preuzeto 14.11.2020.

Popis slika:
 Slika 2.1- https://cutt.ly/vg9i9gQ preuzeto 13.11.2020.
 Slika 3.1- https://cutt.ly/Ig9ofa0 preuzeto 13.11.2020.
 Slika 3.2- https://cutt.ly/pg9i1au preuzeto 13.11.2020.
 Slika 4.1.2- https://cutt.ly/4g9iXIo preuzeto 13.11.2020
 Slika 4.1.3- https://cutt.ly/cg9dZlN preuzeto 13.11.2020.
 Slika 4.1.5- https://cutt.ly/hg9ohKu preuzeto 13.11.2020.
 Slika 6.1- https://cutt.ly/9g3txM7 preuzeto 12.11.2020.
 Slika 6.2- https://cutt.ly/pg9oumL preuzeto 13.11.2020.