SVOJSTVA I PRIMJENA ASFALTA

-asfalt je sloeni materijal koji se sastoji od kamene smjese povezane

vezivom na bazi ugljikovodika
-ugljikovdina veziva su na bazi bitumena ili katrana
-bitumen se dobiva destilacijom nafte
-katran se dobiva suhom destilacijom ugljena uz prisutnost zraka
-mjeavina katrana i bitumena koristi se u cestogradnji
-kamena materija koja se koristi u cestogradnji:
a) kamen sitni- dobiva se drobljenjem kamenog materijala od kamene
stijene ili krupnog ljunka veliine od 2 do 32 mm; kamen za proizvodnju
kamenog sitnia mora biti zdrav, vrst, postojan prema atmoferskim
prilikama te dovoljno otporan prema mehanikim optereenjima
b) separirani ili prirodni ljunak
c) pijesak- moe biti prirodni ili drobljeni; mora sadravati granulacijski
sastav te ne smije sadravati glinu i organske tvari
d) kameno brano- sastavi dio asvalta, zajedno s bitumenom ini dio
asvaltni mort; kameno braano dobiva se mljevenjem kamena, bitumen
ispunjava upljine u kamenom branu
-granulacija kamenog brana je vrlo bitna jer o njoj ovise svojstva asvaltne
mjeavine
-kameno brano pri upotrebi ne smije biti vlano
-vezani sloj asvalta koristi se za auto-ceste i cete prvog razreda zbog
velikih optereenja te klimatskih sila svaltna mjeavina mora ispunjavati
sljedei uvijet:
1)STABILNOST
2) OTPORNOST PREMA PLASTINOJ DEFORMACIJI
3) OTPORNOST PREMA VODI I KLIMATSKIM UVJETIMA
4) HRAPAVOST POVRINE
5) EKONOMINOST
Da bi zadovoljili sljedee uvjete vrimo ispitivanje asvaltne mjeavine i
sastav asvalta u tri faze:
1)PRETHODNO ISPITIVNJE
2)TEKUA ISPITIVANJA- osigurva ih izvoa, ispitiva se uzorak, kontrolira se
temperatura asvaltne mjeavine pri proizvodnji i ugradnji te sabijenost, tj.
stupanj zbijenosti
3)KONTROLNO ISPITIVANJE- osigurava ih investitor; ispituje se uzorak na
svakih 6 000m2 i daje se konana odluka ispitivanja
Ispituje se:

- sastav i svojstv asvaltne mjeavine

-debljina sloja
-sadraj upljina
-prijanjanje slojeva
-stupanj zbijenosti

PROIZVODNJA ASFALTA
-asfltna mjevina po vruem postupku proizvodi se na asfltnom postrojenju
tako to se kameni materijal zagrijava, sui i mijea sa bitumenom po
odreenoj recepturi, definiranoj temperaturi i brzini mjeanja
-sastavni elementi asfaltne baze su i cisterne za bitumen, silosi za kameno
brano i deponije agregata
-asfaltna postrojenja mogu biti: a) KONTINUIRANOG TIPA
b) DISKONTINUIRANOG TIPA
-osnovne faze rada postrojenja: 1) PREDOZIRANJE
2) SUENJE I ZAGRIJAVANJE KAMENE
SMJESE
3) OTPRAIVANJE
4) PROSIJAVANJE VRUE KAMENE
SMJESE
5) DOZIRANJE KAMENE SMJESE I
BITUMENA
6) MJEANJE KAMENE SMJESE I
BITUMENA
7) SKLADITENJE ASFALTNE
MJEAVINE
-poetkom 80-ih godina prolog stoljea, Francuska firma ERMONT
poinje sa proizvodnjom nove vrste asfaltnih postrojenja kontinuiranog
procesa sa mjeanjem u bubnju koja proizvede asfaltne mjeavine
regenercijom od 10 d0 70% asfaltnog materijala iz starih kolovoza
1) PREDOZIRANJE se vri predoztorima koji n dnu imaju otvore za isputnje
materijala. Pri punjenju silosa treba paziti da ne doe do mjeanja frakcija.
Mehanizme u predozatorima treba podesiti to tonije prema traenom
sastavu kamene smjese.
2)SUENJE I ZAGRIJAVANJE KAMENE SMJESE vri se u bubnju u kojem
plamenik baca plamen po itavoj irini bubnja. Temperatura ovisi o vrsti
bitumena i vrsti asfaltne mjeavine, a mora biti dovoljno intenzivna da
osigura temperaturu asfltne mjeavine od 140 do 160C.
3) OTPRAIVANJE se vri u ureju koji ima velike ventilatore koji slue za
uklanjanje sitnih neistoa, tj. sitnih estica gline
4)PROSIJAVANJE VRUE KAMENE SMJESE s ciljem dobivanja dobro odjeljene
frakcije pogodne za doziranje i sastavljanje traene granulacije mjeavine
5) DOZIRANJE FRAKCIJE KAMENE SMJESE I BITUMENA dobiva se vaganjem
te se u mjealici mjea u smjesu

6)MJEANJE ovisi o vrsti i tipu mjealice; prvo se mijea kameni sitni i

punilo, potom se dodaje bitumen. Mjea se dok sva zrnca ne budu
obavijena bitumenom.
7)SKLADITENJE GOTOVE ASFALTNE MJEAVINE obavlja se u silosima, a
puni se iz mjeaona pomou pokretne trake. Mjevina se ne smije ohladiti
od trenutka otpreme. Na donjoj strani silosa nalaze se otvori za isputanje
mjeavine u kamione koji ju dopremaju do gradilita.
UGRADNJA ASFALTNIH MJEVINA
-prijenos asfaltnih mjeavina vrimo kamionima (kiperima); dno kamiona
mora biti metlno glatko i ito radi spreavanja ljepljenja, preporua se
premazivanje otopinom kalijevog sapuna
-pri prijevozu ne smije doi do rzdvajanja asfaltne mjeavine te ne smije
doi do hlaenja
-prijevoz se treba ograniiti na 2h te ztiti mjeavinu ceradom
-temperatura ne smije biti manja od 90C jer ju neemo moi pravilno
sabiti
-prije same ugradnje potrebno je pripremiti podlogu; podloga mora biti
dovoljno vrsta i nosiva te mora biti ravna i mora imati osiguranu odvodnju
-podloga mora biti ista, bez zemlje ili gline, a ne smije biti niti vlana niti
mokra
-radi bolje prijanjivosti podlogu premazujemo bitumenskim vezivnim
sredstvima
-prevelika koliina elmulzije izaziva klizanje slojeva
-kod stare kolnike konstrukcije treba popraviti oteenje, ispucana mjesta
zakrpati, a udarne rupe zatvoriti pomou asfaltne mjeavine
-ukoliko su udubljenja vea, popravak radimo u nekoliko slojeva; asfaltne
mjeavine ugraujemo fineerima koji ostvaruju poetnu zbijenost sloja
-daljnje zbijanje ostvaruje se valjcima
-razlikujemo 3 vrste valjka:
1)GLATKI VALJCI SA STATIKIM DJELOVANJEM- njihovim djelovanjem naglo
opada zbijenost po dubini slojeva. Nisu podobni za sabijanje debelih
slojeva. Dobri su za zaglaivanje neravnina koje nastaju djelovanjem
drugih valjaka. Poeljno je da imaju to vei primjer valjaka jer se time
postie bolje zaglaivanje. Upotrebljavaju se za poetno i zavrno valjanje.
2)VALJCI SA GUMENIM KOTIMA- prednost ovih valjaka je nain njihova
djelovanja. Asfaltnu mjeavinu zbijaju gnjeenjem, ime se postie velika
gustoa i zatvorenost povrina. Moe im se regulirati tlak u gumama pa na
taj nain kontaktni tlak s asfaltnom mjeavinom prilagoavamo uvijetima.
Nedostatak im je da nedaju najbolju ravnost sloja. Moraju se nadopunjavati
sa valjcima, statinim i glatkim valjcima. Prije valjanja treba zagrijati gume
kotaa d bi izbjegli ljepljenje asfaltne mjeavine za njih. Koristi se za
poetno i zavro sabijanje.
3)VIBRACIJSKI VALJCI-vrlo su djelotvorni za zbijanje ostalih mjeavina vee
debljine. Prednost u odnosu na osatle valjke je to to se manjim brojem
prolaza postiemo istu ili bolju zbijenost. Pogodni su za sabijanje teko

ugradivih mjeavina otpornih prema plastinoj deformaciji. Koriste se kod

glavnog valjanja bez vibracij te kod ostalih vrsti valjanja.

SABIJANJE ASFALTNIH MJEAVINA

-pri valjanju razlikujemo tri faze:
1)POETNO VALJANJE- obavlja se pri to veoj temperaturi; najee se
koriste statiki i valjci sa gumenim kotaima
2)SREDNJE ILI GLAVNO VALJANJE- slijedi nakon poetnog valjanja, postie
se zahtjeva zbijenost sloja i bitno je da cijela povrina bude jednako
povaljana (koristimo vibracijske valjke te valjke na kotaima)
3)ZAVRNO VALJANJE- njime se izravnavaju tragovi prethodnih valjanja i
nema vie utjecaja na zbijenost slojeva; obavlja se glatkim statikim
valjcima ili vibracijskim sa iskljuenim vibracijama
-asfaltna mjeavin mora biti jo dovoljno topla i plastina tako da mogu
ukloniti nepravilnosti i neravnine

VRSTE ASFALTNIH BETONA

-proizvodi se u sfaltim bazama na temperaturi od 140 do 160C
-u mjealici asfaltnog stroja ubacuje se kameni agregat odreene frakcije
-bitumen mora obaviti svko zrno; masa se ugrauje finierima koji
razostire asfaltnu mjeavinu odreene debljine
-ovaj tip asfalta zovemo valjani asfalt; u njemu postoji od 2 do 5% upljina;
ako valjanom asfaltu dodamo granuliranu gumu dobije se vrlo fleksibilan
kolovozni sloj koji se koristi za sportske terene, atletske staze, povrine z
rekreaciju i djeja igralita
-asfalt je crne boje pa se nou teko uoava, stoga se ododaju dodaci i
umjetni agregati koji su svijetle boje, a dobiju se od pijeska i krede pri
temperaturi od 2000C
-lijevani asfalt priprema se tako da ima 0% upljina
-proizvodi se takoer u asfaltnim bazama tako da se prvo kuha bitumen i
kameno brano, a zatim se doda kameni sitni; kuhanje traje od 1 do 2h i u
toku transporta

-kamioni za transport imaju ugraene boce s plinom te grijae;za lijevani

asfalt koriste e bitumeni vee vrstoe; lijevani asfalt se dri od 9 do 12%
-da bi se postigla vea hrapavost poslije prelaska finierim, razastire se po
njemu kamena sitni granulacije od 1 do 2mm
-lijevani se asfalt koristi za velika optereenja, kolnike konstrukcije
mostova te za pod u tvornikim halama

KAMENOLOM
-kamenolom je mjeto na kojem se kamen eksplatira
-eksplatacija kamena ovisi o tome za to e se kamen upotrebljavati
-kamenolom se otvara za: a) STALNU EKSPLATACIJU
b) ZA POTREBE JEDNOG OBJEKTA
-kamenolomi se stavljju na mjesta gdje je kvaliteta kamena takva da se
moe upotrijebiti za sve vrste graevinskih radova i gdje je koliina
sirovine velika
-u blizina kamelonoma potrebno je imati izvor elektrine energije i dobre
pristupne puteve
-pri otvaranju kamenoloma moramo voditi runa da je jalovine to manje

EKSPLATACIJA KAMENA IZ KAMENOLOMA

-prvi nain eksplatacije kamena u kamenolomu je u komadu pomou
klinova i maljeva po raspucanim tronim stijenama
-potkopavanjem ako su slojevi jako nagnuti ili vertikalni koriste se komorno
sondrirani, to je najbolji ali i najopasniji nain
-esto se potkopi moraju podizati da se kameni slojevi ne urue
-potkop izbuimo u irini od 10m i u visini 1,3m
-u taj otvor stavimo eksploziv i zatvorimo ga zidnjem
-eksplatacija pomou otkopa ( za velike koliine); ipod jednog dijela
kamene stijene unakrsno se izvode potkopi 2m irine i 2m visine, time
dobivamo stupove koje miniramo i na taj nain dobivamo velike koliine
kamena
-buenje horizontalnih rupa za mine buimo runo ili kopresijom; dubina
buotine je od 4 do 8m
-buenje vertikalnih rupa(s povrine kamenoloma); dubina je od do 50m,
kod tkvog naina najskuplji dio je buenje buotine

PRIPREMA KAMENOG AGREGATA

Kamen koji koristimo u graevini mora zadovoljiti odreene uvijete :
-mora biti otporan na mraz
-mora imti vrstou veu od 700kg/cm2
-mora biti otporan na habanje
-mora imati visoku vrstou na bridovima
-mora biti prijanjiv na bitumen
-mora biti otporn na povienu temperaturu
-mora biti nepropusan na vodu
ISKORITVANJE AGREGATA U LJUNARI
-ljunak nastaje drobljenjem stijena pod utjecajem atmosfrelilija
-komadi se zaobljuju i sputaju u vodotocima pa ih uglavnom nalazimo u
koritima rijeka i potoka
-ponekad ih nalazimo u dolinama nekadanjih rijeka, tada je ljunak
prekriven slojem zemlje
-krupnoa ljunka moe biti razliita
-najpovoljniji je onaj ljunak iji granulometrijski sastav odgovara
propisima za beton
-taj ima malo upljina izmeu zna i ima to manju povrinu zrna
Prema veliini razlikujemo: a) PIJESAK (od 0,1 do 8mm zrna)
b) LJUNAK (veliine zrna od 8 do 70mm)
c) VARLJUTAK (veliine preko 70mm zrna)
-u graevini ljunak se upotrebljava za zidanje i bukanje, a pijesak za
izradu betona
-rijeni ljunak moemo vaditi runo i strojno ovisno o vodostaju i mjestu
spruda
-ljunak moemo vaditi ploveim bagerima
-obino se do ljunare izgrauje infrastruktura tako da je olakan pristup